Elektronske bibliografijeOdsjek za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvoAk. 2013/2014.

Rasprave o biliografskoj kontroli elektronike grae naznake njezina razvoja u 21. stoljeu: 1998. godine (!)

Beaudiquez, M. National biliographic services at the dawn of 21st century: evolution and revolution. International Conference on National Bibliographic Services, Copenhagen, 25-27 November, 1998. URL: http://www.ifla.org./VI/3/icnbs/beam-e.htm

Uvoenjem nove tehnologije dogodila se revolucionarna promjena u odnosu izmeu dokumenta i bibliografskog zapisa. Biliografija nee vie biti samo pomagalo za identifikaciju dokumenta, ve i sredstvo direktnog pristupa dokumentu.

Zbog toga je vano mjesto zauzela identifikacija dokumenata. Ve su razvijeni ili se jo ispituju odgovarajui idenifikacijski sistemi. Neki su ve postali norme ili su na najboljem putu da to postanu.Dokumentu e deskriptivne elemente davati sami autori prije objavljivanja tj. stavljanja na mreu, a uloga bibliografskog centra bie ujednaavanje opisa uzimajui u obzir sve medije (tekst, sliku i zvuk). Savremeni oblici knjige zahtjevaju intenzivnu saradnju autora, nakladnika, i bibliografskih centara kako bi bila ostvarena bibliografska kontrola. Mogue je da e se predmetna obrada vie baviti dijelovima dokumenata nego cijelim dokumentom.

Do sada su bibliografije objavljivane u tampanom obliku ili na CD-ROM-u. Budui bibliografija u odreenom trenutku identificira publikacije objavljene u nekom vremenskom razdoblju, odgovara joj statini medij. Nije jo rjeeno pitanje nacionalnih bibliografija na Internetu, gdje e se morati uvaiti dinaminost mrenih zapisa.

Pojam opsega nacionalne bibliografije doivjet e reviziju. Mrene stranice su dokumenti koji mogu sadrati i neobjavljenu grau. Vjerovatno e jednog dana postojati i njihova bibliografija.

Nacionalni bibliografski centri sve vie upravljaju svim aktivnostima vezanim uz dokumentaciju i dostupnost dokumenata. Ipak je djelatnost biblioteka razmjerno slabo zastupljena na Internetu pa bi im se trebalo pomoi da u tom pogledu imaju mogunost odluivanja i to bolje plasiraju svoje usluge. Ve pri koritenju identifikacijskih oznaka URN i DOI za mrene dokumente trebat e se uskoro donijeti odluka trebaju li biblioteke ii u korak s razvojem tehnologije tako da ponude svoje usluge na Internetu vlastitim jezikom ili e se uklopiti u postojee komercijalne sisteme izdavaa.

U budunosti e nacionalni bilbiografski centar biti koordinator u stvaranju jedne sveobuhvatne nacionalne bibliografije, koja e nastati udruivanjem bibliografija razliiti ustanova, jer e i primanje obaveznog primjerka biti raspodjeljeno u vie ustanova.

67-a IFLA-ina konferencija, 2001.(81 zemalja uesnica)

tampana bibliografija i dalje ima jaku poziciju u odnosu na alternativne formate. Veina zemalja ima elektronske bibliografije a samo 12 od 61 biliografija ne postoji u tampanoj formi.Mikrofilm je out, samo 7 zemalja objavljuje bibliografije u ovom fromatu.Samo 13 zemalja nema online verziju bibliografije ipak, nekolica njih planira automatizaciju.U nekoliko sluajeva online bibliografija je ustvari dio bibliotekog online kataloga i ne moe se pretraivati kao poseban i odvojen entitet. Isti je sluaj i s Web verzijama ubiajeno katalog se moe pretraivati kroz Web suelje ali ne i bibliografija. U sluajevima u kojima je nacionalna bibliografija dostupna putem Weba, od korisnika se zahtjeva unos ifre (dakle, plaanje) i to u sluaju 11 nacionalnih bibliografija.CD-ROM verzije nacionalnih bibliografija su objavljene u 22 zemlje uesnice.

Elektronske bibliografije (engl. electronic bibliography, Electronic National Bibliography ENB elektronska nacionalna bibliografija) mogu biti:

onlinena CD-ROM-u.

Nastale poetkom 80-tih godina.Projekt MARC se moe tumaiti kao poetak iroke upotrebe bibliografskih zapisa jer su ve tada mnoge Nacionalne biblioteke (NB) pripremale zapise u elektronskoj formi.No, tampana forma se ipak najvie preferirala i dugo vremena su se elektronski zapisi koristili samo kao potpora nacionalnim tampanim bibliografijama.

Znaajna promjena je nastala pod uticajem:

iroke upotrebe CD-ROM-ova,unapreenja raunarske mree. Ovi faktori su poveali produkciju elektronskih nacionalnih bibliografija u odnosu na tampane verzije bibliografije.

Podsjetimo se: uvoenjem nove tehnologije dogodila se revolucionarna promjena u odnosu izmeu dokumenta i bibliografskog zapisa. Biliografija nee vie biti samo pomagalo za identifikaciju dokumenta, ve i sredstvo direktnog pristupa dokumentu.

U 70-tim i 80-tim mnoge NB razmjenjuju svoje bibliografske zapise na magnetnoj traci, a neke poinju nuditi i online pristup svojim podacima.1986. godine (netom poslije nastanka CD-ROM-ova) britanske i francuske NB spremaju svoje nacionalne bibliografije na CD-ROM-ovima da bi tako podrale, unaprijedile pretraivanje i kopiranje zapisa u lokalne biblioteke kataloge.Test CD-ROM je bio gotov 1988. godine a sadravao je dvije odvojene baze podataka sa 30 000 zapisa (svaka baza podataka ponaosob). Britanski zapisi su bili u UKMARC formatu a francuski u UNIMARC formatu.

Korisniko suelje je bilo dostupno na enegleskom, francuskom, njemakom i italijanskom jeziku. CD-ROM je naiao na pozitivne reakcije koje su istakle kako je elektronsku verziju mnogo jednostavnije koristiti nego tampanu.

Uspjeh ovoga pilot programa motivirao je National Libraries project on CD-ROM koji je poeo 1990-te godine.

Ciljevi projekta bili su:obezbjeivanje jednostavnijeg i breg pristupa europskim nacionalnim bibliografijama,promovisanje ekonominosti biblioteke katalogizacije kroz razmjenu bibliografskih zapisa izmeu europskih nacionalnih agencija,razvijanje startegija za razmjenu aplikacija i formata bibliografskih podataka (posebno nacionalnih bibliografskih podataka) na CD-ROM-ovima.

Projekt je podjeljen u devet dijelova koji detaljnije ilustriraju cilj projekta:

definiranje potrebne opreme za pohanjivanje i pretraivanje bibliografskih podataka na CD-ROM-u,alati za MARC konverziju,multi-jeziko korisniko suelje,online poveznice sa CD-ROM-a,povezivanje CD-ROM-a sa lokalnim bibliotekim sistemom,korisniko suelje za vei broj CD-ROM-ova,izdavanje pilot CD-ROM-a,distribucijski mehanizmi/marketinka ugovaranja.

Projekt je zavren 1993.

Mnoge zemlje su se koristile rezultatima i preporukama ovoga projekta u izdavanju vlastitih nacionalnih bibliografija na CD-ROM-ovima uglavnom uporedo s tampanom verzijom.

Uz to, mnoge zemlje koje izdaju svoje nacionalne bibliografije na CD-ROM-u takoer nude iste podatke online putem, neke kao posebne baze podataka a druge NB kao dio svog kataloga.

Prednost CD-ROM-a je:manja cijena,bolja pristupanost zapisima,iroka upotreba ineovisnost od brzine, kvaliteta i cijene raunarske mree.

Najvei nedostatak nacionalnih bibliografija na CD-ROM-ovima (koji podjednako vai i za tampane verzije bibliografija): zapisi ne mogu uvijek biti aurirani kao to je to sluaj s online verzijama koje se redovito mogu osvjeavati.

Primjeri elektronskih bibliografija...

Publiciranje nacionalnih bibliografija na CD-ROM-u je opravdano samo ako nudi funkcije i usluge koje se na drugi nain ne mogu ostvariti, npr.posebno dizajnirano suelje,funkcije koje su specifine za pretraivanje nacionalnih bibliografija,nekoliko izlaznih formata,download i izvoz podataka.

Pet bitnih kriterija za evaluaciju elektronskih bibliografija:dijalog,navigacija,pretraivanje,rezultati,pomo (help).

DIJALOG Karakteristike koje se razmatraju: tip dijaloga, jezik suelja, povezivanje vie nivao dijaloga, karakteristike ikona i izbornika.

2. NAVIGACIJA Karakteristike koje se razmatraju: kretanje kroz sistem, konzistentnost terminologije, konzistentnost izmeu slinih sistema, informacije o trenutnom stanju sistema.

3. PRETRAIVANJE Karakteristike koje se razmatraju: ovaj dio pokriva sve mogue karakteristike pretraivanja: pristup, Boolovi i drugi operatori, dostupni indexi isl.

4. REZULTATI Karakteristike koje se razmatraju: osobine rezultata pretraivanja i dostupnost funkcija: sortiranje, ispis rezultata, download, ponueni formati ispisa.

5. POMO Karakteristike koje se razmatraju: ponueni tipovi pomoi i njihov kvalitet.

Preporukom Meunarodne konferencije o nacionalnim bibliografskim uslugama istaknuto je kako nacionalne bibliografije mogu biti distribuirane u razliitim formatima:

Zbog dostupnosti velikog broja formata za distribuciju nacionalnih bibliografija, Nacionalni bibliografski servisi bi trebali izabrati jedan ili vie odgovarajuih formata kako bi zadovoljili potrebe svojih korisnika. (Recommendation no. 6)

Nijedna preporuka se ne odnosi specifino na elektronske verzije:

Bibliografski zapisi ukljueni u nacionalne bibliografije trebali bi biti bazirani na meunarodno prihvaenim standardima i ureeni na odgovarajui nain sa pristupnim takama koje zadovoljavaju potrebe korisnika. (Recommendation no.10)

CD-ROM-ovi su isprva ponajprije bili potrebni za svrhe kopiranja kataloga, no, zapise korisnici mogu kopirati samo putem online Z39.50 konekcije pa se postavlja pitanje treba li se nastaviti s publiciranjem bibliografija na CD-ROM-u?Broj nacionalnih bibliografija spojenih na Internet brzo raste, a u isto vrijeme pristup putem Web suelja postaje prvi izbor.

Problem:prednost ALI sve dok su baze podatka NB samo dostupne za pretraivanje putem Weba (npr. od 2004. godine Nacionalna bibliografija Finske je dostupna samo i iskljuivo putem Interneta), kopiranje kataloga je nemogue ukoliko Z39.50 protokol za pohranjivanje i pretraivanje informacija nije podran.

Koliko korisne mogu biti nacionalne bibliografije u kontekstu poveanih zahtjeva za direktnim pristupom dokumentima?

Kakva je uloga nacionalne bibliografije u savremenoj izdavakoj djelatnosti koja se ostvaruje i putem weba?

Svake godine Beliot College iz SAD-a publicira tzv. mindset list da pomogne razumijevanju ireg sociolokog konteksta u kojem su dolazee generacije uenika rasle.http://www.beliot.edu/~pubaff/mindset/index.php

2009.:Ne uzbuuju se previe zbog postojanja telefona ili faxa,Raunari oduvijek mogu stati u njihove tane,Barcod-ovi se oduvijek na svemu nalaze,Oni su wirelles/uvijek konektovani,Google oduvijek postoji.

To su samo neki indikatori promjena uvjetovani informacijsko-komunikacijskim tehnologijama u posljednje dvije dekade.

Kako se znaaj izdavanja i upotrebe nacionalne bibliografije moe odrati u novom okruenju?

*