Europsko radno pravo Ravni
Europsko radno pravo- proizlazi da je europsko radno pravo pravo
EU. Pravo Ekonomske zajednice skup je pravnih normi koje vrijede za
tri europske zajednice: Europsku zajednicu za ugljen i elik (EZU)
Europsku ekonomsku zajednicu (EZ) Europsku zajednicu za atomsku
energiju (EURATOM) - prema drugima + Vijee Europe Europsko radno
pravo smatra se skupom europskih pravnih pravila kojima se ureuju
pojedinani i kolektivni radni odnosi izmeu poslodavaca i radnika.
Obuhvaa i uposlenje u javnom sektoru Vijee Europe osnovano 1949.
god. Hrvatska lan - uvjet za lanstvo u Vijeu Europe: a) drava mora
biti europska b) mora prihvatiti statut Vijea c) potovati ljudska
prava d) biti spremna suraivati u ostvarivanju ciljeva Vijea Vijee
Europe:1. Parlamentarna skuptina (lanovi imenovani izmeu lanova
nacionalnihparlamenata; donosi preporuke Odboru ministara; usvaja
rezolucije i miljenja)
2. Odbor ministara (predstavnici vlada; donosi odluke,
konvencije i sklapa ugovore) 3. Tajnitvo EU - cilj unije monetarna
unija s europskom valutom i neovisnom sredinjom bankom RP -
osiguranje slobodnog kretanja rada - razvitak ivotnog standarda
radnika - usklaivanje socijalnih okolnosti - usklaivanje radnog i
socijalnog zakonopdavstva glavna tijela: 1. Europski parlament 2.
Vijee ministara 3. Europska komisija 4. Sud pravde EU Europski
parlament sastoji se od predstavnika naroda drava lanica. Parlament
obavlja odreeni nadzor nad komisijom, daje miljenja o njenom
djelovanju, suodluuje o poticajnim mjerama, o usvajanju prorauna EU
nema zakonodavni djelokrug Vijee ministara je glavni europski
zakonodavac. Sastoji se od predstavnika vlada drava lanica. Vijee
obavlja samo poslove dodijeljene mu ugovorima, nema opi djelokrug.
Vijee donosi odluke s apsolutnom ili kvalificiranom veinom ili
jednoglasno Europska komisija najvie 20 lanova izabranih na temelju
sposobnosti i neovisnosti. Biraju se na 5 godina, te mogu opet biti
birani. Komisija ima pravo zakonodavne inicijative. Komisija
osigurava primjenu odredaba ugovora, drugih akata i mjera EU.
Ovlatena je pregovarati s dravama i s njima sklapati meunarodne
ugovore Sud pravde EU 15 sudaca. Sud osigurava da se u tumaenju i
primjeni ugovora potuje pravo. Sud je ovlaten odluivati o tome
potuju li lanice svoje dunosti preuzete Ugovorom EZ, odnosno EU,
ocijenjivati zakonitost odluka Vijea i komisije, te ih (ako postoje
razlozi) proglaavati nitavim Druga tijela: 1. Ekonomski i socijalni
odbor-www.kockica.info-
1
Europsko radno pravo Ravni 2. Europski socijalni fond 3.
Europski centar za razvitak strunog osposobljavanja 4. Europska
zaklada za poboljanje ivotnih i radnih uvjeta 5. Odbor za rad 6.
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu 7. Europski
centar za industrijske odnose 8. Odbor socijalne zatite Izvori
Vijea Europe: 1. Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda(1950. god.)
2. Europska socijalna povelja (1961. god.) 3. Europski zakonik o
socijalnoj sigurnosti (1964. god.) 4. Europska konvencija o
socijalnoj sigurnosti (1972. god.) Podjela izvora EU: 1. nepisani
(opa naela prava i obiaja) 2. pisani: a) izvorni (originarni):
odredbe se formuliraju na openit nain imaju naelno znaenje i stoga
nisu neposredno primijenjive ugovori o osnivanju EU, promjene tih
ugovora preko protokola, ugovora i drugih oblika b) izvedeni
(dopunski ili sekundarni): uredbe, naputci (direktive), odluke i
preporuke
Usklaivanje nacionalnih prava s pravom EU 1. usvajanje akta; 2.
ukljuivanje naputka Unije u nacionalna prava - naelo prednosti
prava EU smatra se da pravo EU stvara neposredno primijenjiva prava
za pojedince koja obvezuju nacionalne sudove radno pravo EU ima
prednost pred materijalnim i procesnim pravnim pravilima domaeg
radnog zakonodavstva u sluaju sukoba izmeu prava Unije i
nacionalnog prava nametnuta je dunost nacionalnim sudovima da
primijene pravila Unije - naelo neposrednog uinka prava EU iz
ugovora EU proizlazi da se pravni poredak odnosi ne samo na drave
lanice nego i na njihove dravljane, da su Vijee i Komisija ovlateni
da donesu uredbe koje se neposredno primijenjuju u dravama lanicama
i koje stoga imaju neposredan uinak (pojedinci mogu zatititi i
ostvariti svoja prava pred nacionalnimsudovima)
- primjena naputaka EU preko kolektivnih ugovora naputci mogu
biti pretoeni u nacionalno pravo preko kolektivnog ugovora
sklopljenog izmeu menamenta i rada na nacionalnoj meuindustrijskoj
(neprofesionalnoj) razini
-www.kockica.info-
2
Europsko radno pravo Ravni
Nadzor nad primjenom europskog radnog prava - EU je uredio
pitanje nadzora nad primjenom svog prava u dravama lanicama u prvom
redu preko Suda pravde. "Ako komisija smatra da je jedna drava
lanica propustila ispuniti obvezu iz Ugovora, ona je duna, nakon to
joj je upueno miljenje o spornom pitanju, dati razlono objanjenje o
tome. Ako dotina drava ne postupi po miljenju unutar odreenog roka
koji odredi komisija, ona moe sporno pitanje podnijeti Sudu pravde
na rjeavanje." - Nadzor nad primjenom odredaba prava Vijea Europe
odreen je staturom Vijea; Europska socijalna povelja odreuje
vlastiti nadzorni postupak Odluke Odbora ministara Vijea Europe
mogu u odreenim sluajevima poprimiti oblik preporuke za vlade drava
lanica. Od njih Odbor moe traiti da ga obavijeste o mjerama
poduzetim radi primjene njegove preporuke u dravama lanicama. Odbor
ne moe donositi obvezujue odluke za drave lanice. No, ako drava
lanica dostavi Odboru ispravu o ratifikaciji konvencije, za nju
postaje obvezna Odbor ministara nadzire provedbu Europske socijalne
povelje (do 1993. god. ratificiralo 17 od 27 drava lanica Vijea
Europe). Sustav nadzora sastoji se u izvjetajnom postupku
(mehanizmu). Ugovorne stranke dostavljaju glavnom tajniku Vijea
Europe dvogodinja izvjea o primjeni prihvaenih odredaba II. djela
Povelje. Ureuje osnovna prava i slobode pojedinaca i organizacija:
pravo na rad, pravo na pravedne uvjete rada, pravo organiziranja i
dr. Za nadzor njihove primjene znaajni su: Odbor nezavisnih
strunjaka (Odbor strunjaka) Odbor vladinih predstavnika (Vladin
odbor) Parlamentarna skuptina Odbor ministara - poboljanje
nadzornog postupka: 1. 1991. god. Odboru strunjaka dana je mogunost
da uspostavi neposredne kontakte s dravom ugovornicom radi
razjanjenja i dodatnih obavijesti o nacionalnim izvjeima 2. zadaa
Vladinog odbora je tonije utvrena. Zaduen je za pripremanje odluke
za Odbor ministara i odabrati, u okviru izvjea Odbora strunjaka,
odreena pitanja koja, po njegovu stajalitu, moraju biti predmetom
preporuka Odbora ministara
-www.kockica.info-
3
