Eutanazija - Negacija

7/17/2019 Eutanazija - Negacija

http://slidepdf.com/reader/full/eutanazija-negacija 1/12

EUTANAZIJA

- A1 član izlaže svoje stavove. (6 min)

- N3 postavlja pitanja A1. (3 min)

- N1 član izlaže svoje stavove. (6 min)

N1:

Da bismo objasnili naše stavove i dokazali našu tezu koisti!emo se ve!im bojem a"umenata.

Pitanje eutanazije veoma je kompleksno s obzirom na argumente iz različitih

uglova: religijskog, sociološkog, psihološkog, kao i političkog.

Naši "lavni a"umenti potiv eutanazije su#

• $utanazija obezve%uje ljudski život

• $utanazija može postati sedstvo za obuzdavanje toškova zdavstvene skbi

• &iječni'i i du"o medi'insko osoblje ne bi tebali biti uključeni u izavno uzokovanje smti

• vobitno je bila le"aliziana samo za smtno bolesne a kasnije se mijenjao zakon "dje sestvoio poblem je su se obitelji mo"le okoistiti nakon usm!ivanja člana obitelji te je tu bilo isto

iječi o osveti.

*akve "od bile pobude i sedstva izavna eutanazija znači dokajčiti život osobama pika!enima

bolesnim ili na samti. $utanazija je moalno nepi+vatljiva. ,ako stanoviti čin ili popust koji po sebi

ili po namjei izaziva smt da bi se pekinuli bolovi pedstavlja ubistvo teško potivno dostojanstvu

ljudske osobe i poštovanju pema živome o"u njezinu tvoitelju. /eška u po'jeni u koju je

mo"u!e upasti u doboj vjei ne mijenja naav to" ubilačko" čina koji uvijek teba osuditi i otkloniti.

0 onda kad se 'ijeni da je smt neizbježna ne može zakonito biti pekinuto liječenje koje se edovito

puža bolesnoj osobi. poteba anal"etika sedstava za ublaženje patnji umiu!emu maka uz

opasnost da mu se skate dani može biti moalno u skladu s ljudskim dostojanstvom ako se smt ne

želi ni kao 'ilj ni kao sedstvo ne"o se samo pedvi%a i pi+va!a kao neizbježna. alijativno liječenje

(olakšanje boli) je povlašten oblik nesebične ljubavi. to ime teba "a poti'ati.

2esto je ta odluka dio tenutka loše pospavane no!i. ,eško bolestan čovjek je umoan od života a

isto je tako i okolina umona od nje"a. e%u osnovnim moalnim dilemama se našlo i otvoeno pitanje da li duštvo teba dozvoliti odnosno ozakoniti dobovoljnu eutanaziju. Na taj način stavlja



samo"a izvšio'a iste ljekaa dakle na 4klizavi teen5 na kome se kada se jednom stane no"om

teško ili nemo"u!e zaustaviti. vo bi neizbježno dovelo i do podžavanja i du"i+ oblika eutanazije -

posebno nedobovoljne eutanazije.

vako ljudsko bi!e ima pavo na život.

2ovjek u očaju može misliti na pvoj azini da je nje"ov život bezvijedan ali to nema niti smije imati

bilo kakav utje'aj na du"u azinu na kojoj bezuvjetno ljudsko dostojanstvo taje koliko i ljudski život.

ostupak eutanazije ne"ia sve sastavni'e ljudsko" dostojanstva je se tek u pimjeni eutanazije

ljudsko bi!e svodi na puki objekt sedstvo odnosno zamjenjivu jedini'u.

&judsko dostojanstvo je iznad dometa čovjekove mo!i. no je tu bez obzia na okolnosti u kojima pojedina' živi. 2ovjek "a može poštovati ili ne ali "a ne može dodijeliti ili oduzeti. ,eba dodati i

podatke iz ku"ova antieutanazijski+ poketa iz same Nizozemske da se sve češ!e liječni'ima op!e

pakse kada taže +ospitaliza'iju za staije bolesnike iz bolni'a su"eia pimjena eutanazije (7uak

8991.).

/enealno samo :; ispitanika odlučilo se kate"oički za ili potiv eutanazije ostalim slučajevima

smt teba dozvoliti ako< Ali teško je odediti mjeu bola odlučiti koji je =izdžljiv5 bol a koji bi bio

dovoljan azlo" za eutanaziju pa čak i jačinu želje za umianjem.

,ako%e u vezi sa samim zakonskim de>inisanjem mo"u se javiti poblemi tačnije u kojim

slučajevima se pistanak osobe na smt može pi+vatiti a u kojim ne. sobe koje žele smt mo"u biti u

tenutku kada daju pistanak ne sasvim si"une mo"u "a dati pod pitiskom du"i+ osoba ili doktoa

nji+ova odluka da umu može biti samo tenutna >aza ili jednostavno mo"u biti ne pi čistoj savesti.

ostalom svaka depesivna osoba mo"la bi se tako smatati po"odnom za eutanaziju a to svakako

nije 'ilj.

?eli"ijski pistup ovom pitanju je jasan. 0 kš!anstvo kao i islam "ovoe o svetosti života. &judski

život je vijednost koja se moa bezuvjetno poštovati ne uvažavuju!i du"e okolnosti. *on'ept života

koji nije vijedan života ne postoji i zbo" to"a eutanazija i samoubistvo nisu uključeni u one azlo"e

koji dopuštaju pekid života. @edan od "lavni+ azlo"a što eutanazija nije pi+va!ena u mno"im

džavama izme%u ostalo" i 0taliji je 'kva. tavovi 'kve veoma se potive eutanaziji je je +iš!ansko

uveenje da je život božanski da i da čovek nema pavo da "a oduzima je "a nije ni stvoio. *ao i

samoubistvo eutanazija se smata "ije+om.



7a+valjuju!i modenim te+nolo"ijama i dosti"nu!ima životni vijek pa'ijenta je podužen a 'ijene

koštanja zdavstveni+ uslu"a vto"lavo astu. ostoje obačuni da "odišnje odžavanje

pa'ijenta na apaatima košta 16:.999 ameički+ dolaa.

o ininu bi dozvoljena eutanazija dovela do postepeno" moalno" pada duštva pomanjkanja

moalni+ vijednosti i na kaju bi 'iviliziano duštvo postalo babasko. (slika)

ni koji+ je život opao ili oslabljen za+tijevaju posebno poštovanje. olesne i pika!ene osobe teba

potpoma"ati da bi mo"le živjeti koliko je mo"u!e nomalno.



- A3 postavlja pitanja N1. (3 min)

- A8 član izlaže svoje stavove. (: min)

- N1 postavlja pitanja A8. (3 min)

- N8 član izlaže svoje stavove. (6 min)

N2:

*akvim "od eu>emizmom pokušali zamaskiati i zaštititi eutanaziju ona je ubistvo. *o može

zanijekati da to nije namjea osobe koja du"oj osobi daje svjesno i namjeno smtonosnu injek'iju.

$utanazija je namjeno planiano i naučeno ubistvo. 7a takvo je ubistvo u pavilu sank'ija smtna

kazna u zemljama "dje je takva kazna pedvi%ena zakonom.

Bipokat je u svojoj zakletvi potiv bilo koje" oblika eutanazije#

=Nikome ne!u čak ako to bude i tažio dati smtonosni lijek niti !u mu dati savjet o nje"ovom

djelovanju.5

Du"i opet smataju da ulo"a ljekaa nije da ska!uje i pekida život ne"o da podužuje život

na"lašavaju!i pi tom uvijek pisutnu mo"u!nost kive dija"noze te pojavu novi+ teapijski+

mo"u!nosti koje bi mo"le dovesti do izliječenja. Niko ne može e!i danas šta !e biti izlječivo suta.

0stiče se postojanje novi+ te+nološki+ i medi'inski+ dosti"nu!a koje život mo"u podužavati veoma

du"o što ve! postoje!e aktuelno pitanje pava osobe na život zamjenjuje novim pitanjem#

ava osobe na smt.

sim to"a u ovom vemenu niko ne teba patiti od nepodnošljivi+ bolova je je dostupna e>ikasna

palijativna nje"a te uzimaju!i ovo u obzi dobovoljna eutanazija je nepotebna. vijek postoji

moalna dilema da li je za+tijev pa'ijenta da mu se pomo"ne da ume stvano dobovoljan i

kompententan ili da nije možda uplivisan mišljenjima du"i+.

sjevenoj Austaliji je 1CC:. "odine bio odoben zakon o dozvoli eutanazije ali nije potv%en na

enatu je su neki senatoi izjavili kako su pomijenili mišljenje te "lasali potiv eutanazije nakon

"ovoa &uke /omall 1CC:. "odine.

Nje"ov "ovo je u osnovi sadžavao pavne aspekte nedonošenja ovo" zakona#

1. pavdanje dobovoljne eutanazije isključuje >undamentalna načela zakona u duštvu.

8. &e"aliza'ija asistiano" saumoubistva je tako%e nespojiva sa istim >undamentalnim načelima



3. koliko bi dobovoljna eutanazija bila le"alizovana azlozi potiv nedobovoljne eutanazije bi bili

odbačeni

E. &e"aliza'ija dobovoljne eutanazije bi tako%e o+abila paksu nedobovoljne eutanazije i bez

le"aliza'ije iste.

:. $utanazija potkopava osobine koje za+tijevamo od ljekaa i kao takva je destuktivna u medi'inskoj

paksi.

6. &e"aliza'ija eutanazije potkopava pobudu da se azvije istinsko suosje!anje u pistupu i njezi ono"a

koji pati i na umou je.

sim to"a u posljednje vijeme se javio i poblem eutanazije životinja.

ema e%unaodnim načelima za biomedi'inska istaživanja na životinjama postupke koji mo"u

pouzočiti više od tenutne ili minimalne boli potebno je povoditi uz pikladnu seda'iju anal"eziju

ili anesteziju. Famakološki pistup liječenja boli u životinja uključuje lijekove s poznatim anal"etskim

svojstvima me%utim često puta istaživači smataju da bi pimjena anal"etika mo"la utje'ati na

istaživački postupak i ispitivane paamete. 0pak ako je mo"u!e potebno je pavilno odabati vstu

anal"etika s pi+vatljivim me+anizmom djelovanja i pi+vatljivim eventualnim inteak'ijama. lično

se pitanje postavlja pi usm!ivanju životinja na kaju pokusa. najve!em boju pokusa na

laboatoijskim životinjama za konačna istaživanja koisti se biološki mateijal koji nije dostupan dok

je životinja živa dok su u du"im pokusima životinje podv"nute postup'ima koji ostavljaju teška

tajna ošte!enja onemo"u!avaju!i im time nomalne >iziološke >unk'ije i dastično smanjuju!i

kvalitetu života te se po zavšetku takvi+ pokusa životinje usm!uju. ilikom odabia najpikladnije"

načina eutanazije teba voditi ačuna o vsti staosti veličini i boju životinja dostupnosti

>amakološki+ sedstava i od"ovaaju!e opeme te vještini osobe koja povodi eutanaziju.

svezi navedeni+ postupaka koji se povode na životinjama tijekom znanstveni+ istaživanja

moalne su obveze osoba od"ovoni+ za planianje i povo%enje pokusa kao i neposedno"

istaživača da pije i tijekom pokusa postavljaju sebi pitanja#

1. Koja je svrha istraživanja i nadilazi li potencijalna znanstvena korist dobivenih rezultata

stvorenu nelagodu i patnju životinja (tzv. G'ost-bene>itG analiza)H

2. Je li moguće primijeniti odgovarajuću zamjenu modela?( R EPL!E"E#$%

3. Je li moguće racionalizirati i smanjiti broj životinja u pokusu?( R E&'!$)# )

4. Je li moguće usavr*iti eksperimentalni mode?( R E+#E"E#$ )

va su načela poznata kao tzv. G3? modelG# R epla'ement (zamjena modela) R edu'tion

(smanjenje boja životinja) R e>inement (poboljšanje modela) čije je povo%enje i pidžavanje

popisano azličitim me%unaodnim deklaa'ijama o eti'i pokusa na laboatoijskim životinjama.



Neka od ne"ativni+ iskustava el"ije i Nizozemske su mo"u!nosti po"ešne odluke i zloupotebe.

olaze!i od ku'ijalne zada!e ljekaa da se pa'ijentu olakša patnja i smanje bolovi eutanazija ne bi ni

pod kakvim moalnim opavdanjem tebala biti le"alizovana.

Doloem sedae divinum opus estI (ožanska dužnost je smiivanje boliI).



- A1 postavlja pitanja N8. (3 min)

- A3 član izlaže svoje stavove. (: min ili manje)

- N3 član izlaže svoje stavove. (: min ili manje)

N3:

Ne bi li i osoba koja pati i često azmišlja da je bolje da ume danas ne"o suta bila uska!ena za neke

adosti ukoliko joj se pekine životH ožda jedan lijepi dan bez bolova uspje+ dje'e o%enje

unuka<.

no"i su mišljenja da bi u slučaju le"aliza'ije eutanazije došlo do destimula'ije oni+ koji ade na

eduka'iji i istaživanju novi+ mo"u!nosti u umanjivanju boli. vjetski azvoj palijativne nje"e bi

mo"ao biti zaustavljen u svom po"esu.

,i zakonski utemeljena komiteta jedinjeno" kaljevstva džave NeJ Kok i *anade azmataju!i

pijedlo" le"aliza'ije eutanazije su dala pepouku da se isti ne le"alizia. =ili bi potiv bilo koje"

le"alno" sustava koji potpomaže i o+abuje duštvo da le"alizia ubijanje koje svoje opavdanje

nalazi u vjeovanju da su ode%eni životi manje vijedni. 7aštoH 7ato pavednost u duštvu samo

za+tijeva nesamovoljan i nediskiminatoski put oni+ koji su subjekti pavosu%a. @edini način

izbje"avanja samovolje je da se petpostavi da su sva ljudska bi!a jednostavno u pednosti što su

+umani što na"lašava da budu tetiani pavedno u skladu bazični+ ljudski+ pava. du"e staneosnovno ljudsko dostojanstvo i vijednost koja je pepoznata u poštovanjima ljudski+ pava moaju

biti sa"ledana kao sastavni dio naše +umanosti. snovna dostojanstva i vijednosti ne bi smjela biti

na"lašena samo u slučaju kada se o ljudskim bi!ima azmišljamo onda kada su u takvom stanju da i+

možemo iz"ubiti. mt osobe dotiče i živote du"i+ često na načine i do azmjea koje ne mo"u biti

vi%ene. 2vsto vjeujemo da pitanje eutanazije ne može biti odvojeno od inteesa duštva kao 'jeline.5

akti'ianje eutanazije uništava temelj vijednosno" sustava a samim time i čitavu ljudsku

zajedni'u. $utanazija kao nasilje na ljudskim životom neovisno o motivu neuskladiva je sljudskim dostojanstvom. Dostojanstvo u umianju koje omo"u!uje +ospi'ij putem nje"e

umiu!i+ i emo'ionalne topline koja umiu!em olakšava bol i uklanja tjeskobu umianja

jedino je ljudsko ješenje na kaju života. Nastoji se da se umiu!a osoba ne osje!a

napuštenom nepoželjnom i bezvijednom. Nje"a umiu!i+ za+tijeva pimjenu teapije dok je

to ljudski azumno opavdano. $utanazija je

kažnjivo djelo. lobodno možemo e!i i ubojstvo. amim tim nije samo pavosudni poblem

ve! op!eljudski i etički. Na svima nam je od"ovonost na ponudimo ispavno ješenje L

+ospi'ij da poučimo mlade "enea'ije o dostojanstvenoj smti i vatimo emo'ionalnu toplinu

"enea'ijske solidanosti u naše domove.



vako ljudsko bi!e ima pavo na život. A upavo taj život postaje sve ve!i Mpedmet

manipula'ije. imjei često aspavljani+ izuzetaka od le"alne zaštite ljudsko" života su

podučja pobačaja smtne kazne i eutanazije. *akvim "od eu>emizmom pokušali zamaskiati

i zaštititi eutanaziju ona je ubojstvo.

d januaa 8991. "odina u Nizozemskoj je dekiminaliziana eutanazija. 1CC:. "odini u

Nizozemskoj je 8: 6:6 bolesnika usm!eno eutanazijom ili nekom njezinom ina!i'om. ,o iznosi 1C;

"odišnje" ukupno" boja umli+ u toj zemlji. e%u azlozima u takvim za+tjevima dominiaju osje!aj

"ubitka dostojanstva ovisnost o du"ima zamoenost životom dok se nepodnošljiva bol kao isključiv

azlo" suse!e u samo 6; za+tjeva. *ao što vidimo odluka o posezanju za eutanazijom kod teško

bolesno" čovjeka ne poizlazi po"lavito iz biološko" podučja nepodnošljive boli ve! je bit poblema

psi+ološko" i so'ijalno" kaaktea. &judsko dostojanstvo je iznad dometa čovjekove mo!i. no je tu

bez obzia na okolnosti u kojima pojedina' živi. G2ovjek "a može poštovati ili ne ali "a ne može

dodijeliti ili oduzeti.



PITANJA:

1) *oliko je pa'ijent zasi!en anal"eti'ima i nakoti'ima sposoban da odlučuje o životu i o smtiH8) Ne bi li se mo"lo pomisliti da je eutanazija takvi+ pa'ijenata je>tinija i manje za+tjevna

solu'ijaH

3) ože li se intees pojedin'a odvojiti od inteesa 'ijelo"a duštva kada je eutanazija u pitanjuH

E) si+olozi vide azlo" pestanka želje za životom pije u depesiji ne"o u samim >iziološkim

nedosta'ima# da li onda odobavanjem eutanazije teba svakoj depesivnoj osobi koja to poželi

dozvoliti da umeH

*ao pimje se može navesti slučaj jedno" mlado" čovjeka

,onn landa stao" 1O "odina koji je povije%en na >udbalskoj

utakmi'i i ostao je bez svijesti nekoliko "odina. Dija"nosti'iano

mu je stanje P dakle stalnom stanju ve"etianja. Nje"ovi oditelji i dokto

BoJe su podnijeli peti'iju sudu da mu se pekine vještačka pe+ana da bi mu se dozvolilo da ume.

lučaj je pošao koz mno"e zamšene sudske instan'e da bi konačno lod ustill zaključio da

isključivanje apaata kojima je odžavan na životu ne bi bilo sasvim le"alno i isto tako etički

pi+vatljivo ali da ,onn ne može duže s obziom na opšte stanje biti ono što se zove ličnost.

mata se da pa'ijent u P stanju nije teminalno bolestan i sa adekvatnom nje"om može ostati živ

"odinama. no što u ovom slučaju uzokuje smt pa'ijenta je isključenje vještačko" +anjenja i+idata'ije. Qto se ti'alo ovo" mlado" čovjeka nije se postavljalo samo pitanje isključenja sistema od

žavanja života ne"o se nametalo i du"o moalno pitanje da li mu dozvoliti da nakon pekida

+anjenja umie sedmi'ama zbo" nedostatka +ane ili mu dati letalnu injek'iju što bi značilo aktivnu

eutanaziju.

ože li se na!i moalan od"ovo na ovo pitanjeH



Primjeri:

1) Brisel -- Nad 44-gdi!"jim Belgija"#em $e "edelje je i%$r!e"a e&'a"a%ija %g 'e!kg

si*i+kg s'a"ja & kme se "ala%i slije "e&sjele era#ije rmje"e la,

Natal Pe+elst je umo juče u jednoj biselskoj bolni'i u pisustvu pijatelja penosi AF.

Gmo je potpuno smienG izjavio je leka Pim Distlemans dodaju!i da je Pe+elstu odobena

eutanazija zato Gšto je bilo oči"ledno da se nalazi u nepodnošljivo teškom psi+ičkom stanjuG.

Natan je o%en kao Nensi u poodi'i sa ti dečaka i oditelji su "a odba'ili zato što su +tjeli još jedno"

sina.

n je imao ti opea'ije pomijene pola u peiodu od 899C. do 8918. "odine ali se i dalje nije osje!ao

udobno u svom telu i "ovoio je da još ima "udi i da mu penis ne valja.

Raklin Beemans člani'a na'ionalno" odboa za eutanaziju izjavila je da su "a pe"ledala dva lekaa

od koji+ je jedan psi+ijata kako bi bili si"uni da se ne adi o polaznoj depesiji.

Dok je 899E. "odine bilo samo šest slučajeva eutanazije iz psi+ološki+ azlo"a 8911. i+ je bilo 33 a

pošle "odine :8.

el"ija je 8918. zabilježila ekodni+ 1.E38 slučaja eutanazije što je pove!anje od 8: posto u odnosu

na pet+odnu "odinu.

2) nutanja kontola u U.-u u /j&lja"i istažuje je li neimenovani liječnik sedinom

de'emba injek'ijom kalija i mo>ija usmtio bolesnika. A čini se da ' "ije jedi"i sl&+aj.

?iječ je bila o 03-gdi!"jak& koji je na neuološkom odjelu ležao u nesvijesti nakon 'e!kg

mda"g &dara. @edan od neuolo"a &!'r#a m& je k"i kk'el kemikalija. A"en'ije javljaju da

je unutanja bolnička ista"a pokazala da je liječnik kojem pijete suspenzija i sudski po"on u

siječnju 891E. eutanaziao još jedno" pa'ijenta.





Documents

Eutanazija - Negacija