Evropska Konvencija o Ljudskim Pravima i Osnovnim Slobodama

1

EVROPSKA KONVENCIJA o ljudskim pravima

i osnovnim slobodama

http://www.advokat-prnjavorac.com

2

EVROPSKA KONVENCIJA o ljudskim pravima

i osnovnim slobodama

KONVENCIJA ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA i OSNOVNIH SLOBODA (Rim, 4. novembra 1950.) 1

Vlade potpisnice ove Konvencije, kao lanice Savjeta EvropeImajui u vidu Univarzalnu deklaraciju o ljudskim pravima koju je i Generalna skuptina Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948;

Imajui u vidu da ova Deklaracija ima za clji da osigura opte i stvarno priznanje i potovanje prava proklamovanih u njoj;

Imajui u vidu da je cilj Savjeta Evrope postizanje veeg jedinstva izmeu njegovih lanica i da je ouvanje i razvijanje osnovnih ljudskih prava i sloboda jedan od naina na koji tom cilju treba stremiti;

Potvrujui iznova svoju duboku vjeru u one osnovne slobode koje su temelj pravde i mira u svijetu i koje se najbolje odravaju stvarnom politikom demokratijom, s jdne strane, i zajednikim shvatanjima i potovanjem ljudskih prava od kojih zavise, s druge strane;

Rijeene da, kao vlade evropskih zemalja koje su slinih pogleda i imaju zajedniko naslijee politikih tradicija, ideala, slobode i vladavine prava, preduzmu prve korake za skupno ostvarivanje izvjesnih prava nevladinih u Univerzalnog deklaraciji,

Sporazumjele su se o slijedeem:1

lan 1.

Visoke strane ugovornice jame svakome u svojoj nadlenosti prava i slobode odreene u Dijelu I ove Konvencije.

Dio I

lan 2.

1. Pravo na ivot svake osobe zatieno je zakonom. Niko ne moe biti namjerno lien ivota, sem prilikom izvrenja presude suda kojom je osuen za zloin za koji je ova kazna predviena zakonom.

2. Lienje ivota se ne smatra protivnim ovom lanu ako proistekne iz upotrebe sile koja je apsolutno nuna:

a) radi odbrane nekog lica od nezakonitog nasilja; b) da bi se izvrilo zakonito hapenje ili spijreilo bjekstvo lica zakonito lienog slobode; c) prilikom zakonitih mijera koje se preduzimaju u cilju suzbijanja nereda ili pobune.

1 European Treaty Series, No 5. Orginalni tekst Konvencije je promijenjen u skladu s Protokolom br. 3 (ETS N0. 45 stupio na snagu 21. septembra 1970). Protokol br. 5 (ETS No.55 stupio na snagu 20. decembra 1971.) i Protokolom br.8 (EZS No 118 stupio na snagu 1. januara 1990.). Tekst Konvencije takoe sadri i tekst Protokola br.2 (ETS No. 44) koji je, na osnovu svog lana 5. st. 3, postao integralni dio Konvencije od momenta stupanja na snagu 21. septembra 1970. godine.


3

lan 3. Niko ne smije biti podvrgnut muenju, ili neovjenom ili poniavajuem postupanju ili

kanjavanju.

lan 4.

1. Niko se ne smije drati u ropstvu ili ropskom polaaju. 2. Ni od koga se ne moe zahtijevati da obavlja prinudni ili obavezni rad. 3. Za sverhe ovog lana izraz prinudni ili obavezni rad ne obuhvata: a) rad uobiajen u sklopu lienja slobode odreenog u skladu a odredbama lana 5. ove Konvencije ili tokom uslovnog otpusta; b) slubu vojne prirode ili, u zemljama u kojima se priznaje prigovor

savjesti, slubu koja se zahtijeva umjesto odsluenja vojne obaveze; c) rad koji se iziskuje u sluaju kakve krize ili nesree koja prijeti opstanku ili dobrobit

zajednice; d) rad ili slubu koji ine sastavni dio uobiajenih graanskih dunosti.

lan 5.

1. Svako ima pravo na slobodu i bezbijednost linosti. Niko ne moe biti lien slobode

osim u slijedeim sluajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom: a) u sluaju zakonitog lienje slobode na osnovu presude nadlenog suda; b) u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode zbog neizvrenja zakonite sudske

odluke ili radi obezbijeenja ispunjenja neke obaveze propisane zakonom; c) u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode radi privoenja lica pred nadlenu

sudsku vlast zbog opravdane sumnje da je izvrilo krivino dijelo, ili kada se to opravdano smatra potrebnim kako bi se predupredilo izvrenje krivinog dijela ili bjekstvo po njegovom izvrenju.

d) u sluaju lienja slobode maloljetnog lica na osnovu zakonite odluke u svrhu vaspitnog nadzora ili zakonitog lienja slobode radi njegovog privoenja nadlenom organu.

e) u sluaju zakonitog lienja slobode da bi se sprijeilo irenje zaraznih bolesti, kao i zakonitog lienja slobode duevno poremeenih lica, alkoholiara ili uivalaca droga ili skitnica.

f) u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode lica da bi se spreio njegov neovlaeni ulazak u zemlju, ili lica protiv koga se preduzimaju mjere u cilju deportacije ili ekstradicije.

2. Svako ko je uhapen bie odmah i na jeziku koji razume obavijeten o razlozima za njegovo hapenje i o svakoj optubi protiv njega.

a) Svako ko je uhapen ili lien slobode shodno odredbama iz stava 1.c ovog lana bie bez odlaganja izveden pred sudiju ili drugo slubeno lice zakonom odreeno da obavlja funkcije i imae pravo da mu se sudi u razumnom roku ili da bude puten na slobodu do suenja. Putanje na slobodu moe se usloviti jemstvima da e se lice pojaviti na suenju.

4. Svako ko je lien slobode ima pravo da pokrene postupak u kome e sud hitno ispitati zakonitost lienja slobode i naloiti putanje na slobodu ako je lienje slobode nezakonito.

5. Svako ko je bio uhapen ili lien slobode u suprotnosti s odredbama ovog lana ima pravo na naknadu.

lan 6. 1. Svako, tokom odluivanja o njegovim graanskim pravima i obavezama ili o krivinoj

optubi protiv njega, ima pravo na pravinu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Presuda se izrie javno, ali se tampa i javnost mogu iskljuiti s cijelog ili s dijela suenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbijednosti u demokratskom drutvu, kada to zahtijevaju interesi


4

maloljetnika ili zatita privatnog ivota stranaka, ili u meri koja je, po miljenju suda, nuno potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da nakodi interesima pravde.

2. Svako ko je optuen za krivino dijelo smatrae se nevinim sve dok se ne dokae njegova krivica na osnovu zakona.

3. Svako ko je optuen za krivino dijelo ima slijedea minimalna prava: a) da u najkraem moguem roku, podrobno i na jeziku koji razumije, bude obavijeten o

prirodi i razlozima za optubu protiv njega; b) da iam dovoljno vremena i mogunosti za pripremanje odbrane; c) da se brani lino ili putem branioca koga sam izabere ili, ako nema dovoljno sredstava

da plati za pravnu pomo, da ovu pomo dobije besplatno kada interesi pravde to zahtijevaju; d) da ispituje svjedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbijedi

prisustvo i sasluanje svjedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji vae za one koji svjedoe protiv njega;

e) da dobije besplatnu pomo prevodioca ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.

lan 7.

Niko se ne moe smatrati krivim za krivino djelo izvreno injenjem

ili neinjenjem koje, u vrijeme kada je izvreno, nije predstavljalo krivino djelo po unutranjem ili meunarodnom pravu. Isto tako, ne moe se izrei stroija kazna od one koja je bila propisana u vrijeme kada je krivino djelo izvreno. 2. Ovaj lan ne utie na suenje i kanjavanje nekog lica za injenje ili neinjenje koje se u vrijeme izvrenja smatralo krivinim djelom prema optima pravnim naelima koja priznaju civilizovani narodi.

lan 8. 1. Svako ima pravo na potovanje svog privatnog i porodinog ivota, doma i prepiske. 2. Javne vlasti nee se mijeati u vrenje ovog prava sem ako to nije u skladu sa zakonom i

neophodno u demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbijednosti, javne bezbijednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprijeavanja nereda ili kriminala, zatite zdravlja ili morala, ili radi zatite prava i sloboda drugih.

lan 9. 1. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti; ovo pravo ukljuuje

slobodu promjene vjere ili uvjerenja i slobodu ovjeka da, bilo sam ili zajedno s drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovijedi, obiajima i obredom.

2. Sloboda ispovijedanja vjere ili ubijeenja moe biti podvrgnuta samo onim ogranienjima koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom drutvu u interesu javne bezbijednosti, radi zatite javnog reda, zdravlja ili morala, ili radi zatite prava i sloboda drugih.

lan 10. 1. Svako ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo ukljuuje slobodu posjedovanja

sopstvenog miljenja, primanja i saoptavanja informacija i ideja bez mijeanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj lan ne sprijeava drave da zahtijevaju dozvole za rad televizijskih, radio i bioskopskih preduzea.

2. Poto korienje ovih sloboda povlai za sobom dunosti i odgovornosti, ono se moe podvrgnuti formalnostima, uslovima, ogranienjima ili kaznama propisanim zakonom i neophodnim u demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbijednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbijednosti, radi sprijeavanja nereda ili kriminala, zatite zdravlja ili


5

morala, zatite ugleda ili prava drugih, sprijeavanja otkrivanja obavjetenja dobijenih u povjerenju, ili radi ouvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.

lan 11.

1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima, ukljuujui pravo da osniva sindikat i ulanjuje se u njega radi zatite svojih interesa.

2. Za vrenje ovih prava nee se postavljati nikakva ogranienja, osim onih koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbijednosti ili javne bezbijednosti, radi sprijeavanja nereda ili kriminala, zatite zdravlja ili morala, ili radi zatite prava i sloboda drugih. Ovim se lanom ne sprijeava zakonito ograniavanje vrenja ovih prava pripadnicima oruanih snaga, policije ili dravne uprave.

lan 12. Mukarci i ene odgovarajueg uzrasta imaju pravo da stupaju u brak i zasnivaju porodicu u skladu s unutranjim zakonima koji ureuju vrenje ovog prava.

lan 13.

Svako kome su povrijeena prava i slobode predvieni u ovoj Konvenciji ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred nacionalnim vlastima, bez obzira jesu li povredu izvrila lica koja su postupala u slubenom svojstvu.

lan 14.

Uivanje prava i sloboda predvienih u ovoj Konvenciji obezbijeuje se bez

diskriminacije po bilo kom osnovu, kao to su pol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, roenje ili drugi status.

lan 15.

1. U doba rata ili druge javne opasnosti koja prijeti opstanku nacije, svaka Visoka strana ugovornica moe da preduzme mjere koje odstupaju od njenih obaveza po ovoj Konvenciji, i to u najnunijoj mjeri koju iziskuje hitnost situacije, s tim da takve mjere ne budu u neskladu s njenim drugim obavezama prema meunarodnom pravu.

2. Prethodna odredba ne doputa odstupanja od lana 2, osim u pogledu smrti prouzrokovane zakonitim ratnim postupcima, ili lana 3, 4. (stav 1.) i 7.

3. Svaka Visoka strana ugovornica koja koristi svoje pravo da odstupi od odredbi Konvencije obavjetava u potpunosti generalnog sekretara Saveta Evrope o mjerama koje preduzima i razlozima za njih. Ona takoe obavjetava generalnog sekretara Saveta Evrope kada takve mjere prestanu da deluju i kada odredbe Konvencije ponovo ponu da se primenjuju u potpunosti.

lan 16.

Nijedna odredba lanova 10, 11 i 14. nee se tumaiti tako da sprijeava Visoke strane

ugovornice da ograniavaju politiku djelatnost stranaca.


6

lan 17.

Nita u ovoj Konvenciji ne moe se tumaiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje drave, grupe ili lica da se upuste u neku delatnost ili izvre neki in koji je usmjeren na ponitavanje bilo kog od navedenih prava i sloboda ili na njihovo ograniavanje u veoj mjeri od one koja je predviena Konvencijom.

lan 18.

Ogranienja navedenih prava i sloboda koja su dozvoljena ovom Konvencijom nee se

primjenjivati ni u koje druge svrhe sem onih zbog kojih su propisana.

Dio II

lan 19.

Da bi se obezbijedilo potovanje obaveza iz ove Konvencije koje su prihvatile Visoke

strane ugovornice obrazuju se: a) Evropska komisija za ljudska prava, u daljem tekstu "Komisija". b) Evropski sud za ljudska prava, u daljem tekstu "Sud".

Dio III

lan 20.2

1. Komisija se sastoji od onoliko lanova koliko je Visokih strana ugovomica. Ista drava ne moe imati u Komisiji vie od jednog svog dravljanina.

2. Komisija zasjeda u optoj sjednici. Meutim, Komisija moe obrazovati vea, sastavljena od po najmanje sedam lanova. Vea mogu da ispituju predstavke podnete na osnovu lana 25. ove Konvencije ako se one mogu raspraviti na osnovu ustanovljene prakse ili ako ne pokreu neko ozbiljno pitanje od znaaja za tumaenje ili primjenu Konvencije. U skladu s prethodnim ogranienjem i odredbama stava 5. ovog lana, vea imaju sva ovlaenja koja pripadaju Komisiji na osnovu ove Konvencije. lan Komisije izabran s obzirom na Visoku stranu ugovornicu protiv koje je predstavka podnijeta ima pravo da bude lan vijea kome je predstavka upuena.

3. Komisija moe obrazovati odbore, sastavljene od po najmanje tri lana, s ovlaenjem da jednoglasnom odlukom proglase neprihvatljivom, ili skinu sa liste svojih predmeta, predstavku podnijetu na osnovu lana 25, kada se takva odluka moe donijeti bez daljeg ispitivanja.

4. Vijee ili odbor mogu u svako doba da ustupe nadlenost optoj sjednici Komisije, koja takoe moe naloiti da joj se prepusti bilo koja predstavka upuena vijeu ili odboru.

5. Jedino opta sjednica Komisije ima slijedea ovlaenja: a) da ispituje predstavke podnijete na osnovu lana 24; b) da podnosi predmete Sudu u skladu s lanom 48.a; c) da utvruje poslovnik u skladu s lanom 36.

lan 21.3

1. lanove Komisije bira Komitet ministara apsolutnom veinom glasova, s liste imena koju utvruje Biro Savjetodavne skuptine; svaka grupa predstavnika Visokih strana 2 Tekst promijenjen Protokolom br. 8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990. 3 Tekst promijenjen Protokolom br.8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990.


7

ugovomica u Savjetodavnoj skuptini istie tri kandidata od kojih su bar dvojica njeni dravljani.

2. U meri u kojoj je to primjenljivo, isti postupak se primjenjuje i za popunjavanje Komisije u sluaju da druge drave kasnije postanu strane ugovomice ove Konvencije, kao i prilikom popunjavanja upranjenih mijesta.

3. Kandidati moraju imati visoki moralni ugled i moraju posjedovati ili kvalifikacije potrebne za obavljanje visokih sudskih funkcija ili biti osobe priznate strunosti u oblasti unutranjeg ili meunarodnog prava.

lan 22.4

1. lanovi komisije se biraju na est godina. Oni se mogu ponovo birati. Meutim, od lanova izabranih na prvim izborima, mandati sedmorice lanova istiu posle tri godine.

2. lanove iji mandat istie na kraju poetnog trogodinjeg perioda rebom odreuje generalni sekretar Saveta Evrope neposredno poto su obavljeni prvi izbori.

3. Da bi se obezbijedilo da se, koliko je to mogue, jedna polovina lanova Komisije obnavlja svake tri godine, Komitet ministara moe prije svakih slijedeih izbora odluiti da mandat ili mandati jednog ili vie lanova koji budu izabrani traju due ili krae od est godina, ali ne due od devet i ne krae od tri godine.

4. Kada je reij o vie mandata, a Komitet ministara primjenjuje prethodni stav, generalni sekretar rebom rasporeuje mandate neposredno poslije izbora.

5. lan Komisije izabran na mjesto lana iji mandat nije istekao obavlja dunost svog prethodnika do okonanja njegovog mandata.

6. lanovi Komisije ostaju na dunosti dok ne budu zamijenjeni. Po zamijeni oni nastavljaju da rade na predmetima koje su ve uzeli u razmatranje.

lan 23.5

lanovi Komisije slue u linom svojstvu. Tokom svog mandata oni ne mogu zauzimati poloaje koji su nespojivi s njihovom nezavisnou i nepristrasnou kao lanova Komisije ili s prirodom ove slube.

lan 24.

Svaka Visoka strana ugovornica moe preko generalnog sekretara Savjeta Evrope ukazati

Komisiji na svaku povredu odredbi Konvencije za koju smatra da se moe pripisati nekoj drugoj Visokoj strani ugovornici.

lan 25.

1. Komisija moe da prima predstavke upuene generalnom sekretaru Savjeta Evrope od svake osobe, nevladine organizacije ili grupe lica koji tvrde da su rtve povrede prava ustanovljenih ovom Konvencijom od strane jedne od Visokih strana ugovornica, pod uslovom da je Visoka strana ugovornica protiv koje je predstavka podnijeta izjavila da priznaje nadlenost Komisije da prima takve predstavke. One Visoke strane ugovornice koje su dale takvu izjavu obavezuju se da ni na koji nain ne ometaju stvarno vrenje ovog prava.

2. Ove izjave mogu se dati za odreeni period. 3. Izjave se predaju generalnom sekretaru Savjeta Evrope koji njihove prepise uruuje

Visokim stranama ugovornicama i objavljuje ih.

4 Tekst promijenjen Protokolom br. 5 (ETS No. 55), koji je stupio na snagu 20. decembra 1971. 5 Tekst promijenjen Protokolom br. 8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990.


8

4. Komisija vri funkcije predviene ovim lanom samo kada se bar est Visokih strana ugovornica obavezalo izjavama datim u saglasnosti s prethodnim stavovima.

lan 26.

Komisija moe uzeti predmet u razmatranje tek kada se iscrpe svi unutranji pravni lijekovi, u skladu sa optepriznatim naelima meunarodnog prava, i u roku od est mjeseci od dana kada je povodom njega doneta pravosnana odluka.

lan 27.

1. Komisija ne postupa po predstavci podnijetoj na osnovu lana 25. koja je: a) anonimna, ili b) u sutini istovijetna s predstavkom koju je Komisija ve razmatrala, ili koja je ve

podnijeta nekoj drugoj meunarodnoj instanci radi ispitivanja, odnosno rjeavanja a ne sadri nove relevantne injenice.

2. Komisija proglaava neprihvatljivom svaku predstavku podnijetu na osnovu lana 25. za koju smatra da je nespojiva s odredbama ove Konvencije, oigledno neosnovana, ili predstavlja zloupotrebu prava na predstavku.

1. Komisija odbacuje svaku predstavku koju smatra neprihvatljivom u smislu lana 26.

lan 28.6

1. U sluaju da Komisija prihvati podnijetu predstavku: a) ona e, radi utvrivanja injenica, zajedno sa predstavnicima stranaka pristupiti

ispitivanju predstavke i, ako je to potrebno, istrazi, za ije e efikasno sprovoenje drave u pitanju pruiti sve potrebne olakice, poslije razmjene miljenja sa Komisijom;

b) ona se, istovremeno, stavlja na raspolaganje stranama u sporu kako bi se postiglo prijateljsko poravnanje zasnovano na potovanju ljudskih prava ustanovljenih ovom Konvencijom.

1.Ako Komisija uspije da postigne prijateljsko poravnanje, sastavie izvetaj koji se dostavlja dotinim dravama, Komitetu ministara i generalnom sekretaru Savjeta Evrope radi objavljivanja. Ovaj izvjetaj sadri kratak opis injenica i postignutog rjeenja.

lan 297 Poto je prihvatila predstavku podnijetu shodno lanu 25, Komisija ipak moe da odlui

dvotreinskom veinom svojih lanova da je odbaci ako, tokom njenog razmatranja, ustanovi da postoji neki od razloga za neprihvatanje koji su predvieni lanom 27.

U tom sluaju, odluka se dostavlja strankama.

lan 30.8

1. Komisija u svakoj fazi postupka moe odluiti da izbrie predstavku s liste predmeta ako se na osnovu okolnosti moe zakljuiti:

a) da podnosilac predstavke ne namjerava da dalje uestvuje u postupku; ili 6 Tekst promijenjen Protokolom br. 8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990. 7 Tekst promijenjen Protokolom br. 3 (ETS No. 45), koji je stupio na snagu 21. septembra 1970, i Protokolom br. 8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990. 8 Tekst promijenjen Protokolom br. 8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990.


9

b) da je stvar razrijeena, ili c) da iz svakog drugog razloga koji Komisija utvrdi nije vie opravdano nastaviti sa

ispitivanjem predstavke. Meutim, Komisija nastavlja s ispitivanjem predstavke ako je to potrebno radi potovanja

ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom. 2. Ako odlui da izbrie predstavku s liste predmeta poto je predstavku prihvatila,

Komisija sastavlja izvjetaj koji sadri opis injenica i obrazloenu odluku o brisanju predstavke sa liste. lzvjetaj se dostavlja strankama, kao i Komitetu ministara radi obavjetenja. Komisija moe da objavi izvjetaj.

3. Komisija moe odluiti da predstavku vrati na svoju listu predmeta ako smatra da okolnosti to nalau.

lan 31.9 1. Ako razmatranje predstavke nije zavreno u skladu s lanom 28. (stav 2.), 29. ili 30,

Komisija sastavlja izvjetaj o injenicama i daje svoje miljenje o tome da li utvrene injenice ukazuju da je drava u pitanju prekrila svoje obaveze prema ovoj Konvenciji. U izvjetaju se mogu izloiti pojedinana miljenja lanova Komisije o ovom pitanju.

2. (izvjetaj se dostavlja Komitetu ministara. Takoe, izvjetaj se dostavlja i dravama u pitanju, koje ga ne smiju objaviti.

3. Dostavljajui ovaj izvjetaj Komitetu ministara, Komisija moe dati prijedloge koje smatra podesnim.

lan 32.

1. Ako odnosno pitanje nije podneto Sudu u skladu sa lanom 48. ove Konvencije u roku

od tri mjeseca od dana kada je izvjetaj dostavljen Komitetu ministara, Komitet ministara odluuje, dvotreinskom veinom lanova koji imaju pravo da u njemu zasjedaju, da li je Konvencija prekrena.

2. U potvrdnom sluaju Komitet ministara odreuje rok u kom dotina Visoka strana ugovornica mora da preduzme mjere naloene odlukom Komiteta ministara.

3. Ako dotina Visoka strana ugovornica nije preduzela zadovoljavajue mjere u ostavljenom roku, Komitet ministara odluuje veinom predvienom u stavu 1. na koji e se nain njegova prvobitna odluka izvriti i objavljuje izvjetaj.

4. Visoke strane ugovornice jame da e smatrati obavezujuom svaku odluku koju Komitet ministara bude donijeo u vezi s primjenom prethodnih stavova.

lan 33.

S jednice Komisije su zatvorene za javnost.

lan 34.10

Uz rezervu odredaba lanova 20. (stav 3.) i 29, Komisija donosi svoje odluke veinom

prisutnih lanova koji su glasali.

lan 35.

9 Tekst promijenjen Protokolom br. 8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990. 10 Tekst promijenjen Protokolom br. 3 (ETS No. 45), koji je stupio na snagu 21. septembra 1970, i Protokolom br. 8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990.


10

Komisija se sastaje kada to prilike zahtijevaju. Sjednice saziva generalni sekretar Savjeta Evrope.

lan 36.

Komisija sainjava svoj poslovnik.

lan 37.

Generalni sekretar Savjeta Evrope obezbijeuje osoblje Sekretarijata Komisije.

Dio IV

lan 38.

Evropski sud za ljudska prava sastoji se od onolikog broja sudija koliko je lanica Savjeta

Evrope. Ista drava ne moe imati u Sudu vie od jednog svog dravljanina. lan 39.

1. lanove Suda bira Savjetodavna skuptina veinom glasova sa liste lica koju predloe lanice Savjeta Evrope; svaka lanica predlae tri kandidata, od kojih su bar dva njeni dravljani.

2. U mjeri u kojoj je to primjenljivo, isti postupak se primjenjuje prilikom prijema novih lanica Savjeta Evrope, kao i prilikom popunjavanja upranjenih mesta.

3. Kandidati moraju imati visoki moralni ugled i posjedovati kvalifIkacije potrebne za obavljanje visokih sudskih funkcija, odnosno biti priznati pravni strunjaci.

lan 39.

1.lanove Suda bira Savjetodavna skuptina veinom glasova sa liste lica koju predloe lanice Savjeta Evrope; svaka lanica predlae tri kandidata, od kojih su bar dva njeni dravljani.

2.U mjeri u kojoj je to primjenljivo, isti postupak se primjenjuje prilikom prijema novih lanova Savjeta Evrope, kao i prilikom popunjavanja upranjenih mjesta.

3.Kandidati moraju imati visok moralni ugled I posjedovati kvalifikacije potrebne za obavljanje visokih sudskih funkcija, odnosno biti priznati pravni strunjaci.

lan 40.11

1. lanovi Suda biraju se na period od devet godina. Oni se mogu ponovo birati. Meutim, mandati etiri lana izabrana na prvim izborima istiu poslije tri godine, a mandati jo etiri lana istiu poslije est godina.

2. lanove iji mandat istie na kraju poetnog trogodinjeg odnosno estogodinjeg perioda rebom odreuje generalni sekretar neposredno poslije prvih izbora.

3. Da bi se obezbijedilo da se, koliko je to mogue, jedna treina lanstva Suda obnavlja svake tree godine, Savjetodavna skuptina moe prije svakih sledeih izbora odluiti da mandat ili mandati jednog ili vie lanova koji budu izabrani traju due ili krae od devet godina, ali ne due od dvanaest i ne krae od est godina.

4. Kada je re o vie mandata, Savjetodavna skuptina primjenjuje prethodni stav, generalni sekretar rebom rasporeuje mandate neposredno poslije izbora. 11 Tekst promjenjen Protokolom br. 5 (ETS No. 55), koji je stupio na snagu 20. decembra 1971. i Protokolom br. 8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990.


11

5. lan Suda izabran na mesto lana iji mandat nije istekao obavlja dunost svog prethodnika do okonanja njegovog mandata.

6. lanovi Suda ostaju na dunosti dok ne budu zamjenjeni. Po zamjeni oni nastavljaju da rade na predmetima koje su ve uzeli u razmatranje.

7. lanovi Suda slue u linom svojstvu. Tokom svog mandata oni ne mogu zauzimati poloaje koji su nespojivi s njihovom nezavisnou i nepristrasnou kao lanova Suda ili s prirodom ove slube.

lan 41.12

Sud bira svog predsjednika i jednog ili dva potpredsjednika na period od tri godine. Oni se

mogu ponovo birati.

lan 42.

Za svaki dan proveden na dunosti lanovi Suda primaju naknadu iju visinu odreuje Komitet ministara.

lan 43.

Sud razmatra svaki iznijeti sluaj u vijeu koje se sastoji od devet sudija. Po slubenoj dunosti u sastav vijea ulazi sudija koji je dravljanin zainteresovane drave ili, ako takvog nema, drugo lice po njenom izboru koje e obavljati sudsku funkciju; imena ostalih sudija rebom odreuje predsjednik prije poetka rasprave.

lan 44.

Samo Visoke strane ugovornice i Komisija imaju pravo da iznesu sluaj pred Sud.

lan 45.

Nadlenost Suda se protee na sve predmete koji se tiu tumaenja i primjene ove

Konvencije, a koje mu Visoke strane ugovornice ili Komisija podnesu u skladu s lanom 48.

lan 46.

1. Svaka Visoka strana ugovomica moe u svako doba izjaviti da priznaje kao obaveznu ipso facto i bez posebnog sporazuma nadlenost Suda u svim predmetima koji se tiu tumaenja i primjene ove Konvencije.

2. Pomenute izjave mogu se dati bezuslovno ili pod uslovom reciprociteta u odnosu na vie ili na neku odreenu Visoku stranu ugovomicu, odnosno za jedan odreeni period.

3. Ove izjave se predaju generalnom sekretaru Savjeta Evrope koji njihove prepise dostavlja Visokim stranama ugovornicama.

lan 47.

Sud moe da uzme u razmatranje neki predmet tek poto Komisija potvrdi da napori za prijateljsko poravnanje nisu uspeli i u tromjesenom roku koji je predvien lanom 32.

lan 48.

12 Tekst promjenjen Protokolom br. 8 (ETS No. 118), koji je stupio na snagu 1. januara 1990.


12

Pod uslovom da je dotina Visoka strana ugovomica, ako je rije samo o jednoj, odnosno pod uslovom da su dotine Visoke strane ugovornice, ako je rije o vie njih, prihvatile obaveznu nadlenost Suda, ili ako to nije sluaj, onda uz pristanak dotine Visoke strane ugovornice, ako je rije samo o jednoj ili dotinih Visokih strana ugovomica, ako je rije o vie njih, sluaj pred Sud mogu iznijeti:

a) Komisija; b) Visoka strana ugovomica iji je dravljanin navodno rtva; c) Visoka strana ugovomica koja je iznijela sluaj pred Komisiju; d) Visoka strana ugovomica protiv koje je podnijeta alba;

lan 49.

Spor oko toga da li je Sud nadlean rijeava se odlukom Suda.

lan 50.

Ako Sud nae da je odluka ili mjera koju je donijela ili preduzela sudska

ili bilo koja druga vlast neke Visoke strane ugovornice u cjelini ili djelimino protivna obavezama koje proistiu iz ove Konvencije i ako unutranje pravo te strane ugovornice omoguava samo djeliminu odtetu za posljedice ove odluke ili mjere, odlukom Suda, ako je to potrebno, dae se pravino zadovoljenje oteenoj stranci.

lan 51.

1. Presuda Suda se obrazlae. 2. Ako presuda u cijelosti ili jednom svom dijelu ne predstavlja jednoglasno miljenje

sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno miljenje.

lan 52.

Presuda Suda je pravosnana.

lan 53.

Visoke strane ugovornice preuzimaju obavezu da se povinuju odlukama Suda u svakom predmetu u kome su stranke.

lan 54.

Presuda Suda se dostavlja Komitetu ministara koji nadgleda njeno izvrenje.

lan 55.

Sud sainjava svoj poslovnik i propisuje svoja pravila postupka.

lan 56.

1. Prvi izbor lanova Suda obavlja se poto ukupan broj izjava Visokih strana ugovornica, pomenutih u lanu 46, dostigne osam.

2. Nijedan sluaj se ne moe iznijeti pred Sud prije ovog izbora.


13

Dio V

lan 57.

Po prijemu zahtjeva od generalnog sekretara Savjeta Evrope, svaka Visoka strana

ugovornica pruie objanjenje o nainu na koji njeno unutranje pravo obezbjeuje stvarnu primjenu svih odredaba ove Konvencije.

lan 58.

Trokove Komisije i Suda snosi Savjet Evrope.

lan 59.

lanovi Komisije i Suda tokom vrenja svojih funkcija uivaju privilegije i imunitete predviene lanom 40. Statuta Savjeta Evrope i sporazumima donijetim na osnovu njega.

lan 60.

Nijedna odredba ove Konvencije nee se tumaiti tako da ograniava odnosno ugroava

ljudska prava i osnovne slobode koji bi bili priznati po zakonima svake Visoke strane ugovornice ili po svakom drugom sporazumu ija je ona strana ugovornica.

lan 61.

Nita u ovoj Konvenciji ne dira u ovlaenja koja su data Komitetu ministara Statutom Savjeta Evrope.

lan 62.

Visoke strane ugovornice saglasile su se da se nee koristiti, izuzev ako postoji poseban sporazum, postojeim meusobnim ugovorima, konvencijama ili deklaracijama kako bi neki spor koji proizilazi iz tumaenja ili primjene ove Konvencije putem predstavke podnijele da se rjeava nekim drugim nainom, a ne onima koji su predvieni ovom Konvencijom.

lan 63. 1. Prilikom ratifikacije, ili u svako doba poslije toga, svaka drava moe izjaviti, putem

notifikacije upuene generalnom sekretaru Savjeta Evrope, da e se ova Konvencija primjenjivati na sve ili na neku od teritorija za ije je meunarodne odnose odgovorna.

2. Konvencija e se primjenjivati na teritoriju ili teritorije oznaene u notifikaciji poev od tridesetog dana po prijemu ove notifikacije od strane generalnog sekretara Savjeta Evrope.

3. Pri primjeni odredaba ove Konvencije na takvim teritorijama vodie se rauna o lokalnim potrebam

4. Svaka drava koja je dala izjavu u saglasnosti sa stavom 1. Ovog lana moe u svako doba poslije toga izjaviti da prihvata nadlenost Komisije u pogledu primanja predstavki od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa lica u skladu sa lanom 25. ove Konvencije, a u odnosu na neku ili vie teritorija na koje se izjava odnosi.

lan 64.


14

1. Prilikom potpisivanja ove Konvencije, ili prilikom deponovanja instrumenta ratifikacije, svaka drava moe staviti rezervu na svaku pojedinu odredbu Konvencije u obimu u kome neki zakon koji je tada na snazi na njenoj teritorij i nije saglasan sa tom odredbom. Rezerve opteg karaktera nisu dozvoljene na osnovu ovog lana.

2. Svaka rezerva stavljena na osnovu ovog lana sadri kratku izjavu o zakonu u pitanju.

lan 65.

1. Visoka strana ugovornica moe otkazati ovu Konvenciju tek po proteku pet godina od dana kada je postala strana ugovornica i to putem otkaza sa estomjesenim otkaznim rokom, koji se dostavlja generalnom sekretaru Savjeta Evrope, koji o tome obavjetava druge Visoke strane ugovornice.

2. Otkaz ne moe imati za posljedicu da se Visoka strana ugovornica u pitanju oslobodi svojih obaveza prema ovoj Konvenciji u pogledu svake radnje uinjene do dana kada je otkaz poeo da dejstvuje, a koja bi mogla da predstavlja krenje tih obaveza.

3. Pod ovim istim uslovima, svaka Visoka strana ugovornica koja prestane da bude lanica Savjeta Evrope prestaje da bude i ugovornica ove Konvencije.

4.Saglasno odredbama prethodnih stavova, Konvencija se moe otkazati u odnosu na svaku teritoriju za koju je saglasno odredbama lana 63. izjavljeno da se primjenjuje.

lan 66. 1. Ova Konvencija je otvorena za potpis lanicama Savjeta Evrope. Ona se ratifikuje.

Ratifikacije se deponuju kod generalnog sekretara Savjeta Evrope.

2. Ova Konvencija stupa na snagu poslije deponovanja deset instrumenata ratifikacije. 3. U pogledu svakog potpisnika koji je bude ratifikovao poslije toga, Konvencija stupa na

snagu na dan kada ovaj deponuje svoj instrument ratifikacije. 4. Generalni sekretar Savjeta Evrope obavjetava sve lanice Savjeta Evrope o stupanju na

snagu ove Konvencije, o imenima Visokih strana ugovomica koje su je ratifikovale i o svim instrumentima ratifikacije naknadno deponovanim.

Sainjeno u Rimu, dana 4. novembra 1950, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se pohranjuje u arhivi Savjeta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti ovjerene prepise svakoj potpisnici.

PROTOKOL BROJ 2

kojim se Evropskom sudu za ljudska prava daje nadlenost da daje savjetodavna miljenja (Strazbur, 6. maja 1963.)13

Drave potpisnice, lanice Savjeta Evrope, Imajui u vidu odredbe Konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane

u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), a naroito lan 19. kojim se, pored drugih organa, ustanovljava Evropski sud za ljudska prava (u daljem tekstu "Sud");

Smatrajui da bi bilo korisno da Sud dobije nadlenost da pod odreenim uslovima daje savjetodavna miljenja,

Sporazumjele su se o slijedeem: 13 European Treaty Series, No. 44.


15

lan 1.

1. Na zahtjev Komiteta ministara Sud moe da daje savjetodavna miljenja o pravnim pitanjima koja se tiu tumaenja Konvencije i protokola uz nju.

2. Takva miljenja se ne mogu baviti pitanjima koja se odnose na sadraj ili obuhvat prava i sloboda ustanovljenih Dijelom I Konvencije i protokolima uz nju, kao ni bilo kojim drugim pitanjem koje bi Komisija, Sud ili Komitet ministara mogli da razmatraju u vezi s postupcima koji se mogu pokrenuti u skladu sa Konvencijom.

3. Za odluke Komiteta ministara da zahtijeva savjetodavno miljenje Suda potrebna je dvotreinska veina glasova predstavnika koji imaju pravo da u Komitetu zasijedaju.

lan 2.

Sud odluuje da li zahtjev za davanje savjetodavnog miljenja koji podnese Komitet ministara spada u njegovu savjetodavnu nadlenost odreenu lanom 1. ovog Protokola.

lan 3.

1. Kada odluuje o zahtjevima za davanje savjetodavnog miljenja, Sud zasjeda u optoj sjednici.

2. Savjetodavna miljenja Suda se obrazlau. 3. Ako savjetodavno miljenje u cijelosti ili jednom svom dijelu ne predstavlja

jednoglasno miljenje sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno miljenje. 4. Savjetodavna miljenja Suda dostavljaju se Komitetu ministara.

lan 4.

Ovlaenja Suda na osnovu lana 55. Konvencije proiruju se i na sainjavanje poslovnika

i utvrivanje postupka za koje Sud nae da su potrebni za ostvarenje svrhe ovog Protokola.

lan 5.

1. Ovaj Protokol je otvoren za potpisivanje dravama lanicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije, koje mogu postati njegove Strane ugovornice:

a) potpisom bez rezerve u pogledu ratifikacije ili prihvatanja; b) potpisom sa rezervom u pogledu ratifikacije ili prihvatanja, poslije koga slijedi

ratifikacija ili prihvatanje. Instrumenti ratifikacije ili prihvatanja deponuju se kod generalnog sekretara Savjeta Evrope.

2. Ovaj Protokol stupa na snagu im sve drave ugovornice Konvencije postanu ugovornice ovog Protokola u skladu sa odredbama stava 1. ovog lana.

3. Od trenutka kada ovaj Protokol stupi na snagu, njegovi lanovi 1. do 4. smatraju se sastavnim dijelom Konvencije.

4. Generalni sekretar Savjeta Evrope obavjetava drave lanice Savjeta Evrope o: a) svakom potpisu bez rezerve u pogledu ratifikacije ili prihvatanja; b) svakom potpisu sa rezervom u pogledu ratifikacije ili prihvatanja; c) deponovanju nekog instrumenta ratifikacije ili prihvatanja; d) danu stupanja na snagu ovog Protokola u skladu sa stavom 2. ovog lana. U potvrdu ega su dole potpisani, propisno ovlaeni u tom cilju, potpisali ovaj

Protokol. Sainjeno u Strazburu, dana 6. maja 1963, na engleskom i francuskom jeziku, pri

emu su oba teksta podjednako mjerodavna, u jednom primjerku koji se pohranjuje u arhivi


16

Savjeta Evrope. Generalni sekretar Savjeta Evrope e dostaviti ovjerene prepise svakoj dravi potpisnici.

PRVI PROTOKOL

(Pariz, 20. Marta 1952.) 14

Vlade potpisnice, kao lanice Savjeta Evrope, Rijeene da preduzmu korake da bi osigurale skupno sprovoenje izvijesnih prava i

sloboda koji nisu ukljueni u Dio I Konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. Novembra 1950. ( u daljem tekstu Konvencija),

Sporazumele su se o slijedeem:

lan 1.

Svako fiziko i pravno lice ima pravo na neometano uivanje svoje imovine. Niko ne moe biti lien svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predvienim zakonom i optim naelim meunarodnog prava. Predhodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne utiu na pravo drave da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korienje imovine u skladu s optim interesima ili da bi obezbijedila naplatu poreza ili drugih dadbina ili kazni.

lan 2.

Niko ne moe biti lien prava na obrazovanje. U vrenju svih svojih funkcija u oblasti obrazovanja i nastave drava potuje pravo roditelja da obezbijede obrazovanje i nastavu koju su u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima.

lan 3.

Visoke strane ugovornice se obavezuju da u primerenim vremenskim razmacima odravaju slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uslovom koji obezbjeuje slobodno izraavanje miljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.

lan 4.

Svaka Visoka strana ugovornica moe prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u svako doba poslije toga, dostaviti generalnom sekretaru Savjeta Evrope izjavu o tome u kom obimu prihvata da se odredbe ovog Protokola primjenjuju na teritorijama za ije je meunarodne odnose odgovorna, a koje je oznaila u izjavi.

Svaka Visoka strana ugovornica koja je dostavila izjavu u smislu prethodnog stava moe naknadno da dostavi novu izjavu kojom mijenja uslove sadrane u ranijoj izjavi ili ukida primjenu odredbi ovog Protokola u odnosu na bilo koju teritoriju.

Izjava data u skladu sa ovim lanom smatrae se kao da je data u skladu sa stavom I, lana 63. Konvencije.

lan 5.

14 European Treaty Series, No. 9.


17

U pogledu Visokih strana ugovomica odredbe lana I, 2, 3 i 4. ovog Protokola smatraju se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim.

lan 6.

Ovaj Protokol je otvoren za potpis lanicama Savjeta Evrope koje su potpisnice

Konvencije; on se ratifikuje istovremeno ili posle ratifikacije Konvencije. On stupa na snagu poslije deponovanja deset instrumenata ratifikacije. U pogledu svake potpisnice koji ga bude ratifikovala poslije toga, Protokol stupa na snagu na dan kada ona deponuje svoj instrument ratifikacije.

Instrumenti ratifikacije deponuju se kod generalnog sekretara Savjeta Evrope, koji e sve lanice obavijestiti o imenima onih lanica koje su izvrili ratifikaciju.

Sainjeno u Parizu, dana 20. marta 1952, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se pohranjuje u arhivi Savjeta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti ovjerene prepise vladi svake drave potpisnice.

PROTOKOL BROJ 4

kojim se obezbjeuju izvjesna prava i slobode koja nisu ukljuena u Konvenciju i Prvi protokol uz nju

(Strazbur, 16. septembra 1963.)15 Vlade potpisnice, kao lanice Savjeta Evrope, ! Rijeene da preduzmu korake da bi osigurale skupno sprovoenje izvjesnih prava i

sloboda koji nisu ukljueni u Dio I Konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), i lanove 1. do 3. prvog Protokola uz Konvenciju, potpisanog u Parizu 20. maria 1952,

Sporazumjele su se o slijedeem:

lan 1.

Niko se ne moe liiti slobode samo zato to nije u stanju da ispuni ugovornu obavezu.

lan 2.

1. Svako ko se zakonito nalazi na teritoriji jedne drave ima, na toj teritoriji, pravo na slobodu kretanja i slobodu izbora boravita.

2. Svako je slobodan da napusti bilo koju zemlju, ukljuujui i sopstvenu. 3. Nikakva ogranienja ne mogu se postaviti u odnosu na vrenje ovih prava sem onih

koja su u skladu sa zakonom i koja su neophodna u demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbjednosti ili javne sigurnosti, radi ouvanja javnog poretka, za sprijeavanje kriminala, za zatitu zdravlja ili morala ili radi zatite prava i sloboda drugih.

4. Prava iz stava 1. mogu se, takoe, u izvjesnim oblastima podvrgnuti ogranienjima koja su uvedena u skladu sa zakonom i opravdana javnim interesom u demokratskom drutvu.

lan 3.



18

1. Niko ne moe biti protjeran, bilo pojedinanom bilo kolektivnom mjerom, s teritorije drave iji je dravljanin.

2. Niko ne moe biti lien prava da ue na teritoriju drave iji je dravljanin.

lan 4.

Zabranjeno je kolektivno proterivanje stranaca.

lan 5.

1. Svaka Visoka strana ugovornica moe prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u svako doba posle toga, dostaviti generalnom sekretaru Savjeta Evrope izjavu o tome u kom obimu prihvata da se odredbe ovog Protokola primjenjuju na teritorijama za ije je meunarodne odnose odgovorna, a koje je oznaila u izjavi.

2. Svaka Visoka strana ugovornica koja je dostavila izjavu u smislu prethodnog stava moe naknadno da dostavi novu izjavu kojom mijenja uslove sadrane u ranijoj izjavi ili ukida primenu odredbi ovog Protokola u odnosu na bilo koju teritoriju.

3. Izjava data u skladu s ovim lanom smatrae se kao da je data u skladu sa stavom 1, lana 63. Konvencije.

4. Teritorija svake drave na koju se primjenjuje ovaj Protokol na osnovu ratifikacije ili prihvatanja, i svaka teritorija na koju se ovaj Protokol primenjuje na osnovu izjave te drave date na osnovu ovog lana, smatraju se odvojenim teritorijama u smislu lana 2. i 3.

lan 6.

1. U pogledu Visokih strana ugovornica odredbe lana 1. do 5. ovog Protokola smatraju se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim.

2. Ipak, pravo na pojedinano obraanje priznato izjavom datom u skladu s lanom 25. Konvencije, kao i prihvatanje obavezne nadlenosti Suda na osnovu izjave date u skladu s lanom 46. Konvencije, ne mogu se primjeniti u odnosu na ovaj Protokol izuzev ako Visoka strana ugovomica u pitanju nije dala izjavu da priznaje takvo pravo, ili prihvata takvu nadlenost, u pogledu svih ili nekog od lanova 1. do 4. ovog Protokola.

lan 7.

1. Ovaj Protokol je otvoren za potpis lanicama Savjeta Evrope koje su potpisnice Konvencije; on se ratifikuje istovremeno ili poslije ratifikacije Konvencije. On stupa na snagu posle deponovanja pet instrumenata ratifikacije. U pogledu svake potpisnice koja ga bude ratifikovala poslije toga, Protokol stupa na snagu na dan kada ona deponuje instrument ratifikacije.

2. Instrumenti ratifikacije deponuju se kod generalnog sekretara Savjeta Evrope, koji e sve lanice obavijestiti o tome koje su., lanice izvrile ratifikaciju. U potvrdu ega su dole potpisani, propisno ovlaeni u tom cilju, potpisali ovaj Protokol.

Sainjeno u Strazburu, dana 16. marta 1963, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba teksta podjednako mjerodavna, u jednom primjerku koji se pohranjuje u arhivi Savjeta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti ovjerene prepise svakoj dravi potpisnici.

PROTOKOL BROJ 6


19

o ukidanju smrtne kazne16 (Strazbur. 28. aprila 1983.)

Drave lanice Savjeta Evrope, potpisnice ovog Protokola uz Konvenciju za zatitu

ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisanu u Rimu 4'. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"),

Smatrajui da promjene do kojih je dolo u nekoliko drava lanica Savjeta Evrope izraavaju optu tenju ka ukidanju smrtne kazne,


lan 1.

Smrtna kazna se ukida. Niko se ne moe osuditi na smrtnu kaznu ili pogubiti.

lan 2.

Drava moe u svom zakonodavstvu da predvidi smrtnu kaznu za djela izvrena u doba rata ili neposredne ratne opasnosti; takva kazna primjenie se samo u sluajevima predvienim zakonom i u skladu s njegovim odredbama. Drava obavjetava generalnog sekretara Savjeta Evrope o odgovarajuim odredbama tog zakona.

lan 3.

Nijedna odredba ovog Protokola ne moe se ukinuti na osnovu lana 15. Konvencije.

lan 4.

Na odredbe ovog Protokola ne mogu se stavljati rezerve na osnovu lana 64. Konvencije.

lan 5.

1. Svaka drava moe, prilikom potpisivanja ili kada deponuje instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja, da odredi teritoriju ili teritorije na koje se ovaj Protokol primjenjuje.

2. Svaka drava moe, u svako doba poslije toga, putem izjave upuene generalnom sekretaru Savjeta Evrope, da proiri primjenu ovog Protokola na bilo koju drugu teritoriju oznaenu u izjavi. U pogledu takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji nastupa poslije dana kada generalni sekretar primi takvu izjavu.

3. Svaka izjava uinjena na osnovu prethodna dva stava moe, u pogledu teritorije oznaene u njoj, da se povue putem izjave upuene generalnom sekretaru. Povlaenje izjave ima dejstvo od prvog dana mjeseca koji nastupa nakon dana kada je generalni sekretar primio takvo obavetenje.

lan 6.

U pogledu Visokih strana ugovomica odredbe lana 1. do 5. ovog Protokola smatraju

se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim.

lan 7.

16 European Treaty Series No. 114.


20

Ovaj Protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Savjeta Evrope koje su potpisnice Konvencije. On se ratifikuje, prihvata ili odobrava. Drava lanica Savjeta Evrope ne moe da ratifikuje, prihvati ili odobri ovaj Protokol ako nije istovremeno ili prethodno ratifikovala Konvenciju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja se deponuju kod generalnog sekretara Savjeta Evrope.

lan 8.

1. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji nastupa poslije dana kada je pet drava lanica Savjeta Evrope izrazilo svoj pristanak da ih ovaj Protokol obavezuje u skladu sa odredbama lana 7.

2. U pogledu svake drave lanice koja poslije toga izrazi svoj pristanak da je ovaj Protokol obavezuje, on stupa na snagu prvog dana mjeseca koji nastupa posle dana kada je deponovan instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja.

lan 9.

Generalni sekretar Savjeta Evrope obavjetava drave lanice Savjeta Evrope o: a) svakom potpisu; b) deponovanju instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja; c) svakom datumu stupanja na snagu ovog Protokola u skladu sa lanovima 5. i 8. d) svakoj kojoj drugoj radnji, obavetenju ili saoptenju u vezi s ovim Protokolom. U potvrdu ega su dole potpisani, propisno ovlaeni u tom cilju, potpisali ovaj

Protokol. Sainjeno u Strazburu, dana 28. aprila 1983, na engleskom i francuskom jeziku, pri

emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se pohranjuje u arhivi Savjeta Evrope. Generalni sekretar Savjeta Evrope e dostaviti ovjerene prepise svakoj dravi lanici Savjeta Evrope.

PROTOKOL BROJ 7

(Strazbur, 22. novembar 1984)17

Drave potpisnice, lanice Savjeta Evrope, Rijeene da preduzmu dalje korake da bi osigurale skupno sprovoenje izvjesnih prava

i sloboda putem Konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"),


lan 1.

1. Stranac koji zakonito boravi na teritorij i jedne drave ne moe se iz nje protjerati, osim na osnovu odluke donete u skladu sa zakonom, i ima pravo:

a)da iznese razloge kojima osporava protjerivanje; b)da se njegov sluaj preispita; i c) da u tu svrhu bude zastupljen pred nadlenim organom ili licem ili licima koja taj

organ odredi.

17 European Treaty Series, No.


21

2. Stranac se moe protjerati i pre nego to iskoristi svoja prava prema stavu 1. a, b i c ovog lana, ako je protjerivanje neophodno u interesu javnog reda ili se temelji na razlozima nacionalne bezbjednosti.

lan 2.

1. Svako ko je odlukom suda osuen za krivino djelo ima pravo da njegovu osudu ili kaznu preispita vii sud. Ostvarivanje ovog prava, ukljuujui i osnove za njegovo korienje, ureuje se zakonom. 2. Ovo pravo moe trpjeti izuzetke kada je re o djelima manjeg znaaja, koja su odreena zakonom, ili u sluajevima kada je licu u pitanju u prvom stepenu sudio najvii sud ili je bilo osueno na osnovu albe na oslobaajuu presudu.

lan 3.

Ako je neko lice bilo pravosnanom presudom osueno zbog krivinog djela i ako je

kasnije njegova presuda bila ukinuta ili je bio pomilovan zbog toga to neka nova ili novootkrivena injenica neosporno ukazuje da se radilo o sudskoj greci, lice koje je pretrpjelo kaznu kao posljedicu takve osude dobie naknadu u skladu sa zakonom ili praksom dotine drave, osim ako se ne dokae da je ono u potpunosti ili delimino odgovorno za to to nepoznata injenica nije blagovremeno otkrivena.

lan 4.

1. Nikome se ne moe ponovo suditi niti se moe ponovo kazniti u krivinom postupku u nadlenosti iste drave za dijelo zbog koga je ve bio pravosnano osloboen ili osuen u skladu sa zakonom i krivinim postupkom te drave.

2. Odredbe prethodnog stava ne sprijeavaju ponovno otvaranje postupka u skladu sa zakonom i krivinim postupkom date drave, ako postoje dokazi o novim ili novootkrivenim injenicama, ili ako je u ranijem postupku dolo do bitne povrede koja je mogla da utie na njegov ishod.

3. Ovaj se lan ne moe staviti van snage na osnovu lana 15. Konvencije.

lan 5.

U vezi s brakom, u toku braka i u sluaju njegovog raskida, suprunici su ravnopravni u pogledu meusobnih graanskopravnih prava i obaveza i u svom odnosu prema djeci. Ovim se lanom drave ne spreavaju da preduzimaju neophodne mjere u interesu djece.

lan 6.

1. Svaka drava moe, prilikom potpisivanja ili kada deponuje instrument ratifikacije,

prihvatanja ili odobrenja, da odredi teritoriju ili teritorije na (koje se ovaj Protokol primjenjuje i da navede stepen u kome e se njegove )odredbe primjenjivati na tim teritorijama.

2. Svaka drava moe, u svako doba poslije toga, putem izjave upuene generalnom sekretaru Savjeta Evrope, da proiri primjenu ovog Protokola na bili koju drugu teritoriju oznaenu u izjavi. U pogledu takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji nastupa posle protoka dvomjesenog perioda od dana kada generalni sekretar primi takvu izjavu.

3. Svaka izjava uinjena na osnovu prethodna dva lana moe, u pogledu teritorije oznaene u njoj, da se povue ili izmjeni putem izjave upuene generalnom sekretaru.


22

Povlaenje ili izmjena izjave ima dejstvo od prvog dana mjeseca koji nastupa poslije protoka dvomjesenog perioda od dana kada generalni sekretar primi takvu izjavu.

4. izjave data u skladu sa ovim lanom smatrae se kao da je data u skladu sa stavom i, lana 63. Konvencije.

5. Teritorija svake drave na koju se primjenjuje ovaj Protokol na osnovu ratifikacije, prihvatanja i odobrenja, i svaka teritorija na koju se ovaj Protokol primjenjuje na osnovu izjave te drave na osnovu ovog lana, mogu se smatrati odvojenim teritorijama u smislu lana 1.

lan 7.

1. U pogledu Visokih strana ugovomica odredbe lana 1. do 6. ovog Protokola

smatraju se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim.

2. Ipak, pravo na pojedinano obraanje priznato izjavom datom u skladu s lanom 25. Konvencije, kao i prihvatanje obavezne nadlenosti Suda na osnovu izjave date u skladu s lanom 46. Konvencije, ne mogu se primjeniti u odnosu na ovaj Protokol izuzev ako drava u pitanju nije dala izjavu da priznaje takvo pravo, ili prihvata takvu nadlenost, u pogledu lanova 1. do 5. ovog Protokola.

lan 8.

Ovaj Protokol je otvoren za potpis lanicama Savjeta Evrope koje su potpisnice

Konvencije. On se ratiftkuje, prihvata ili odobrava. Drava lanica Savjeta Evrope ne moe da ratifikuje, prihvati ili odobri ovaj Protokol ako nije istovremeno ili prethodno ratifikovala Konvenciju. Instrumenti ratifIkacije, prihvatanja ili odobrenja se deponuju kod generalnog sekretara Savjeta Evrope.

lan 9.

1. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji nastupa poslije protoka dvomjesenog perioda od dana kada je sedam drava lanica Savjeta Evrope izrazilo svoj pristanak da ih ovaj Protokol obavezuje u skladu sa odredbama lana 8.

2. U pogledu svake drave lanice koja poslije toga izrazi svoj pristanak da je ovaj Protokol obavezuje, on stupa na snagu prvog dana mjeseca koji nastupa poslije protoka dvomjesenog perioda od dana kada je deponovan instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja.

lan 10.

Generalni sekretar Savjeta Evrope obavjetava drave lanice Savjeta Evrope o: a)svakom potpisu; b)deponovanju instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja; c) svakom datumu stupanja na snagu ovog Protokola u skladu sa lanovima 6. i 9; d) svakoj drugoj radnji, obavjetenju ili saoptenju u vezi s ovim Protokolom. U potvrdu ega su dole potpisani, propisno ovlaeni u tom cilju, potpisali ovaj

Protokol. Sainjeno u Strazburu, dana 22. novembra 1984, na engleskom i francuskom jeziku,

pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se pohranjuje u arhivi Savjeta Evrope. Generalni sekretar Savjeta Evrope e dostaviti ovjerene prepise svakoj dravi lanici Savjeta Evrope.


23

PROTOKOL BROJ 9

(Rim, 6. novembar 1990.)18

Drave lanice Savjeta Evrope, potpisnice ovog Protokola uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisanu u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"),

Rijeene da dalje usavre postupak predvien Konvencijom, Sporazumjele su se o slijedeem:

lan 1.

U pogledu Strana ugovomica Konvencije koje se obaveu ovim Protokolom,

Konvencija se mijenja kako je predvieno lanovima 1. do 5.

lan 2.

lan 31, stav 2. Konvencije glasi: "2. lzvjetaj se dostavlja Komitetu ministara. Takoe, izvjetaj se dostavlja i dravama

u pitanju i, ako se bavi predstavkom podnijetom na osnovu lana 25, podnosiocu predstavke. Drave u pitanju i podnosilac predstavke ne smiju ga objaviti."

lan 3.

lan 44. Konvencije glasi: "Samo Visoke strane ugovornice, Komisija, kao i osobe, nevladine organizacije ili grupe lica koje su podnijele predstavku na osnovu lana 25, imaju pravo da iznesu sluaj pred Sud."

lan 4.

lan 45. Konvencije glasi: "Nadlenost Suda se protee na sve predmete koji se tiu tumaenja i primjene ove Konvencije, koji su mu podnijeti u skladu sa lanom 48."

lan 5.

lan 48. Konvencije glasi: "1. Pod uslovom da je dotina Visoka strana ugovomica, ako je rije samo o jednoj, odnosno pod uslovom da su dotine Visoke strane ugovornice, ako je rije o vie njih, prihvatile obaveznu nadlenost Suda, ili ako to nije sluaj, onda uz pristanak dotine Visoke strane ugovornice, ako je rije samo o jednoj ili dotinih Visokih strana ugovomica, ako je rije o vie njih, sluaj pred Sud mogu. iznijeti:

a) Komisija: b) Visoka strana ugovornica iji je dravljanin navodno rtva; c) Visoka strana ugovomica koja je iznijela sluaj pred Komisiju; d) Visoka strana ugovomica protiv koje je podnijeta alba; e) Osoba, nevladina organizacija, ili grupa lica koji su podnijeli albu Komisiji.



24

2. Ako se sluaj iznosi pred Sud samo u skladu sa stavom l.e, onda e biti prvo podnesen posebnom odboru sastavljenom od tri lana Suda. Po slubenoj dunosti u sastav ovog odbora ulazi sudija koji je izabran u odnosu na Visoku stranu ugovomicu protiv koje je alba podnijeta, ili, ako takvog nema, drugo lice po njenom izboru koje e obavljati sudsku funkciju. Kada je alba podnijeta protiv vie od jedne Visoke strane ugovornice, odbor e se proiriti u skladu s tim.

Ako sluaj ne pokree neko ozbiljno pitanje od znaaja za tumaenje ili primjenu Konvencije, ili iz bilo kog drugog razloga ne zasluuje da ga Sud razmatra, odbor moe jednoglasno odluiti da Sud ne razmatra sluaj. U tom sluaju, Komitet ministara odluuje, u skladu sa odredbama lana 32, da li je Konvencija prekrena."

lan 6.

1. Ovaj Protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije, koje mogu izraziti svoj pristanak: potpisom bez rezerve u pogledu ratifIkacije, prihvatanja ili odobrenja; ili potpisom podlonim ratifIkaciji, prihvatanju ili odobrenju, poslije koga slijedi ratifikacija, prihvatanje ili odobrenje.

2. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja deponuju se kod generalnog sekretara Savjeta Evrope.

lan 7.

1. Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji nastupa poslije protoka tromjesenog perioda od dana kada je deset drava lanica Savjeta Evrope izrazilo svoj pristanak da ih ovaj Protokol obavezuje u skladu sa odredbama lana 6.

2. U pogledu svake drave lanice koja posle toga izrazi svoj pristanak da je ovaj Protokol obavezuje, on stupa na snagu prvog dana mjeseca koji nastupa posle protoka tromjesenog perioda od dana potpisivanja ili dana deponovanja instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja.

lan 8.

Generalni sekretar Saveta Evrope obavjetava drave lanice Savjeta Evrope o: a) svakom potpisu; b) deponovanju instrumenta ratifIkacije, prihvatanja ili odobrenja; c) svakom datumu stupanja na snagu ovog Protokola u skladu sa lanom 7; d) svakoj drugoj radnji, obavjetenju ili saoptenju u vezi s ovim Protokolom. U potvrdu ega su dole potpisani, propisno ovlaeni u tom cilju, potpisali ovaj

Protokol. Sainjeno u Rimu, dana 6. novembra 1990, na engleskom i francuskom jeziku, pri

emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se pohranjuje u arhivi Savjeta Evrope. Generalni sekretar Savjeta Evrope e ostaviti ovjerene prepise svakoj dravi lanici Savjeta Evrope.


25

PROTOKOL BROJ 10

(Strazbur, 25. mart 1992.)19

Drave lanice Savjeta Evrope, potpisnice ovog Protokola uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisanu u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"),

Smatrajui da je uputno izmeniti lan 32. Konvencije, a u namjeri da se smanji dvotreinska veina koja je njime odreena,

Sloile su se o slijedeem:

lan 1.

U lanu 32. stav 1. Konvencije, brie se rije "dvotreinskom".

lan 2.

1. Ovaj Protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije, koje mogu izraziti svoj pristanak:

a)potpisom bez rezerve u pogledu ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja; ili

b) potpisom podlonim ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju, poslije koga slijedi ratifikacija, prihvat ili odobrenje.

2. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja deponuju se kod generalnog sekretara Savjeta Evrope.

lan 3.

Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji nastupa poslije protoka tromjesenog perioda od dana kada sve potpisnice Konvencije izraze svoj pristanak da ih ovaj Protokol obavezuje u skladu sa odredbama lana 2.

lan 4.

Generalni sekretar Savjeta Evrope obavetava drave lanice Savjeta Evrope o: a) svakom potpisu; b)deponovanju instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja; c) datumu stupanja na snagu ovog Protokola u skladu sa lanom 3; d) svakoj drugoj radnji, obavjetenju ili saoptenju u vezi s ovim Protokolom. U potvrdu ega su dole potpisani, propisno ovlaeni u tom cilju, potpisali ovaj

Protokol. Sainjeno u Strazburu, dana 25. marta 1992, na engleskom i francuskom jeziku, pri

emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koi se pohranjuje u arhivi Savjeta Evrope. Generalni sekretar Savjeta Evrope e dostaviti ovjerene prepise svakoj dravi lanici Savjeta Evrope.



26

PROTOKOL BROJ 11

uz Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kojim se rekonstruie njome

ustanovljeni nadzorni mehanizam (Strazbur, 11. maja 1994.)20

Drave lanice Savjeta Evrope, potpisnice ovog Protokola uz Konvenju za zatitu

ljudskih prava i osnovnih sloboda potpisanu u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"),

Smatrajui da je hitno potrebna rekonstrukcija nadzornog mehanizma; ustanovljenog Konvencijom da bi se odrala i poboljala njegova delotvornost zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naroito s obzirom na narastanje broja predstavki i uveanje lanstva Savjeta Evrope;

Smatrajui da je, prema tome, poeljno da se dopune pojedine odredbe Konvencije, posebno radi zamjene postojee Evropske komisije i Evropskog suda za ljudska prava novim stalnim Sudom;

Imajui u vidu Rezoluciju broj 1, usvojenu na Evropskoj ministarskoj konferenciji o ljudskim pravima, odranoj u Beu 19. i 20. marta 1985;

Imajui u vidu Preporuku 1194 (1992), usvojenu od Parlamentarne skuptine Savjeta Evrope 6. oktobra 1992;

Imajui u vidu odluku efova drava i vlada lanica Savjeta Evrope da se pristupi reformi nadzornog mehanizma, sadranu u Bekoj deklaraciji od 9. oktobra 1993;


lan 1. Postojei tekst Dijela II do IV Konvencije (lanovi 19. do 56.) i Protokol broj 2 koji se odnosi na nadlenost Evropskog suda za ljudska prava da daje savjetodavna miljenja, zamenjuju se slijedeim Dijelom il Konvencije (lanovi 19. do Sl.):

Dio II - Evropski sud za ljudska prava

lan 19. - Uspostavljanje Suda

Da bi se obezbijedilo potovanje obaveza iz Konvencije i protokola uz nju koje su prihvatile Visoke strane ugovornice, ustanovljava se Evropski sud za ljudska prava, u daljem tekstu "Sud". Sud e raditi kao stalni organ.

lan 20. - Broj sudija

Sud se sastoji od onolikog broja sudija koliko je Visokih strana ugovornica.

lan 21. - Uslovi za izbor

1. Sudije moraju imati visoki moralni ugled i posedovati kvalifikacije potrebne za obavljanje visokih sudskih funkcija, odnosno biti priznati pravni strunjaci.

2. Sudije slue u linom svojstvu. 20 European Treaty Series, No. 155


27

3.Tokom svog mandata sudije se ne mogu baviti poslovima koji su nespojivi s njihovom nezavisnou, nepristranou ili zahtjevima stalne slube; sva pitanja u vezi s primjenom ovog stava rjeava Sud.

lan 22. Izbor sudija

1.Za svaku stranu ugovornicu sudiji bira Parlamentarna skuptina veinom glasova, sa liste od tri kandidata koja dotina Visoka strana ugovornica predloi.

Isti postupak se primjenjuje za popunu Suda u sluaju pristupanja novih Visokih strana ugovornica, kao i prilikom popunjavanja upranjenih mjesta.

lan 23. Trajanje mandata

1.Sudije se biraju na period od est godina. Oni se mogu ponovo birati. Meutim, mandat jedne polovine sudija na prvim izborima istie poslije tri godine.

2.Sudija iji mandat istie na kraju poetnog trogodinjeg perioda drebom odreuje genereli sekretar Savjeta Evrope neposredno poslije izbora.

3.Da bi se obezbijedilo da se, koliko je to mogue, mandat jedne polovine sudija obnavlja svake tri godine, parlamentarna skuptina moe prije svakih slijedeih izbora odluiti da mandat ili mandati jednog ili vie sudija koji budu izabrani traju due ili krae od est godina, ali ne due od devet i ne krae od tri godine.

4.Kada je re o vie mandata, a Parlamentarna skuptina primenjuje prethodni stav, generalni sekretar Savjeta Evrope rebom rasporeuje mandate neposredno posle izbora.

5.Sudija izabran na mjesto sudije iji mandat nije istekao obavlja dunost svog predhodnika do okonanja njegovog mandata.

6. Sudiji istie mandat kada napuni sedamdeset godina ivota. 7. Sudije ostaju na dunosti dok ne budu zamjenjeni. Meutim, oni nastavljaju da rade na

predmetima koje su ve uzeli u razmatranje.

lan 24. Razrijeenje

Sudija se ne moe razrijeiti svoje funkcije dok druge sudije ne odlue dvotreinskom veinom da on vie ne ispunjava potrebne uslove.

lan 25. - Sekretarijat i struni saradnici

Sud ima sekretarijat ije se funkcije i organizacija odreuju Poslovnikom Suda. Sudu pomau struni saradnici.

lan 26. - Opta sjednica Suda

Na optoj sjednici Sud a) bira predsednika i jednog ili dva potpredsjednika Suda na period od tri godine; oni

se mogu ponovo birati; b) ustanovljava vea za odreeni vremenski period;

c) bira predsednike vea Suda; oni se mogu ponovo birati; d) usvaja poslovnik Suda; i e) bira sekretara Suda i jednog ili vie njegovih zamjenika.

lan 27. - Odbori, vijea i Veliko vijee


28

1. Sud razmatra predmete u odborima od tri sudije, veu od sedam sudija i u Velikom veu od sedamnaest sudija. Vea suda uspostavljaju odbore za odreeni vremenski period.

2. Po slubenoj dunosti u sastav vijea i Velikog vijea ulazi sudija izabran sa liste zainteresovane drave ili, ako takvog nema ili nije u mogunosti da uestvuje u radu, drugo lice po njenom izboru koje e obavljati sudsku funkciju.

3. U sastav Velikog vijea takoe ulaze predsjednik i potpredsjednici Suda, predsjednici vijea i druge sudije izabrane u skladu s poslovnikom Suda. Kada se predmet iznese pred Veliko vijee na osnovu lana 43, sudije lanovi vijea koje je donelo presudu ne mogu uestvovati u radu Velikog vijea, s izuzetkom predsjednika vijea i sudije koji je izabran sa liste zainteresovane drave.

lan 28. - Izjave odbora o neprihvatljivosti

Komitet moe jednoglasnom odlukom da proglasi neprihvatljivom ili da skine s liste predmeta pojedinanu predstavku podnijetu na osnovu lana 34, ako se takva odluka moe donijeti bez daljeg ispitivanja. Ova odluka je konana.

lan 29. - Odluke vijea o prihvatljivosti i sutini stvari

1. Ako nije donijeta odluka iz lana 28, vee odluuje o prihvatljivosti i sutini

pojedinanih predstavki podnijetih na osnovu lana 34. 2. Vee odluuje i o prihvatljivosti i sutini meudravnih predstavki odnijetih na

osnovu lana 33. 3. Odluka o prihvatljivosti se donosi posebno osim kada Sud, u izuzetnim sluajevima,

drukije odlui.

lan 30. - Ustupanje nadlenosti Velikom vijeu

Ako se povodom predmeta koji vijee razmatra pokrene neko ozbiljno pitanje od znaaja za tumaenje Konvencije ili protokola uz nju, ili ako reenje pitanja pred vijeem moe da dovede do rezultata koji nije u saglasnosti s nekom prethodno donijetom presudom Suda, vijee moe, sve dok ne donese presudu, da ustupi nadlenost Velikom vijeu, izuzev kada se tome protivi jedna od stranaka u sporu.

lan 31. - Ovlaenja Velikog vijea

Veliko vijee

a) odluuje o predstavkama podnijetim na osnovu lana 33. i lana 34, kada mu neko

od vea ustupi nadlenost na osnovu lana 30. ili kada mu je ) predmet upuen na osnvu lana 43; i

b) razmatra zahtjeve za savjetodavna miljenja podnijete na osnovu lana 47.

lan 32. - Nadlenost Suda 1. Nadlenost Suda se protee na sve predmete koji se tiu tumaenja i primjene ove

Konvencije i protokola uz nju, a koji su mu upueni na osnovu lanova 33, 34 i 47. 2. U sporovima oko nadlenosti odluuje Sud.

lan 33. - Meudravni sporovi


29

Svaka Visoka strana ugovomica moe ukazati Sudu na svaku povredu odredbi Konvencije ili protokola uz nju za koju smatra da se moe pripisati nekoj drugoj Visokoj strani ugovomici.

lan 34. - Pojedinane predstavke Sud moe da prima predstavke od svake osobe, nevladine organizacije ili grupe lica koji

tvrde da su rtve povrede prava ustanovljenih Konvencijom ili protokolima uz nju, uinjene od strane neke Visoke strane ugovornice. Visoke strane ugovornice obavezuju se da ni na koji nain ne ometaju stvarno vrenje ovog prava.

lan 35. - Uslovi prihvatljivosti 1. Sud moe uzeti predmet u postupak tek kada se iscrpe svi unutranji pravni lijekovi, u

skladu sa optepriznatim naelima meunarodnog prava, i u roku od est mfeseci od dana kada je povodom njega donijeta pravosnana odluka.

2. Sud ne postupa po pojedinanoj predstavci podnijetoj na osnovu lana 34. koja je a) anonimna, ili b) u sutini istovijetna s predstavkom koju je Sud ve razmatrao, ili koja je ve podnijeta

nekoj drugoj meunarodnoj instanci radi ispitivanja, odnosno rjeavanja a ne sadri nove relevantne injenice.

3. Sud proglaava neprihvatljivom svaku pojedinanu predstavku podnetu na osnovu lana 34. za koju smatra da je nespojiva s odredbama Konvencije ili protokola uz nju, oigledno neosnovana, ili predstavlja zloupotrebu prava na predstavku.

4. Sud odbacuje svaku predstavku koju smatra neprihvatljivom u smislu ovog lana. On to moe uiniti u svakoj fazi postupka.

lan 36. - Intervencija treih lica

1. Visoka strana ugovornica iji je podnosilac predstavke dravljanin moe podnijeti pisani podnesak i uzeti uee u raspravi u predmetima pred vijeem ili Velikim vijeem. 2. Predsjednik Suda moe u interesu ispravnog postupanja pozvati Visoku stranu ugovornicu koja nije strana u postupku ili svaku zainteresovano lice koje nije podnosilac predstavke da podnesu pisani podnesak ili uzmu uee u raspravi.

lan 37. - Brisanje predstavki

1. Sud u svakoj fazi postupka moe odluiti da izbrie predstavku sa liste predmeta ako se na osnovu okolnosti moe zakljuiti:

a) da podnosilac predstavke ne namerava da dalje uestvuje u postupku; ili b) da je stvar razrijeena; ili c) da iz svakog drugog razloga koji Sud utvrdi nije vie opravdano nastaviti sa

ispitivanjem predstavke. Meutim, Sud nastavlja s ispitivanjem predstavke ako je to potrebno radi potovanja

ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju. 2. Sud moe odluiti da predstavku vrati na svoju listu predmeta ako smatra da okolnosti

to nalau.

lan 38. - Ispitivanje predmeta i postupak prijateljskog poravnanja

1. Ako Sud proglasi predstavku prihvatljivom, on a) nastavlja ispitivanje predmeta zajedno s predstavnicima stranaka i, ako je to potrebno,

preduzima istragu, za ije e mu eflkasno sprovoenje drave u pitanju pruiti sve potrebne olakice.


30

b) stavlja se na raspolaganje stranama u sporu kako bi se postiglo prijateljsko poravnanje zasnovano na potovanju ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju.

2. Postupak koji se vodi na osnovu stava l.b povjerljive je prirode.

lan 39. - Postizanje prijateljskog poravnanja

Ako se postigne prijateljsko poravnanje, Sud brie predmet sa svoje liste odlukom koja sadri kratak opis injenica i postignutog rjeenja.

lan 40. - Javna rasprava i uvid u spise

1. Rasprave su javne, sem kada Sud u posebnim okolnostima odlui drukije. 2. Spisi deponovani kod Sekretara dostupni su javnosti, sem kada predsjednik Suda odlui

drukije.

lan 41. - Pravino zadovoljenje

Kada Sud utvrdi prekraj Konvencije ili protokola uz nju, a unutranje pravo Visoke strane ugovomice u pitanju omoguava samo djeliminu odtetu, Sud e, ako je to potrebno, pruiti pravino zadovoljenje oteenoj stranci.

lan 42. - Presude vijea

Presude vijea postaju pravosnane u skladu s odredbama lana 44, stav 2.

lan 43. - Obraanje Velikom vijeu

1. U roku od tri meseca od dana donoenja presude vijea svaka stranka moe, u posebnim

sluajevima, da zahtijeva da se predmet iznese pred Veliko viee. 2. Kolegijum od pet sudija Velikog vijea prihvatie zahtjev ako se predmet tie nekog

znaajnog pitanja vezanog za tumaenje Konvencije ili ozbiljnog pitanja od opte vanosti. 3. Ako kolegijum prihvati zahtjev, Veliko vijee odluuje o predmetu presudom.

lan 44. - Pravosnane presude

Presuda Velikog vijea je pravosnana. Presuda vijea postaje pravosnana a) kada stranke izjave da nee zahtijevati da se predmet iznese pred Veliko vijee; ili b) tri meseca poslije donoenja presude, ako se ne zatrai da se predmet iznese pred

Veliko vijee; ili c) kada kolegijum odbije zahtjev za obraanje Velikom vijeu na osnovu lana 43. 3. Pravo snana presuda se objavljuje.

lan 45. - Obrazloenja presuda i odluka 1. Obrazloenje se daje za presude i za odluke kojima se predstavka proglaava

prihvatljivom ili neprihvatljivom. 2. Ako presuda u cijelosti ili jednom svom dijelu ne predstavlja jednoglasno miljenje

sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno miljenje.

lan 46. - Obaveznost i izvrenje presuda


31

1. Visoke strane ugovornice preuzimaju obavezu da se povinuju pravosnanoj presudi Suda u svakom predmetu u kome su stranke.

2. Pravosnana presuda Suda se dostavlja Komitetu ministara koji nadgleda njeno izvrenje.

lan 47. - Savjetodavna miljenja 1. Na zahtjev Komiteta ministara Sud moe da daje savjetodavna miljenja o pravnim

pitanjima koja se tiu tumaenja Konvencije i protokola uz nju. 2. Takva miljenja se ne mogu baviti pitanjima koja se odnose na sadraj ili obuhvat prava

i sloboda ustanovljenih Dijelom I Konvencije i protokolima uz nju, kao ni bilo kojim drugim pitanjem koje bi Sud ili Komitet ministara mogli da razmatraju u vezi s postupcima koji se mogu pokrenuti u skladu sa Konvencijom.

3. Za odluke Komiteta ministara da zahtjeva savjetodavno miljenje Suda potrebna je veina glasova predstavnika koji imaju pravo da u Komitetu zasijedaju.

lan 48. - Nadlenost Suda da daje savjetodavna miljenja

Sud odluuje da li zahtjev za davanje savjetodavnog miljenja koji podnese Komitet ministara spada u njegovu nadlenost odreenu lanom 47.

lan 49. - Obrazloenje savjetodavnih miljenja

1. Savjetodavna miljenja Suda se obrazlau. 2. Ako savjetodavno miljenje u cijelosti ili jednom svom dijelu ne predstavlja

jednoglasno miljenje sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno miljenje. 3. Savjetodavna miljenja Suda dostavljaju se Komitetu ministara.

lan 50. - Trokovi Suda

Trokove Suda snosi Savjet Evrope.

lan 51. - Privilegije i imuniteti sudija

Tokom vrenja svoje funkcije sudije uivaju privilegije i imunitete

predviene lanom 40. Statuta Savjeta Evrope i sporazumima donijetim na osnovu njega. "

lan 2.

1. Dio V Konvencije postaje Dio III; lan 57. postaje lan 52; briu se lanovi 58. i 59, a lanovi 60. do 66. postaju lanovi 53. do 59.

2. Naslov Dijela I Konvencije je "Prava i slobode", a novog dijela III je "Ostale odredbe". lanovi 1. do 18. i novi lanovi 52. do 59. imaju naslove navedene u dodatku ovog Protokola.

3. U stavu 1. novog lana 56. poslije rijei "da e se" stoji "u skladu sa odredbama stava 4. ovog lana"; u stavu 4, rijei "Komisije u pogledu primanja peticija" zamjenjuju se rijeima "Suda u pogledu primanja predstavki", a rei "u skladu sa lanom 25. ove Konvencije" zamjenjuju se rijeima "prema odredbama lana 34. Konvencije". U novom lanu 58, stav 4, rijei "lana 63." zamjenjuju se rijeima "lana 56."

4. Protokol uz Konvenciju mijenja se: a)lanovi imaju naslove navedene u dodatku ovog Protokola; b) u poslednjoj reenici lana 4, rijei "lana 63." zamjenjuju se rijeima "lana 56." 5. Protokol broj 4 mijenja se: a)lanovi imaju naslove navedene u dodatku ovog Protokola;


32

b) u lanu 5, stav 3, rei "lana 63." zamjenju se rijeima "lana 56."; dodaje se novi stav 5, koji glasi:

"Drava koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1. ili 2. ovog lana moe u svako doba izjaviti u ime jedne ili vie teritorija na koje se izjava odnosi da prihvata nadlenost Suda da prima predstavke od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca prema odredbama lana 34. Konvencije, a u vezi lanova 1. do 4. ovog Protokola. ";

c) brie se stav 2, lana 6. 6. Protokol broj 6 mijenja se: a) lanovi imaju naslove navedene u dodatku ovog Protokola; b) u lanu 4. rei "na osnovu lana 64." zamjenjuju se rijeima "na osnovu lana 57." 7. Protokol broj 7 mijenja se: a) lanovi imaju naslove navedene u dodatku ovog Protokola; b) u lanu 6, stav 4, rei "lana 63." zamjenjuju se rijeima "lana 56."; dodaje se novi

stav 6, koji glasi: "Drava koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1. ili 2. ovog lana moe u svako doba

izjaviti u ime jedne ili vie teritorija na koje se izjava odnosi da prihvata nadlenost Suda da prima predstavke od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca prema odredbama lana 34. Konvencije, a u vezi lanova 1. do 5. ovog Protokola.";

c) brie se stav 2, lana 7. 8. Ukida se Protokol broj 9.

1. Ovaj Protokol je otvoren za potpisivanje od strane drava lanica Savjeta Evrope

potpisnica Konvencije, koje mogu izraziti svoj pristanak: a) potpisom bez rezerve u pogledu ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja; ili b) potpisom podlonim ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju, poslije koga slijedi

ratifikacija, prihvatanje ili odobrenje. 2. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja deponuju se kod generalnog sekretara

Savjeta Evrope. lan 4.

Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana prvog mjeseca poslije isteka perioda od jedne godine od dana kada su sve Strane ugovomice Konvencije izrazile svoj pristanak saglasno lanu 3. da ih ovaj Protokol obavezuje. Izbori za nove sudije i druge aktivnosti u vezi uspostave novog Suda u skladu s odredbama ovog Protokola mogu se vriti od dana kada su sve Strane ugovornice Konvencije izrazile svoj pristanak da ih Protokol obavezuje.

lan 5.

1. Mandati sudija, lanova Komisije, sekretara i zamjenika sekretara istiu kada ovaj Protokol stupi na snagu, osim u sluajevima iz stava 3. i 4. ovog lana.

2. Predstavke koje Komisija razmatra, a koje nisu proglaene prihvatljivim do dana kada ovaj Protokol stupi na snagu, razmatrae Sud u skladu sa odredbama Protokola.

3. Predstavke proglaene za prihvatljive zakljuno sa danom kada ovaj Protokol stupi na snagu, lanovi Komisije nastavljaju da razmatraju tokom perioda od jedne godine poslije tog datuma. Predstavke ije razmatranje nije zakljueno tokom pomenutog roka upuuju se Sudu koji ih razmatra kao prihvatljive predmete u skladu sa odredbama ovog Protokola.

4. to se tie predstavki u vezi kojih je Komisija poslije stupanja na snagu ovog Protokola usvojila izvetaj u skladu sa preanjim lanom 31. Konvencije, izvjetaj se upuuje strankama koje ne smiju da ga objave. Predmet se moe uputiti Sudu u skladu sa odredbama koje su se primjenjivale prije nego to je ovaj Protokol stupio na snagu. Kolegijum Velikog vijea odreuje da li e jedno od vijea ili Veliko vijee odluivati o predmetu. Ako o predmetu odluuje vijee, njegova odluka je pravosnana. Predmete koji nisu upueni Sudu razmatra Komitet ministara u skladu sa odredbama preanjeg lana 32. Konvencije.


33

5. Predmeti koje razmatra Sud, a povodom kojih nije donijeta odluka do momenta stupanja na snagu ovog Protokola, upuuju se Velikom vijeu koje ih razmatra u skladu sa odredbama ovog Protokola.

6. Predmete koje razmatra Komitet ministara, a u kojima do dana stupanja na snagu ovog Protokola nije donijeta odluka na osnovu preanjeg lana 32. Konvencije, rijeava Komitet ministara u skladu s tim lanom.

lan 6. Ako je Visoka strana ugovomica dala izjavu kojom priznaje ovlaenja Komisije ili

nadlenost Suda na osnovu preanjih lanova 25. i 46. Konvencije u pogledu sporova koji su nastali ili injenica koje su se desile poslije davanju takve izjave, to ogranienje nastavlja da vai i za nadlenost Suda na osnovu ovog Protokola.

lan 7. Generalni sekretar Savjeta Evrope obavetava drave lanice Savjeta Evrope o: a) svakom potpisu; b) deponovanju instrumenta ratifIkacije, prihvatanja ili odobrenja; c) danu stupanja na snagu ovog Protokola ili neke od njegovih odredbi u skladu sa lanom

4; i d) svakoj drugoj radnji, obavjetenju ili saoptenju u vezi s ovim Protokolom. U potvrdu ega su dole potpisani, propisno ovlaeni u tom cilju, potpisali ovaj Protokol. Sainjeno u Strazburu, dana 11. maja 1994, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu

su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se pohranjuje u arhivi Savjeta Evrope. Generalni sekretar Savjeta Evrope e dostaviti ovjerene prepise svakoj dravi lanici Savjeta Evrope.

Dodatak Naslovi lanova koji se unose u tekst Konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola21

lan 1. - Obaveza potovanja ljudskih prava lan 2. - Pravo na ivot lan 3. - Zabrana muenja lan 4. - Zabrana ropstva i prinudnog rada lan 5. - Pravo na slobodu i sigurnost lan 6. - Pravo na pravino suenje lan 7. - Kanjavanje samo na osnovu zakona lan 8. - Pravo na potovanje privatnog i porodinog ivota lan 9. - Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti lan 10. - Sloboda izraavanja lan 11. - Sloboda okupljanja i udruivanja lan 12. - Pravo na sklapanje braka lan 13. - Pravo na delotvorni pravni lijek . lan 14. - Zabrana diskriminacije lan 15. - Odstupanje u vanrednim okolnostima lan 16. - Ogranienja politike aktivnosti stranaca lan 17. - Zabrana zloupotrebe prava lan 18. - Granice korienja ogranienja prava [...] lan 52. - Obavjetenja generalnom sekretaru lan 53. - Obezbjeenje postojeih ljudskih prava

21 Ovim Protokolom su ve dodati naslovi i novim lanovima 19 do 51 Konvencije.


34

lan 54. - Ovlaenja Komiteta ministara lan 55. - Iskljuenje drugih naina za rjeavanje spora lan 56. - Teritorijalna primjena lan 57. - Rezerve lan 58. - Otkazivanje, lan 59. - Potpis i ratifikacija

Protokol br. 1 lan 1. - Zatita imovine lan 2. - Pravo na obrazovanje lan 3. - Pravo na slobodne izbore lan 4. - Teritorijalna primena lan 5. - Odnos s Konvencijom lan 6. - Potpis i ratifikacija

Protokol br. 4 lan 1. - Zabrana kazne zatvora za dug lan 2. - Sloboda kretanja lan 3. - Zabrana protjerivanja sopstvenih dravljana lan 4. - Zabrana grupnog protjerivanja stranaca lan 5. - Teritorijalna primjena lan 6. - Odnos s Konvencijom lan 7. - Potpis i ratifikacija .

Protokol br. 6

lan 1. - Ukidanje smrtne kazne lan 2. - Smrtna kazna za vrijeme rata lan 3. - Zabrana odstupanja lan 4. - Zabrana rezervi lan 5. - Teritorijalna primjena lan 6. - Odnos s Konvencijom lan 7. - Potpis i ratifikacija lan 8. - Stupanje na snagu lan 9. - Deponovanje

Protokol br. 7 lan 1. - Zatita u postupku protjerivanja stranaca lan 2. - Pravo na albu u krivinim stvarima lan 3. - Naknada za pogrenu osudu lan 4. - Pravo da se ne bude suen ili kanjen dvaput u istoj stvari lan 5. - Jednakost suprunika lan 6. - Teritorijalna primjena lan 7. - Odnos s Konvencijom lan 8. - Potpis i ratifikacija lan 9. - Stupanje na snagu lan 10. - Deponovanje


Documents

Evropska Konvencija o Ljudskim Pravima i Osnovnim Slobodama