Zagreb, prosinac 2019.

FISKALNA POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE

dr.sc. Zdravko Marić

Ministar financija

Ministarstvo financijaRepublika Hrvatska

Ministarstvo financija

Kretanje ključnih indikatora u zadnjih 15 godina

Ministarstvo financija

Napredak na području održivosti javnih financijamil. HRK 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Manjak državnog proračuna -14.009 -10.001 -16.225 -12.812 -8.852 -3.389 -2.292 -191Manjak državnog proračuna, % BDP-a -4,2 -3,0 -4,9 -3,9 -2,6 -1,0 -0,6 0,0Manjak opće države -26.369 -17.695 -17.677 -17.725 -11.262 -3.884 2.914 992Manjak opće države, % BDP-a -7,9 -5,4 -5,3 -5,3 -3,3 -1,1 0,8 0,3Kamate opće države 8.909 10.177 10.375 11.380 11.686 10.854 9.777 8.890Kamate opće države, % BDP-a 2,7 3,1 3,1 3,4 3,4 3,1 2,7 2,3

Ministarstvo financija

Napredak na području javnih financija Izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka (lipanj 2017.).

Izvješće EK o RH iz veljače 2019. - RH napredovala iz kategorije prekomjernihmakroekonomskih neravnoteža u kategoriju makroekonomskih neravnoteža

Podizanje kreditnog rejtinga na razinu investicijskog— ožujak 2019. - rejting agencija S&P – investicijski rejting, uz stabilne izglede

— lipanj 2019. - rejting agencija Fitch - investicijski rejting, s pozitivnim izgledima

CDS (credit default swap – premija osiguranja od kreditnog rizika) napetogodišnje obveznice RH kreće se na najnižim razinama od 2008. godine.

Izdanje međunarodnih i domaćih obveznica uz dosad najpovoljnije uvjete.

Ministarstvo financija

Makroekonomski okvir 2019. – 2022. (1)

U srednjoročnom razdoblju očekuje se nastavak povoljnih gospodarskihkretanja, koji će se temeljiti na rastu osobne potrošnje, investicija uz snažnijuapsorpciju sredstava iz EU fondova te izvoza roba i usluga.

U 2019. godini predviđa se realni rast bruto domaćeg proizvoda od 2,8%,koji će potom usporiti na 2,5% u 2020. te 2,4% u 2021. i 2022.

Očekuje se umjeren rast zaposlenosti, što će dovesti do daljnjeg smanjenjaanketne stope nezaposlenosti prema 6,3% u 2022.

U čitavom srednjoročnom razdoblju predviđa se stabilna inflacija ispod 1,5%.

Ministarstvo financija

Makroekonomski okvir 2019. – 2022. (2)

2018.Projekcija

2019. Projekcija

2020. Projekcija

2021. Projekcija

2022.

BDP - realni rast (%) 2,6 2,5 2,4 2,3 2,3Potrošnja kućanstava 3,5 3,7 3,3 2,9 2,7Državna potrošnja 2,9 2,7 1,9 1,9 2,0Bruto investicije u fiksni kapital 4,1 6,4 5,3 4,3 4,7Izvoz roba i usluga 2,8 2,7 3,2 3,3 3,4Uvoz roba i usluga 5,5 5,3 5,2 5,0 5,0

Doprinosi rastu BDP-a (postotni bodovi) 2,6 2,5 2,4 2,3 2,3Potrošnja kućanstava 2,0 2,1 1,9 1,7 1,6Državna potrošnja 0,6 0,5 0,4 0,4 0,4Bruto investicije u fiksni kapital 0,8 1,3 1,1 0,9 1,0Promjena zaliha 0,5 -0,1 0,0 0,1 0,1Izvoz roba i usluga 1,5 1,4 1,6 1,7 1,7Uvoz roba i usluga -2,7 -2,6 -2,6 -2,6 -2,6

Rast indeksa potrošačkih cijena (%) 1,5 0,8 1,4 1,5 1,6

Rast zaposlenosti (%)* 1,8 1,6 1,5 1,3 1,2Stopa nezaposlenosti, anketna (%) 8,4 7,0 6,0 5,8 5,8* Definicija nacionalnih računa

Izvor: Državni zavod za statistiku, Ministarstvo financija

2018.Projekcija

2019. Projekcija

2020. Projekcija

2021. Projekcija

2022.

Bruto domaći proizvod (BDP)BDP, realni rast (%) 2,6 2,8 2,5 2,4 2,4

Osobna potrošnja1 3,5 3,4 3,4 3,1 3,0Državna potrošnja 2,9 3,2 2,7 2,6 2,6Bruto investicije u fiksni kapital 4,1 8,5 6,1 5,4 5,2Izvoz roba i usluga 2,8 2,3 2,6 3,0 3,0Uvoz roba i usluga 5,5 6,1 5,4 5,2 5,1

Doprinosi rastu BDP-a (postotni bodovi) 2,6 2,8 2,5 2,4 2,4Osobna potrošnja1 2,0 2,0 2,0 1,8 1,8Državna potrošnja 0,6 0,6 0,5 0,5 0,5Bruto investicije u fiksni kapital 0,8 1,7 1,3 1,2 1,2Izvoz roba i usluga 1,4 1,2 1,3 1,5 1,5Uvoz roba i usluga -2,7 -3,1 -2,8 -2,7 -2,7

Indeks potrošačkih cijena, stopa promjene (%) 1,5 0,8 1,3 1,4 1,4

Stopa nezaposlenosti (%)2 8,4 7,0 6,4 6,3 6,3Zaposlenost, stopa promjene (%)3 1,8 1,8 1,5 1,3 1,21 Uključuje kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima. 2 Prema definiciji Ankete o radnoj snazi. 3 Definicija nacionalnih računa.

Ministarstvo financija

Odrednice fiskalne politike 2019. – 2022. (1) Nastavak provedbe odgovorne fiskalne politike ostaje prioritet Vlade RH.

U narednim godinama kretanje fiskalnog salda i javnog duga bit će u skladu s odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, kao i odredbama Preventivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu.

Fiskalna kretanja u srednjoročnom razdoblju rezultirat će blagim manjkomproračuna opće države od 0,1% BDP-a u 2019., proračunskim viškom od0,2% BDP-a u 2020. te 0,4% BDP-a u 2021. odnosno 0,8% BDP-a u 2022.

— u skladu sa srednjoročnim proračunskim ciljem od -1% - kriterij za ERM II mehanizam

mil. HRK 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.Manjak opće države -11.262 -3.884 2.914 992 -582 629 1.550 3.811Manjak opće države, % BDP-a -3,3 -1,1 0,8 0,3 -0,1 0,2 0,4 0,8

Ministarstvo financija

Planira se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za dodatnih 13,2 postotna boda do 2022.

Odrednice fiskalne politike 2019. – 2022. (2)

Ministarstvo financija

Prihodna strana proračuna 2020. 4. krug porezne reforme

— porez na dodanu vrijednost - zadržavanje opće stope PDV-a od 25% uz istovremeno smanjenje stope na 13% za pripremu i usluživanje jela i slastica u ugostiteljstvu

— porez na dobit - povećava se iznos ostvarenih prihoda s 3 na 7,5 milijuna kuna za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12%

— posebni porezi i trošarine - predviđa se povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi za pogon u željezničkom prometu robe i putnika te potpuno oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju u željezničkom prometu robe i putnika. S druge strane, provest će se i promjene u modelu oporezivanja bezalkoholnih pića te daljnje korekcije iznosa trošarina na alkohol i duhan.

— porez na dohodak predviđa se porezno rasterećenje mladih osoba do 30 godina smanjenjem porezne obveze za 100% do 25 godina starosti, a za 50% od 26 do 30 godina starosti. Uz to, povećava se i osnovni osobni odbitak koji će od 1. siječnja 2020. iznositi 4.000 kuna, čime se povećava raspoloživi dohodak stanovništva.

Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz EU fondova.

Ministarstvo financija

Rashodna strana proračuna 2020. Posebna pozornost usmjerava se prema:

— povećanju plaća državnih i javnih službenika

— povećanju mirovina – indeksacija te očekivani porast broja umirovljenika

— provođenju mjera demografske politike – povećanje naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta,

— nastavku reforme sustava obrazovanja i osposobljavanja – prilagođavanje potrebama tržišta rada

— unapređenju efikasnosti i dostupnosti sustava javne uprave – prijenos poslova državne uprave na županije

— predsjedanju RH Vijećem EU

Ministarstvo financija

Izazovi domaćeg gospodarstva Unatoč trendu smanjivanja akumuliranih makroekonomskih neravnoteža, one

su i dalje izražene te izlažu gospodarstvo znatnom riziku u slučaju promjenauvjeta u međunarodnom okruženju.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2018. (EK) pokazalo je da ukupno tripokazatelja za RH prelaze kritične vrijednosti: neto međunarodnainvesticijska pozicija, javni dug te stopa nezaposlenosti.

Potencijalna stopa rasta BDP-a RH se nalazi na relativno niskim razinama uusporedbi s novim članicama EU, prvenstveno zbog slabog rastaproduktivnosti.

Provedba strukturnih reformi, orijentiranih na ubrzanje rasta produktivnosti istvaranje povoljnog poslovnog okruženja, nužan su preduvjet za podizanjepotencijalne stope rasta, bržu realnu konvergenciju prema europodručju, kao iza otklanjanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Ministarstvo financija

Početak procesa pridruživanja europodručju (1) Poboljšanje makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja u recentnom razdoblju

upućuje na spremnost RH za pokretanje procesa uvođenja eura.

U siječnju 2018. Hrvatski sabor usvojio je Zakon o potvrđivanju Ugovora ostabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji

— primjenjuje se na države članice EU unutar i izvan europodručja

— prvi pravni preduvjet približavanja RH europodručju i monetarnoj uniji

U svibnju 2018. usvojena Strategija za uvođenje eura kao službene valute uRH.

U svibnju 2019. RH je Europskoj središnjoj banci (ECB) uputila zahtjev zauspostavljanje tzv. bliske suradnje između ECB-a i HNB-a u obavljanjuposlova supervizije kreditnih institucija u okviru Jedinstvenoga nadzornogmehanizma.

Ministarstvo financija

Početak procesa pridruživanja europodručju (2) U srpnju 2019. RH je uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i

institucijama EU, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam(ERM II).

— prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kaoslužbene valute

Uz pismo namjere, članicama i institucijama EU dostavljen je i Akcijski plan ukojemu su detaljno opisane reforme u 6 područja koje će RH provesti prije ulaskau ERM II:

— osnaživanje nadzora banaka uspostavljanjem bliske suradnje s ECB-om,

— razvijanje makroprudencijalnog okvira,

— jačanje okvira za sprečavanje pranja novca, poboljšanje prikupljanja i diseminacijestatističkih podataka,

— poboljšanje upravljanja u javnom sektoru,

— umanjenje administrativnog i financijskog opterećenja