SEMINARSKI RAD

Nastavni predmet : Sportska rekreacija

Tema: Fitnes i zdravlje

Mentor:Prof.Dr.Muriz Hadzikadunić

Student: Muzurović Sanel

Sarajevo 2011.godina

SADRŽAJ

1.UVOD...................................................................1

2.PREDMET RADA................................................2

2.1.PROBLEM RADA.............................................2

3.METODOLOGIJA RADA....................................5

4.ZAKLJUČAK.......................................................11

5.LITERATURA......................................................12

1.UVOD

Fitnes može biti povezan sa vježbanjem ili sa zdravljem. Onaj koji je povezan sa

vježbanjem predstavlja mjeru atletske agilnosti, ravnoteže, snage i brzine. Ova

tema fokusira se na zdravstveni fitnes, koji možete ostvariti redovnom fizičkom

aktivnosču. Prednosti oba tipa fitnesa su zdravo srce i pluča (kardiorespiratorni

fitnes), povečana fleksibilnost i misična snaga i izdržljivost.

Pravilna ishrana i primjerena fizička aktivnost su garant zdravog i dugog života

„kada svoje tijelo dovedemo u stanje da svakodnevne aktivnosti obavljamo lako,

kada uspijemo da iskontrolišemo stres, kad dnevna ishrana postane

zadovoljstvo, a ne nužno zlo, i ako nam je fizička aktivnost sastavni dio života –

tada možemo da kažemo da živim zdrav život

2. PREDMET RADA

Predmet ovog rada bi bio istraživanje i utjecaj fitnesa na razna stanja organizma

zatim kako vježbanje korisno utiče na opšte stanje organizma te na pojedine

sisteme ljudskoga organizma..

2.1 PROBLEM RADA

Problem bi bio izvršavanje cilja i popravljanje svijesti među ljudima tako da

krenu živjeti zdrav život. Također da što veći broj ljudi koristi fitnes radi

prevencije nastanka nekih stanja usljed nedostatka fizičke aktivnosti kao što su

gojaznost i pretilost.

3. METODOLOGIJA RADA

Fitness kao pojam uvriježio se u našem jeziku. Najčešće ga koristimo kao

sinonim za vježbanje na spravama, te se često čuje: "Idem na fitness 2x tjedno".

"Tamo je dobar fitness instruktor". "Znam dobar fitness centar u blizini svoje

kuće".

Fitness je puno više od toga ili, bolje rečeno, fitness je pojam za sve što nas čini

fit. Označava stanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja, dobre tjelesne

kondicije nastale kao rezultat redovitog tjelesnog vježbanja i pravilne prehrane.

Osjećati se dobro u vlastitoj koži, biti zdrav i sposoban za obavljenje

svakodnevnih zadaća, biti fit, cilj je svakog pojedinca. O pozitivnom utjecaju

tjelesne aktivnosti na zdravlje govore mnogobrojni znanstveni radovi, te se

pojavio i termin zdravstvenog fitnessa (health-related fitness) kojim su označene

one sastavnice fitnessa na koje tjelesna aktivnost može povoljno ili nepovoljno

utjecati, pa se time i odraziti na zdravstveni status (Heimer i Mišigoj-Duraković

1999.)

Visoki stupanj zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini kao i uspješnoj

borbi protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane aktivnosti doprinose

poboljšanju našeg ukupnog zdravstvenog i tjelesnog fitnessa.

Osoba koja je fit ne mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske rezultate, ali

se podrazumijeva da ima dobar stupanj izdržljivosti, mišićne snage i

fleksibilnosti, a nisu zanemarene niti ravnoteža i koordinacija. Odgovarajuća

tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra krvna slika,

genetska predispozicija, dobre prehrambene navike, te način života i rada samo

su još neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju organizma.

Preporuke za očuvanje i poboljšanje zdravlja od strane Svjetske zdravstvene

organizacije (World Health Organization) je redovita, svakodnevna tjelesna

aktivnost umjerenog intenziteta. Odabir aktivnosti ovisi o sklonostima,

sposobnostima, znanju, željama i mogućnostima svakog pojedinca. S obzirom

na klimatske uvijete, godišnja doba i ponude mjesta u kojem se živi, dobro je

kombinirati više oblika tjelesne aktivnosti.

Aerobna izdržljivost koju nazivamo i kondicija, jedna je od najvažnijih

sposobnosti za očuvanje zdravlja. Prema American College of Sports Medicine

aerobni trening je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji se izvodi aktiviranjem

velikih mišićnih grupa, najmanje 20 minuta u kontinuitetu, od 60-80%

intenziteta određen za svakog pojedinca.

Aerobna izdržljivost direktno djeluje na učinkovitiji rad srčanožilnog i plućnog

sustava. Trenirano srce kuca manji broj puta u minuti, ali jednim udarcem izbaci

više krvi u krvni optok, poboljšava se cjelokupna cirkulacija u organizmu, krvne

žile su čvršće i elastičnije, udahnuti kisik se bolje i učinkovitije doprema do svih

tjelesnih stanica, a eliminacija ugljičnog dioksida i otpadnih tvari iz organizma

je bolja.

Na početku svakog vježbanja tijelo kao izvor energije troši glikogen koji je

pohranjen u mišićima i jetri, a kemijskim procesima nastaje iz ugljikohidrata.

Tijelo vrlo racionalno koristi glikogen kao izvor energije i zato će se, kad god je

moguće, "prebaciti" na potrošnju masti. Da bi sačuvalo zalihe glikogena,

organizam počinje trošiti masnoće 20-ak minuta nakon početka vježbanja ako se

nalazimo u adekvatnoj aerobnoj zoni, a nakon 30 minuta kontinuiranog

vježbanja udio potrošnje masti će biti značajno veći. Daljnja potrošnja zavisit će

prvenstveno od intenziteta vježbanja, ali i od trajanja. Upotreba masti kao izvora

energije moguće je jedino uz prisustvo kisika, te se preporučaju dugotrajnije

aktivnosti nižeg i umjerenog intenziteta. S vježbanjem ipak ne treba pretjerivati

jer se time bitno povećava mogućnost nastanka ozljeda.

Metabolizam tijela je ubrzan još neko vrijeme nakon vježbanja te i dalje ima

povećanu potrebu za energijom. Iz tog razloga dobro je kretati se kad god je

moguće bez obzira da li imate problema s tjelesnom težinom ili ne, čak i 10-15

minuta je više nego ništa.

Trenirane osobe u mišićnim stanicama pohranjuju glikogen u većoj količini od

netreniranih osoba što omogućuje dugotrajniji rad bez osjećaja umora, a produkt

rada, mliječna kiselina brže se i bolje ponovno pretvara u energiju. Usprkos

tome što zaliha glikogena ima dovoljno, trenirani će organizam ranije početi

koristiti masti kao izvor energije, mišićna masa i u mirovanju troši više kalorija

od masnog tkiva, a oporavak fit osobe bit će brži i potpuniji.

Stoga, teretana nije jedino mjesto koje nas čini fit. Ne volite li dizanje utega ili

ne uživate u grupnim fitness programima, ne očajavajte. Vi ste možda

zaljubljenik u planine, rolanje ili jedrenje. Možda više sreće, zadovoljstva i

izazova pronalazite u prebacivanju bilo koje vrste loptice preko mreže, u trčanju,

plivanju ili u zajedničkom druženju s istomišljenicima igrajući na "dva mala".

Sve dotle dok odabranu aktivnost ili više njih provodite redovito i kontinuirano

(najmanje 3x tjedno, a idealno je svakodevno barem pola sata), sve dotle dok

određena tjelesna aktivnost odgovara vašem tijelu i pruža zadovoljstvo vašem

duhu, UŽIVAJTE i dalje. A kad vam dosadi, pronađite novu aktivnost. Važno je

kretati se. Ako ništa drugo, redovito hodajte bržim tempom barem pola sata

svaki dan.

I to nas čini fit!

Fitness je nagrada za osobu koja provodi tjelesno aktivan život. Suprotnost

takvom načinu je "sjedeći način života", što doslovno znači predugo sjedenje

tijekom dana. Današnji način života ljudima omogućuje provođenje neaktivnog

života i čak za to dobiva priznanja - omogućuje uporabu dizala, pomičnih

stepenica i automobila, tako da ljudi upotrebljavaju sve manje tjelesnog napora.

Na nesreću, ljudi su privučeni savjetima i reklamama kako "uštedjeti trud", ali

što više koriste te savjete postaju sve slabiji i manje sposobni, osjećaju se sve

lošije. Na neaktivnost tijelo odgovara slabljenjem mišića i spretnosti, na isti

način kako rabeći tjelesnu aktivnost jača mišiće i spretnost.

Koristi od fitnessa

- zdrav, koristan odmor i san

poboljšanje zdravlja kroz ishranu 

- smanjeno masno tkivo, a povećana "mršava tjelesna masa"

- povećana otpornost prehladama, ostalim infektivnim bolestima i raku

- smanjen rizik za bolesti srca i krvnih žila, šećernu bolest i druge bolesti

- smanjena mogućnost nesreća (ozljeda)

- rjeđe i manje teške ozljede

- smanjena pojava anksioznosti i depresije - neuporaba droga (uključivo

alkohol) - poboljšana samosvijest i samopouzdanje

- poboljšana sposobnost učenja

- sposobnost za međuljudske odnose, veća "duhovna snaga"

- poboljšana kvaliteta života u starijoj dobi

- duži život

KARDIO RESPIRATORNA IZDRŽLJIVOST

Sposobnost organizma da kontinuirano izvodi pokrete velikim grupama mišića

srednjeg do umjerenog intenziteta (trčanje , plivanje , roleri..) Direktno utiče na

srce i pluća-osnovna zdravlja ljudi

FLEKSIBILNOST

Sposobnost izvođenja pokreta velike amplitude! Utiče na čitav niz

faktora zdravstvenog statusa , predstavlja značajan segment

kvalitetnog života naručito u poznim godinama.

4.ZAKLJUČAK

Možemo vrlo lako zaključiti da danas večina ljudi nalazi utočište u

alkoholu, cigaretama i narkoticima zbog toga fitnes treba da igra

veliku ulogu u smanjivanju tih navika. Loše navike treba zamjeniti za

zdrave i bolje kao što su: fitnes ,zdrav život kao i bavljenje sportom i

ostalim aktivnostima koje imaju za cilj poboljšanje ljudskog zdravlja.

5.LITERATURA

Pojam fitness-a : Dr. Sc. Emir Pašalić,docent

Internet:

www.google.ba