Frazeološki izrazi Značenje1. Ljudi žabe.

Žaba.Žaba. Naziv za podvodne izviđače.

2. Žablja perspektiva. Žaba. a)fot. snimanje sa niskog mjesta, tj.ukoso ili odozdo;b)fig. vrlo uzak duhovni horizont.

3. Žalar krivokljuni. Žalar. Tringa subarcuata.

4. Žali bože. Žaliti. Šteta, uzalud je.5. Žalosnica vrba. Žalostan. Vrsta drveta.6. Žalosno je. Žalosno. Za osudu je.7. Žalost babina.

Baba.Žalost. Niko i ništa.

8. Biti, nalaziti se u žalosnom stanju

Žalostan. Izgledati jadno, bijedno.

9. Do žalosne majke.Majka.

Žalostan. Do propasti, do potpunog uništenja, strašno, užasno.

10. Biti svake pećke žarilo. Žarilo. Miješati se u svašta.11. Devete pećke žarilo. Žarilo. Daleko srodstvo.12. Žariti i paliti. Žariti. Samovoljno i bezobzirno raditi

i upravljati.13. Žarki pojas. Žarki. Tropski predjeli Zemlje.14. Žarna nit. Žarni. Kratka žica od ugljena,

volframa, u električnim sijalicama ili radio-cijevima.

15. Razvaliti žvale. Žvale. Galamiti, dići viku.16. Na sva žvala (pričati, grditi). Žvalo. Mnogo i svuda (pričati i grditi).17. Pomeli se, (smeli se) kao

ždralovi.Ždral. Zbunili se.

18. Trčati, istrčavati se kao ždrebe pred rudu.

Ždrebe. Biti brzoplet, ne biti uzdržljiv.

19. Ždrelne žabice. Ždrelni. Krajnici.20. Bacati u nečije ždrelo. Ždrelo. Predati na milost i nemilost.21. Žedan krvi.

Krv.Žedan. Sklon ubistvu, ubilački

raspoložen.22. Ugasiti žeđ. Žeđ. Napiti se.

23. Žičana železnica.V.uz žičan (izr.)

Železnica

24. Staro železov. staro gvožđe (uz gvožđe izr.)

Železo.

25. Želela te majka. Želeti. Ne videla te majka.26. S praznim želucem.

Želudac.Želudac. Gladan.

27. Vuče me želja. Želja. Želim.28. Gorim od želje.

Želja.Želja. Jako želim.

29. Da me želja mine (prođe). Želja. Da se zadovoljim.30. Dolazi mi (obuzima, podilazi

me) želja.Želja. Želim žarko, hoće mi se.

31. Ispuniti (ostvariti) nekome želju.

Želja. Zadovoljiti nekoga, učiniti nekome ono što želi.

32. Odželeti želju ( za nekim ili nečim), pokr.

Želja.

Želja. Prestati želeti (nekoga, nešto)

33. Poslednja (potonja) želja. Želja. Ono što se izrekne pred smrt, u času umiranja, testamen(a)t,

oporuka.34. Željni način. Željni. Optativ.35. Javna žena. Žena. Postitutka.36. Laka žena. Žena. Žena labavog morala u odnosu

prema muškarcima.37. Muž, čovek žena. Žena. Vrlo odlučna i istrajna žena.38. (O)ženiti se na ženu.

Žena.Žena. Dovesti još jednu zakonitu

ženu pred zakonite (kod muslimana).

39. Uzeti za ženu. Žena. Oženiti se.40. Crni ženik. Ženik. Smrt (pesn.).41. Ženiti koga prutom, kaišem i sl. Ženiti. Tući koga.42. Đavoli se žene. Ženiti se. Govori se o velikoj nepogodi,

o vrlo ružnom vremenu.43. Ženiti se oko vrbe, pod vrbom.

Vrba.Ženiti se. Nevenčano stupati u bračnu

vezu.44. Ženiti se na ženu.

v.uz ženu (izr.)Ženiti se.

45. U društvu se i kaluđer ženi. Ženiti se. U društvu čovek odstupa od svojih navika.

46. Javna ženska.v.javna žena uz žena (izr.)

Ženska.

47. Ženska glava. Ženski. Žena, žensko.48. Ženska logika. Ženski. Rasuđivanje, umovanje

zasnovano na osećanju.49. Ženska ruka. Ženski. Žena kao radnik za ženske

poslove.50 Ženska crkva. Ženski. Dio u crkvi gdje stoje žene,

paperta.51. Ženske bolesti. Ženski. Bolesti koje su u vezi s

prirodom ženskog organizma.52. Ženske pesme (narodne). Ženski. Vukov naziv za lirske narodne

pjesme.

53. Ženske pripovetke (narodne). Ženski. Vukov naziv za bajke.54. Ženski Petko. Ženski. Muškarac koji se ponaša kao

žensko i bavi se pretežno ženskim poslovima.

55. Ženski pokret (pitanje). Ženski. Pokret za ravnopravnost žena sa muškarcima.

56. Ženski rod (gram.)v.uz rod (izr.)

Ženski.

57. Ženski svet (pol). Ženski. Žene, sve žene, žene uopšte.58. Ženski slik (rima). Ženski. Dvosložno podudaranje u

sliku.59. Žensko vreme (nar.) Ženski. Menstruacija.60. (i) muško i žensko. Žensko. Svi, svi odreda.61. Okretati se (vrteti se), sedeti

kao na žeravi.v.uz žeravica.

Žerava.

62. S prosulje na žeravu. Žerava. Sa zla na gore.63. Biti, sedeti, stajati, vrteti se,

kao na žeravici.Žeravica.

Žeravica. Biti vrlo uznemiren.

64. Živa žeravica. Žeravica. a) Živ, hitar čovjek;b) prgava, ljuta osoba.

65. Kao (živa) žeravica. Žeravica. Veoma vrijedan, valjan.

66. Rakijska žesta. Žesta. Tečnost, tekućina koja se dobija od ljutih paprika

pokisjeljenih u vodi I služi za pojačavanje rakije.

67. Žežen kašu hladi. Žeći. Ko ima neprijatna iskustva postaje oprezan.

68. Žežena rakija (šljivovica i sl.) Žeći. Prepečenica.69. Žeženo zlato. Žeći. Čisto zlato.70. Bojati se (čuvati se) kao žive

vatre.Živ. Mnoo se bojati čega.

71. Da si živ i zdrav. Živ. (Onome koji nešto ne zna) veruj, istina je.

72. Dirnuti (taknuti) u živo. Živ. Dirnuti u živac, gdje je neko najosjetljiviji, gdje ga najviše

boli.73. Živ bio (živa bila). Živ. Blagoslov odraslih djeci

(naročiti kada djeca ljube ruku).

74. Živ kamen. Živ. Kamen koji je čvrsto usađen u zemlju, stanac kamen.

75. Živ(a) mi (nar.). Živ. Bogami, bogati.76. Živ(a) mi (ti) taj i taj (ta i ta). Živ. Govori se u zaklinjanju

navodeći ime najmilijeg (obično djeteta).

77. Živ me sram pojede. Živ. Jako se stidim.78. Živ sam zaspao. Živ. Jako sam sanjiv, pospan.79. Živ sahranjen (zakopan). Živ. Odvojen od života, društva.80. Živ umreti (premreti) od straha. Živ. Strašno se prepasti.81. Živa vaga. Živa. Težina žive životinje.82. Živa vatra (živ oganj). Živ. a)Vatra dobijena

trljanjem suvih drva jedno o drugo; b) vrlo hrabar, okretan, vredan (o čovjeku), odličan, vrlo dobar (na poslu), borba, muka, pogibija, vatra iz pušaka.

83. Živa voda. Živ. a)Izvorska rečna voda; b)voda koja oživljava.

84. Živa želja. Živ. a)Velika želja; b)(u vokativu), 1.drago mi je da te vidim; 2.ne marim mnogo za tebe.

85. Živa žeravica (žar, ugljen).v.živa vatra.

Živ.

86. Živa zgoda. Živ. Zgodna (izvanredna) prilika.87. Živa muka. Živ. Velika nevolja.88. Živa ograda. Živ. Ograda od gusto zasađenog

žbunja.89. Živa rana. Živ. a)otvorena rana, koja nije

zarasla, koja ne zarasta; teška rana;

b)fig.bol koji još uvijek peče, ne prolazi.

90. Živa reč. Živ. a)nastavnikova, predavačeva riječ (za razliku od knjiga, od onoga što se čita); b) zanimljiv govor,

sposobnost govora.91. Živa sila (snaga)

(vojn.).Živ. Vojska, ljudi (za razliku od

tehnike).92. Živa slika. Živ. Scenski prizor bez riječi I

pokreta.

93. Živa trava.(bot.).

Živ. Biljka koja se koristi u medicine za zaustavljanje

krvarenja materice, Erodium cicutarium i Geranium

Robertianum.94. Živ bio pa video, živi bili pa

videli.Živ. Uverićeš se, uverićete se (u

istinitost čega).95. Živi zid. Živ. Gusto poređana živa bića

(naročito ljudi).96. Živi inventar. Živ. Domaće životinje.97. Živi jezik. Živ. Jezik kojim se i danas govori i

piše.98. Živi kreč, živo vapno. Živ. Negašen kreč. Negašeno

vapno.99. Živi pesak. Živ. Pokretan pesak.100. Živo srebro.

(pokr.).Živ. Žȉva (metal).

101. Za živa.(zast.)

Živ. Za života.

102. I ja sam živ (čovek). Živ. I ja hoću, i ja imam potrebe kao i drugi ljudi.

103. Izneti živu glavu. Živ. Jedva se spasti.104. Kao da ga živa deru (jauče i sl.) Živ. Iz sveg glasa (jauče).105. Nema živa mira. Živ. Nema nikad mira.106. Ni živ ni mrtav. Živ. a)preplašen,

skamenjen; b) v. ni za živu glavu.

107. (Ni) živ se ne čuje. Živ. a)ne daje glasa od sebe, ne zna se ništa o njemu;

b)odveć miran.108. Ni žive duše (nema). Živ. Nigde nikog.109. Ni za (pod) živu glavu. Živ. Nipošto, ni po koju cijenu,

nikako.110. Ostati živ. Živ. a)spasti se od velike

opasnosti; b)bubnuti nešto, reći veliku glupost.

111. Sve živo. Živ. Svi.112. Kao živa. Živa. Nemirno (dete), koje je stalno

u pokretu.113. Živac kamen. Živac. Kamen čvrsto usađen u

zemlju.114. Živci su mu popustili. Živac. a)postao je nervozan;

b)izgubio je vlast nad sobom.

115. Izgubiti živce.Živac.

Živac. Postati jako nervozan, oboleti od nerava.

116. Imati živce.Živac.

Živac. Ne biti nervozan, vladati sobom.

117. Ići na živce (kome). Živac. Nervirati (koga).118. Kidati, trošiti živce. Živac. Mučiti (se).119. Pogoditi, dirnuti, taknuti u

živce.Živac. Pogoditi u najosjetljivije

mjesto, izazvati, uvrijediti.120. Živežne namiirnice. Živežni. Životne namirnice.121. Gde ti živiš? Živeti. Zar ne znaš? Zar nisi čuo?122. Da (neka) živi! Živeo! Živeti. Pozdrav u oduševljenju nekim

ili nečim, pri zdravicama.123. Živi kao bubreg u loju. Živeti. Živeti u izobilju.124. Živeti kao golubovi. Živeti. Dobro se slagati, živjeti u

velikoj ljubavi.125. Živeti na velikoj nozi. Živeti. Živeti raskošno, rastrošno.126. Živeti na veresiju. Živeti. a)sredstva za život stalno

uzimati na veresiju; b)stalno biti u opasnosti.

127. Živeti od danas do sutra. Živeti. Životariti.128. Živeti o svom hlebu, kruhu. Živeti. Sam sebe izdržavati.129. Živeti u nadi. Živeti. Nadati se.130. Na svetog Živka, do svetog

Živka.Živko. Nikada.

131. Zdravo živo! Živo. Kako si, kako ste?132. Bez života.

Život.Život. a)mlitav, mrtav, nepomičan;

b)mlitavo.133. Biljni život. Život. Flora, vegetacija.134. Borba na život i smrt. Život. Veoma žestoka, ogorčena

borba.135. Boriti se na život I smrt. Život. Voditi odlučujuću bitku za

pobjedu ili propast.136. Bračni život. Život. Brak.137. Večni (drugi, zagrobni život. Život. Život čovečije duše poslije

smrti. (rel.)138. Vratiti u život. Život. Izliječiti, okrijepiti.139. Goli život. Život. Opstanak.140. Dati život. Život. Poginuti.141. Dati nekome život. Život. Roditi nekoga.142. Duševni život. Život. Duhovne potrebe I njihovo

zadovoljvanje143. Život mu visi o koncu, o niti.

Konac; nit.Život. Teško je bolestan, može lako

poginuti, umrijeti.144. Života mi (moga)! Tako ti (vam)

života!Život. U zakletvama.

145. Između života I smrti. Život. U velikoj opasnosti za život.146. Krvi i život dati za koga. Život. Umrijeti za koga.

147. Živote moj! Život. Draga! Dragi moj! ( u tepanju)148. Linija života. Život. Crta na dlanu koja označava

dužinu života.149. Lišiti (koga) života, rastaviti

(koga) sa životom.Život. Ubiti (koga).

150. Na život i na zdravlje! Život. Sa srećom; srećno!151. Nema mu života! Život. Neće ostati živ, ne može živeti.152. (Od)uzeti (sebi) život. Život. Izvršiti samoubistvo.153. Pitanje života i smrti. Život. Pitanje opstanka, vrlo važna

pitanja, kritična situacija.154. Pokloniti (oprostiti) život. Život. Ne htjeti ubiti. (nar.pjesn.)155. Rasta(ja)ti se sa životom. Život. Umirati, umrijeti.156. Sit života. Život. Krajnje nezadovoljan.157. Sprovesti u život, uvesti u život

(zakon i sl).Život. Ostvariti, primijeniti.

158. Staviti, metnuti život ns kocku. Život. Izložiti se opasnosti.159. Stajati, biti na pragu života. Život. Počinjati aktivan život.160. Stupiti u život. Život. a)stupiti na snagu (o zakonu i

sl.); b) početi javni, aktivan život.

161. Unutrašnji život. Život. Duhovni i duševni sadržaj.162. Ući u javni život. Život. Otpočeti karijeru.163. Životna linija (crta). Životan. a)v.linija života; b) doslednost

u životu, karakterna crta.164. Životna snaga, životni sokovi. Životan. Snaga, moć.165. Životna škola. Životan. Iskustvo dobijeno u životu.166. Životne namirnice. Životan. Hrana.167. Život eliksir.

v.eliksir života.Životan.

168. Životni interes. Životan. a)pitanje održavanja života; b)pol.najbitniji cilj.

169. Životni prostor. Životan. Prostor neophodan za život.170. Životni put. Životan. Zanimanje kao sredstvo za

život.171. Životni saputnik, drug. Životan. a)bračni drug;

b) dugogodišnji prijatelj.172. Životni standard. Životan. Prosječna mjera

zadovoljavanja ekonomskih potreba pojedinca ili pojedinih

društvenih slojeva.173. Životno delo. Životan. a)najvažnije djelo;

b)sve što je neko stvorio u životu.

174. Životno pitanje. Životan. Pitanje opstanka, najvažnije pitanje.

175. Životinjsko carstvo (svet). Životinjski. Fauna.

176. Vodeni žig. Žig. Vodeni znak.177. Žig srama (sramote), sramni. Žig. Sramota.178. Udariti žig nečega. Žig. Obilježiti nečim, dati neko

obilježje.179. Udariti žig sramote. Žig. Osramotiti.180. Gleda (pilji) kao mace u žižak. Žižak. Netremice gleda.181. Žižna daljina.

(fiz.)Žižni. Rastojanje, udaljnost od žiže

do sočiva, leće.

182. Goveđa žila. Žila. v.žila.183. Žila kucavica.

(anat.)Žila. a)glavni krvni sud, aorta;

arterija; b) fig.glavna ulica, saobraćajnica.

184. Iz petnih žila. Žila. Svom snagom.185. Modra žila. Žila. Vena.186. Pustiti žile. Žila. Ojačati; razgranati se, učvrstiti

se.187. Pogoditi pravu žilicu. Žilica. Pogoditi u osetljivo mesto, u

živac.188. Žitna rđa. Žitan. Bot.plamenjača, snet;

parazitna gljiva mrke, rđaste boje na žitu Puccinia graminis.

189. Žitni moljac. Žitan. v.uz moljac (izr.)190. Bela, strmna žita.

Žito.Žito. Pšenica, ječam, raž i ovas.

191. Ispod žita (raditi). Žito. Krišom, potajno.192. Od tog žita nema brašna. Žito. Od toga neće biti ništa, to

neće uspjeti.193. Bodljikava žica. Žica. Žica sa bodljama koja se

upotrebljava za ograde i utvrdjivanje položaja u ratu.

194. Glasne žice.(anat.)

Žica. Kožni nabori u grlu čijim se treperenjem proizvodi glas.

195. Igračica na žici.Žica.

Žica. Cirkuska igračica ekvilibistkinja.

196. Koliko žica toliko godinica. Žica. Kaže se nekome ko ima novo odijelo.

197. Pogoditi (dirnuti, udariti koga) u (pravu) žicu.

Žica. Dirnuti u osjetljivo mjesto.

198. Pogoditi (kome) pravu žicu. Žica. Pogoditi nekome želju, misao.199. Prebirati žice. Žica. Svirati, pjevati.200. (U)biti,tući žicu.

(šatr.)Žica. Okolišnim putem nešto

(iz)moliti, tražiti, dobiti.201. Udariti u druge žice. Žica. Okrenuti na drugo, na drugi

način.202. Udariti u tanke, tanje žice. Žica. Jadikovati da se izazove

sažaljenje.203. Žičana železnica. Žičan. Željeznica koja se kreće na

žičanim konopcima u vazduhu, zraku, uspinjača.

204. Žičano staklo. Žičan. Vrsta stakla sa mrežom od žica.

205. Zidarska žlica. Žlica. Mistrija.206. Jesti velikom žlicom. Žlica. a)biti na visokom, unosnom

položaju, biti veoma bogat; b)gostiti se, biti na gozbi.

207. Pokusati svu mudrost žlicom. Žlica. Znati sve, biti premudar.208. Utopio bi ga u žlici vode. Žlica. Jako ga mrzi.209. Podilaze (koga) žmarci. Žmarci. Osjeća jezu.210. Cipele na žnirance. Žniranac. Cipele ne šniranje, vezivanje.211. Po žnorici.

Žnora.Žnora. Pod konac, po liniji, strogo

određeno.212. Naći se između dva žrvnja.

Žrvanj.Žrvanj. Naći se u teškom položaju.

213. Stati kome na žulj. Žulj. Dirnuti u osjetljivo mjesto; povrijediti, uvrijediti.

214. Veliki župan.(ist.)

Župan. Upravitelj jedne veće administraivne oblasti.

215. Žuta groznica.(med.)

Žut. Teška tropska (stomačna, želudačna) bolest.

216. Žuta kuća.(zast.)

Žut. Ludnica.

217. Žuta majica. Žut. Pobjednička odjeća u biciklističkim trkama.

218. Žuti mjed. Žut. Mesing.219. Izliti, iskaliti, prosuti žuč. Žuč. Oboriti se na nekoga teškim

grdnjama.220. Za nekim biti. Za. a)biti udata za nekog; b)voljeti

koga.221. Zabaviti oko (oči, pogled). Zabaviti. Zadržati, zaustaviti pogled,

obratiti pažnju na nekoga ili nešto.

222. Zabadati nos (u nešto). Zabadati. Neopravdano se miješati.223. Zabadati trn u zdravu nogu. Zabadati. a)stvarati bez potrebe

teškoću; b)govoriti o nečemu gdje mu nema mjesta.

224. Kuće na zabatu. Zabat. Kuće podignute tako da su zabati okrenuti na ulicu.

225. Zabeležiti okom. Zabeležiti. Spaziti, uočiti, odmjeriti, zapamtiti.

226. Zabeleti očima. Zabeleti. a)razrogačeno pogledati,

iskolačiti oči, b)onesvijestiti se.227. Zora je zabelela. Zabeleti. Počelo je svitati.228. Zabijati nos (u šta). Zabijati. Nepozvan se miješati u šta.229. Zabiti nož u leđa. Zabiti. Mučki napasti.230. Zabiti nokte u ledinu. Zabiti. Pobjeći.231. Zabiti nos. Zabiti. Zagnjuriti se.232. Zabiti u glavu. Zabiti. Uvrtjeti u glavu, naumiti,

namisliti.

233. Biti u zabludi. Zabluda. Imati pogrešno uvjerenje o nečemu.

234. Izvesti iz zablude. Zabluda. Otvoriti oči (nekome), učiniti da neko pravilno shvati nešto.

235. Pasti u zabludu. Zabluda. Biti zaveden, dobiti potpuno pogrešnu sliku o nečemu.

236. Zabludela ovca. Zabludeo. Čovjek koji je bio na pogrešnom životnom putu.

237. Duša, (srce, do srca) me zabolela (zabolelo).

Zaboleti. Jako sam se ožalostio.

238. Neće te ni glava zaboleti. Zaboleti. Ništa ti se neće desiti.239. Baciti (dati) u zaborav, predati

zaboravu,prekriti zaboravom I sl.

Zaborav. a)zaboraviti; b)oprostit, smatrati kao da krivica nije

učinjena.240. Oteti (otrgnuti, spasti I sl) od

zaborava, izvući iz zaborava.Zaborav. Oživjeti sjećanje na nešto,

učiniti da se nešto ne zaboravi.

241. Pasti (preći, potonuti i sl) u zaborav.

Zaborav. Biti zaboravljen.

242. U zaboravu (slušati, čekati itd.) Zaborav. Vrlo dugo (slušati, čekati itd243. Zaboravna voda. Zaboravan. Napitak od koga se sve

zaboravlja.244. I bog ga je zaboravio. Zaboraviti. a)zadržao se suviše dugo

negde; b)izgubio je svaku nadu.

245. Neće sebe zaboraviti. Zaboraviti. Vodiće računa o svome interesu.

246. Neću zaboraviti a) koga; b) kome što.

Zaboraviti. a)vodiću računa, učiniću uslugu; b)neću oprostiti.

247. Zabosti nož u srce.(poet.)

Zabosti. Pričiniti, nanijeti veliki bol, veliku uvredu.

248. Zabiti nokte u ledinu. Zabosti. Pobjeći.249. Zabiti nos. Zabosti. Umiješati se u što.250. Zabiti nos(om) u ledinu

(zemlju).Zabosti. Pasti.

251. Zabosti nos svugde. Zabosti. Zaviriti u svašta.252. Zabosti nos ( u knjigu, novine). Zabosti. Zanijeti se u čitanje.

253. Zabosti pero u ledinu. Zabosti. Prestati pisati, prestati se baviti intelektualnim radom.

254. Zabranjeno voće (zabranjena jabuka).

Zabranjeno. Nešto što se voli, ali je nedopušteno.

255. Zabreknuti od snage. Zabreknuti. Steći veliku snagu; osetiti snagu; priliv snage, priliv krvi.

256. Uneti (napraviti, dovesti) u zabunu.

Zabuna. Napraviti pometnju, zbuniti.

257. Zavadio bi dva oka u glavi. Zavaditi. To je najveći spletkaš.258. Zavarati oči (kome). Zavarati. Iskoristiti nepažnju, vješto

odstraniti nečiju pažnju od čega.

259. Zavarati trag. Zavarati. Umaći da se ne zna kud; vešto izbeći (poteri I sl.).

260. Trava od zaveza.(nar.prazn.)

Zaveza. Trava za koju se vjeruje da ima moć da sprečava zle sile.

261. Zavezana vreća. Zavezan. Nespretan, vezan covjek, zavezanko.

262. Zavezanost creva.(med.)

Zavezanost. Zapletenost, sraslost crijeva (ileus).

263. Zavezati jezik, usta. Zavezati. a)(kome) primorati nekoga da ne govori; b)ne govoriti,

ćutati, šetati.264. Jedva zavezati kraj s krajem. Zavezati. Teško izdržati materijalno.265. Jezik mu se zavezao (usta mu

se zavezala).Zavezati. Ne može riječ da izusti.

266. Gvozdena zaveza.(fig.)

Zavesa. Naziv u zemljama zapadnog bloka za granicu zemalja

istočnog bloka ili za granicu između socijalističkih I kapitalističkih zemalja.

267. Dimna zavesa.(vojn.)

Zavesa. Zastor od dima kao kao zaštita od neprijateljskog osmatranja.

268. Dići (ukloniti, razderati) zavesu sa čega.

Zavesa. Objelodaniti tajnu čega, razotkriti.

269. Stari zavet.(crkv.)

Zavet. Prvi, stariji dio Biblije, zajednički za mojsijevce I

hrišćane.270. Novi zavet. Zavet. Drugi dio Biblije, hrišćanski

dodatak ranijem starojevrejskom tekstu.

271. Položiti zavet. Zavet. Stupiti u redovnike, kaluđere.272. Zaviriti u dušu (u srce, u tajne). Zaviriti. Upoznati (nekome) tajne misli,

potpuno upoznati.273. Zaviriti u karte.

Karta.Zaviriti. Pokartati se.

274. Zaviriti u čašu.Čaša.

Zaviriti. Popiti.

275. Zaviti glavu.(nar.) Zaviti.

Udati se.

276. Zaviti se u crno. Zaviti. Unesrećiti.277. Zavlačiti nos u što. Zavlačiti. Pokazivati neumjesnu

radoznalost za što, miješati se gdje ne treba.

278. Zavrnuti vrat (vratom), šiju. Zavrnuti. Udaviti, ubiti, upropastiti.279. Zavrnuti mozak. Zavrnuti. Zaludjeti.280. Zavrnuti na svoju ruku. Zavrnuti. Raditi po svojoj volji,

samostalno.281. Zavrteti mozak (mozgom),

pamet, glavu (kome).Zavrteti. Zaludjeti, opčarati, opčiniti

(koga).282. Zavrtele mu se suze u očima.

Oči.Zavrteti. Napunile mu se oči suza,

zasuzile.283. Zavrteo se mozak nekome,

zavrtelo se ( u glavi) nekome.Zavrteti. Dobio je vrtoglavicu.

284. Zavući ruku u dzep. Zavući. Riješiti se, odlučiti se na trošak, potrošiti, pokazati se

darežljivim.285. Zavući ruku u tuđ dzep. Zavući. Izvršiti krađu.286. Zavući se u mišju rupu.

(pej.)Zavući se. Sakriti se, ne smjeti pokazati

se.

287. Zavući se u sebe. Zavući se. Povući se, izdvojiti se od ljudi, postati nepovjerljiv.

288. Zagaziti u dugove. Zagaziti. Biti mnogo dužan, uvaliti se u dugove.

289. Zagaziti u krv. Zagaziti. Početi prolivati krv, ubijati.290. Zaglaviti haps, zatvor. Zaglaviti. Dospjeti u zatvor, biti

zatvoren.291. Zagledati u želudac (kome). Zagledati. Temeljito ispitati njegovo

stanje I postupke.292. Iz zagođa.

Zagođe.Zagođe. U zgodnoj prilici, zgodnom

prilikom.293. (Iz) zagona (skakati,

preskakati).Zagon. Sa zaletom.

294. Zagristi udicu (meku, mamac).Udica.

Zagristi. Upasti u pripremljenu klopku.

295. Zagristi (u) kiselu jabuku. Zagristi. Upasti, upustiti se u što neprijatno, teško.

296. Zagrliti sabljama.Sablja.

Zagrliti. Ukrstiti sablje u borbi, izići jedan drugom na dvoboj.

297. Suze (plač) su ga zagušile. Zagušiti. Ne može da govori od suza (plača).

298. Zadenuti za pojas.(ir.)

Zadenuti. Nadmašiti, preteći u vrijednosti.

299. Mogao bi ga za pojas zadenuti. Zadenuti. Veoma je snažan.300. Zasvirati (posvirati) i za pas

(pojas) zadenuti.Zadenuti. Prestati s nečim što dugo već

dugo traje, a što je dosadilo.301. Zadniveno crevo.

(anat.)Zadniti. Slijepo crijevo (nar.)

302. Zadnji mi otkucao. Zadnji. Došao mi je zadnji čas.303. Zadnja pošta

(skrać.z.p)Zadnji. Poslednja poštanska stanica za

neko odredište (gdje nema pošte).

304. Zadnje crevo.(anat.)

Zadnji. Guzno crijevo (intestinum rectum).

305. Na (u) zadnju.(pokr.)

Zadnji. Naposlijetku.

306. Pasti na zadnje grane. Zadnji. v.uz grana (izr.)307. U zadnje.

(pokr.)Zadnji. U poslednje vrijeme.

308. Zadosta učiniti.(pokr.)

Zadosta. Zadovoljiti, udovoljiti.

309. Zadržati dah. Zadržati. Ne disati (od straha, iznenađenja i sl.)

310. Zadržati nečiju pažnju. Zadržati. Obratiti pažnju na sebe.311. Zadržati od plate. Zadržati. Obustaviti dužan novac.312. Zadržati oči, pažnju (na

nečemu).Zadržati. Malo duže posmatrati, paziti

na nešto.313. Zadržeti u pameti, u sećanju, u

uspomeni.Zadržati. Sjećati se.

314. Skok sa zadrškom.(avij.)

Zadržavanje. Skok padobranom pri čemu se padobran otvara na izvjesnoj

visini i usporava pad.315. Zadužiti se do vrata ( preko

glave, preko očiju).Zadužiti se. Pasti u velike dugove.

316. Zadušna baba.(podr.)

Zadušan. Onaj koji rado čini (često nepotrebno) dobročinstva,

dobra djela.317. Zadušna nedelja, zadušni dan.

(crkv.)Zadušan. Određeni dan za zadušnice.

318. Majka ti se zaželela. Zaželeti. v.uz želeti (izr.)319. Što ti duša zaželi. Zaželeti. Što hoćeš, što ti se prohte.320. Bez zazora. Zazor. Bez stida, bez ustručavanja,

slobodno, bez straha.321. Zazor i sramota.

(nar.pesn.)Zazor. Sramota.

322. Zazor mi je. Zazor. Sramota me je, ustručavam

se.323. U zazor uzimati. Zazor. U zlo, za zlo uzimati.324. Rastu mu (mi itd.) zazubice;

dobija zazubice.(podr.)

Zazubica.

Zazubica. Ima jaku želju za nečim (naročito gledajući kada neko

drugi jede).

325. Državni zajam. Zajam. Zajam koji raspisuje državakad su joj potrebna sredstva.

326. Vratiti kome zajam.(fig.)

Zajam. Osvetiti se, vratiti istom mjerom.

327. Dati kome na (u) zajam. Zajam. Posuditi kome.328. Uzeti na (u) zajam. Zajam. Posuditi od koga.329. Biljna zajednica.(bot.) Zajednica. Više biljnih vrsta u istim

klimatskim I zemljišnim uslovima, uvjetima.

330. Bračna zajednica. Zajednica. Brak.331. Kućna zajednica. Zajednica. Porodica u kojoj živi vise

oženjenih srodnika istoga pretka, zadruga.

332. Zajednica doma i škole. Zajednica. Društvo ili udruženje đačkih roditelja i nastavnika jedne

škole radi jačanja veza između kuće i škole, između

nastavnika, roditelja i učenika.333. Prvobitna zajednica. Zajednica. Najraniji tip ljudskih odnosa u

proizvodnji.334. Mesna, stambena zajednica. Zajednica. Zajednica stanovnika jednog

dela nekog naselja koji se stara o pitanjima u vezi sa

stanovima i domanćistvima svojih pripadnika.

335. Zajedničke imenice.(gram.)

Zajednički. Opšti naziv za imenice sa istim ili sličnim osobinama.

336. Zajednički imenilac (imenitelj), nazivnik, sadržalac (sadržatelj).

Zajednički. v. izraz uz te imenice.

337. Naći zajednički jezik. Zajednički. v. izraz uz jezik.338. Ćaća te (vas) zakartao.

(vulg.)Zakartati. Govori se kao ublažena kletva,

kad se kome što malo prigovara.

339. Zakiti se. Zakititi. Pohvali se nečim što nije za pohvalu.

340. Zaklati bez noža. Zaklati. Upropastiti.341. Zaklaću ga kao vrapca, kao pile. Zaklati. Ubiću ga.342. Zaspati, spavati kao zaklan. Zaklati. Zaspati najtvrđim snom.343. Puška ga je zaklala. Zaklati. Ubila ga na mestu.344. Zaklačiti ribu. Zaklačiti. Otrovati živim krečom,

vapnom vodu u kojoj ima ribe.345. Ni od zakletve.

Zakletva.Zakletva. Ni jedan jedini.

346. Od zakletve. Zakletva. Bar jedan.347. Položiti zakletvu. Zakletva. Zakleti se.348. Zaklela se zemlja raju da se sve

tajne saznaju.Zakleti se. Ništa se ne može sakriti.

349. Ne bih se zakleo; ne bih se smeo zakleti.

Zakleti se. Ne mogu da tvrdim.

350. Ni da se zakune. Zakleti se. Ni jedan jedini.351. Sve se zaklelo protiv nas. Zakleti se. Sve je (svi su) protiv nas.352. Zaklinčiti rabotu.

(pokr.)Zakleti se. Udesiti, dovesti do najgoreg;

upropastiti stvar.353. Zakloniti glavu. Zakloniti. Naći sklonište, stan.354. Svakom loncu biti zakolopac.

(pogr.)Zaklopac. Trpati se svuda.

355. Zaklopiti oči. Zaklopiti. a)umrijeti; b)zaspati.

356. Zaklopiti oči nekome. Zaklopiti. Biti prisutan kad neko umre.357. Doći u sukob sa zakonom. Zakon. Ogriješiti se o neki zakonski

propis.358. Krojiti zakone. Zakon. Izrađivati i donositi zakone.359. Novi (Stari) zakon.

(rel.)Zakon. v.uz zavet (izr.)

360. Nužda zakon menja. Zakon. Neophodno je, mora se.361. Staviti (iz)van zakona. Zakon. Lišiti nekoga zaštite zakona.362. Udariti zakon. Zakon. Utvrditi zakon, pravilo,

obavezati se.363. Živ zakopan. Zakopati. Zatvoren, odvojen od svijeta.364. Zakopano blago. Zakopati. a)blago sakriveno u zemlji,

b)nepoznate, nepristupačne vrijednosti.

365. Zakopati nokat u ledinu. Zakopati. Krenuti hitro (nekuda).366. Zakopati talenat u zemlju. Zakopati. Ne iskoristiti svoje

sposobnosti.367. Ne bi ni nogom zakopao. Zakopati. Smjesta bi pao mrtav.368. Zakopčan do grla. Zakopati. Preterano (s)uzdržljiv,

preterano rezervisan, ćutljiv.369. Zakrvaviti očima. Zakrvaviti. Pogledati zakrvavljenim

očima, neprijateljski pogledati.370. Našla vreća zakrpa. Zakrpa. Slični su jedno drugom; našli

su se jednaki.371. Ne biti ni zakrpa. Zakrpa. Ne biti ni blizu.372. Zalagati glad. Zalagati. Zavarati glad, utišati malo glad

pojevši nešto malo.

373. Zaleđeni krediti. Zalediti. Krediti koji se ne mogu potrošiti, koji nisu u opticaju.

374. Pljuni pa zalepi. Zalepiti. Uradi makar kako, samo da nekako stoji.

375. Zaliti žalost, tugu. Zaliti. Ugušiti žalost, tugu pićem, pijanstvom.

376. Suzama zaliti. Zaliti. Mnogo plakati, jako žaliti (za nečim).

377. Ćuatai, šutati kao zaliven, kao olovom zaliven.

Zaliti. Ne progovarati ni jedne riječi.

378. Broji mu svaki zlogaj. Zalogaj. Pazi što pojede, ne daje dovoljno da jede; strogo, sa

zavišću ili žaljenjem pazi koliko će potrošiti.

379. Zapeo mu zalogaj u grlu. Zalogaj. Od uzbuđenja, straha i sl.ne može da guta.

380. Mastan zalogaj.(fig.)

Zalogaj. Obilan, bogat dio, stvar od vrijednosti.

381. Založiti veru, reč. Založiti. Dati svečano obećanje,tvrdo obećati.

382. Zalutala ovčica.(ir.)

Zalutati. Osoba koja je pošla pogrešnim putem.

383. Zalutali metak (kuršum, zrno). Zalutati. Metak koji slučajno pogodi ili može pogoditi ono čemu nije

namjenjen.384. Zalutalo kamenje.

(geol.)Zalutati. Kameni blokovi doneseni iz iz

severnih evropskih krajeva diluvijalnim ledom u južne

krajeve.385. Zaljubiti se do ušiju (preko

ušiju, preko glave), ludo, smrtno.

Zaljubiti se. Zaljubiti se mnogo, preterano se zaljubiti.

386. Zamazati kome oči. Zamazati. Zavarati koga (da ne vidi pravo stanje stvari).

387. Zamaknuti za oko. Zamaknuti. Dopasti se.388. Pasti, poginuti bez zamene.

(pesn.pokr.)Zamena. Poginuti a ne ubiti nijednog

neprijatelja.389. Zameniti glavu. Zameniti. Ubiti neprijatelja prije svoje

pogibije.390. Ići u zamenice. Zamenica. Ići u uzajamne posjete.391. Bez zamerke. Zamerka. Besprekorno.392. Zamesiti gibanicu, kašu. Zamesiti. Podvaliti, učiniti pakost; učiniti

zlo (kome).393. Zamesiti kuću. Zamesiti. Napraviti razdor u kući, među

članovima porodice.394. Zamesti trag(ove). Zamesti. Uništiti, zbrisati otiske

tragova; fig.uništiti , sakriti nešto što može biti dokaz

krivice.395. Zamirisao na pogaču ( tamjan)

(nar.)Zamirisati. Približila mu se smrt.

396. Zamiču mu (se) oči za devojkom.

Zamicati se. Zapinju mu oči za djevojkom, rado je gleda, vidi.

397. Pasti u nečiju zamku. Zamka. Biti prevaren od nekog, postati predmet čijih intriga.

398. Plesti (praviti, postavljati, nameštati) zamke.

Zamka. Spremati prevaru.

399. Svezati na zamku. Zamka. Svezati tako d se odreši kad se povuče za kraj.

400. Zamolni put.(prav.)

Zamolan. Način kojim se jedan sud obraća drugom da sprovede

neku sudsku radnju (na pr.saslušanje svjedoka,

vještačenje i sl.)401. Zamrežiti ribu. Zamrežiti. Opkoliti ribu mrežom.402. Stvar je zamrla. Zamreti. Ne govori se vise o tome.403. Zamrzli su (se) krediti.

(bank.)Zamrznuti se. Obustavljen je novčani opticaj,

novčani zavodi ne isplaćuju.404. Zamrkao, a ne osvanuo. Zamrknuti. Kaže se o čoveku koji noću

uteče ili nestane, koji noću umre ili ga neko ubije, ili

odvede.405. Zamsiti stvar. Zamrsiti. Stvoriti zabunu, dovesti

(nešto) u težak položaj.406. Zamutiti vodu. Zamutiti. Izazvati nemir, zavaditi,

načiniti štetu.407. Zamutiti jaje. Zamutiti. Staviti jaje u jelo, začiniti

jajem.408. Zamutitit pamet (nekom). Zamutiti. a)navesti na lude misli; b)

zbuniti.409. Dati na zanat. Zanat. Dati na učenje zanata.410. Ispeci (dobro svoj) zanat. Zanat. Znati (dobro svoj) zanat.411. Majstor od zanata. Zanat. Dobar, vješt majstor.412. Od zanata. Zanat. Izvježban, pravi.413. Otići na zanat. Zanat. Stupiti na učenje zanata,

otpočeti posao svoj struke.414. Po zanatu.

(ir.)Zanat. Koji je nešto pretvorio u zanat,

u zanimanje.415. Ljubavnik po zanatu, patriota

po zanatu, terati (svoj, stari) zanat.

Zanat. Ne odustajati od svojih navika.

416. To mu je zanat. Zanat. To je njegov posao.417. Zanemela su usta (nečija).

(ret.)Zanemeti. Umro je.

418. Zanelo ga je vino. Zaneti. Pijan je.419. Zaneti se u san. Zaneti se. Zadrijemati.420. Zanela mu se glava. Zaneti se. Zavrtelo mu se u glavi.421. Glava (me) zanosi, zanosi me u

glavi.Zanositi. Osjećam nesvjesticu.

422. Zao duh (nečega). Duh. Onaj koji izaziva, prouzrokuje zlo, unesrećitelj.

423. Zao udes, zla sreća (sudbina, kob, zvezda).

Zao. Nesreća.

424. Zle volje (biti). Zao. Neraspoložen (biti).425. Zle oči. Zao. Urokljive oči, koje mogu ureći.426. Zle ćudi (čovek). Zao. Rđav, zloban, pakostan

(čovjek).427. Zli jezici (govore). Zao. Ljudi koje vole spletke,

ogovaranja (govore).428. Zlo mi je. Zao. Ne osjećam se dobro.429. Znam ga kao zlu paru. Zao. Znam ga samo po zlu.430. Imati zlo srce na koga. Zao. Biti kivan, ljut, neraspoložen

prema kome.431. Mrka kapa, zla prilika. Zao. Teško da to može izaći na

dobro.432. Od zla oca a od gore majke. Zao. Zbir, skup rđavih ljudi, ološ.433. Poći po zlu putu. Zao. Početi živjeti rđavim životom,

odati se zlu.434. Stvarati (unositi) zlu krv. Zao. Stvarati kavgu, razmirice,

neraspoloženje.435. U zao čas. Zao. U nezgodno vrijeme.436. U zlo doba. Zao. Kasno, dockan.437. Zaokrenuti vrat(om), šiju. Zaokrenuti. Ubiti.438. Zaostati za vremenom. Zaostati. Ne biti u toku zbivanja

(društvenih, političkih i dr.)439. Divlji zapad. Zapad. Zapadni, slabo naseljeni

djelovi Sjedinjenih američkih država.

440. Od istoka do zapada. Zapad. U čitavom zapadu, po cijeloj zemlji.

441. Zapadna crkva. Zapadni. Rimokatolička crkva.442. Zapadni Sloveni. Zapadni. Poljaci, Česi, Slovaci i Lužički

Srbi.443. Zapadno narečje. Zapadni. Ikavsko narečje.444. Zapaliti vatru (na ognjištu). Zapaliti.

Osnovati kuću, dom.

445. Zapaliti (kome) sveću. Zapaliti. Biti prisutan nečijem umiranju.

446.Zapaljiva bomba.

Zapaljiv. Bomba za paljenje raznih ciljeva u ratu.

447. Neće od nekog dobro zapamtiti.

Zapamtiti. Neće se lijepo provesti sa nekim.

448. Ovo se nije zapamtilo. Zapamtiti. Ovo se nikad nije desilo.449. Zapapriti (kome) čorbu. Zapapriti. Učiniti (kome) neku

neprijatnost, osvetiti se.450. Naći se u zapari. Zapara. Biti u neprijatnom položaju.451. Zapasti za oko. Zapasti. Biti zapažen, biti opažen,

obratiti pažnju na sebe, svideti se.

452. Zapasti u klopku. Zapasti. Naći se u neugodnom, teškom položaju.

453. Zapasti u sake (nekome). Zapasti. Doći pod (nečiju) vlast.454. Ni zapetu, ni za jednu zapetu.

Zapeta.Zapeta. Ništa (da se promeni).

455. Zapne reč u grlu. Zapeti. Ne može govoriti (obično od uzbuđenja).

456. Zapelo. Zapeti. Ne ide.457. Zapelo je o glavu. Zapeti. Život je u pitanju.458. Čak i babe vidljivo popustile;

pričekaće dragi bog, nije baš o glavu zapelo.

Zapeti. Zavisi od čega, mora se nešto, potrebno je.

459. Zapne za oko. Zapeti. Dopasti se, privući pažnju.460. Zapeti iz petnih žila. Zapeti. Upotrijebiti svu snagu (da se

nešto postigne).461. Zapeti u glavu. Zapeti. Uvrtjeti u glavu, uobraziti.462. Ni zapeti. Zapeti. Ne umjeti, ne moći, ne početi.463. Zapekla se duša u njemu. Zapeći. Nalazi se u teškom stanju,

teško živi.464. Zapečatiti sudbinu (kome). Zapečatiti. Spriječiti, učiniti da neko na

postigne ono što je trebalo da postigne, statin a put čijoj

sreći.465. Zapiliti u glavu. Zapiliti. Uvrtjeti u glavu, naumiti.466. Dobro (rđavo) zapisan. Zapisati. Koji uživa dobro (rđavo)

mišljenje drugih o sebi.467. Zapisati dušu vragu. Zapisati. Predati se đavolu, odlučiti se

na rđava djela.468. Zapisati za uho. Zapisati. Upamtiti dobro, urezati u

pamet.469. Zapisan krvlju. Zapisan. Velikim žrtvama potvrditi,

dokazati.470. Urezati u pamet. Urezati. Zapamtiti.

471. Zapleniti dušu. Zapleniti. Osvojiti (nekoga) dobrotom ili lepotom.

472. Zaplesti se u ženske suknje. Zaplesti se. Pasti pod ženski uticaj, suviše se baviti ženama.

473. Jezik se zaplete (nekom). Zaplesti se. Zamucati, prestati govoriti, izgubiti moć govora.

474. Zaploviti u debelo more. Zaploviti. Otisnuti se daleko, predaleko otići (u bilo čemu).

475. Zapljuvati u sake.Šaka.

Zapljuvati. Početi raditi.

476. Deset zapovedi.Zapoved.

(crkv.)

Zapoved. Zapovedi, koje je po predanju, dao Mojsije Jevrejima,

dekalog.477. Zapovedni način.

(gram.)Zapovedan. Glagolski oblik za izražavanje

zapovesti i želje, imperativ.478. Zapovedajte, ako zapovedate.

(pokr.)Zapovedati. Ako želite, izvolite.

479. Zapovednički most.(pom.)

Zapovednički. Povišeno mesto na parobrodu odakle kapetan upravlja

parobrodom.480. Zaporka ovršivosti.

Zaporka.(pravn.)

Zaporka. Klauzula izvršnosti sudske odluke.

481. Zaporna mreža.(rib.)

Zaporni. Mreža kojom se čitava voda ili jedan dio zatvara.

482. Zaporni rok.(pravn.)

Zaporni. Neodloživi rok do kojeg se mora nešto završiti.

483. Zapratiti jedra.(pom.)

Zapratiti. Okrenuti jedra prema vjetru.

484. Zapržiti kome čorbu. Zapržiti. Prirediti nekome veliku neugodnost.

485. Zaprčiti nos. Zaprčiti. Ponijeti se, pogorditi se, uzoholiti se.

486. Zapušiti usta. Zapušiti. Onemogućiti, ne dati nekom da govori, ućutkati koga.

487. Zaraditi na štapu. Zaraditi. Dobiti prosjačenjem.488. Po zarezu. Zarez. Redom, jedan za drugim.489. Zarezalo ( urezalo) mu se u

dušu, pamet.Zarezati. Dobro pamti, ne može da

zaboravi.490. Zarezao mu bog ramena (da

mu na njima košulja ne stoji).Zarezati. Nespretan je, neumešan je.

491. Zarezao koga na svoj rovaš. Zarezati. Nastojati da mu se osvetiš.492. Čuvaj se onoga koga je bog

zarezao.Zarezati. Čuvaj se onoga koji je nečim

obeležen (u tjelesnom smislu).493. U zarok. Zarok. Potpuno sigurno.494. Zasvirati i za pojas (pas) Zasvirati. v.uz zadenuti (izr.)

zadenuti.495. Bacati, baciti, staviti, stavljati u

zasenak.Zasenak. Potiskivati, potisnuti, uklanjati,

ukloniti u stranu, u pozadinu, daleko nadmaši(va)ti.

496. Zasesti (kome) na grbaču (za vrat).

Zasesti. Postati (kome) veliki teret.

497. Iz zaskoka. Zaskok. Skačući.498. Zaskočiti (kome) u reč. Zaskočiti. Upasti (kome) u riječ.499. Zasladiti dušu. Zasladiti. Najesti se dosta kakvog

ukusnog jela; pričiniti prijatnost.

500. Zaslepiti oči (vid) kome. Zaslepiti. Prevariti koga.501. Pisati, upisivati u zaslugu. Zasluga. Smatrati kao djelo dostojno

priznanja.502. Po zasluzi. Zasluga. Odgovarajući onome što

pripada, onoliko koliko pripada.

503. Zaspati večnim (poslednjim) snom.

Zaspati. Umrijeti.

504. Zaspati kao zaklan (kao mrtav, mrtvim snom, kao klada, kao

top).

Zaspati. Čvrsto, tvrdo zaspati.

505. Stvar je zaspala. Zaspati. Posao je prestao, akcija je prestala.

506. Bela zastava. Zastava. Znak predaje.507. Vojnik pod zastavom. Zastava. Vojnik u stalnom kadru.508. Bela na pola koplja. Zastava. Znak žalosti ili korote.509. Pobosti zastavu. Zastava. Staviti zastavu kao znak

pobjede, osvajanja.510. Signalne zastave. Zastave. Zastave (pojedinačno ili u

kombinacijama za davanje vijesti).

511. Stupiti pod tuđu zastavu. Zastava. Služiti (kao vojnik i inače) tuđinu, strancu.

512. Čvrsto držati zastavu. Zastava. Izdržati postojano na predvodničkom mjestu.

513. Prelazna zastavica. Zastavica. Znak pobjede koji se u takmičenju prenosi od jednog

pobjednika dom drugog.514. Zastavna gala. Zastavni. Niz zastavica razapetih na

užetima od pramca broda preko vrhova jarbola do krme

u svečanim prilikama, zgodama.

515. Zastavni zub.(anat.)

Zastavni. v.zastavnjak.

516. Zastade mi duša. Zastati. Prepadoh se, jako se uplaših.517. Reč mu zastade (zape) u grlu. Zastati. Nije mogao progovoriti (od

uzbuđenje i sl.)518. Na zasuk. Zasuk. Uvijajući se, zavrćući se.519. Zasukati rukave. Zasukati. Prionuti na posao, baciti se na

posao.520. Zasvirati, posvirati i za pojas

(pas).Zataknuti. v.uz zadenuti (izr.)

521. Zataškati stvar. Zataškati. Sakriti nešto, preći preko neke nezgodne stvari ćuteći, šuteći,

napraviti se nevešt.522. Zaglaviti, pogoditi zatvor. Zatvor. Biti lišen slobode.523. Istražni zatvor.

(pravn.)Zatvor. Zatvor za vrijeme istrage nad

okrivljenim.524. Časni zatvor. Zatvor. Zatvor sa olakšicama (npr. za

političke krivce).525. Zatvoreni samoglasnik.

(gram.)Zatvoren. Samoglasnik pri izgovoru

kojeg je prolaz za vazdušnu, zračnu struju u usnoj duplji

manji od običnog.526. Zatvorenih očiju (raditi). Zatvoren. Ne misleći o opasnosti (raditi).527. Zatvoreno more.

(geogr.)Zatvoren. More koje sa cijelom svojom

obalom pripada jednoj državi.528. Iza zatvorenih vrata. Zatvoren. Gdje je pristup dopušten

samo određenima.529. Naići na zatvorena vrata. Zatvoren. Biti odbijen.530. On je zatvorena knjiga, je

zatvorene prirode.Zatvoren. Teško ga je razumjeti,

prozrijeti.531. Zatvoriti vrata za sobom. Zatvoriti. Prekinuti vezu sa kim.532. Prekinuti igru. Prekinuti. a)presjeći igru i uzeti je u svoje

ruke (u kartama); b)povući većinu igrača u

odbranu (u sportu).533. Zatvoriti navodnike (zagradu). Zatvoriti. Staviti drugi dio navodnika

(zagrade).534. Zatvoriti nekome usta. Zatvoriti. Ne dati nekome da kaže svoje

mišljenje, ućutkati.535. Zatvoriti obruč.

(vojn.)Zatvoriti. Opkoliti.

536. Zatvoriti oči. Zatvoriti. a)umrijeti; b)praviti se nevješt, ne htjeti vidjeti nešto (pred nečim, za

nešto).537. Zatvoriti kuću mrtvim kocem. Zatvoriti. Napustiti kuću I poći u svijet.538. Zatvorna mreža (tunara)

(rib.)Zatvorna. Mreža kojom se uvala ili draga

zatvara kad riba u nju uđe.

539. Držati u zategu. Zateg. Zategnuti, držati čvrsto.540. Zategnuti ličinu.

(nar.)Zategnuti. Završiti na vješalima, biti

obješen.541. Svako zašto ima svoje zato. Zato. Sve ima svoj uzrok.542. Zatresti mrežu. Zatresti. Postići pogodak loptom u

mrežu (u fudbalu, košarci, itd.)543. Zatrti (nečije) seme, trag, lozu. Zatrti. Učiniti da nestane, uništiti čiji

rod, porodicu, istrijebiti.544. Zatrlo se (nečije) seme, trag,

loza I sl.Zatrti se. Izumrli su, nestali.

545. Seme ti se zatrlo!(u kletvi).

Zatrti se. Neka ti se istrijebi, iskorijeni rod, porodica.

546. Zaturiti trag, konce. Zaturiti. Sakriti posupke, dela.547. Zatući sebi u glavu. Zatući. Ostati uporno, tvrdoglavo pri

svome.548. Zaći daleko. Zaći. Preći svaku mjeru.549. Zaći u godine. Zaći. Ostariti.550. Zaći u ćorsokak. Zaći. Naći se u bezizlaznom

položaju.551. Zašlo mi za nokte. Zaći. Kaže se kad ruke napolju vrlo

ozebu, pa na toploti zatim veoma bole.

552. Zaćutati zanavek (zauvek). Zaćutati. Umrijeti, poginuti.553. Zauzeti mesto.

(germ.)Zauzeti. Sjesti.

554. Zauzeti stav, pozu. Zauzeti. Stati, primiti određeno držanje.

555. Zauzeti stav, stanovište (prema kome, čemu).

Zauzeti. Izjasniti se, opredijeliti se.

556. Zaustaviti dah. Zaustaviti. Prekinuti disanje, utišati se u najvećoj mjeri.

557. Ne zaustaviti se ni pred čim. Zaustaviti se. Biti spreman na sve.558. U zahvalno ime.

(pesn.)Zahvalan. U znak zahvalnosti.

559. Zahvatiti okom.Oko.

Zahvatiti. Sagledati, dogledati.

560. Zahmet ti je. Zahmet. Potrudi se, molim te.561. Iz zahoda. Zahod. Zaobilazno.562. To mi je na zahodu.

(pokr.)Zahod. To mi je izvan puta, daleko mi

je.563. Zahodi mi se.

(pokr.)Zahoditi. Zaobilazno mi je.

564. Trudna zahoditi. Zahoditi. Zatrudniti.565. Zahodski telegram.

(vulg.)Zahodski. Alarmantne vijesti.

566. Zacrnilo (je). Zacrniti. Postalo je odveć zlo,užasno,

strašno.567. Začarani krug. Začarati. Klopka, položaj bez izlaza,

logički nerješiv slučaj.568. Začepiti usta (kome). Začepiti. Primorati nekoga da prestane

da govori, ućutkati.568. Bezgrešno začeće.

(relig.)Začeće. Začeće bez oplođavanja.

569. (Ne znam) ni zašto, ni krošto. Zašto. Bez razloga.570. Pošto-zašto. Zašto. Budzašto, za bilo koju cijenu.571. Svako zašto ima svoje zato. Zašto. Svaki uzrpk ima svoju

posledicu.572. Zbaciti s uma.

Um.Zbaciti. Zaboraviti.

573. Zbijati redove. Zbijati. a)zbijati se, probližavati se fizički jedan drugome (obično u kakvoj borbi); b)organizovati

se, idejno postajati jedinstvenijim.

574. Zbijati šalu, lakrdiju I sl. Zbijati. Tjerati šalu, šaliti se.575. Zbijeni redovi. Zbijen. a)gusti redovi;

b)idejno jedinstveno i dobro organizovane zajednice.

576. Zbirna zamenica.(gram.)

Zbirni. Imenica koja oblikom jednine označava skup vise bića ili

premeta.577. Zbiti redove. Zbiti. a)pribiti se jedan uz drugog;

prikupiti se; b)stati čvrsto jedan uz drugog, solidarisati se jedan s drugim

radi uspješnijeg vođenja borbe, radi ostvarivanja ideje.

578. Zbogom diko.(fam.)

Zbogom. Svršeni smo, gotovi smo.

579. Poslednje zbogom. Zbogom. Poslednji pozdrav.580. Reći kome zbogom. Zbogom. Oprostiti se.581. Zbor zboriti.

(nar.pesn.)Zbor. Govoriti na zboru.

582. Zborom i tvorom. Zbor. Riječju i djelom.583. Nema zbora. Zbor. Mora se priznati, cijela je

istina.584. Nema (nije) zbora (ni zbora) o

tome.Zbor. Nema od toga ništa.

585. Svirati zbor.(pesn.)

Zbor. Pozivati vojnike trubom da se skupe.

586. Zbor zboriti. Zboriti. v.uz zbor.587. I zbori i tvori. Zboriti. Ume i lepo da kaže i da uradi

što.588. Niti zbori niti romori. Zboriti. v.nit romori nit govori (uz

govoriti izr.)589. Zbode pa (i) ode. Zbosti. Reče nešto (uvrjedljivo) ne

vodeći računa o tome šta govori.

590. Zbrinuti brigu. Zbrinuti. Urediti što.591. Zvani i nezvani. Zvan. I ko treba i ko ne treba, i oni

koji imaju pravo (na nešto) i koji nemaju.

592. To se zove…… (nap.pomoć,udarac).

(razg.)

Zvati se. To je u pravom smislu riječi … (pomoć,udarac).

593. Biti, ostati bez zvezde,nemati zvezde.

Zvezda. Biti, ostati bez orjentacije, nemati orijentacije.

594. Brojiti zvezde. Zvezda. Biti sklon sanjarenju, biti rasijan, blenuti, zazjavati.

595. Video (pobrojio) je sve zvezde. Zvezda. Kaže se kad se ko veoma bolno udari te kao da mu

sijevne u očima.596. Zašle su mu sve zvezde. Zvezda. Izgubio je svaku nadu, propale

su mu sve nade.597. Zvezda vodilja. Zvezda. Zvijezda.598. Zvijezda lutalica (repatica). Zvezda. Kometa (meteor).599. Zvezda stajačica. Zvezda. Zvezda.600. (I) da mu (joj) je zvezda

(Danica) na čelu.Zvezda. Makar kolike vrijednosti ili

značaja bio (bila).601. Kovati (dizati) u zvezde. Zvezda. Mnogo hvaliti, uzdizati.602. Morske zvezde.

(zool.)Zvezda. Razred morskuh

beskičmenjaka zrakastog tijela, Asteroidea.

603. Od zvezde do zvezde. Zvezda. Od zore do mraka.604. Roditi se pod srećnom

zvezdom.Zvezda. Biti srećan u životu.

605. Skidati zvezde (s neba). Zvezda. a)mnogo psovati,kleti; b)činiti i najteže stvari,biti spreman i na nemoguće za

čiju ljubav, naklonost; mnogo hvaliti, uzdizati.

606. Zveknulo mu u glavu. Zveknuti. Palo mu na pamet.607. Velika (golema i sl). Zver. v.zverka.608. Probuditi u kome zver. Zver. Probuditi u kome grube, niske

instinkte.609. Velika (krupna, golema i sl.)

zverka.Zverka. Osoba na visokom položaju i

od velikog uticaja.610. Sitna (mala) zverka. Zverka. Beznačajan čovjek, niskog

položaja.611. Zveckati oružjem. Zveckati. Pokazivati ratoborne namjere,

prijetiti ratom.612. Zvecnuti u glavu (u glavi).

Glava.Zvecnuti. Doći u pamet.

613. Zvoniti na uzbunu. Zvoniti. Objavljivati zvonom kakvu opasnost. Fig.upozoravati na opasnost, na potrebu akcije.

614. Zvoniti naopako, u jednu stranu.

Zvoniti. Oglašavati zvonjenjem smrt.

615. Zvoniti u (na) sva zvona. Zvoniti. v.uz zvono (izr.)616. Zvoniti u ušima. Zvoniti. Snažno se čuti, brujati,

pričinjavati se sluhu.617. Vešati na (o) veliko zvono,

zvoniti, udarati u velika zvona, na sva zvona i sl.

Zvono. Činiti odviše javnim, preterano razglašavati.

618. Nije zvono nego ono.(pokr.)

Zvono. Nije važno šta se govori nego šta jeste u stvarnosti.

619. Zgaziti veru (reč). Zgaziti. Prekršiti, pogaziti veru (reč).620. Živa (prava) zgoda. Zgoda. Izvanredna prilika, odlične

okolnosti.621. Od zgode do zgode. Zgoda. Povremeno, ponekad,

zgodnom prilikom.622. Zagrejati mesto. Zagrejati. Ostati duže na jednom mjestu.623. Zagrejati stolicu. Zagrejati. Uložiti napor u učenje, umni

rad.624. Zgurio se kao dve pare u kesi. Zguriti se. Sav se skupio, šćućurio,

postao neupadljiv.625. Zbrda zdola. Zdola. Bez reda, nesređeno.626. Zdrav zdravcat, zdravcit, kao

dren, kao riba, kao od brega odvaljen i sl.

Zdrav. Sasvim zdrav, potpuno zdrav.

627. Zdrav i čitav. Zdrav. Sasvim zdrav, nepovrijeđen, bez ikakve ozlede.

628. Prav zdrav. Zdrav. Potpuno nevin, bez ikakve krivice.

629. Zdrava Marija. Zdrav. v. Zdravomarija.630. Bože zdravlja! Daj, bože,

zdravlja.Zdravlje. Treba pričekati, videće se, biće

vremena za to.631. Za čije baba zdravlje?

(ir.)Zdravlje. Za koga? Zašto? Ima li razloga

za to?632. Na zdravlje tebi (njemu itd.)

(etn.)Zdravlje. Pri dovđenju u vezu (u govoru)

nekoga sa nekim pokojnikom ili nastradalim; ne doslutilo se tebi (nemu itd.), ne zadesila te

ista nesreća.

633. U zdravlje, sa zdravljem i sl. Zdravlje. Uobičajene riječi pri pozdravljanju ili nazdravljanju.

634. Zdravo osvanuo, bio, tako bio zdravo i sl.

Zdravo. Prigodne formule (pozdravi, blagoslovi i sl.)

635. Na zdravo (zabolelo nešto, pojavilo se neko gnojenje i sl.)

Zdravo. Bez vidljiva uzroka bolesti, bez spoljnje, vanjske povrede.

636. Zdravo za gotovo Zdravo. Primiti na vjeru, goovo, ne gledajući, ne provjeravajući

tačnost.637. Oči mu igraju kao na zejtinu. Zejtin. Nemirne su mu oči, baca

pogled sad ovamo sad onamo.

638. Pojesti na zeleno. Zelen. Potrošiti nešto (novac i sl.) što treba tek zaraditi.

639. Proda(va)ti, kupiti, kupovati na zeleno (nap.pšenicu).

Zelen. Proda(va)ti, kupiti, kupovati, dok još nije zrela.

640. Biljno zelenilo.(bot.)

Zelenilo. Hlorofil.

641. Parisko zelenilo.(hem.)

Zelenilo. Prašak za trovanje larvi komaraca.

642. Toga zelja ima dosta (napretek).

Zelje. Ima toga u izobilju, ne vlada u tome oskudica.

643. Ničija zemlja. Zemlja. Proctor između dvije zaraćene vojske, koji ne pripada

nijednoj strani.644. Obećana (obetovana) zemlja. Zemlja. Prema Bibliji: Palestina.

Fig.srećna, bogata zemlja ili mjesto.

645. Sveta zemlja.(rel.)

Zemlja. Palestina sa Jerusalimom i grobom Hristovim.

646. Crna zemlja.(u ekspresivnijem govoru)

Zemlja. Kada je riječ o sahranjivanju ili padu.

647. Gori mu zemlja pod nogama. Zemlja. U stisci je, nesigurnom ili opasnom položaju.

648. Zbrisati sa lica zemlje. Zemlja. Uništiti, istrijebiti.649. Zemlja ga još drži. Zemlja. Još je živ.650. Zemljo, otvori se (zini,

propadni, progutaj i sl.)Zemlja. Uzvik zaprepašćenja,

zgražavanja nad nečijim postupkom, ili kad je riječ o

jakom stidu.651. Iza tridest zemalja (nap.biti,

nalaziti se)(nar.)

Zemlja. Vrlo daleko.

652. Ispod zemlje (nap.raditi protiv nekoga).

Zemlja. Potajno, podmuklo.

653. Laka mu crna zemlja. Zemlja. Prigodna formula kada je riječ o pokojniku, ili oproštaj sa

njim.654. Kao da ga je zmlja progutala,

kao da j u zemlju propao.Zemlja. Izgubio se bez traga, ništa se o

njemu ne zna.655. Kao iz zemlje (pojaviše se i sl.) Zemlja. Nenadano, neočekivano.656. Kao nebo i zemlja. Zemlja. Kada se želi istaći velika razlika

između koga ili čega, sasvim različito.

657. Ni zemlja ga ne dočeka živa.(nar.pesn.)

Zemlja. Pogibe trenutnom smrću.

658. Ni na nebu ni na zemlji, između neba I zemlje.

Zemlja. U nestalnom, nesigurnom položaju.

659. Pijan kao zemlja. Zemlja. Sasvim pijan.660. Sastaviti koga sa crnom

zemljom.Zemlja. Oboriti nekoga na zemlju

(oružjem ili inače).661. Sravniti sa zemljom. Zemlja. Sruštiti do temelja.662. (Hteo je) da u zemlju propadne

od stida (srama).Zemlja. Jako se zastidjeo.

663. Čuvati (paziti i sl.)kao zenicu oka.

Zenica. Čuvati kao nešto najmilije, najdraže.

664. Zebe ga strah. Zebsti. Muči ga strah.665. Znati sto zerzevata.

Zerzevat.Zerzevat. Sve umjeti.

666. Pitomi zec.(zool.)

Zec. Kunić.

667. Još je zec u šumi. Zec. Prerano je za radost.668. Plašljiv kao zec. Zec. Vrlo plašljiv.669. Stari je on zec. Zec. Iskusan je on, ima pameti.670. Tražiće zec mater. Zec. Biće velike nevolje

(nap.mraza.)671. U tom grmu leži zec. Zec. U tome je stvar, u tome je

problem.672. Biti zatvoren (iz)među, (u) četiri

(kućna, sobna) zida.Zid. Ne izlaziti iz kuće, među svijet.

673. Bled kao zid. Zid. Potpuno blijed.674. Bobom (bob) o zid. Zid. v.uz bob izr.675. Doterati, dogurati, priterati do

zida, pritisnuti uza zid.Zid. Pritijesniti, pobijediti (koga)

razlozoma tako da se ne može baniti, da ne može poricati

nešto.676. Drž’ se, kume, zida.

(šalj.)Zid. Kaže se pijanom čovjeku.

677. Živi zid. Zid. Niz, red ljudi kao prepreka ili smetnja da se prođe.

678. I zidovi imaju uši. Zid. Treba biti oprezan da ko na prisluškuje kad se govori

tajno.679. Kineski zid. Zid. a)veoma visok i snažno

utvrđen zid koji je u davna vremena podignut oko

kineskog carstva kao zaštita od upada neprijatelja;

b)fig.nepremostiva pregrada, prepreka (između dvije ličnosti ili dva svijeta).

680. Ograditi se kineskim zidom. Zid. Prekinuti vezu sa spoljnim, vanjskim svijetom, ograditi se

od spoljneg uticaja.681. Prisloniti koga uza zid. Zid. Izvesti na strijeljanje,

strijeljati.682. Slepi zid (na kući). Zid. Zid bez prozora.683. Ćutati, šutati kao zid. Zid. Ne govoriti ništa.684. Udarati, lupati glavom o zid. Zid. v.uz glava izr.685. Španski zid. Zid. Zaslon od tkanine, paravan.686. Kiklopsko zidanje. Zidanje. Način građenja pri kome se

navaljuju veliki kameni blokovi jedan na drugi.

687. Slobodni zidar. Zidar. Pripadnik slobodnog zidarstva, mason.

688. Slobodno zidarstvo. Zidarstvo. Tajna međunarodna organizacija uticajnih

pojedinaca aristokratije i krupne buržoazije koja se nominalno bori za pravdu,

jednakost i slobodu, a u stvari štiti interse svojih klasa,

masonstvo.689. Zidati kule u vazduhu. Zidati. Živjeti u iluzijama, sanjariti,

planirati nešto neostvarljivo.690. Zidati na pesku. Zidati. Stvarati nešto na nesigurnoj

osnovi.691. Zijavac čičavac.

(zool.)Zijavac.

Zijavac. Vrsta ptice iz porodice trkačica, Glareola pratincola.

692. Zima mi je oko srca. Srce. Strah me je.693. Nema zime (za nekoga).

(razg.)Zima. Dobro mu je, ne treba brinuti

za njega.694. Ciča zima. Zima. Ljuta, jaka hladnoća, velika

studen.695. Zimi i leti. Zimi. U svako doba godine,

neprestano, uvijek.696. Zimski vrt, bašta. Zimski. Staklena bašta.697. Zimska ruža.

(bot.)Zimski. Hrizantema.

698. Zimski san. Zimski. a)spavanje nekih životinja tokom zime; b)fig.mrtvilo.

699. Zini da ti kažem.(vulg.)

Zinuti. Ne mislim (neću) da ti kažem.

700. Zinula neka ala iz mene (njega). Zinuti. Ne mogu (može) se zasititi.701. Zinulo mu srce. Zinuti. Željan je u najvjećoj mjeri.702. Zinuti od čuda (u čudu). Zinuti. Jako se iznenaditi, zapanjiti se.703. Prodavati (hvatati) zjake.

Zjaka.Zjaka. Zjakati.

704. Prodavati zjala. Zjalo. v.uz zjake (izr.)705. Zlatna bula, mara, mladež, pir,

svadba, sredina i dr.vidi uz te imenice.

Zlatan.

706. Kao zlatna jabuka.(nar.)

Zlatan. (Obično o djeci) divan, lijep.

707. Imati zlatne ruke. Zlatan. Biti vrlo vješt i umješan u svom poslu.

708. Obećavati zlatna brda (i doline), zlatne kule.

Zlatan. Mnogo, sve najljepše obećavati.

709. Upisati zlatnim slovima, pismenima.

Zlatan. Unijeti u istoriju kao vrijedno pomena i hvale.

710. Muva zlatara.(zool.)

Zlatara. Vrsta muve koja se preliva zlatnozelano ili modro, Lucilia

Caesar.711. Zlatarka muva.

(zool.)Zlatarka. v.uz zlatara (izr.)

712. Krompirova zlatica.(zool.)

Zlatica. Biljna štetočina, vrsta tvrdo krilca koja se hrani

krompirovim lišćem, Leptinotursa decemlineata.

713. Kuna zlatica.(zool.)

Zlatica. Vrsta kune, Mustela martes.

714. Zlatka kuna.(zool.)

Zlatka. v.kuna zlatica, uz zlatica (izr.)

715. Gorsko zlato.(min.)

Zlato. Zlato koje se nalazi u stijenama.

716. Macino zlato.(min.)

Zlato. Vrsta mineral, biotit.

717. Crno zlato. Zlato. Ugalj.718. Za zlato rđa ne prianja, čista se

zlata rđa ne hvata.Zlato. Valjan čovjek neće pogriješiti,

čestit čovjek se ne može pokvariti.

719. Zlata vrijedan. Zlato. Od velike vrijednosti, vrlo vješt, umješan (na pr.ruke).

720. Zlato od čoveka. Zlato. Divan, izvanredan čovjek.721. Zlatu će se kujundzija naći. Zlato. a)ono što je od vrijednosti

dobiće lako svoje mjesto, priznaće mu se vrijednost; b)dobra, skromna i lijepa

djevojka dobro će se udati.722. Nije ni on zlato.

(ir.)Zlato. Ima i on mana.

723. Platiti (izmeriti) (suvim) zlatom. Zlato. Skupo, mnogo platiti.724. U zlatu. Zlato. U zlatnom novcu, u zlatnoj

valutu (platiti).725. Čist kao zlato (o čoveku). Zlato. Nema na njemu nikakve ljage

(naročito u moralnom pogledu).

726. Anđeo (bog) zla. Zlo. Đavo.727. Dati se na zlo (o rani). Zlo. Početi se gnojiti, upaliti se.728. Deliti dobro i zlo s nekim. Zlo. Biti vjeran, odan kome.729. Doskočiti zlu. Zlo. Naći leka, otkloniti ili sprečiti

nešto.730. Zlo zlim vratiti (vraćati). Zlo. (o)svetiti se.731. Zlo se od njega odbija. Zlo. Tako je rđav da ni zlo na njega

neće.732. Zlu ne trebalo. Zlo. Neka se tu nađe (nešto), može

zatrebati.733. (Ići) sa zla na gore. Zlo. Padati sve niže, stalno se

pogoršavati.734. Na zlo (nešto uraditi). Zlo. Na svoju nesreću.735. Na zlo brz. Zlo. Zao, prijek.736. Na zlo ti svanulo! Zlo. Kletva.737. Nemojte primiti, uzeti za zlo,

upisati za zlo.Zlo. Nemojte se naljutiti, ne

računajte kao grijeh, prestup.738. Nužno zlo. Zlo. Ono što se ne može izbjeći,

ono što se ne da.739. Po zlu poznat (čuven). Zlo. Poznat kao rđav.740. Pošlo sve po zlu. Zlo. Pošlo sve kako ne valja, ne

treba, propada.741. Raditi (kome) o zlu. Zlo. Spremati (kome) neku

neprijatnost.72. Stati zlu na put. Zlo. Spriječiti, onemogućiti nečije

rđave postupke.743. To zluti na zlo. Zlo. To se može rđavo svršiti, to

nagovještava neku neprijatnost, nesreću.

744. Zlo i naopako. Zlo. Ne može biti gore.

745. Zlo nam se piše. Zlo. Čekaju nas neprilike.746. Zlo si seo (i vino popio). Zlo. U zao čas, u zlo vrijeme, kad

ne treba.

747. Krilati (leteći) zmaj.(zool.)

Zmaj. Vrsta krilatog guštera; Draco volans.

745. Zmajevo drvo.(bot.)

Zmajev. v.zmajevac.

746. Vije se, savija se kao zmija. Zmija. U velikoj je muci, nevolji.747. Zgaziti zmiji glavu, stati zmiji na

vrat, udariti zmiju po glavi.Zmija.

Radikalno otkloniti opasnost, učiniti odlučan udarac da se

zlo uništi.748. Zmija te ujela! Zmija. Kletva.749. Zmiju odgajati (othraniti) u

nedrima; zmiju u nedrima nositi.

Zmija. Kaže se za onoga koji dobro vraća zlim.

750. Ići zmiji u grlo, na rupu. Zmija. Srljati u očitu opasnost.751. Kriti (što) kao zmija noge. Zmija. Držati što u najvećoj tajnosti.752. Pištati kao zmija u procepu. Zmija. Oglašavati izuzetno težak

položaj.753. Savijati se kao zmija na trnu. Zmija. Biti u vrlo teškom položaju.754. Siktati kao zmija. Zmija. Govoriti odveć ljutite riječi,

uvrede.755. Stati zmiji na rep. Zmija. Naići na zlo, nastradati,

nagraisati.756. Zmijoliki gušteri.

(zool.)Zmijolik. Vrsta guštera; Sauropterygia.

757. Vodeni znak. Znak. Slovo ili figura na nekim vrstama papira, vidljivi samo

prema svjetlosti.758. Dobar ili rđav (loš) znak. Znak. Razlog za veselje ili žalost.759. Zaštitini znak.

(trg.)Znak. Fabrički žig na robi ili

proizvodima.760. Znak žalosti. Znak. Crnina.761. Znak jednakosti.

(mat.)Znak. Naročiti znak (=) koji označava

da su dva izraza potpuno jednaka ili ravna.

762. Znak krsta.(rlg.)

Znak. Simbol hrišćansstva.

763. Znak pitanja. Znak. Upitnik.764. Znak čuđenja. Znak. Uzvičnik.765. Znaci interpunkcije.

Znak.Znak. Znaci koji se upotrebljavaju pri

pisanju radi jasnijeg kazivanja onoga što se hoće kazati

(zarez, tačka, crta, crtica, itd.)

766. Znaci raspoznavanja.(vojn.)

Znak. Odziv i loznika.

767. Navodni znaci. Znak. Navodnici.768. Ne davati znaka od sebe. Znak. Biti mrtav ili u nesvijesti.769. Pretvorio se u znak pitanja. Znak. Jako je radoznao.770. Prometni znakovi. Znak. Razni signali i figure koji služe

za regulisanje saobraćaja.771. Telegrafski znaci. Znak. Znaci Morzeove azbuke,

abecede.772. U znak čega. Znak. a)kao dokaz, svjedočanstvo

čega; b)kao mig, signal.773. U znaku čega. Znak. U pravcu, u smislu, kao

sjećanje na, posvećeno kome ili čemu.

774. Hemijski znaci.(hem.)

Znak. Skraćena oznaka (obično samo početno latinsko slovo ili dva slova) pojedinih elemenata.

775. Znani i neznani. Znan. Mnogobrojni, svi.776. Dati, staviti do znanja (na

znanje).Znanje. Upoznati nekoga (s nečim),

opomenuti (koga), skrenuti pažnju.

777. Primiti k znanju (na znanje), uzeti k znanju (na znanje).

Znanje. Upoznati se sa obavještenjem.

778. Ako boga znas, znate. Znati. v.uz bog (izr.)779. Znam te ja (moj sokole)! Znati. Dobro su mi poznati tvoji

postupci.780. Đavo bi ga znao. Znati. v.uz đavo (izr.)781. Znati za sebe. Znati. a)pamtiti; b) odr.ne biti pri

svijesti, biti u bunilu, biti teško bolestan.

782. Znati kao vodu, kao “Oče naš”, kao rđavu (zlu) paru i sl.

Znati. Znati sasvim dobro.

783. Znati koliko je sati. Znati. Znati da je nešto rđavo.784. Znati u glavu, u dušu, u prste. Znati. Znati sasvim dobro, potpuno,

temeljno.785. Znati u kom je grmu (u kom

grmu leži) zec.Znati. Znati o čemu je riječ.

786. I šta (ti ga) sve znam. Znati. Mnogo ima toga, ne može se sve izređati.

787. Kako znaš, kako god znaš (znate), radi šta znaš.

Znati. Ja ti ne mogu pomoći, ne mogu da ti pomognem.

788. Ko zna, ko bi znao, ko to moze znati.

Znati. To je neizvjesno.

789. Ne zna gde mu je glava. Znati. Zbunjen je, izgubljen je, pretrpan je poslovima.

790. Ne znam šta ću. Znati. U neprilici sam, ne umijem da se snađem.

791. Ne zna se ni ko pije, ni ko plaća. Znati. Strašan je nered, haos.792. Ne zna za meru (granice). Znati. Biti neumjeren.793. Ne zna za odmor, za praznik. Znati. Uvijek raditi, biti vrijedan.794. Ne zne ni dve, ni četiri unakrst. Znati. Ne znati ništa.795. Ne zna ni kako mi (mu) je ime i

sl.Znati. Ne znati baš ništa.

796. Ne znati šta je žena, šta je muško.

Znati. Još ne biti u polnim odnosima.

797. Neću, da bih znao i na kozi orati.

Znati. Neću nikako.

798. Neću da znam za njega. Znati. Ne marim, ne tiče me se, neću da imam posla ili veze sa njim.

799. Ni broja se ne zna. Znati. Vrlo mnogo.800. Nije ne znam šta, nije bog zna

šta (kakav) .Znati. Nije nešto naročito.

801. Niko neće da zna za nas. Znati. Svi sun as napustili.802. To zna i moja baba (strina), to

znaju I vrapci na krovu.Znati. To je svima dobro poznato.

803. To se zna. Znati. Razumije se, naravno, dabome.

804. Šta znam. Znati. U nedoumici sam.805. Pridavati značaj (nečemu). Značaj. Cijeniti jednu stvar kao

značajnu.806. Devet znojeva.

Znoj.Znoj. a)pretjerano, mnogo znoja;

b)veliki trud.807. Derati se do sedmog znoja. Znoj. Derati se, vikati do

iznemoglosti.808. Znojem zlivati. Znoj. S trudom i mukom obrađivati.809. Isterati na znoj. Znoj. Izbaciti iz sebe znojenjem.810. Krv i znoj. Znoj. Trud i muka.811. Krvavi znoj. Znoj. Veliki trud.812. Kupati se (u vlastitom) znoju. Znoj. a)mnogo se znojiti; b)biti na

muci, u velikoj neprilici, u teškom položaju.

813. Napiti se čijeg znoja. Znoj. Živjeti od čijeg rada.814. Probio ga znoj. Znoj. Oznojio se.815. U znoju lica svog jesti hleb,

kruh.Znoj. S trudom zarađivati za život.

816. Hraniti se svojim znojem. Znoj. Sam za sebe zarađivati.817. Znojne žlezde.

(anat.)Znojan. Žlijezde koje luče znoj.

818. Zoljino gnezdo. Zoljin. a)osinjak; b)fig.nemiran, opasan

kolektiv.819. Na zor.

(pokr.)Zor. Ponosan, gord, silan.

820. Od (rane) zore do (mrkla) mraka.

Zora. Cijelog dana.

821. U cik zore. Zora. U prvoj pojavi zore.822. Od az do ižice. Ižica. Od početka do kraja.823. Izaći iz dugova. Izaći. Osloboditi se dugova, razdužiti

se.824. Izaći iz sebe. Izaći. Zaboraviti se.825. Izaći na debelo. Izaći. Doći, dospjeti do ozbiljne,

neugodne situacije.826. Izaći na glas. Izaći. Pročuti se, razglasiti se.827. Izaći na grlo. Izaći. Dojaditi.828. Izaći na javu, na javnost. Izaći. Saznati se.829. Izaći na jedno. Izaći. Biti jedno isto.830. Izaći na moje. Izaći. Biti, postati onako kako ja

mislim.831. Izaći na nos. Izaći. Presjesti.832. Izaći na (pred) oči. Izaći. Doći pred koga, pojaviti se

pred kim.833. Izaći nasusret, usuret. Izaći. Pomoći, preduprijeti.834. Izaći na sunce. Izaći. Doći na slobodu.835. Izaći na svetlo. Izaći. Biti štampan, odštampan.836. Izaći na vidik, na videlo. Izaći. Saznati se, pročuti se, doznati

se.837. Izaći navrh glave, navrh nosa. Izaći. Dozlogrditi.

838. Izaći od ruke, za rukom. Izaći. Uspjeti.839. Izbaciti iz glave (iz pameti, iz

srca, iz vida).Izbaciti. Zaboraviti.

840. Izbaciti iz koloseka, koncepta, ravnoteže (koga).

Izbaciti. Dovesti u zabunu, smesti, zbuniti.

841. Izbaciti iz sedla. Izbaciti. Istisnuti s položaja, lišiti snage I sposobnosti u borbi.

842. Izbaciti iz upotrebe. Izbaciti. Prestati upotrebljavati.843. Izbaciti na ulicu. Izbaciti. a)iseliti iz stana ne dajući drugi

stan; b)lišiti sredstava za život, zarade.

844. Izbaciti nogu ispred koga. Izbaciti. Nadmašiti koga.845. Izbaciti iz takta. Izbaciti. v.uz izvesti (izr.)846. Izbeleše mi oči. Izbeleti. Obnevidjeti (na pr.od dugog

čitanja).847. Izbeliti oči. Izbeliti. Iznenaditi se, zinuti od čuda.

848. Izbiti iz glave. Izbiti. a)zaboraviti; b)urazumiti (koga).

849. Izbiti iz sedla. Izbiti. v.uz izbaciti (izr.)850. Izbiti na javu (na površinu, na

sredu, na videlo).Izbiti. Izići na javnost, pročuti se,

pokazati se.851. Izbiti na nos. Izbiti. Presjesti.852. Izbiti paru. Izbiti. Zaslužiti novaca.853. Kiln klinom izbiti. Izbiti. Vratiti istom mjerom.854. Izbiti mlijeko, maslo, jaja. Izbiti. Izmutiti, izmućkati.855. Izbliza i izdaleka. Izbliza. Sa svih strana.856. Po izboru. Izbor. Najbolji u svakoj vrsti.857. Po svome izboru. Izbor. Po svome nahodjenju, po

svojoj volji.858. Izborni sud.

(pravn.)Izboran. Sud sastavljen od sudija koje

biraju oni koji parniče.859. Izbrani sud.

(pravn.)Izbrati. v.uz izboran (izr.)

860. Izbrisati iz glave (pameti, pamćenja, sećanja, svesti,

srca).

Izbrisati. Zaboraviti.

861. Moji su dani izbrojani. Izbrojati. Skoro ću umrijeti.862. Može se na (u) prste izbrojati. Izbrojati. Ima sasvim malo, nekoliko.863. Mogu mu se rebra izbrojati. Izbrojati. Vrlo je mršav.

864. Baš ste mi iz usta izvadili! Izvaditi. Baš sam htio reći.865. Izvaditi (kome) dušu, život. Izvaditi. Ubiti (koga).866. Izvaditi koga iz škole. Izvaditi. Prekinuti čije školovanje.867. Izvaditi iz vetra. Izvaditi. Izmisliti.868. Izvaditi krvavu sablju. Izvaditi. Zavaditi se.869. Izvaditi mrlju. Izvaditi. Ukloniti, očistiti.870. Izvaditi novac ( na

pr.štedionice).Izvaditi. Podići, uzeti novac.

871. Izvaditi oči. Izvaditi. a)oslijepiti koga; b)oštro izgrditi, ispsovati koga.

872. Izvaditi reč iz grla. Izvaditi. Progovoriti, prosloviti, izustiti.873. Izvesti iz strpljenja. Izvesti. Dovesti u razdraženo,

uzbuđeno stanje.874. Izvesti iz takta. Izvesti. Učiniti da ko izgubi prisebnost

ili moć vladanja samim sobom.

875. Izvesti iz zabune, zablude. Izvesti. Osloboditi od zabune, zablude.

876. Izvesti načisto, na čistinu. Izvesti. Raščistiti, objasniti.

877. Izvesti na put, na pravi put. Izvesti. Pomoći kome da zauzme u životu pravo mjesto, spremiti

za život, uputiti koga.

878. Izviti pesmu. Izviti. Zapevati.879. Izvodnjiti iz pameti. Izvodnjiti. Poludjeti, izbezumiti se.880. Ima toga za izvoz. Izvoz. Ima toga napretek.881. Izvoli! Izvol(i)te! Izvoleti. Izraz učtivosti kad se nekome

nešto nudi ili pri odazivanju.882. Izvrnuti kome pamet, mozak. Izvrnuti. Obezumiti, zaluditi koga.883. Izvrnuti oči. Izvrnuti. Umrijeti.884. Izvrnuti čašu. Izvrnuti. Ispiti do dna, iskapiti.885. Izvrnuti u (na) šalu, na lakrdiju. Izvrnuti. Nasaliti se.886. Izvrnuti se od smeha. Izvrnuti se. Jako se smijati.887. Izvrteti kome pamet. Izvrteti. Smutiti, zbuniti koga.888. Izvući iz škripca. Izvući. Spasiti iz neprilike.889. Izvući na usta kome. Izvući. Preteći koga u riječi.890. Izvući kraći (tanji, deblji) kraj. Izvući. v.uz kraj (izr.)891. Izvući pete (stope, rep). Izvući. Izmaknuti kazni, dužnosti.892. Izvući koga za jezik. Izvući. Navesti koga da nešto kaže.893. Izvući se na svetlost dana. Izvući se. Pokazati se, pojaviti se.894. Izgladiti stvar. Izgladiti. Urediti, riješiti spor.895. Biti bez izgleda. Izgled. Biti bez nade.896. Biti u izgledu. Izgled. Imati nade.897. Na izgledu, po izgledu. Izgled. Po spoljašnjosti.898. Staviti (kome što) u izgled. Izgled. Dati mu nade da će se nešto

ispuniti.899. Izgoreše mi tabani. Izgoreti. Nestrpljiv sam u najvećoj

mjeri.900. Izgoreti po glavi. Izgoreti. Poludjeti.901. Kume, izgore ti kesa! Izgoreti. Oslovljavanje kuma u

svatovskoj povorci da baci onima što govore vise novaca.

902. Izgubiti apetit. Izgubiti. Ne moći jesti.903. Izgubiti bitku (igru, partiju). Izgubiti. Biti pobijeđen, doživjeti

neuspjeh.904. Izgubiti dah. Izgubiti. Ne moći disati.905. Izgubiti dar govora. Izgubiti. Ne moći govoriti.906. Izgubiti glavu, život. Izgubiti. a)poginuti;

b)ne znati šta činiti, jako se zbuniti.

907. Izgubiti na izborima. Izgubiti. Ne biti izabran.908. Izgubiti noge (hodajući, jureći). Izgubiti. Mnogo se umoriti, izmučiti

(hodajući, jureći).909. Izgubiti pamet. Izgubiti. Poludjeti.910. Izgubiti svaki obraz. Izgubiti. Postati bezobrazan, besidan.

911. Izgubiti tlo pod nogama. Izgubiti. Prestati se osjećati sigurnim.912. Izgubiti (sve) u čijim očima. Izgubiti. Nemati nikakve važnosti,

vrijednodti za koga.913. Izgubiti živce.

Živac.Izgubiti. Prestati vladati sobom i svojim

postupcima.914. Izgubljeni sin, (izgubljena ovca,

ovčica).Izgubljen. Onaj koji je napustio svoje

društvo, svoju zajednicu, svoju porodicu i skrenuo s pravog

puta.915. Ni izdaleka. Izdaleka. Nikako, ni na koji način.916. Početi iz daleka. Izdaleka. Ne preći odmah na suštinu

stvari, govoriti zaobilazno.917. Na izdisaju. Izdisaj. Na samrti.918. Izdržati kaznu. Izdržati. Provesti presudom određeno

vrijeme u kaznenom zavodu.919. Izdržati na svojim plećima. Izdržati. Podnijeti glavni teret oko

ispunjavanja čega.920. Izigrati poslednju, najtežu,

zadnju kartu.Izigrati. Upotrijebiti poslednje

sredstvo protiv koga.921. Izjava gvozdene rude.

(rud.)Izjava. Izdanak rudnog sloja na

površinu.922. Prećutna izjava.

(prav.)Izjava. Izjava koja nije iskazana, nego

se izvodi iz radnj, čina.923. Izjavna rečenica.

(gram.)Izjavan. Izrična, deklarativna rečenica.

924. Izjedajuća sredstva. Izjedati se. a)sredstva koja izjedaji, nagrizaju, razaraju bolesna

tkiva ( na pr.lapis); b)sredstva koja izjedaju, razaraju zdrava tkiva ( na pr.octena, sirćetna

kisjelina).925. Izjednačenje zakona.

(prav.)Izjednačenje. Uvođenje jednakih zakona za

sve djelove jedne države.926. Izjeo vuk magare (magarca). Izjesti. Nikom ništa, ostalo je djelo

nekažnjeno.927. Izjesti koga grleći. Izjesti. Strast(ve)no celivati.928. Izjesti (kome) jetru, dzigericu

(vek).Izjesti. Izmučiti, namučiti, dosađivati

do nepodnošljivosti929. Izjesti mnogo batina (samara). Izjesti. Dobiti mnogo batina (šamara).930. Izjesti oputu. Izjesti. Doživjeti neugodnost.931. Izjesti (što) pogledima. Izjseti. Pohlepno gledati.932. Izjesti vatru. Izjesti. Pretrpeti veliku muku, biti

mnogo izgrđen.933. Izjesti veliko bogatstvo. Izjesti. Potrošiti, proćerdati, spiskati,

stračiti veliko bogatstvo.934. Muka ga izjela. Izjesti. Propao je.

935. Nećeš izjesti drugog Božića. Izjesti. Nećeš doživjeti drugog Božića.936. Vraga izio! Vrag te izio! Izjesti. Propao! (kletva)937. Živ ga sram izjede. Izjesti. Mnogo se postidio.938. Izlaz sunca. Izlaz. Rađanje, rođaj sunca.939. Imati izlaz.

(obično vojn.)Izlaz. Imati odobrenje za izlaženje

van kruga kasarne, ne morati raditi, biti oslobođen

redovnog posla.940. Odelo za izlaz. Izlaz. Odelo koje se nosi na ulici.941. Stvar bez izlaza. Izlaz. Stvar teška, za koju nema

rješenja.942. Izlazi. Izlaziti. Znači, slijedi, prema tome,

jednako je, dakle.943. Iz kože izleteti. Izleteti. Biti vrlo nestrpljiv očekujući da

se dogodi nešto važno, sudbonosno.

944. Izletelo mi iz pameti. Izleteti. Zaboraviti.945. Izleteti kao iz puške, kao divalj. Izleteti. Brzo, naglo izići (odakle).946. Izliv krvi.

(med.)Izliv. Modrica od zadržane krvi,

izlivka.947. Na izliku. Izlik. Prividno, naoko.948. Izložiti život. Izložiti. Staviti život u najveću

opasnost.949. Izlučna tužba.

(pravn.)Izlučan. Zahtev tužioca da mu se izda

stvar o kojoj druga lica vode spor, stoga što mu stvar

pripada ili što ima preče pravo od onih koji se oko stvari

spore.950. Doći na izmak. Izmak. Iscrpsti se, biti na kraju svojih

dana.951. Izmakla mi se prilika. Izmaknuti. Nisam iskoristio priliku.952. Izmakla mi se reč. Izmaknuti. Reći nešto što nisam želeo.953. Izmaklo mi se oku. Izmaknuti. Nisam opazio.954. Izmamiti suzu iz oka. Izmamiti. Učiniti da ko zaplače.955. Izmena ratifikacija, izmena

ratifikacionih dokumenata.(dipl.)

Izmena. Uzajamno predavanje važnih diplomatskih dokumenata.

956. Izmena tvari.(fiziol.)

Izmena. Svi hemijski procesi u organizmu koji održavaju

život.957. Mala, kratka izmena misli, reči. Izmena. Mali, kratki razgovor.958. Na izmenu, raditi, pevati. Izmena. Naizmence, raditi, pjevati.959. Izmeniti misli o čemu. Izmeniti. Izložiti jedan drugome svoje

mišljenje.960. Izmeniti pisma. Izmeniti. Poslati pisma jedan drugome.

961. Izmeniti reči. Izmeniti. Porazgovarati se.962. Izmenična sklopka.

(el.)Izmeničan. Naprava koja omogućuje

upaljivanje i gašenje električne sijalice sa vise

mjesta.963. Izmenična struja.

(el.)Izmeničan. Struja koja se mijenja valovito,

talasasto.964. Izmenični kutovi, uglovi.

(geom.)Izmeničan. Jednaki kutovi, uglovi na

suprotnim stranama transvezale, naizmenični

kutovi, rezovi.965. Izmeriti koga pogledom, od

glave do pete.Izmeriti. Oholo, naduveno, prezrivo

pogledati koga.966. Izmeriti kome leđa. Izmeriti. Izmlatiti, istući koga.967. Izmesti maslo. Izmesti. Mućkajući mlijeko u stapu

izlučiti, izdvojiti maslo.968. Naši su računi izmireni. Izmiriti se. Među nama je sve urašeno i

izravnano.969. Izmiti kome glavu. Izmiti. Strogo prekoriti, izgrditi.970. Izneveriti samog sebe. Izneveriti. Postupiti suprotno svojim

navikama i karakteru.971. Izneveriti se samog sebe. Izneveriti se. b.uz izneveriti samog sebe

(izr.)918. Do iznemoglosti. Iznemoglost. U najvjećij mjeri, do

maksimuma.919. Izneti na tapet. Izneti. Davati priliku da se o čemu

javno govori ili raspravlja.920. Izneti na veliko zvono (na velika

zvona).Izneti. Govoriti o čemu javno, na sva

usta.921. Izneti na daske. Izneti. Prikazati na pozornici.922. Izneti na javni stub sramote. Izneti. Javno žigosati.923. Izneti pred oči. Izneti. Živo opisati.924. Izneti svoje poglede (o čemu). Izneti. Suditi (o čemu).925. Izneti visoko steg. Izneti. Boriti se, zalagati se za što.926. Izneti na glas. Izneti. Učiniti poznatim, učiniti da se

o kome ili čemu mnogo govori.

927. Izneti na javu (vidik, videlo, svetlost dana, na pazar, pred

svet, pred javnost).

Izneti. Objelodaniti, obznaniti.

928. Izneti na površinu. Izneti. Učiniti poznatim.929. Izneti na svojim plećima, glavni

teret čega.Izneti. Izdržati najveće teškoće

sprovodeći što.930. Izneti gaće na rešeto. Izneti. Izvrći se opasnostima.931. Izneti kome čikarmu. Izneti. Izneti za koga što lose,

podrugljivo.

932. Izneti (čitavu, živu) glavu, (čitavu) kožu, kosti.

Izneti. Izaći živ iz kakve opasnosti, ostati živ.

933. Izneti nogu pred drugima.(pokr.)

Izneti. Biti prvi, biti bolji od drugih.

934. Izneti predlog. Izneti. Predložiti.935. Rog izobilja. Izobilje. Rog pun voća i cvijeća kao

simbol obilja.936. Doći (dolaziti) do (punog,

pravog, najpotpunijeg) izraza.Izraz. Izraziti se, očitovati se do

kraja, potpuno.937. Primite izraz poštovanja

(divljenja, zahvalnosti i sl.)Izraz. U učtivom obraćanju kao

uobičajena završna formula u pismu.

938. Izručiti pozdrav. Izručiti. Pozdrav.939. Izručiti zahvalnost. Izručiti. Zahvaliti.940. Izudarati na mrtvo (na mrtvo

ime).Izudarati. Žestoko, jako izbiti, isprebijati

koga.941. Izučiti dovu, molitvu. Izučiti. Očitati molitvu, pomoliti se.942. Bolje ikad(a) nego nikad(a). Ikad(a). Bolje i kasnije nego nikada.943. Bacati ikru. Ikra. Polagati jaja, mrest (o ribama).944. Iks-noge. Iks. Iskrivljene noge u obliku slova

x (razvedene od koljena naniže).

945. Ili-ili. Ili. Neka se odluči, neka neka bude uspjeh ili neuspjeh.

946. Imati pravo. Imati. Biti u pravu.947. Imati rado koga. Imati. Voleti nekoga.948. Imati u glavi alkohola. Imati. Biti pripit.949. Biti nešto samo imenom, po

imenu.Ime. Biti nešto samo po izgledu,

samo formalno.950. Imenom. Ime. Koji se zove, kome je ime.951. Izbiti (izlemati, izmlatiti,

izudarati, isprebijati, prebiti i sl.) na mrtvo ime, na pasje ime.

Ime. Izbiti jako, žestoko.

952. Krsno ime.(etn.)

Ime. V.slava.

953. Na ime čega. Ime. a)na račun čega; b)za što.

954. Na ime koga. Ime. Za koga.955. Na nečije ime (raditi). Ime. Pod nečijom firmom, a za

sebe, za svoj račun.956. Ne znati krsno ime, krsna

imena čemu.Ime. Ne moći se snaći, ne razumjeti

nešto.957. U ime nekoga. Ime. Mjesto nekoga.958. U ime zakona. Ime. Zakonska formula kojom

organ vlasti poziva nekoga da postupi po njegovom

naređenju.959. U to ime. Ime. Za to, zbog toga.960. Za ime boga, sveta. Ime. Uzvik pri čuđenju, vajkanju,

grdnji.961. Zajednički imenilac.

(mat.)Imenilac. Broj u kojem se svi svedeni

brojevi nalaze bez ostatka.962. Zajednički imenitelj. Imenitelj. v.uz imenilac (izr.)963. Kategorički imperativ.

(fil.)Imperativ. U Kantovoj idealističkoj

filozofiji, bezuslovna moralna zapovijest koja je tobože od iskona svojstvena razumu I

koja je temelj morala.964. Od inata nema goreg zanata

(poslovica).Inat. Ništa nije gore nego raditi što

iz prkosa, prkoseći.965. Terati inat. Inat. Inatiti se.966. Za (u, uz) inat. Inat. Uprkos, iz prkosa, inateći se.967. Živi inventar. Inventar. Stoka.968. Mrtvi inventar. Inventar. Stvari.969. Biti na indeksu. Indeks. Biti zabranjen.970. Staviti na indeks. Indeks. Zabraniti, žigosati kao opasno.971. Po inerciji, po zakonu inercije. Inercija. Po navici, nesvjesno kao stroj,

mašina, mahinalno.972. Udariti u inćar. Inćar. Poricati, odricati.973. Infinitezimalan račun.

(mat.)Infitnitezimalan. Računanje sa beskrajno malim

količinama, zajednički naziv za diferencijalni i integralni

račun.974. Irealna rečenica.

(gram.)Irealan. Pogodbena rečenica u kojoj se

ne vrši ni pogodba ni posljedica.

975. Ironija sudbine. Ironija. Neobičan obrt, obrt događaja koji oštro odudara od

očekivanog toka.976. Iseći pogledom koga. Iseći. Mrko, prezirno pogledati koga

od pete do glava.977. Isisati krv, zadnju kap. Isisati. Potpuno materijalno uništiti.978. Iskapao je oči, oči će mu

iskapati i sl.Iskapati. a)namučio se (namučiće se i

sl.) radom pri kojem se napreže vid;

b)(za kim, za čim) izmučiti se uzaludnom žudnjom,

priželjkivanjem, zavidljivim gledanjem nečega što bi se

željelo dobiti.979. Iskapiti na belo. Iskapiti. Ispiti sve do dna.980. Duša mi ište, srce mi ište. Iskati. Vruće, žarko želim.

981. Iskati čiju ruku. Iskati. Prositi djevojku.982. Iskati očima. Iskati. Nastojati vidjeti, spaziti.983. Iskati za boga.

(nar.)Iskati. Prositi milostinju, prosjačiti.

984. Iskidati nerve, živce. Iskidati. Dovesti u stanje nervozne napetosti.

985. Iskidati se od smijeha. Iskidati se. Mnogo se smijati.986. Iskidati se živ. Iskidati se. a)mnogo se mučiti radeći;

b)imati mnogo briga.987. On će to iskijati. Iskijati. On će to platiti, on će za to

odgovarati, on će se za to kijati.

988. Iskipeti od zdravlja. Iskipeti. Biti veoma zdrav.989. Iskopati grob kome.

(pokr.)Iskopati. Uništiti, zatrti koga.

990. Iskopati oči kome. Iskopati. Izgrditi koga u najvjećoj mjeri, unesrećiti.

991. Da iskoči iz kože (od nestrpljenja, besa).

Iskočiti. Vrlo je nestrpljiv, bijesan u najvećoj mjeri, ne može se

savladati.992. Da oči iskoče (od vrućine, od

muke, od straha).Iskočiti. Nepodnošljivo je vruće,

mučno, strašno.993. Oči su mu iskočile, oči su mu

htele iskočiti.Iskočiti. Gleda, gledao je i sl.s najvećim

interesom, s najvećom radoznalošću.

994. Iskočiti đav(o)lu iz torbe. Iskočiti. Biti vrlo prepreden, snaći se u svakoj situaciji.

995. Baciti iskru u barut (u lagum), prineti iskru slami.

Iskra. Lakomisleno ili neoprezno izazvati teške posljedice.

996. Od male iskre veliki oganj. Iskra. Neznatan povod velikoj svađi.997. Potpiriti zapretanu iskru. Iskra. Ponovo razbuktati ono što se

smirilo.998. Iskriviti vrat (sve iščekujući

nekoga).Iskriviti. Predugo (obično željno)

iščekivati.999. Iskriviti se od smeha. Iskiviti se. Mnogo se smijati, zacenuti se

od smijeha.1000. Iskupiti dug. Iskupiti. Vratiti, isplatiti dug.1001. Iskupiti (obećanje), zadanu reč. Iskupiti. Ispuniti, izvršiti obećanje

(zadanu) riječ.1002. Gorko iskustvo. Iskustvo. Znanje, rezultat do koga se

došlo posle teških neprilika.1003. Ispaliti sve sveće, sve metke. Ispaliti. Učiniti sve što je bilo moguće.1004. Ispade mu duša. Ispasti. Jedva se drži, fizički j veoma

slab.1005. Ispalo da ispalo.

(nar.)Ispasti. Bilo šta bilo.

1006. Ispasti iz kombinacije. Ispasti. Biti zaboravljen pri kakvom, planu, kakvoj zamisli.

1007. Ispasti iz čijih ruku. Ispasti. Prestati biti u čijoj kontroli, vlasti.

1008. Ispasti iz forme. Ispasti. a)popustiti, ne biti u stanju, potpuno raspolagati svojim

spospbnostima; b)postupiti po načinu koji mije

u skladu sa priznatim pravilima vladanja.

1009. Ispasti iz glave (pameti, sećanja).

Ispasti. Biti zaboravljeno.

1010. Ispasti iz iste vreće, iz iste utrobe (iz istog legla).

Ispasti. Biti istog roda, iste vrste.

1011. Izpasti iz sebe. Ispasti. Izgubiti strpljenje.1012. Ispasti iz uloge. Ispasti. a)izgubiti se glumeći na sceni;

b)v. ispasti iz forme.

1013. Pravo ispaše. Ispasti. Pravo izgona stoke na tuđe zemljište.

1014. Ispeci pa reci.(poslovica).

Ispeći. Razmisli, zatim reci.

1015. Ispeći kafu. Ispeći. Skuvati kafu.1016. Ispeći rakiju. Ispeći. Proizvesti rakiju, pulpe, i

sl.djelovanjem vatre.1017. Živ se ispeći. Ispeći se. Biti u stalnoj neprilici, u sto

muka.1018. Ispijati koga očima, pogledima. Ispijati. Neprestano, netremice gledati

koga, pratiti pogledima.1019. Ispiti (svoju, gorku) čašu. Ispiti. Proživjeti teške časove.1020. Ispiti kome krv. Ispiti. Izmučiti čestim lošim

postupcima.1021. Ispiti kome samrtnu nar.

(nar.)Ispiti. Prouzrokovati kome smrt.

1022. Isplaziti kome jezik. Ispiti. a)umrijeti obješen; b)učiniti prostački i uvedljiv

gest.

1023. Na ispovednu (reći, kazati). Ispovedni. Kao na ispovijedi.1024. Ispraviti krivu Drinu. Ispraviti. Učiniti nemoguće.1025. Ispravljač struje.

(el).Ispravljač. Sprava kojom se iz vodova

izmenične struje dobija jednosmjerna, usmjerivač.

1026. Isprazniti kome dzep, kesu. Isprazniti. Lišiti koga novaca, izmamiti sav novac.

1027. Isprati kome glavu. Isprati. Strogo ukoriti koga.1028. Isprebijati koga na smrtno ime. Isprebijati. Žestoko izbiti koga.1029. Ispred svega. Ispred. Vise od svega.1030. Nije mu mati jezik ispredala. Ispredati. Umije, zna dobro govoriti.1031. Ispružiti jezik.

(pej.)Ispružiti. Puno govoriti bez potrebe.

1032. Ispružiti papke.(vulg.)

Ispružiti. Crknuti, uginuti, krepati.

1033. Ispružiti sve četiri. Ispružiti. Pružiti se, leći svom dužinom.1034. Ne mogu se ja toliko ispružiti. Ispružiti se. Ne mogu ja toliko potrošiti.1035. Ispustiti dušu. Ispustiti. Umrijeti.1036. Ispusiti iz pameti. Ispustiti. Zaboraviti.1037. Ispustiti iz ruku. Ispustiti. Propustiti.1038. Ispustiti iz vida, očiju. Ispustiti. Ne opaziti, prestati gledati u

što, zanemariti.1039. Istegnuti dušu, žile. Istegnuti. Izmučiti se, neugodnim,

teškim poslom.1040. Isterati bubice (mušice) kome

iz glave.Isterati. Učiniti da neko počne

trezveno misliti i postupati, urazumiti koga.

1041. Isterati đav(o)la, (vraga) iz koga.

Isterati. Učiniti da neko bude umjeren, da ne pretjeruje ni u čemu,

ukrotiti.1042. Isterati na čistac. Isterati. Razmrsiti neku stvar, raščistiti,

urediti što je bilo nejasno, zamršeno.

1043. Isterati novac iz čega. Isterati. Zaraditi.1044. Isterati reč na jezik. Isterati. Natjerati koga da govori.1045. Isterati stvar do kraja. Isterati. Uspješno završtiti što.1046. Isterati suze. Isterati. Učiniti da neko zaplače.1047. Isterati svetlac(e) na oči. Isterati. Udariti snažno po glavi.1048. Neće dugo isterati. Isterati. Neće dugo poživjeti.1049. Terati lisicu, a isterati vuka. Isterati. v.uz lisica (izr.)1050. Isterivati pravdu. Isterivati. Parničiti se, boriti se za

ispravljanje bilo kakve nepravde.

1051. Kiln se klinom isteruje. Isterivati. Treba djelovati protiv koga ili čega istim sredstvima.

1052. (G)ovoriti jedno te isto. Isti. Uvijek, u svim prilikama jednako.

1053. Ista pesma. Isti. Isto.1054. Iz istih stopa. Isti. Odmah, smjesta.1055. Izlazi na isto. Isti. Isto je, jednako je.1056. U isti mah. Isti. Ujedno.1057. Jedan i (te) isti, taj isti. Isti. Isti (pojačano).

1058. Kupovati pod gotovu istinu. Istina. Nešto lažno primati kao istinito.

1059. Okolišati oko istine. Istina. Ne htjeti reći kako je bilo.1060. Otići, poći bogu na istinu. Istina. Umrijeti.1061. Pogledati istini u oči. Istina. Trezveno ocijeniti situaciju,

pomiriti se sa pravim stanjem stvari.

1062. U hatar istine, za volju istine. Istina. Uobičajena formula da se naglasi istinitost onoga što se

tvrdi.1063. Što je istina, istina. Istina. Tako je, stvarno je tako.1064. Jedno isto. Isto. Potpuno jednako.1065. Istoimeni razlomci.

(mat.)Istoimen. Razlomci koji imaju iste

nazivnike, imenioce.1066. Bliski istok. Istok. Prednja Azija.1067. Daleki istok. Istok. Istočnoazijske zemlje.1068. Srednji istok. Istok. Srednja Azija.1069. Praviti istoriju, ulaziti (ući) u

istoriju.Istorija. Biti od velikog značaja (tako

da bude zapisan u istoriji).1070. Točak istorije. Istorija. Neumitnost istorijskog

zbivanja, istorijskog zbivanja, istorijskog razvoja.

1071. Hteti vratiti, okrenuti natrag točak istorije.

Istorija. Hteti zaustaviti istorijski razvoj.

1072. Istorijsko pravo. Istorijski. Odavno stečeno pravo.1073. Istorijski materijalizam. Istorijski. v.uz materijalizam (izr.)1074. Istosmerna struja.

(el.)Istosmeran. Struja koja djeluje uvijek u

istom smjeru.1075. Istočni blok.

(pol.)Istočni. Države istočne Evrope na čelu

sa SSSR.1076. Istočni greh.

(rel.)Istočni. a)grijeh koji ji počinio Adam

jedući jabuku sa drva (s)poznanja; b) fig.grijeh koji

vuče porijeklo iz davnina.

1077. Istočno pitanje.(ist.)

Istočni. Pitanje opstanka turske državne vlasti na Balkanu i na

Levantu.1078. Istočnopravoslavna crkva. Istočno- Pravoslavna crkva za razliku

od zapadne, katoličke.1079. Istočnorimsko Carstvo.

(ist.)Istočno- Bizantin, Vizantija.

1080. Istrgnuti (koga, što) iz srca. Istrgnuti. Zaboraviti (na koga, što).1081. Istrgnuti s korenom. Istrgnuti. Potpuno, sasvim, radikalno

ukloniti.1082. Istresti dušu. Istresti. Izmučiti se od trešnje,

drmanja (vozeći se po rđavu putu).

1083. Istresti dzep (čiji). Istresti. Izmamiti kome sav novac.1084. Istupiti zube na čemu, o što. Istupiti. Teško se na čemu promučiti

uzalud.1085. Isturiti pušku. Isturiti. Opaliti.1086. Isturiti reč. Isturiti. Progovoriti, izreći, izustiti.1087. Društvena ishrana. Ishrana. Hranjenje stanovništva u

menzama, zadružnim gostionicama i sl.

1088. Ići Ići. Čijim stopama, čijim tragom, slediti koga.

1089. Ići daleko (predaleko). Ići. Biti pretjeran u svojim postupcima.

1090. Ići do kraja. Ići. Ne popuštati, tjerati mak na konac.

1091. Ići (kome) na lepak. Ići. Dati se zavesti lijepim riječima (od koga).

1092. Ići (kome) na noge. Ići. Ponižavati se pred nekim.1093. Ići (kome) na ruku. Ići. Pomagati, podupirati koga u

njegovu nastojanju.1094. Ići (kome) uz nos. Ići. Prkositi (kome).1095. Ići na živce. Ići. Postajati dosadan, nesnosan.1096. Ići linijom najmanjeg otpora. Ići. Izjegavati u svome radu i

postupcima teškoće.1097. Ići nabolje. Ići. Oporavljati se, popravljati se.1098. Ići nagore. Ići. Pogoršavati se (obično o

bolesti).1099. Ići na koga, protiv koga. Ići. Napadati na koga.1100. Ići napolje. Ići. a)izlaziti van; b)iršiti nuždu

(fiziološku potrebu).

1101. Ići na sreću. Ići. Oslanjati se na sreću, preduzimati što naslijepo.

1102. Ići na stranu. Ići. v.Ići napolje.1103. Ići na tanak led. Ići. Prihvatati se nesigurna,

opasna posla.1104. Ići natraške. Ići. Nazadovati.1105. Ići na trlo. Ići. Mrestiti se, bacati ikru (o

ribama).1106. Ići nizbrdo. Ići. a)spuštati se strmim terenom;

b)nazadovati,propadati.1107. Ići od ruke do ruke. Ići. Prelaziti od jednoga do

drugoga.1108. Ići od sebe.

(nar.)Ići. v.Ići napolje.

1109. Ići po modi, ići u korak s modom.

Ići. Prdržavati se mode.

1110. Ići s duhom vremena. Ići. Biti savremenih pogleda na život.

1111. Ići (s kim) u korak. Ići. Ne zaostajati ni u čemu.1112. Ići svojim putem. Ići. Gledati svoj posao.1113. Ići trbuhom za kruhom. Ići. Tražiti posla, zarade.1114. Ići u raskorak s kim. Ići. Razilaziti se u shvatanju i

postupcima.1115. Ići u slast, u tek. Ići. Prijati (u jelu).1116. Ići za rukom. Ići. Uspijevati.1117. Ići za svojim očima, za svojom

glavom.Ići. Biti samostalan u svojim

odlukama.1118. Ići za svojim poslom. Ići. Raditi svoj posao, ne gledati

na ono što se drugoga tiče.1119. Ide dobro kome. Ići. Živi u povoljnim prilikama,

uspijeva u životu.1120. Ide glas (ina) o kome,o čemu. Ići. Govori se,priča se.1121. Ide karta (kome). Ići. Prati ga sreća u kartanju.1122. Ide (kome) pedeseta, šezdeseta

itd.Ići. Približava se pedesetoj,

šezdesetoj godini.1123. Ide san na oči (kome). Ići. Pospan je.1124. Ide u korist, u prilog,u račun

(kome).Ići. U skladu je s interesom (čijim).

1125. Ide sve kao po loju (kao podmazano).

Ići. Sve se vrši glatko, bez poteškoća.

1126. Ide sve do đavola, bez traga. Ići. Propada sve.1127. Ide u redu. Ići. a)sve je dobro; b)slažem se.1128. Idi bez traga! Ići. v. Idi mi s očiju.1129. Idi mi dođi mi. Ići. a)bez pravoga reda,

neorganizovano, bezglavo;b)bog te pita što,mnogo

štošta.1130. Idi mi s očiju! Ići. Skkolni se da te ne vidim.1131. Ne ide mi to iz glave. Ići. Neprestano o tome mislim.1132. Ne ide mu u račun. Ići. Nije mu od moristi, nemam od

toga nikakve koristi.1133. Ne ide mi u glavu. Ići. Ne mogu da shvatim.1134. Ta, idi (idite). Ići. a)nije tako;b)nije moguće da

je tako.1135. Što ne ide, ne ide. Ići. To se ne slaže s uobičajenim

redom,ponašanjem,što se ne smije,ne smije se.

1136. Iš, ne praši. Iš. Ćuti, nr laži, ne hvali se.1137. Po meni (može, slobodno je). Ja. Što se mene tiče, koliko od

mene zavisi (može, slobodno

je).1138. Govoriti na jabanu. Jabana. Govoriti svašta, bez smisla.1139. Biće kad javor jabukama rodi. Jabuka. Neće biti nikada.1140. Dati jabuku za jabuku. Jabuka. Dati dar za dar, vratiti udarac

udarcem.1141. Jabuka ne pada daleko od

stable.Jabuka. Kakvi roditelji, takva djeca.

1142. Jabuka razdora. Jabuka. Ono što izaziva svađu, razdor (prema jabuci u starogrčkom mitu, koju je boginja svađe

Irida bacila među druge boginje).

1143. Jabuka spoznaje, saznanja. Jabuka. Vrlo važna, sudbonosna spoznaja čega.

1144. Još nije jabuka zrela. Jabuka. Još nije djevojka za udaju.1145. Kao jabuka (crvena, rumena,

zlatna).Jabuka. Lijep, zdrav, jak (dijete,

momak, djevojka).1146. Pala mi je zlatna jabuka u krilo. Jabuka. Oženio sam se lijepom i

valjanom djevojkom.1147. Primiti, uzeti jabuku (na

prstenovanje).Jabuka. Primivši dar, pristati na udaju.

1148. Ubrati krvave jabuke (u borbi). Jabuka. Biti poražen.1149. Zabranjena jabuka. Jabuka. Stvar u koju se ne smije dirati.1150. Zagristi u kisjelu jabuku. Jabuka. Dati se na teško izvodiv

poduhvat, na posao za koji nedostaje snage.

1151. Zelena jabuka. Jabuka. Nedorastao momak, nedorasla djevojka.

1152. Adamova jabučica.(anat.)

Jabučica. Izbočena hrskavica u grlu nad ulazom u dušnik kod

muškaraca.1153. Jabučna kiselina.

(hem.)Jabučni. Organski spoj, jedinjenje koje

se naričito nalazi u nezrelim plodovima jabuka (upotrebljava se u

prehrambenoj industriji).1154. Jabučna kost.

(anat.)Jabučni. Jedna od parnih kostiju koja se

nalazi u kosturu lica, ispod oka, jagodična kost.

1155. (Ne) dati, (ne) pustiti java od sebe.Jav.

Jav. (Ne) javiti se, (ne) oglasiti se.

1156. Nema ni strava ni java. Jav. Nema ni traga ni glasa.1157. Potražiti strv ili jav. Jav. Potražiti mrtva ili živa.1158. Stupiti na jav. Jav. Pojaviti se, pokazati se.1159. Izići, izbiti na javu. Java. Pojaviti se, postati javnim.

1160. Izneti, dati na javu. Java. Objaviti, učiniti javnim.1161. Javna žen(sk)a. Javan. Ženskaosoba lakog morala,

prostitutka.1162. Javni beležnik.

(zast.)Javan. Organ kojeg postavlja državna

vlast, i koji je ovlašćen da sastavlja isprave u pravnim

poslovima i odnosima, notar.1163. Javno glasanje. Javan. Glasanje koje se obično vrši

dizanjem ruku.1164. Javno mišljenje. Javan. Mišljenje javnosti.1165. Javiti se za devojku.

(pokr.)Javiti se. Zaprositi djevojku.

1166. Izbiti na (u) javnost, izaći na javnost.

Javnost. Postati javnim, svima poznat.

1167. Izneti na javnost. Javnost. Pisati u novinama, izdati spis, knjigu.

1168. Stupiti pred javnost. Javnost. Javno izvoditi (nap r.umjetničko djelo).

1169. Stupiti u javnost. Javnost. Početi državnu ili političku djelatnost.

1170. Škola s pravom javnosti.(ist.)

Javnost. Privatna škola koja ima jednaka prava kao i državna.

1171. Prodati na jagmu. Jagma. Prodati sve nabrzo.1172. Umiljato jagnje dve ovce sisa. Jagnje. Umješan, vješt čovjek svojim

ophođenjem izvlači korist s više strana.

1173. Ići kao grlom u jagode. Jagoda. Ići sasvim nespremno.1174. Biće trista jada. Jad. Bit će zlo i naopako.1175. Jadi ga (crni) znali! Jad. Ko bi ga znao.1176. Jadi te jadili (znali, ubili)!

Spopali te jadi!Jad. Nevolja te snašla. (kletva)

1177. Na jedvite (jedvine) jade. Jad. Jedva jedvice, s teškom mukom.

1178. Ni po jada. Jad. Ni po brige.1179. Šaka jada. Jad. Nešto maleno i slabo.1180. Učiniti od koga ili čega trista

jada.Jad. Teško ga kazniti, uništiti ga.

1181. Jadan ne bio! Jadan. Ne snašla te nesreća.1182. Jadna mi (mu itd) majka. Jadan. Teško meni (njemu itd).1183. Pasti na jadne grane. Jadan. Osiromašiti.1184. Lomiti jadac. Jadac. v.jadačiti se.1185. Spolja gladac, iznutra jadac. Jadac. Spolja uredno i čisto, iznutra

neuredno i prljavo.1186. Znam za jadac. Jadac. Nećeš me prevariti!1187. Jadi te jadili. Jaditi. v.uz jad (izr.)1188. Biti sličan kome kao jaje jajetu. Jaje. Biti mu veoma sličan.

1189. Bolje danas jaje nego sutra kokoš.

Jaje. Bolje danas ono što je sigurno pa bilo i manje, nego sjutra

više I nesigurno.1190. Bolje svoje jaje nego tuđa

kokoš.Jaje. Bolje svoje manje i nesigurno,

nego tuđe veliko i nesigurno.1191. Koja kokoš mnogo kokoće,

malo nosi.Jaje. Ko mnogo govori o svom radu,

malo radi.1192. Kolumbovo jaje. Jaje. Govori se kad se naoko nešto

neizvodivo lako izvede na duhovit način.

1193. Našao bi dlaku u jajetu. Jaje. Jako je sitničav.1194. Podmetnuti u tuđe gnezdo

kukavičje jaje.Jaje. Svoj teret natovariti na tuđa

leđa.1195. Tražiti dlaku u jajetu. Jaje. Zalaziti u najmanje sitnice.1196. Imati jake laktove. Jak. v.uz lakat (izr.)1197. Jača polovina. Jak. Muž, bračni drug.1198. Jaki (jači) pol. Jak. Muškarci.1199. Jače društvo.

(izr.)Jak. Sumnjivo društvo.

1200. Jaka disciplina (ruka). Jak. Strogost.1201. Jak kao zemlja. Jak. Vrlo jak.1202. Jak na zubu. Jak. Brbljav, lajav, zubat.1203. Uhvatiti, zgrabiti za jaku.

Jaka.Jaka. a)strogo pozvati na

odgovornost; b)uhapsiti.1204. Kopati kome jamu. Jama. Pripremati kome propast.1205. Jamasta peć. Jamast. Industrijska peć za dobijanje

sirovog željeza, vapneca, krečnjaka i dr.

1206. Jamna glista.(zool.)

Jamni. Rudarska glista, glista koja živi u jamama, rudnicima.

1207. Jamski radnik. Jamski. Rudar.1208. Društvo sa ograničenim

jamstvom.(trg.)

Jamstvo. Društvo čiji članovi jamče samo do visine svojih uloga.

1209. Tri janjca (nejaka) udaviše kurjaka.(posl.)

Janjac. Više slabih savlada jednog jakoga.

1210. Ići kao janje na zaklanje. Janjac. Ići bez otpora, bez protesta, krotko.

1211. Poslije kiše japundze (ne treba). Japundze. Kasno je posle svršenog čina preduzimati mjere da se ono

što se dogodilo spriječi.1212. Dvostruki jaram.

(sport.)Jaram. Naročiti zahvat pri rvanju.

1213. Jaram volova. Jaram. Par volova.1214. Babini jarići. Jarić. v.babini jarci (uz jarac izr.)

1215. Noćni jasenovac.(zool.)

Jasenovac. Vrsta noćnog leptira (Catocala fraxini).

1216. Dečje jasle. Jasle. Odgojna, vaspitna ustanova za djecu do tri godine.

1217. Državne jasle, gradske jasle.(pej.)

Jasle. Državna, grdska služba, namještenje.

1218. Božićne jaslice. Jaslice. Figure ili slike novorođenčeta u jaslama sa majkom, ocem i

stokom (aluzija na Isusovo rođenje).

1219. Dečje jaslice. Jaslice. v.uz jasle (izr.)1220. Bistro i jasno (reći). Jasno. Otvoreno, bez okolišanja

(reći).1221. Govoriti na jataganu. Jatagan. Osorno, oštro govoriti.1222. Jahati na čemu. Jahati. Uporno nastojati oko čega.1223. Jeftino meso, čorba za plot, od

jeftina mesa ni čorba ne valja, od jeftina mesa čorba po dolini.

Jeftino. Nešto izrađeno od slaba materijala ne vrijedi ništa.

1224. Električna, munjevia jegulja. Jegulja. Riba zmijolikog oblika koja jakim električnim udarcima

usmrćuje ili onesposobljuje i velike životinje.

1225. Ne jeziku med, a u srcu jed. Jed. Ljubaznim riječima prikriveno neprijateljstvo.

1226. Pristajati na jed (nekome). Jed. Vrijeđati uvrijeđenog, izazivati kod nekog još veću ljutnju.

1227. U selu med, u kući jed. Jed. (biti) ljubazan prema stranima, a pema svojima

grub.1228. Jedan i nijedan. Jedan. Kad se želi istaći da jedan

nema velike vrijednosti.1229. Jedan po jedan. Jedan. a)poijedinačno;

b)jedan od najboljih.1230. Jedan za sve, svi za jednog. Jedan. Potpuna sloga i solidarnost I u

najtežim trenucima.1231. Jednom reči, u jednu reč. Jedan. Ukratko rečeno.1232. Jedno na drugo, jedno s

drugim.Jedan. Svi zajedno, skupa uzeto.

1233. Jedno te jedno. Jedan. Uvijek isto.1234. Kao i jedan. Jedan. Među svima najbolji.1235. Sve (svi) do jednoga. Jedan. Svi (bez izuzetka).1236. Sve i jedan. Jedan. Svako.1237. Kao jedan. Jedan. Složno.1238. U jedan glas. Jedan. Jednoglasno.1239. U jedan mah. Jedan. Odmah, odjednom.1240. Jedva jedanput, jedva jednom. Jedva. Na koncu konca, na kraju

krajeva, ipak, napokon (kad se hoće istaći da se ostvarilo

nešto što se nestrpljivo očekivalo).

1241. Jedva da, jedva li da. Jedva. Teško da, mučno (kad se izražava sumnja u mogućnost

čega).1242. Jedva jedvice. Jedva. Jedva (pojačano).1243. Jednom za svagda. Jednom. Zauvijek.1244. Jednosmerna struja.

(el).Jednosmerno. Struja koja ne mijenja smjer i

zadržava istu napetost.1245. Dići, razviti, razapeti jedra.

Jedro.Jedro. a)otploviti; b)početi sprovoditi

svoju volju, zagospodariti.1246. Na sva jedra,(pod) punim

jedrima.Jedro. a)jedriti punom brzinom;

b)krenuti se vrlo brzo, žurno, biti u najvećem pokretu.

1247. Morski jež.(zool).

Jež. Morska životinja s okruglom vapnenom, krečnom

ljušturom, na kojoj se nalaze krute, pomične bodlje, crne

boje; Echinocardium mediterraneum.

1248. Mravinji jež. Jež. v. kunati ježak, uz ježak (izr.)1249. Nabasati na ježa. Jež. Nastradati.1250. Redom se jež ježi. Jež. Sve ide svojim tokom.1251. Osetiti ježeve (po telu). Jež. Osjetiti jezu, drhatanje zbog

straha i sl.1252. Kljunati ježak.

(zool).Ježak. Vrsta kljunaša s bodljama kao

u ježa; Echidna aculeate.1253. Imati ježeve muke. Ježev. Mnogo se mučiti.1254. Redom se jež ježi. Ježiti se. v.uz jež (izr.)1255. Brusiti, oštriti jezik. Jezik. Pripremati se za oštar govor.1256. Došlo mu na jezik. Jezik. Slučajno rekao.1257. Držati jezik za zubima (iza

zuba), na uzici, u toplu.Jezik. a)paziti na svoje riječi;

b)šutjeti, ćutati, uzdržavati se od govora.

1258. Imati dug(ačak) jezik. Jezik. Biti brbljiv, mnogo i bezobrazno govoriti.

1259. Imati pogan jezik. Jezik. Ružno govoriti o drugima.1260. Imati s kim zajednički jezik. Jezik. Uzajamno se razumijevati.1261. Isplaziti jezik. Jezik. Jako se umoriti od duga

hodanja ili trčanja.1262. Jezik mu leti (kao po loju). Jezik. Glatko i tečno govori.1263. Jezik mu je otežao. Jezik. Teško i s mukom govori.1264. Jezik mu se zvezao (zavezao). Zavezao. Ne može da govori (od

uzbuđenja, straha i sl).

1265. Jezik mu se uzeo. Jezik. Zanijemiti.1266. Jezik mu se zaleteo. Jezik. Kazao je nešto što nije

trebalo.1267. Jezik mu se zaleteo. Jezik. Kazao je više nego što je

trebalo.1268. Jezik za zube. Jezik. v.uz zub (izr.)1269. Kako na jezik naleteti. Jezik. Bez razmišljanja (govoriti).1270. Lomiti jezik. Jezik. a)slabo, rđavo govoriti;

b)vježbati se u govorenju (kad se uči strain jezik).

1271. Makaronski jezik.(šalj.)

Jezik. Mješavina različitih jezika.

1272. Materinski, maternji jezik. Jezik. Svoj jezik (za razliku od tuđeg, stranog jezika), jezik zavičaja.

1273. Mrtvi jezici. Jezik. Jezici koji se više ne govore, jezici izumrlih naroda.

1274. Na jeziku mi je. Jezik. Hoću da kažem.1275. Naći zajednički jezik. Jezik. Sporazumjeti se.1276. Navrh jezika mi je. Jezik. Ne mogu da se sjetim (ali

znam dobro).1277. Nemati dlake na jeziku. Jezik. a)v.uz dlaka (izr.)1278. Nemušti jezik. Jezik. a)nemušti jezik;

b)jezik koji se ne može razumjeti, nejasan jezik.

1279. Nije me pčela za jezik ujela. Jezik. Ne moram ćutati.1280. Odrešiti, razvezati jezik. Jezik. Prekinuti ćutanje.1281. Omaklo mi se sa jezika. Jezik. Nehotice je rekao nešto što

nije mislio da kaže.1282. Oštar na jeziku. Jezik. Koji govori oštro i odlučno

(obično neprijatnu istinu).1283. Povući, potegnuti koga za jezik. Jezik. Navesti koga da govori

(ponekad I ono što ne bi želio).

1284. Prevaliti, preturiti preko jezika. Jezik. Izgovoriti što polako i s mukom.

1285. Priraslo mu za jezik. Jezik. Često upotrebljavati u govoru (neku riječ).

1286. Pružiti, pustit jezik. Jezik. Govoriti slobodno ne vodeći računa o posledicama.

1287. Puštati jezik iza zuba. Jezik. Govoriti ne razmišljajući.1288. Skratiti jezik kome. Jezik. Učiniti da neko manje priča,

brblja.1289. Sladak na jeziku. Jezik. Slatkorječiv, koji umije da se

umiljava, ulaguje.1290. Svrbi ga jezik. Jezik. Želi, hoće da kaže nešto.1291. Što na srcu, to na jeziku. Jezik. Što osjeća to govori, isken je.

1292. Tupiti jezik. Jezik. Uzalud govoriti.1293. Ujesti se, ugristi se za jezik. Jezik. a)naglo zašutati, ućutati (da se

ne bi reklo nešto nezgodno i neprijatno);

b)reći nešto I odmah se pokajajti zbog toga.

1294. Uzimati koga za jezik. Jezik. Ogovarati koga.1295. Uvući jezik. Jezik. Prestati govoriti.1296. Vešt na jeziku. Jezik. Dobar govornik.1297. Vladati (nekim stranim)

jezikom.Jezik. Dobro znati, neki strani jezik.

1298. Zaplitati jezikom. Jezik. Nejasno, nesigurno govoriti (zbog neke organske mane,

pijanstva, zbunjenosti).1299. Zavezati kome jezik. Jezik. Ne dati kome da govori,

ućutkati ga.1300. Zli (pakosni, pogani) jezici. Jezik. Oni koji vole da rđavo govore

o drugima.1301. Živi jezici. Jezik. Jezici koji se sada govore.1302. Biti jezičac na vazi, igrati jezičca

na kantaru.Jezičac. Biti onaj činilac koji u datom

trenutku (pri glasanju ili u sličnoj situaciji) odlučuje ko će

pobijediti između dvaju protivnika.

1303. Jezičnica zelena.(zool.)

Jezičnica. Vrsta mekušca; Lingula anatine.

1304. Jezinjača zelena.(zool.)

Jezinjača. v.uz jezičnica (izr.)

1305. Jekom jeknuti.(pesn.nar.)

Jek. Glasno zaplakati, zaječati.

1306. Severni jelen.(zool).

Jelen. Vrsta jelena koja živi u hladnim krajevima sjeverne

polukugle; Rangifer tarandus.1307. Zamislio se kao jemin o martu. Jemin. Mnogo se zamislio (jer su se

jemini obično u martu mijenjali).

1308. Što jest, jest. Jest. Što je istina, istina je.1309. Jest ili nije. Jest. (Pri igranju krajcrica) glava ili

pismo.1310. Jesti tuđi kruh, hleb, hleb s

tuđih ruku, jesti hleb tuđim zubima, jesti hleb na tuđe zube.

Jesti. Živjeti na tuđi račun.

1311. Jesti čiju muku. Jesti. Živjeti od tuđeg rada.1312. Jesti gorak kruh, hleb. Jesti. Teško živjeti.1313. Jesti krvav kruh, hleb. Jesti. Boriti se, ratovati.

1314. Vojnički kruh, hleb. Jesti. Služiti u vojsci.1315. Jesti kruh, hleb u znoju lica. Jesti. Mučeći se raditi i zaslužujući.1316. Jesti s kime so i hleb. Jesti. Živeti u slozi i prijateljstvu.1317. Jesti vruću kašu. Jesti. Nalaziti se u teškoj i opasnoj

situaciji.1318. Jesti žeravku. Jesti. Mučiti se.1319. Jesti kruh, hleb iz mnogih peći. Jesti. Proći mnoge zemlje, krajeve,

potucati se.1320. Jesti ludih gljiva. Jesti. Luditi.1321. Jesti velikom žlicom, kašikom. Jesti. Dobro živjeti, častiti se, gostiti.1322. Jesti vek kome. Jesti. Trajno ljuititi koga, ne dati mu

mira.1323. Jesti vek s kime. Jesti. Ljutiti se, mučiti se s kim

čitavog života.1324. Jesti boja. Jesti. Biti bijen.1325. Jesti kome iz ruke. Jesti. Biti pokoran kome.1326. Ne jede ti hleba! Jesti. Ne tiče te se!1327. Lezi, hlebe, da te jedem.

(posl.)Jesti. Kaže se za onoga koji bez rada

I truda želi samo da uživa.1328. Ide mi na jetra. Jetra. Ne podnosim ga.1329. Jetra izjesti (kome). Jetra. Temeljito, dobro poznavati

koga.1330. (Hajde) Jovo nanovo. Jovo. Sve ispočetka (početi).1331. Jok vala(j), jok haša.

(pokr.)Jok. Ne, bože sačuvaj!

1332. Praviti se ponizni, prepodobni Josif.

Josif. Praviti se nevin, bezazlen.

1333. Ni (jedne) jote.Jota.

Jota. Nimalo, ništa.

1334. Ni za jotu. Jota. Ni za najmanju sitnucu, nimalo.

1335. Nije nego još (što). Još. Koješta, koještarije.1336. Grešna, plačevna judol. Judol. v.uz dolina (izr.)1337. Julijska, julska revolucija.

(ist.)Julijski. Revolucija u Francuskoj,

1820.god.u kojoj su narodna buržoazija i radništvo srušili

Luja XVIII i reakcionarno plemstvo.

1338. Julijske Alpe. Julijski. Planinski lanac na zapadu Slovenije.

1339. Julijska krajina.(ist.)

Julijski. Naziv za Istru, Trst i onaj dio tadašnje Slovenije i Hrvatske koji je posle I svjetskog rata

anketirala Italija.1340. Grob neznanog junaka. Junak. Simbolički grob onih koji su

poginuli boreći se u ratu za svoju zemlju.

1341. Junak dana. Junak. Onaj koji se u nečemu proslavio, o kome se govori sa

divljenjem.1342. Junak na jeziku, na riječima. Junak. Hvališa, hvalisavac,

razmetljivac.1343. Junak od oka. Junak. Pravi junak.1344. Junak rada. Junak. Počasni naziv odlikovanog za

dugotrajan i opštekoristan rad.

1345. Po izboru junaci.(nar.)

Junak. Najbolji junaci.

1346. Po junački. Junački. Junački, na junačku, kao junaci.

1347. Juriti vetar. Juriti. Brzo, nekorisno, besmisleno, naprazno raditi nešto.

1348. Juriti (kao) bez glave. Juriti. Zbunjeno, smeteno, postupati.

1349. Pisati na juriš. Juriš. Pisati brzo, naglo, bez razmišljanja.

1350. Osvojiti čije srce na juriš. Juriš. Pridobiti koga brzo.1351. Dobit ćeš na Jurjevo. Jurjevo. Nećeš dobiti nikada.1352. Jurnula mu krv u glavu. Jurnuti. Pocrvenio je od uzbuđenja.1353. Dobro jutro. Jutro. Jutarnji pozdrav.1354. Mudrije (starije) je jutro od

večeri.Jutro. Važnu odluku treba ostaviti za

jutro, za sjutrašnji dan.1355. Od jutra do sutra.

(nar.)Jutro. Neprestano, bez prekida.

1356. Po jutru se dan poznaje. Jutro. Kakav je ko u mladosti takav će i ostati.

1357. S jutra. Jutro. Ujutro.1358. Videti (znati) svoje dobro jutro.

(ir.)Jutro. Upoznati, doživjeti svoju

nesreću.1359. Lozova juha.

(fig.)Juha. Vino.

1360. Čovek od juče(r). Juče(r). Čovjek za kojeg se zna od juče, koji nije poznat, skorojević.

1361. Kišna kabanica. Kabanica. Ogrtač od nepromočive tkanine.

1362. Obrnuti kabanicu. Kabanica. Preći k protivniku.1363. Okretati kabanicu prema vetru. Kabanica. Upravljati svoje djelovanje

prema prilikama na svoju korist.

1364. Skrojiti kome kabanicu. Kabanica. Osvetiti se kome.1365. Kao iz kabla (lije, teče). Kabao. Jako, u velikim mlazevima (lije,

teče).1366. Bela kafa. Kafa. Piće načinjeno od mlijeka

pomiješanog sa kafom.1367. Kafanska politika. Kafanski. Plitka politika, politika koja se

vodi u razgovorima po kafanama.

1368. Kafanski čovek. Kafanski. Čovjek koji većinu slobodnog vremena provodi u kafani.

1369. Kafanski političar. Kafanski. Političar koji agituje po kafanama, obećavajući

nemoguće stvari, neozbiljan političar.

1370. Bog te pita (ko zna) kad, kada. Kad, kada. Davno.1371. Jedva, malo, slabo kad (kada). Kad, kada. Rijetko.1372. Kad, kada brže. Kad, kada. Zar tako brzo?1373. Još kad, kada. Kad, kada. Neko neodređeno vrijeme u

prošlosti ili budoćnosti.1374. Kad, kada bilo, bilo kad, kada. Kad, kada. Kad se pruži prilika, već

jednom.1375. Kad, kada god. Kad, kada. U svako vrijeme kad, svaki put

kad, bilo u koje vrijeme.1376. Kad, kada mu drago. Kad, kada. Bilo u koje vrijeme, makar

kad.1377. Kad, kada kako (kako kad,

kada).Kad, kada. Jedanput ovako, drugi put

onako.1378. Kad, kada koji. Kad, kada. Rijetko koji.1379. Kad, kada sebe. Kad, kada. Odavno, davno.

1380. Ma kad, kada. Kad, kada. Već jednom, u bilo koje vrijeme.

1381. Kad-tad. Kad, kada. Prije ili poslije.1382. Stalni kadar. Kadar. Mirnodopska vojna sila jedne

države.1383. Zeleni kadar.

(ist.)Kadar. Vojnici koji su potkaraj I

svjetskog rata odbjegli iz jedinica austougarske vojske I

krili se oko svoji kuća sa oružjem u ruci.

1384. Ići na, spasti na kazan. Kazan. Jesti na kazanu, zajednički se hraniti.

1385. Kad kazan pođe. Kazan. Kad rakija počne curiti.1386. Osećati se kao u kazanu. Kazan. Biti u neprestanim i teškim

brigama.1387. Piti na kazanu. Kazan. Piti rakiju kod rakijskog

kazana.1388. Bolje kazati. Kazati. Kaže se kad se nešto želi što

tačnije izraziti ili kad se hoće popraviti ono što je rečeno.

1389. Kazano-učinjeno. Kazati. Odmah je izvršio ono što je rekao.

1390. Kazati izrekom. Kazati. Reći od riječi do riječi kako je ko rekao.

1391. Kazati, kasti, kaže, kažem, da kažem.

Kazati. Kao poštapalica, uzrječica mnogih ljudi u govoru.

1392. Kazati koga prstom. Kazati. Izvrgavati koga poruzi.1393. Kazati po duši (po istini, po

pravdi).Kazati. Kazati onako kako je.

1394. Kazati u četiri oka. Kazati. Raći što udvoje, bez svjedoka.1395. Kazati u oči (u brk, u lice, u

obraz).Kazati. Otvoreno, iskreno reći.

1396. Kaži mi da ti kažem. Kazati. Kaže se onom ko pita koga za nešto što onaj ne zna.

1397. Kako kazati, kako da kažem. Kazati. Uzrečica u govoru kojom se izbjegava da se izrazi potpuno

ili tačno svoja misao.1398. Ne mogu (nemoguće je, ne

može se) kazati.Kazati. Kaže se kada se u govoru

spominje nešto ili premašuje naše shvatanje.

1399. Neka mi se dopusti kazati (ako smem).

Kazati. Kaže se kao opravdanje da će se u govoru upotrijebiti oštra,

gruba riječ.1400. Rekla-kazala. Kazati. Brbljanje, preklapanje.1401. Samo se po sebi kaže. Kazati. Samo se po sebo razumije.1402. Šta kažes (kažete)? Kazati. Izaraz čuđenja kada je riječ o

nečemu u šta je teško povjerovati.

1403. Štono kažu, što da se kaže, kako se kaže.

Kazati. Kao što je običaj reći, kao što mnogi govore.

1404. To ne kaže na dobro. Kazati. To ne sluti na dobro.1405. Kzivati od riječi do riječi. Kazivati. Ponavljati doslovice kako je ko

govorio.1406. Kazivati u pero. Kazivati. Izgovarati riječi da ih drugi

redom zapisuje, diktirati.1407. Biti pod kaznom, biti u kazni. Kazna. Izdržavati kaznu.1408. Kazneni prostor

(sport.)Kazneni. Dio ogrališta pred vratima,

golom, gdje svaki prekršaj povlači najtežu kaznu.

1409. Stezati kais. Kaiš. Skromnije živjeti.1410. Udariti kome kais. Kaiš. Prevariti koga.1411. Kao kajgana svetog Petra. Kajgana. Preskupo.1412. Od te kajde nema fajde.

(posl.)Kajda. Od toga što ti govori ne može

biti ništa.

1413. Kajkavski dijalekat. Kajkavski. Jedan od triju dijalekata srposkohrvatskog jezika

nazvan po upitno-odnosnoj zamjenici kaj (štok.što)

1414. Skinuti, pobrati kajmak. Kajmak. Uzeti ono što je najbolje u kakvoj stvari.

1415. Kakav sam, takav sam. Kakav. Takva mi je priroda, ne mogu biti drugačiji.

1416. Kakav si.(šatr.)

Kakav. Kako si.

1417. Ne znam kakav. Kakav. Osobit.1418. Nije bogzna kakav. Kakav. Ne vrijedi mnogo.1419. Bogzna kako. Kako. Jako, vrlo.1420. Kako bilo (kako bilo da bilo, bilo

kako bilo).Kako. Makar kako bilo, kako ispalo,

svejedno kako.1421. Kako (da) ne, nego kako. Kako. Dakako, svakako, naravno,

dabome.1422. I te kako, (i) još kako. Kako. Veoma, vrlo.1423. Kako gde. Kako. Prema mjestu.1424. Kako god. Kako. Bilo kako, svejedno kako.1425. Kako je? (kako si?).

(razg.)Kako. Uobičajena društvena formula

kojom se pita za zdravlje ili uopšte za životne uslove.

1426. Kako je, tako je (kako je da je). Kako. Treba biti zadovoljan, iako nije kako se htjelo.

1427. Kako je moguće. Kako. Po mogućnosti.1428. Kako kad(a). Kako. Prema prilikama.1429. Kako koji. Kako. Ne svi jednako.1430. Kako koji dan (koja godina). Kako. Bez prekida, stalno,

neprestano.1431. Kako kome. Kako. Nejednako.1432. Ma kako. Kako. Koliko god, svejedno koliko.1433. Kako tako. Kako. I…….. i.1434. Kako tako. Kako. Nekako.1435. Kako treba. Kako. (Vrlo) dobro.1436. Nebo (sunce) ti (vam)

kalajisano.Kalajisati. Blaža psovka.

1437. Gorki kalež (patnje, kušenje). Kalež. Zlo koje treba ko da podnese.1438. Izgubiti kalendar. Kalendar. Pomesti se u datumu, činiti

nešto to ne odgovara godišnjem dobu.

1439. Novi kalendar. Kalendar. Gregorijnski kalendar.1440. Psovati čitav kalendar. Kalendar. Psovati sve čega se sjeti,

mnogo psovati.1441. Stari kalendar. Kalendar. Julijanski kalendar.

1442. Kalendarska godina. Kalendarski. Vrijeme od 1.I do 31. XII1443. Kaliti srce. Kaliti. Zadovoljavati želje srca.1444. U društvu se i kaluđer ženi. Kaluđer. v.uz društvo (izr.)1445. Na isti (jedan) kalup. Kalup. Uvijek jednako.1446. Na svoj kalup. Kalup. Drukčije od drugih.1447. Kalfensko pismo. Kalfenski. Potvrda o dovršenom učenju

zanata i položenom ispitu za kalifu.

1448. Kam (im) u dom, u kam udario.(pokr.)

Kam. Kletva pri proklinjanju.

1449. Na kamare.Kamara. Kamara.

Naveliko.

1450. Asfaltni kamen. Kamen. Bitumenski vapnenac, krečnjak.

1451. Baciti se kamenom na koga. Kamen. Kuditi, ružiti, ogovarati, klevetati koga.

1452. Ćutati, šutjeti kao kamen. Kamen. Ne govoriti nijedne riječi.1453. Dragi kamen. Kamen. Rijedak mineral koji se

odlikuje velikom tvrdoćom, i naročitim sjajem, a

upotrebljava se najviše kao ukras.

1454. Jesti kamen. Kamen. Mnogo patiti, mučno živjeti.1455. Kamena ti mogu ćutati, kamena

se pomirio.Kamen. Nikako ne mogu ćutati, nema

ni govora o pomirenju.1456. Kamena s ramena (bacati). Kamen. Momačko takmičenje, u snazi

(ko će dalje dobaciti kamen).1457. Kamen do kamen palača.

(Obično u vezi sa: zrno po zrno pogača).

(posl.)

Kamen. Stalnim i upornim radom postižu se veliki uspjesi.

1458. Kamen kotlovac. Kamen. Tvrdi sloj vapneca, krečnjaka na zidovima kotlova.

1459. Kamen kušač (kušenje). Kamen. Način ili postupak na osnovu koga se mogu ocijeniti ili

otkriti svojstva, osobine koga, čega.

1460. Kamen međaš. Kamen. Kameni stub koji označava granicu posjeda ili države.

1461. Kamen mudraca (mudrosti). Kamen. Sredstvo kojim su alhemičari nastojali pretvoriti proste

metale u srebro i zlato; fig.način, postupak kojim se u

važnim i zamršenim situacijama ostvaruje najbolje

rješenje.

1462. Kamen na vratu čijem biti. Kamen. Veliki teret, velika briga biti.1463. Kamen puca od zime. Kamen. Neobično je jaka, oštra

studen.1464. Kamen temeljac. Kamen. a)prvi kamen u kakvoj

građevini; b)najvažniji dio čega, osnova, temelj čega.

1465. Kao pod kamenom (držati tajnu).

Kamen. Sigurno, pouzdano (držati tajnu).

1466. Ko tebe kamenim, ti njega kruhom, hlebom.

Kamen. Zlo vratiti dobrim.

1467. Ko tebe kamenom, ti njega olovom.

Kamen. Zlo vratiti zlom.

1468. Lužni kamen.(hem.)

Kamen. Natrijena lužina, kaustična soda.

1469. Ne ostaviti kamen na kamenu. Kamen. a)razrušiti do temelja; b)nemilosrdno, neštedimice

kritikovati koga ili što.1470. Plavi kamen.

(hem.)Kamen. Modra, plava galica, bakreni

sulfat.1471. Kamen smutnje. Kamen. Onaj koji izaziva smutnju,

svađu.1472. Kamen spoticanja. Kamen. Glavna teškoća u ostvarivanju

čega.1473. Pao mi (mu itd.) kamen sa srca. Kamen. Osjetio sam (je i sl.) veliko

olakšanje.1474. Probni kamen. Kamen. v.kamen kušač (izr.)1475. S kamenom ti bilo! U kamen

udario!Kamen. Teška kletva u proklinjanju.

1476. Srce od kamena (imati). Kamen. Biti tvrd i nemilosrdan.1477. Stalan kao kamen. Kamen. Pouzdan, čvrst.1478. Stati na ludi kamen. Kamen. a)izgubiti pamet; b)(šalj.)

oženiti se.1479. Stvoriti se kamenom Kamen. Postati nepomičan, zapanjiti

se, preneraziti se (od velike žalosti, bola i sl).

1480. Udarila kosa u kamen. Kamen. Pojavile se, ispoljile se velike teškoće.

1481. Vinski kamen. Kamen. Tvrdi, kristalni talog koji se stvara pri vrenju grožđanog

soka ili šire,sreš.1482. Zubni kamen. Kamen. v.kamenac.1483. Žrtveni kamen. Kamen. Žrtvenik.1484. Kameno doba. Kamen. Praistorijsko doba kad je

čovjek pravio alat i oruđe od kamena.

1485. Bacati, dizati na koga drvlje i Kamenje. Žestoko koga napadati.

kamenje.1486. Gristi kamenje. Kamenje. Teško, mučno živjeti.1487. Ljube se kroz kamiš. Kamiš. Mrze se.1488. Kamo god. Kamo. Bilo kamo.1489. Kamo se? Kamo. Gdje si.1490. Kamo (moje, lepe, puste) sreće. Kamo. Bilo bi dobro.1491. Nema se kamo. Kamo. Nema izlaska, rješenja.1492. Kamoli puste sreće. Kamoli. b.uz kamo (izr.)1493. Kamforovo drvo. Kamfor. Kamforovac.1494. Kanadski balsam. Kanadski. Smola koja se dobija iz kore

kanadske jele (upotrebljava se u optici i mikroskopiji).

1495. Kandirano voće. Kandirati. Ušećereno konzervirano voće koje je sačuvalo svoj oblik i

ukus.1496. Kanonsko pravo. Kanonski. Crkveno pravo.1497. Privezati kome kantu. Kanta. Raširiti, razglasiti o nekome

kakvu šalu, rugalicu.1498. Kantar kadija. Kantar. Čist račun, duga ljubav.1499. Razume se kao magare u

kantar.Kantar. Ne razumije ništa.

1500. Dvorska kancelarija.(ist.)

Kancelarija. Centralni organ vlasti u Beču za sve nasledne zemlje

Habsburgovaca.1501. Kancelarijski jezik (stil). Kancelarijski. Ukočen, težak jezik pun

poslovnih, službenih riječi i izraza.

1502. Kancelarijski pacov (štakor). Kancelarijski. Iskusan, snalažljiv kancelarijski službenik.

1503. Kancelarijski rukopis. Kancelarijski. Čitljiv, lijep, ispisan rukopis.1504. Biti u čijim kandzama, doći u

čije kandze.Kandza. Biti u čijoj surovoj i

nemilosrdnoj vlasti.1505. Do (poslednje) kapi, u kap. Kap. Potpuno, sasvim.1506. Do poslednje kapi krvi boriti se. Kap. Dati, žrtvovati sve, za borbu,

za odbranu čega.1507. Kao dve kapi vode slični. Kap. Potpuno, sasvim slični.1508. Kao kap vode na dlanu (koga

čuvati).Kap. Veoma paziti na koga.

1509. Kap po kap (ispiti). Kap. Malo-pomalo (ispiti).1510. Kap u moru. Kap. Neznatna, ništavna količina (u

poređenju sa čim).1511. Mlada kao kap. Kap. Vrlo mlada.1512. Ni kapi. Kap. Nimalo.1513. Utopio ga u kapi vode. Kap. Uništio bi ga ne birajući

sredstva, veoma ga mrzi.1514. Bacati kapu uvis. Kapa. Mnogo se radovati.

1515. Crna (mrka) kapa, zla prilika. Kapa. Kaže se kad nešto sluti na zlo.1516. Dati kome po kapi.

(nar.)Kapa. Udariti koga, zadati udarac

(fizički ili moralni).1517. Davati kapom I šakom. Kapa. Davati obilno.1518. Doći kome kape. Kapa. Dokopati se vlasti nad kim.1519. Doći pod kapu (o devojci).

(nar.)Kapa. Udati se.

1520. Kapu dole! Kapu dole! Kapa. Uzvik kojim se odaje odobravanje i priznanje.

1521. Kapom vetar terati. Kapa. Biti lakomislen, vetrogonja.1522. Nakriviti kapu. Kapa. Ne mariti, ne brinuti se ni za

šta.1523. Ne stajati po kapu (pokr.) Kapa. Ne sviđati se.1524. Nositi kapu na tri poda.

(nar.)Kapa. Uzoholiti se.

1525. Od kape gajde praviti.(nar.)

Kapa. Raditi uzaludan posao.

1526. Pod kapom nebeskom. Kapa. Pod nebom, na ovom svijetu.1527. Puna mi (mu) je kapa. Kapa. Dosta mi (mu) je, dojaditi.1528. Skidati kapu pred kim. Kapa. Pozdravljati koga, cijeniti,

uvažavati koga.1529. Skrojiti kome kapu. Kapa. Prisiliti koga da primi, prihvati

ono što mu nije po volji.1530. Svi pod kapom. Kapa. Svi do jednoga.1531. Vrabac mu je pod kapom. Kapa. Ne zna pozdraviti.1532. Vrti mu se kapa oko glave. Kapa. Ima mnogo briga.1533. Učiniti kapak.

(nar.)Kapak. Učiniti kraj, okončati.

1534. Kaplje mu mleko iz usta.(nar.)

Kapati. Suviše je mlad i neiskusan

1535. Trijumfalna kapija. Kapija. Slavuluk podignut u slavu velike pobjede, trijumfa.

1536. Mrtvi kapital. Kapital. a)fin.vrijednost, imanje koje ne donosi prihod; b)fig.znanje, ideje, i sl.koje se ne ostvaruju.

1537. Kapitalna slova. Kapitalni. Velika, početna slova.1538. Popina kapica.

(bot.)Kapica. Kandilka.

1539. Kroz kapidzik (svršiti nešto). Kapidzik. Mimo zakona, pomoću veza, poznanastva (završiti što).

1540. Isprašiti kome kaput. Kaput. Izbiti, istući koga.1541. Okretati kaput prema kome. Kaput. Upravlja se prema prilikama.1542. Skinuti kome kaput s leđa. Kaput. Oguliti koga materijalno.1543. Svaki kaput nositi naopačke. Kaput. Sve krivo, naopako gledati,

suditi.1544. Nema mu karara. Karar. Nema mu jednaka, ravna.

Karar.1545. Karaš zlatni, karaš zlataš. Karaš. Vrsta karaša; Carassius

carassius auratus.1555. Karabolna kiselina.

(hem.)Karbolni. Otopina, rastvor fenola,

karbol.1556. Bacati (razmetati, razbacivati)

karte, gledati (kome) u karte.Karta. Vračati, gatati iz karata.

1557. Dati na karte. Karta. Prokockati, izgubiti na kartanju.

1558. Graditi kule od karata. Karta. Zanositi se neostvarljivim planovima, namjerama.

1559. Ide mi, pošla mi (mu i sl.) karta. Karta. Imam uspjeha, dobijam pri igranju karata.

1560. Igrati na dve karte. Karta. Potruditi se da se dobije na jednoj ili drugoj strani.

1561. Karta više.(razg.)

Karta. Ulaznica kupljena ispod ruke.

1562. Kula (dvori), kuća od karata. Karta. v.uz kula (izr.)1563. Ne ide mi (mu i sl.), odbila mi

(mu i sl.) se karta.Karta. Nemam uspjeha, gubim pri

igri karata.1564. Osobna, lična karta. Karta. Isprava kojom se dokazuje

identitet jedne osobe, legitimitet.

1565. Otkriti, otvoriti, pokazazti svoje karte.

Karta. Otvoreno govoriti, prestati skivati svoje misli, namjere.

1566. Pomešati čije karte. Karte. Pokvariti, pomrsiti, poremetiti čije planove.

1567. Poslednja, zadnja karta. Karta. Poslednja mogućnost da se što postigne, ostvari.

1568. Staviti, (stavljati) što na (jednu) kartu, igrati na poslednju kartu.

Karta. Izložiti što opasnosti, riziku, s nadom na kakvu dobit.

1569. Uzeti pešačku kartu.(razg.)

Karta. Ići pješice.

1570. Bratinska kasa. Kasa. Dobrovoljna organizacija radnih ljudi kakve ustanove, preduzeća i sl.u kojoj članovi stalnim mjesečnim prinosima

stvaraju fond za uzajamnu pomoć.

1571. Državna kasa. Kasa. Ministarstvo finansija.1572. Kasa skonto.

(trg.)Kasa. Popust od utvrđene cijene ako

se roba odmah plaća u gotovu.

1573. Per kasa.(trg.)

Kasa. Plativo odmah u gotovu.

1574. Kat bubnjića, tremni kat.(anat.)

Kat. Dio unutrašnjeg uva.

1575. Kataletički stih.(poet.)

Kataletički. Stih kojem nedostaje poslednji slog, nepotpun stih.

1576. Metnuti (kome) katanac na usta.

Katanac. Ne dopustiti (kome) da govori, ne govoriti, šutjeti, ćutati.

1577. S one strane katanca. Katanac. U zatvoru.1578. Vodeni katastar. Katastar. Skup osnovnih podataka o

rekama i potocima.1579. Katastarsko jutro. Katastarski. Mjera za površinu zemljišta.1580. Kategorijski imperativ.

(fil.)Kategorijski. v.uz kategoričan.

1581. Kategorični (kategorički) sudovi.(log.)

Kategoričan. Sigurni, bezuvjetni, bezuslovni sudovi (za razliku od uvjetnih,

uslovnih).1582. Kategoričan imperativ.

(fil.)Kategoričan. Bezuvjetni, bezuslovni zakon

dužnosti i morala.

1583. Govoriti eks katedra. Katedra. Govoriti na način onoga koji predaje, s autoritetom.

1584. Kauzalne rečnice.(gram.)

Kauzalan. Uzročne rečenice.

1585. Kauzalni neksus.(pravn.)

Kauzalan. Uzročna veza u krivičnom pravu između krivičnog dijela i

nastalih posljedica.1586. Hladiti kašu. Kaša. Tražiti izlaz iz mučne situacije.1587. Jesti vruću kašu. Kaša. Sudjelovati u mučnim i

opasnim događajima.1588. Kuvati krvavu kašu. Kaša. Spremati krvoproliće.1589. Načiniti kašu od nečije njuške,

pretvoriti koga u gomilu kaše.Kaša. Žestoko izudarati, izmrcvariti

koga udarcima.1590. Ni kaše se nije najeo. Kaša. Mlad je i neiskusan.1591. Obilaziti kao mačak oko vrele

(vruće) kaše.Kaša. Oprezno, izdaleka pristupati

kakvom poslu.1592. Skuvati, zakuvati, svariti,

zavariti, zamutiti kašu.Kaša. Stvoriti smutnju, izazvati

neugodnu, mučnu situaciju.1593. Strahić kašu hladi. Kaša. Kaže se za onoga koji zbog

straha ili kukavičluka izmišlja razloge da nešto ne učini.

1594. Teško kaši tuđe mleko čekajući. Kaša. Teško onome koji očekuje pomoći gdje za to nema

izgleda.1595. Žežen kašu hladi. Kaša. Koji je jednom nastradao,

drugi put u sličnoj situaciji mnogo opreznije postupa.

1596. Kokoš(i)ji kašalj, mač(i)ji kašalj. Kašalj. Nešto neznatno, beznačajno.

1597. Misli da je svu mudrost kašikom pojeo (popio).

Kašika. Misli da je vrlo pametan.

1598. Popio bi ga u kašici vode. Kašika. Mrzi ga i želi pošto-poto uništiti.

1599. Kaštigo božja.Kaštig.

Kaštig. Pogrda nekome koji radi ili govori što ružno.

1600. Na kvadrat.(fam.)

Kvadrat. Vrlo jako, vrlo mnogo.

1601. Kvadratura kruga. Kvadratura. Nerješiv zadatak.1602. Držati se svoje kvake. Kvaka. Uporno ostajati pri svome.1603. Kvake i burgije. Kvaka. Besmislice, gluposti,

koještarije.1604. (Zateći, uhvatiti koga) u kvaru. Kvar. Zateći u kakvu nedopuštenu

poslu ili radu.1605. Šumski kvar. Kvar. Sječa šume bez odobrenja.1606. Piv(ar)ski , žestin kvasac.

(bot.)Kvasac. Vrsta gljivice koja uzrokuje

vrenje pri kojem se raspada šećer koji se upotrebljava u proizvodnji različitih vrsta

piva.1607. Jači kvači, ko jači, taj kvači. Kvačiti. Vlada i zapovijeda onaj koji je

moćniji.1608. Udariti kome kveker.

(razg.)Kveker. Nasamariti koga.

1609. Kvit posla. Kvit. Gotov posao, gotovo, završeno.

1610. Porezna kvota. Kvota. Veličina porezne stavke.1611. Umjetna, vještačka kvočka. Kvočka. Inkubator.1612. Glavičaste kvržice, čulne jezičke

kvržice.(anat.)

Kvržica. Bradavice na jeziku za primanje nadražaja.

1613. Kvrcnuše mu svetlaci. Kvrcnuti. Poletješe mu svetlaci na oči (od jakog udarca).

1614. Kao kebu iza p(oj)asa (isukati).(nar.)

Keba. Kaže se kad neko nečim često prijeti.

1615. Ne vredi ni kera.(fig.)

Ker. Ništa, nimalo ne vrijedi.

1616. Terati kera. Ker. Bančiti, pijančiti, terevenčiti, lumpovati.

1617. Manuti u keru koga. Kera. Poslati ga k vragu, đavolu.1618. Kereći život. Kereći. Jadan, bijedan život.1619. Praviti kerefeke. Kerefeke. N prelaziti na stvar, zaobilaziti,

izmotavati se.1620. Kermezna štitasta uš, vašica. Kermezni. Chermes vermilo.1621. Debela, masna kesa. Kesa. Mnogo novaca, veliko

bogatstvo.

1622. Drešiti, odrešiti kesu. Kesa. Da(va)ti novac.1623. Imati svoju kesu u svom dzepu. Kesa. Slobodno raspolagati svojim

novcem i svojom imovinom1624. Isprazniti (istresti) kome kesu. Kesa. Izmamiti kome sav novac,

navesti ili primorati koga na velike troškove.

1625. Maznuti (udariti) koga po kesi. Kesa. Izložiti koga velikom trošku.1626. Nasrtati na čiju kesu. Kesa. Drsko zahtijevati, tražiti novac.1627. Ni u kesu, ni iz kese. Kesa. Biti materijalno

nezainteresovan, fig.indiferentno, svejedno.

1628. Poznavati koga kao paru u kesi. Kesa. Dobro poznavati koga.1629. Prazna kesa ne divani.

(posl.)Kesa. Onaj koji nema novaca ne

može ništa postici.

1630. Stegnuti (stisnuti) kesu. Kesa. Biti tvrd u davanju novca, cicijašiti, škrtariti.

1631. Stisnuti se kao dve pare u kesi. Kesa. Povući se, pritajiti se, htjeti ostati nezapažen.

1632. Bele kesice.(med.)

Kesica. Bijele bubuljice koje se javljaju na očnim kapcima i cijelom

licu, kožni gris.1633. Kesonska bolest.

(med.)Kesonski. Bolest koja je izaazvana

povišenim atmosferskim pritiskom kod ljudi koji rade u

kesonima.1634. Kesonske hlače, pantalone. Kesonski. Otvor na kesonu za

izbacivanje iskopanog materijala.

1635. Vaditi (vući) za koga kestene iz vatre.

Kesten. Vršiti težak, naporan posao čijim se rezultatima koristi

drugi.1636. Rado gledati u keca. Kec. Rado igrati karte.1637. Upali ti kec. Kec. Imao si uspjeha, dobitlka.1638. Kidati se od smeha. Kidati se. Mnogo se smijati.1639. Kidati se od plača. Kidati se. Tresti se od velikog plača.1640. Kidati se od rada. Kidati se. Raditi ne vodeći brige o svom

zdravlju, satirati se radeći.1641. Srce mu se kida. Kidati se. Teško mu je, žao mu je.1642. Hvatati se za kike, doći do kika. Kika. Počupati se, počeupati se,

gušati se, tući se.1643. Puši mu se kika. Kika. Kaže se kad je ko u velikom

poslu.1644. Raste mi kika. Kika. Drago mi je, topim se od

dragosti.

1645. Zgrabiti (ščepati) koga za kike. Kika. Pokazati svoju moć nad kim.1646. Praviti se Kinez. Kinezi. Činiti se sasvim neupućen u

što, neobaviješten o stvari o kojoj se govori.

1647. Kineski zid. Kineski. v.uz zid (izr.)1648. Ograditi, odvojiti kineskim

zidom.Kineski. Ograditi, odvojiti od ostalog

svijeta, izolovati.1649. Kinofikacija pozornice. Kinofikacija. Opremanje kazališta,

pozorišta, projekcionim filmskim aparatima.

1650. Kini mi se s duše! Kinuti. Prođi me se, ne dosađuj mi!!1651. Kinuti se kome s očiju. Kinuti. Otići, nestati.1652. Kao kip (slušati, stajati). Kip. Bez i najmanjeg pokreta,

mirno, ukočeno.1653. Dzaba ti kirija (kirije).

(razg.)Kirija. Badava, uzalud posao.

1654. Deveta voda kisela. Kiseo. Vrlo daleko srodstvo.1655. Kisele trave. Kiseo. Trave koje rastu na

močvarnom tlu i loše su krmivo (šaš, sitna).

1656. Kisele vode.Voda.

Kiseo. Mineralne, kisjele vode koje sadrže u sebi ugljične kisjeline.

1657. Kiselo drvo.(bot. pokr.)

Kiseo. v.ruj.

1658. Zagristi kiselu jabuku. Kiseo. Morati se prihvatiti neugodna, mučna posla.

1659. Kita i svatovi.(nar.nesn.)

Kita. Kićeni svatovi.

1660. Kititi se tuđim perjem. Kititi se. Prisvajati tuđe zasluge.1661. Kitova uš, vaš.

(zool.)Kitov. Plosnata uš, vaš koja živi

zakačena za kitovu kožu.1662. Kićena gotika.

(arhit.)Kićen. Kasna gotika (sa mnogo

ukrasa).1663. Na kicošku. Kicoški. Kako je običaj u kicoša.1664. Čovek bez kičme. Kičma. Slab, neotporan, popustljiv

čovjek, čovjek bez svoga uvjerenja.

1665. Čovek jake kičme. Kičma. Odlučan, energičan čovjek koji drži do svoga uvjerenja.

1666. Imati čvrstu kičmu. Kičma. Ne dati se slomiti prijetnjama.1667. Saviti, savijati, poviti, povijati

kičmu.Kičma. Pokoriti se, pokoravati se bez

otpora.1668. Slomiti (prebiti) kome kičmu. Kičma. Uništiti čiju otpornu snagu,

slomiti koga.1669. Sušenje kičme.

(med.)Kičma. Bolest sušenja leđne moždine

(kao posledica sifilisa.)

1670. Dan (vreme) je na kišu. Kiša. Čini se da će padati kiša.1671. Imati čega kao kiše. Kiša. U velikoj količini, vrlo mnogo.1672. Kao kiša. Kiša. Brzo, naglo.1673. Kiša mu iz čela bije, izbija Kiša. Mrgodan je, mrzovoljan je.1674. Kiša te ubila! Kiša. Kletva u šali.1675. Pasti kao sa kišom. Kiša. Odjedanput, naglo pasti.1676. Plakati kao kiša. Kiša. Gušiti se u suzama.1677. Popio bi kišu. Kiša. Veliki je pijanac.1678. Kišna alga.

(zool.)Kišan. Jednostanična, jednočelijska

zelena alga koja se nalazi po kori drveća; Pleurococus.

1679. Glup kao klada. Klada. Vrlo glup.1680. Kud će iver od klade. Klada. Kaže se kad se hće istaći da je

sin sličan ocu (obično u negativnom smislu.)

1681. Um caruje, a snaga klade valja. Klada. Više vrijedi pamet nego dizička snaga.

1682. Zaspati kao klada. Klada. Zaspati dubokim, tvrdim snom.

1683. Klanci jadikovci.(nar.pesn.)

Klanci. Klanci kroz koje je opasno prolaziti.

1684. Prazan klas diže glavu. Klas. Prazna glava uznosi se, hoće da bude pametna.

1685. Niska kleka.(bot.)

Kleka. Vrsta crnogoričkog drveta; Juniperus nana.

1686. P(i)jan kao klen.(nar.)

Klen. Sasvim p(i)jan.

1687. Doći u klešta. Klešta. Doći u mučnu situaciju.1688. Držati koga u kleštima. Klešta. Držati koga u zavisnosti.1689. Kleštima čupati, vaditi (reči,

odgovor i sl.).Klešta. Teškom mukom izvlačiti (riječi,

odgovore).1690. Klizave cene. Klizav. Nestalne cijene, koje se stalno

mijenjaju.1691. Navesti koga na klizav put. Klizav. Dovesti koga u opasan

položaj.1692. Izbiti kome klinove iz glave. Kiln. Osloboditi nekoga

predrasuda.1693. Kuglin, lopatin kiln. Kiln. Dio lopatinog, kuglinog obima,

zapremine, ograničen jednim sfernim trouglom i trima

kružnim isječcima.1694. O kiln (obesiti). Kiln. Sasvim nešto napustiti,

zanemariti.1695. Oni meni kiln, ja njima kiln. Kiln. Na svaki napad odgovoriti

kontranapadom.1696. Opiti se kao kiln. Kiln. Jako, do besvijesti se opiti.

1697. Siguran kao vrbov kiln. Kiln. Nepouzdan.1698. Udariti, zabiti kiln između koga. Kiln. Razjediniti ih, posvađati.1699. Vrbov kiln. Kiln. Čovjek na koga se ne može

osloniti, u koga se ne može pouzdati.

1700. Klinasto pismo.(ist.)

Klinast. Pismo starih Sumeraca koje je imalo oblik klina.

1701. Kog klinca (mi možeš)?(razg.)

Klinac. Šta mi možeš?

1702. Ni klinca (neću učiniti, maknuti).

(razg.)

Klinac. Ništa neću učiniti, maknuti.

1703. Klinovo pismo. Klinov. v.uz klinast (izr.)1704. Klinovito pismo. Klinovit. v.uz klinast (izr.)1705. Bacati, podmetati kome klipove

pod noge.Klip. Podmuklo koga sprečavati u

radu, u nastojanju.1706. Vući klipak, vući se, tegliti se

klipka.(fig.)

Klipak. Nadmetati se, goniti se, prepirati se.

1707. U klici. Klica. U samom početku, u početnom stanju čega.

1708. Admiralski, kardinalski klobuk. Klobuk. Šešir naročitog oblika kao znak admiralskog, odnosno

kardinalskog dostojanstva.1709. Izvući se iz klopke. Klopka. Osloboditi se neugodne

situacije.1710. Namamiti koga u klopku,

postaviti kome klopku, uhvatiti koga u klopku.

Klopka. Dovesti koga u težak položaj, I primorati ga da se pomiri sa neugodnim posljedicama.

1711. Uleteti, upasti, zapasti u klopku.

Klopka. Naći se neočekivano u neugodnom položaju.

1712. Derati klupu. Klupa. a)ići, polaziti u školu; b) ništa ne raditi, lenčariti.

1713. Iz đačkih, školskih, gimnazijskih klupa.

Klupa. Iz vremena školovanja.

1714. Magareća klupa.(zast.)

Klupa. Odvojena, ili sprijeda ili pozadi smještena klupa u učionici

nekadašnje škole, u koju su se za kaznu stavljale nemarni i

slabi učenici.1715. Povaliti na klupu.

(zast.)Klupa. Išibati, izbatinati.

1716. Sesti, doći na optuženičku klupu.

Klupa. Odgovarati pred sudom.

1717. Tokarska klupa.(tehn.)

Klupa. Naprava s priborom za obrađivanje drveta, metla i

sl.kojom se predmeti pri obrađivanju vrte oko svoje

ose, strug.1718. U đačkoj, školskoj klupi. Klupa. U vrijeme školovanja.1719. Klupko se odmotava.

(fig.)Klupko. Zamršena situacija se bistri.

1720. Saviti se, skupiti se, smotati se u klupko.

Klupko. Skvrčiti se, zgrčiti se.

1721. Smotati koga u klupko. Klupko. Izgniječiti, izmrcvariti koga.1722. Belorepi kljakavac.

(zool.)Kljakavac. Vrsta majmuna sa velikim,

bijelim dlakavim repom; Colobus caudatus.

1723. Baciti, staviti nešto u kljun.(nar.)

Kljun. Pojesti, popiti nešto.

1724. Još si žut oko kljuna, još ti se žuti kljun.

Kljun. Mlad si još i neiskusan.

1725. Uzdati se u se, i u svoje kljuse. Kljuse. Oslanjati se samo na sebe i na svoju snagu.

1726. Biti, nalaziti se pod ključem. Ključ. Biti zatvoren, dobro čuvan.1727. Držati, imati ključeve od čege. Ključ. Imati nešto u svojoj vlasti,

upravljati nečim.1728. Držati koga, što pod ključem,

metati, staviti, stavljati koga, što pod ključ.

Ključ. Zaključavati, kriti, sakrivati.

1729. Kuća (zgrada) na ključ.(arhit.)

Ključ. Kuća sa dva krila, koja se sastavljaju pod pravim uglom.

1730. Leteti u ključu (o pticama). Ključ. Letjeti u obliku ključa.1731. Otvoriti nešto zlatnim ključem. Ključ. Dokopati se nečega mitom.1732. Predate kome ključeve od čega. Ključ. Staviti kome što na

raspolganje.1733. Zatvoriti se pred kim sa sedam

ključevaKljuč. Ne odavati nikako i ničim

svoje mišljenje.1734. Ključna kost.

(anat.)Ključni. Ključnica.

1735. Od kmeta i beseda. Kmet. Kakvav je ko čovjek, onakav mu je i govor.

1736. Baciti se na knjigu. Knjiga. Odati se nauci, učenju, čitanju.1737. Baviti se knjigom. Knjiga. Baviti se naukom.1738. Bela, plava, siva knjiga.

(pol.)Knjiga. Knjiga u kojoj neka država

objavi dokumente o nekom važnom događaju s namjerom

da opravda svoj postupak.1739. Brodska knjiga.

(pom.)Knjiga. Knjiga koju obavezno void

kapetan broda i u koju se unose svi podaci i značajni

događaji na putovanju.

1740. Crna knjiga. Knjiga. Knjiga u koju državni organi bezbijednosti unose imena opasnih ili sumnjivih ljudi.

1741. Čovek od knjige i (pera). Knjiga. Učen, obrazovan čovjek.1742. Dzepna knjiga. Knjiga. Knjiga maloga formata koja se

može nositi u dzepu.1743. Glavna knjiga.

(trg.i fin.)Knjiga. Knjiga u knjigovodstvu u koju

se unose svi izdaci i primci i iz koje se vidi imovinsko stanje

sa svim promjenama.1744. Govoriti kao iz knjige. Knjiga. Govoriti vješto, pametno,

lako, glatko.1745. Gutati knjige. Knjiga. Brzo, mnogo i s ljubavlju čitati

knjige.1746. Izručiti knjigu.

(nar.)Knjiga. Svršiti školovanje, biti učen.

1747. Knjiga kopija.(trg.)

Knjiga. Knjiga prepisa prepisa trgovačkih pisama.

1748. Knjiga mudrosti. Knjiga. a)jedna od starozavjetnih knjiga; b)fig.knjiga koja sadrži

mnogo korisnih i mudrih savjeta.

1749. Knjiga sa sedam pečata. Knjiga. Nešto nedokučivo, nedostižno, nepristupačno da

se shvati.1750. Knjige kažu.

(nar.)Knjiga. U knjigama piše.

1751. Knjige na proroka, knjige na proroke.

(nar.)

Knjiga. Proročka knjiga, proročke knjige.

1752. Ljudi od tre knjige. Knjiga. Slabo, površno obrazovani ljudi.

1753. Misna knjiga. Knjiga. Velika knjiga iz koje svještenik čita pri misi, bogosluženju.

1754. Molitvena knjiga. Knjiga. Molitvenik.1755. Ne ide mu knjiga od ruke. Knjiga. Slabo uči.1756. Nije za knjigu. Knjiga. Nije za školovanje.1757. Oglasna knjiga. Knjiga. Knjiga u kojoj starješina

ustanove objavljuje svoje naredbe.

1758. On(a) je otvorena knjiga. Knjiga. On(a) je otvoren(a) iskren(a), koji (koja) ništa ne otkriva.

1759. On(a) je živa knjiga. Knjiga. On(a) je pun(a) znanja.

1760. Pala knjiga na dva (tri) slova. Knjiga. Ostao je mali broj ljudi koji vrše neki posao.

1761. Predate se knjizi, prionuti uz knjigu.

Knjiga. Marljivo učiti.

1762. Priručna, ručna knjiga. Knjiga. Knjiga koja je često potrebna jer sadrži podatke koje je lako

naći.1763. Sibilinska knjige. Knjiga. Proročke knjige ( u klasičnoj

starini prema proročici Sibili).1764. Knjige na proroke, starodavne,

starostavne knjige.(nar.)

Knjiga. Knjige stare u kojima su opisani prošli događaji i nagovještavati budući.

1765. Ti umeš sa knjigom besediti.(nar.)

Knjiga. Svršio si škole, učen si.

1766. Učiti knjigu.(nar.)

Knjiga. Školovati se.

1767. Zemljišne knjige. Knjiga. Službene katastarske knjige u u koje se unose podaci o

vlasništvu zemlje.1768. Zlatna knjiga. Knjiga. a)ist.knjiga u koju su nekad u

Veneciji zlatnim slovima bila upisana imena svih plemića u Veneciji; b)knjiga s imenima

slavnih ljudi.1769. Živeti u knjigama. Knjiga. Provoditi vrijeme čitajući i

pišući knjige.1770. Dvojno, dvostruko

knjigovodstvo.(fin.)

Knjigovodstvo. Sistem knjiženja sa dva niza računau glavnoj knjizi, u

jednom se bilježe formalne promjene u dobrima, u

drugome pojedina opadanja i rast čiste imovine.

1771. Kameralističko knjigovodstvo.(fin.)

Knjigovodstvo. Knjigovodstvo državnih i javnih ustanova koje svoje

poslovanje vode na temelju unaprijed utvrđenog prihoda i

rashoda ili budzeta.1772. Antikvarno knjižarstvo. Knjižarstvo. Trgovina starih i rijetkih

knjiga.1773. Književni jezik. Književni. Jezik obrazovanog društvenog

sloja nekog naroda koji se ne poklapa s narodnim jezikom.

1774. Književna krađa. Književni. Plagijat.1775. Književna svojina. Književni. Isključivi pravo autora

književnog djela.1776. Lepa književnost. Književnost. Beletristika (pjesme, romani,

pripovijetke, drame).1777. Knjižiti na čiji račun. Knjižiti. Pripisivati kome.

1778. Knjiška uš, vaš, moljac.(zool.)

Knjiški. Kukac, insekt koji živi u starim knjigama; Atropus pulsatoria; fig.i pej.onaj koji mnogo rije

po knjigama i neprestano nešto istražuje.

1779. Bilo ko, ko bilo. Ko. Ma ko.1780. Bog (đavo) zna ko. Ko. Niko ne zna.1781. Gde ko. Ko. Na raznim mjestima (jedan

ovdje, drugi ondje).1782. Ko ga zna, ko zna. Ko. Ne zna se, nepoznato je.1783. Ko god. Ko. Svaki onaj koji, ma ko.1784. Ko kuda, kuda ko (razbežati se). Ko. Na razne strane.1785. Malo ko (ima, zna i sl.) Ko. Vrlo su rijetki koji…..1786. Neće mačka kobasice.

(ir.)Kobasica. Kaže se za onoga koji nešto

živo želi, a ne može postići, pa se pravi da mu do toga nije

stalo.1787. Omiče se kao masna kobasica. Kobasica. Ide glatko.1788. Više je dana nego kobasica. Kobasica. Valja štedjeti.1789. Trule kobile. Kobila. Momačka igra u kojoj jedna

grupa zajahuje na drugu pa ako prva izdrži terat, mijenjaju

se.1790. Kovati brunde. Kovati. v.uz brunda (izr.)1791. Kovati novac, pare. Kovati. Lako, bez muke zarađivati u

velikoj količini novac.1792. Kovati koga u nebo, u zvezde. Kovati. Mnogo hvaliti, isticati.1793. Kovati železo, gvožđe dok je

vruće.(posl.)

Kovati. Raditi, djelovati na vrijeme, dok su prilike, okolnosti takve.

1794. Kovačnica novca. Kovačnica. Državna ustanova za kovanje novca.

1795. Plemenite kovine. Kovina. Zlato, srebro, platina i živa.1796. U kovitlac (leteti, okretati se,

trčati, morati se i sl.).Kovitlac. U krug, kružno, glavačke,

gore-dole, ispreturano (letjeti i sl.)

1797. Kovčali čakšire. Kovčali. Koji ima kopče, koji je iskićen kopčama.

1798. Zavetni kovčeg. Kovčeg. Lađa u kojoj je, prema Bibliji, Noje spasao svoju obitelj,

porodicu i životinje od opšteg potopa.

1799. Bela, crna, žuta koža. Koža. Bijela, crna i žuta rasa.1800. Biti krvav pod kožaom. Koža. Biti kao i ostali ljudi, imati

običnr ljudske slabosti i sklonosti.

1801. Biti, naći se u svojoj koži. Koža. Snaći se, osjećati se ugodno, sigurnije.

1802. Brati kožu na šiljak. Koža. v.uz brati (izr.)1803. Celu (čitavu, zdravu) kožu

izneti.Koža. Izići iz kakvog okršaja, iz kakve

opasnosti bez povrede.1804. Da iz kože iskočiš (iziđeš). Koža. Biti u najvećem nestrpljenju,

uzbuđenju zbog čega, biti van sebe.

1805. Debelu (tvrdu) kožu imati. Koža. Biti neosjetljiv prema uvredama, grdnji i sl.

1806. Derati (guliti) kožu kome (s leđa).

Koža. Bezobzirno, nemilosrdno iskorišćavati, pljačkati, tlačiti,

ugnjetavati.1807. Do (gole) kože (pokisnuti,

opljačkati, svući koga).Koža. Potpuno (pokisnuti, opljačkati,

svući koga).1808. Isterati iz kože (koga). Koža. Izvesti iz strpljenja, iz takta.1809. Izneti (svoju) kožu na Pazar. Koža. Izložiti se najvećoj opasnosti.1810. Iz ove kože se ne može, nema

(se) kud (nikud, nikamo).Koža. Nemoguća je ma kakva

promjena, nema izlaska iz položaja u kome se neko

nalazi.1811. Jadna li ti tvoja koža. Koža. Čekaju te teške posledice,

teško tebi (obično u prijetnji).1812. Kost i koža, sama koža i kosti. Koža. Vrlo mršav.1813. Koža mi se ježi. Koža. U velikom sam strahu,

zgražavam se od užasa.1814. Krojiti kome kožu. Koža. Samovoljno raspolagati čijom

sudbinom.1815. Na svojoj koži osetiti, uveriti se

svojom kožom.Koža. Iskusiti nešto neugodno,

rđavo.1816. Nije u dobroj koži. Koža. Slabog zdravlja.1817. Platiti svojom kožom. Koža. Izgubiti život, položaj, imanje.1818. Pod kožu se podvući (uvući. Koža. Ući u volju kome, dodovoriti

se laskanjem.1819. Svoju kožu čuvati, spasti. Koža. Čuvati, spasti sebe ne brinući

se za druge.1820. Tiče se čije kože (radi se o čijoj

koži).Koža. Tiče se koga.

1821. U čijoj koži biti (naći se), u čiju kožu se staviti.

Koža. Biti, naći se u čijem položaju (obično rđavom, teškom).

1822. Uhvatiti se koga kao krpuša, krpelj, kože.

(nar.)

Koža. Držati se koga neprestano i nametljivo.

1823. Vuk pod ja(g)njećom kožom, vuk u očijoj koži.

Koža. Rđav čovjek koji svoje rđave namjere krije pod maskom

plemenitosti, blagosti.

1824. Zaviriti kome pod kožu. Koža. Upoznati čije skrivena namjere.

1825. Plovna kožica. Kožica. Kožica razapeta između prstiju zadnjih udova kod nekih ptica

i vodozemaca.1826. Isprašiti kome kožuh. Kožuh. Dobro koga izbiti, istući.1827. Dati kozi da čuva kupus. Koza. Siguran neuspjeh.1828. Derati istu (staru, svoju) kozu. Koza. Govoriti, tvrditi stalno jedno

te isto.1829. Divlja koza.

(zool.)Koza. Divlja životinja iz roda jelena,

divokoza.

1830. I kupus spas(i)ti i koze nahraniti, i vuk sit i koza cela.

Koza. Zadovoljiti dvije protivničke strane.

1831. Nisu mu sve koze kod kuće (na broju).

Koza. Nešto nije (s njime) u redu.

1832. Sanska koza. Koza. Domaća koza plemenite pasmine.

1833. Kozija staza (koziji put). Koziji. Vrlo uzak i strmenit put.1834. Probila ga kozija dlaka.

(nar.)Koziji. Posijedio je.

1835. Sterati koga u koziji rog. Koziji. Stjerati koga u škripac, dokazati mu nešto čemu ne

može protivurečiti.1836. Tera baba kozliće. Kozlić. Nešto što je uzaludno,

varljivo, prividno, fatamorgana.

1837. Stari kozoš. Kozoš. Čovjek ženskaroš.1838. Koja korist (fajda, sreća). Koji. Šta vrijedi.1839. Koje dobro?

(razg.)Koji. Šta je novo?

1840. Koje je vreme? Koji. Koliko je sati?1841. Koji bilo. Koji. Makar koji, billo koji.1842. Koji god. Koji. Svaki koji, bilo koji.1843. Koji je (datum) danas.

(razg.)Koji. Koji je dan.

1844. Kojim slučajem, kojom srećom. Koji. Slučajno.1845. (Po) koji put. Koji. Katkad(a), ponekad.1846. U koji mah. Koji. Čim.1847. Za koji dan. Koji. Uskoro, posle nekoliko dana.1848. Morska koka.

(zool).Koka. Biserka.

1849. Doći će koka na sedalo (na jaja). Koka. Pružiće se prilika za osvetu.1850. I ćorava koka nađe zrno. Koka. I budala katkad kaže ili učini

što pametno.1851. Morski kokot. Kokot. Vrsta morske ribe velike glave;

(zool.) Dactylopterus volitans.1852. U prve, druge, treće kokote. Kokot. Kad kokoti, petlovi u noći i

pred zoru prvi, drugi ili treći put stanu kukurikati.

1853. Bolje danas jaje nego sutra kokoš.

Kokoš. Bolje danas manje i sigurno nego sjutra više a nesigurno.

1854. Drži se kao pokisla kokoš. Kokoš. Sav je potišten, utučen.1855. I slepa (ćorava) kokoš nađe

(koje) zrno.(posl.)

Kokoš. I onaj koji je nesposoban može ponekad da postigne

uspjeh.

1856. Koja kokoš mnogo kakoće, malo jaja nosi.

Kokoš. Ko mnogo govori malo radi, mnogo riječi, malo djela.

1857. Kokoš mu je pamet pozobala. Kokoš. Postao je bespaametan, pobenavio je.

1858. Morska kokoš.(zool.)

Kokoš. v.biserka.

1859. S kokošima leći, s petlovima ustati.

Kokoš. Rano leći, rano ustati.

1860. Stara kokoš.(pogrd.)

Kokoš. Stara žena.

1861. Kokošija prsa.(med.)

Kokošiji. Uska prsa.

1862. Kokošije slepilo (mrak).(med.)

Kokošiji. Očna bolest usled koje čovjek ne vidi čim se malo smrači.

1863. Borna kola.(vojn.)

Kola. Specijalna motorna oklopljena kola koja se kreću pomoću

gusjenica, tenk.1864. Ići na kolima. Kola. Voziti se.1865. Izgrditi koga na pasja kola. Kola. Izgrditi koga žestoko.1866. Kola su mu krenula nizbrdo,

niza stranu, strmo.Kola. Počela je propadati, propada.

1867. Kola su mu udarila u breg, pukla mu osovina na kolima.

Kola. Zaustavljen je u napredovanju, postao je bespomoćan.

1868. Mala kola, Velika kola.(astr.)

Kola. Sazvežđa na sjevernom nebu.

1869. Nepodmazana kola škripe. Kola. Kaže se za onoga koji uslovljava vršenje službenih

poslova primanjem mita.1870. Ni u kola, ni u saone. Kola. Govoriti bez veze, bez smisla,

lupetati.1871. Podmazati nečija kola. Kola. Podmititi nekoga.1872. Sila kola lomi. Kola. Kaže se kad se hoće opravdati

nedoslednost u načelima pod pritiskom nužde.

1873. Skrhala se, slomila se kola na Kola. Na mene je pala sva krivica I

meni. odgovornost.1874. Upreći koga u čija (tuđa) kola. Kola. Učiniti da radi za koga.1875. Zakočiti kola čemu. Kola. Spriječiti dalji razvoj.1876. Popucali mu svi kolani. Kolan. Sve je kod njega rđavo, sve su

ga nade izdale, postao je bespomoćan.

1877. Biti tanak, suv kao kolac. Kolac. Biti vrlo mršav.1878. Drži se kao da je progutao

kolac.Kolac. Drži se jako ukočeno.

1879. Ljudi s koca i konopca. Kolac. Oni koji su lošeg morala, zlikovci.

1880. Omastiti kolac. Kolac. Biti nabijen na kolac, biti kažnjen smrću.

1881. Stoji mi kao kolac u grlu.(razg.)

Kolac. O neukusnom jelu koje izaziva odvratnost I teško prolazi kroz

gušu.1882. Tesati kome ko(l)ce na glavi.

(fig.)Kolac. Grdno, grubo postupati s kim,

zlostavljati koga.1883. Zatvoriti kuću mrtvim ko(l)cem. Kolac. Napustiti kuću da ostane

pusta, zatvoriti je.1884. Nadati se (tome, ovome)

kolaču.Kolač. Očekivati nešto veoma

neugodno.1885. Razvukao kao testo za kolače. Kolač. Razvukao nadugo i široko.1886. Skakati, svijati se na (u) kolače.

(nar.pesn.)Kolač. Kaže se o konju kad trči

uzagrapce, u galopu.1887. Umesiti, ispeći, spremiti kome

kolače.(ir.)

Kolač. Postaviti kome stupicu, zamku, staviti, dovesti koga u

težak položaj.1888. Ko bi svemu svetu umesio

kolač.Kolač. Ko bi čitavom svijetu ugodio.

1889. Iskočiti iz kolevke. Kolevka. Biti tek na početku zrelijeg doba.

1890. Među kolevkom i grobom. Kolevka. U životu.1891. Od kolevke do motike. Kolevka. Od rođenja do smrti.1892. Adamsko koleno.

(nar.)Koleno. v. uz adamski (izr.)

1893. Baciti (staviti) koga na kolena.(ret.)

Koleno. Primorati koga da se preda, da se pokori.

1894. Do kolena (blato, krv). Koleno. Vrlo mnogo (blata, krvi).1895. Do kolena biti kome. Kome. Biti neznatan, sitan.1896. Evino koleno. Koleno. Žene uopšte.1897. Iz (od, s) kolena na (u) koleno. Koleno. a)po nasledstvu, od oca na

djecu; b)po tradiciji, od starijeg naraštaja na mlađi.

1898. Kolena mu klecaju. Koleno. a)vrlo je umoran; b)u velikom je strahu.

1899. Kolena mu dršću (tresu se), podsekoše mu se kolena.

Koleno. U velikom je strahu.

1900. More mu je do kolena. Koleno. Čini mu se da za njega nema teškoće, sve lako savlađuje.

1901. Na kolenima moliti nešto. Koleno. Vrlo ponizno i pokorno moliti nešto.

1902. Na kolenima videti nekoga. Koleno. Vidjeti nekoga savladana, pokorena.

1903. Pasti na kolena.(ret.)

Koleno. Kleknuti.

1904. Preko kolena lomiti (prelomiti) Koleno. (U)raditi brzo, žurno, naprečac, ne razmišljajući

mnogo.1905. Prignuti (saviti) koleno pred

kim.Koleno. Priznati nečiju prednost,

pokoriti se kome.1906. Svečevo koleno. Koleno. Vlast proroka Muhameda.1907. Rođak u sedmom (devetom)

kolenu.Koleno. Vrlo dalek ili nikakav rođak.

1908. Uz koleno (biti, sedeti, rasti). Koleno. Biti u milosti čijoj, biti kome mio.

1909. Vera na kolenu.(nar.)

Koleno. Vjera, riječ koja se lako krši.

1910. Kolera peradi (živine).(vet.

Kolera. Opasna zarazna bolest peradi (živine) od koje najčešće

obolijevaju kokoši; Cnolera avium.

1911. Mala kolera. Kolera. Vrsta blaže kolere, kolerina.1912. Pomična koliba.

(ist.vojn.)Koliba. U rimskoj vojsci koliba na

točkovima, u kojoj je bila greda sa metalnom glavom ovna za razbijanje gradskih

bedema.1913. Kolibar lepi.

(zool.)Kolibri. Vrsta kolibra; Trochilius

mosquitus.1914. Kolik(i) bilo, kolik(i) god, kolik(i)

god mu drago, kolik(i) mu drago, ma kolik(i).

Kolik. Kad se dopušta bilo koja mjera, količina, veličina.

1915. Kolik što. Kolik. Tek što.1916. Koliko bilo, god, koliko mu

drago, ma koliko, makar koliko.Koliko. Kad se dopušta neodređeno

bilo koja veličina.1917. Koliko danas (jučer, noćas,

sutra, večeras, do mraka).Koliko. Još, već danas (jučer, noćas,

sjutra, večeras, do mraka).1918. Koliko i koliko (puta). Koliko. Vrlo često.1919. Koliko-toliko. Koliko. Donekle, barem nešto.1920. Videti, znati koliko je sati. Koliko. Vidjeti, znati, pravo, stvarno

stanje stvari.

1921. Električno kolo. Kolo. Kružno strujanje električne struje.

1922. Gde bi bilo kolo bez kokana.(nar.)

Kolo. U svakom poslu ima kolovođa.

1932. Ksao nepodmazano kolo (škriplje, škripi).

(fig.)

Kolo. O nečemu što se s mukom, naporom kreće, napreduje.

1933. Kolo naokolo. Kolo. Svuda naokolo.1934. Kolo sreće.

(zast.)Kolo. Nestalnost sreće u životu (prema

slici Fortune, boginji sreće kod starih Rimljana, koja stoji na krugu,

kolu).1935. Krvavo kolo (početi,

zaigrati).Kolo. Početi sjeći, ubijati.

1936. Krvno kolo.(nar.)

Kolo. Ljudi odabrani da sude pri umirivanju krvne osvete.

1937. Nagaziti na vilinsko kolo.(prazn.)

Kolo. Nagaziti na sugreb, na čini.

1938. Peto kolo (na kolima). Kolo. O nekome koji je potpuno nepotreban, nekoristan, suvišan.

1939. Povesti (zaigrati, zavrteti) kolo.

Kolo. Staviti u pokret, početi djelovati, pokrenuti akciju.

1940. Pozvati u kolo. Kolo. Pozvati na rad, na sudjelovanje, učešće u radu.

1941. Staviti (stavljati) štap u kolo.

Kolo. Smetati, sprečavati koga u radu.

1942. Šuplje kolo.(vojn.nar.pesn.)

Kolo. Pješadijski stroj u obliku četvorokupa, četvorougla.

1943. Ko se u kolo hvata, u noge se uzda; ko se u

kolo hvata, mora poigrati.(nar.posl.)

Kolo. Ko se prima kakvog posla mora računati I na teškoće i na zapege.

1944. U kakvom si kolu, onako igraj.

Kolo. Svoje postupke treba udešavati prema drugima.

1945. Uhvatiti se u čije kolo. Kolo. Udružiti se sa kim u radu.1946. Voditi kolo. Kolo. a)biti kolovođa u kolu;

b)biti na čelu u kakvoj zajedničkoj akciji.

1947. Vrzino kolo. Kolo. a)prazn.noćno zborište, sastanak vještica;

b)fig. zbrka, metež.1948. Peta kolona. Kolona. Saradnici i plaćenici vanjskog,

spoljnog, neprijatelja koji u vlastitoj zemlji upiru put

1

porobljivaču i agresoru.1949. Kolonjska voda. Kolonjski. Rastvor mirišljavih tvari, materija u

alkoholu, koji služi za toaletne svrhe i za osvježavanje.

1950. Kolos na glinenim nogama.

Kolos. Stvar naoko, izvana, spolja velika i snažna, a iznutra slaba.

1951. Biti na (u) koloseku. Kolosek. Biti u toku kakve aktivnosti.1952. Izbaciti iz (redovnog)

koloseka.Kolosek. Izbaciti iz (redovnog) rada.

1953. Izići iz koloseka. Kolosek. Izići iz redovnog toka života.1954. Mrtvi (slepi) kolosek.

(žel.)Kolosek. Železničke tračnice, sine koje su po

strani od glavnih prolaznih kolosijeka i koje su sa njima

spojene samo jednim krajem (služe za suvišne, rezervne

vagone).1955. Postaviti na (u) kolosek. Kolosek. Staviti u kretanje, udesiti,

organizovati.1956. Staviti na mrtvi (slepi)

kolosek.Kolosek. Staviti u stanje mirovanja,

neaktivnosti.1957. Uskočiti, ući, vratiti se u

normalni kolosek.Kolosek. Početi, nastaviti dotadašnji način

života i rada.1958. Kolut-kotva.

(fiz.)Kolut. Dva koluta od metala, namotana

žicom, koji okrećući se i tarući se među sobom proizvode el.struju.

1959. Udarile na me časti kao na šarova kolje.

(šalj.)

Kolje. Udarile na me mnoge časti, obsipaju me častima.

1960. Miriše na koljivo. Koljivo. Neće dugo živjeti, umrijeće skoro.1961. Čovek od komada. Komad. Potpun u svakom pogledu.1962. Dati, osigurati kome

komad hleba.Komad. Osigurati kome materijalnu stranu

života.1963. Dočepati se svoga

komada.Komad. Postati materijalno osigzran.

1964. Govoriti od komada, čitati kome čitulju od komada.

Komad. Odlučno, odršito govoriti.

1965. Ići u svet za komadom hleba.

Komad. Ići za zaradom.

1966. Metnuti kome crn komad u torbu.

Komad. Napakostiti kome.

1967. Politika od dana i komada.

Komad. Dnevna politika, bez perspektive.

1968. Raditi za dan i komad. Komad. Raditi koliko je potrebno za život svakog dana.

1969. Živeti o svom komadu. Komad. Živjeti od svog rada.1970. Kao na komandu, kao po Komanda. Odmah, najedanput, složno.

komandi.1971. Komanda mesta,

komanda područja.Komanda. Vojne ustanove u vrijeme

narodnooslobodilačke borbe koje su obuhvatale određeni dio

operativnog područja.1972. Vrhovna komanda. Komanda. Zapovjedništvo nad čitavom

vojnom snagom jedne države.1973. Komanditno društvo.

(trg.)Komanditni. Vrsta trgovačkog društva s

ograničenim jemstvom (u kapitalističkom sistemu).

1974. Malaričan, malarični komarac.

(zool.)

Komarac. Komarac koji ubodom unosi u krv ubodenog čovjeka uzročnike

malarije; Anopheles.1975. Njemu je i komarac

muzika.Komarac. On i dosadno prima kao prijatno.

1976. Praviti od komarca magarca.

Komarac. Neznatnu stvar prikazivati kao nešto od velike važnosti.

1977. Terati komediju. Komedija. Šaliti se, rugati se, pretvarati se.1978. Komentar je suvišan,

izlišan.Komentar. Sve je jasno, nije potrebno nikakvo

objašnjenje.1979. Dati se na komenciju. Komencija. Oporukom, testamentom ostaviti

nekome svoje imanje s tim da oporučitelja hrani do smrti i

sahrani.1980. Komercijalni sistem.

(ekon.)Komercijalni. Sistem državne privredne politike

koji povlašćuje trgovinu na štetu poljoprivrede.

1981. Narodni komesar. Komesar. član vlade u SSSR-u do 1946. godine.

1982. Narodni, pučki komesarijat.

Komesarijat. Centralni organ pojedinih grana državne uprave ili vlada u SSSR-u

do 1946.god.1983. Nacionalni komitet.

(ist.)Komitet. Privremena vlada Jugoslavije u II

svjetskom ratu.1984. Mračna komora. Komora. a)fot.zamračena prostorija u kojoj

se obavljaju svi poslovi oko dobijanja pozitiva i negativa; b)unutrašnji dio fotografskog

aparata u koji se umeće fotografska ploča.

1985. U kompaniji. Kompanija. Zajedno.1986. Izgubiti kompas, biti,

lutati bez kompasa.Kompas. Živjeti bez idejne orijentacije.

1987. Robna kompenzacija.(trg.)

Kompenzacija. Nabavljanje neke robe na taj način što se mjesto plaćanja novcem

daje druga roba (posebno u

trgovini sa inostranstvom).1988. Kompleks niže vrednosti.

(psih.)Kompleks. Osjećanje niže vrijednosti koje se

javlja kod nekoga u svakoj težoj situaciji u koju zapadne.

1989. Kompleksan broj.(mat.)

Kompleksan. Broj sastavljen od realnih i imaginarnih veličina.

1990. Komplementarne boje.(fiz.)

Komplementaran. Boje koje se dopunjuju; spektralne boje koje pomiješane daju bijelu

boju.1991. Komplementarni, kutovi,

uglovi.(mat.)

Komplementaran. Kutovi, uglovi koji zajedno čine, kut ugao od 90°.

1992. Pariska komuna.(ist.)

Komuna. Revolucionarna vlada pariskih radnih masa u proleterskoj

revoluciji, 1871.godine.1993. Vojni, ratni komunizam.

(ist.)Komunizam. Ekonomska politika sovjetske

države za vrijeme građanskog rata 1918-1920.godine.

1994. Obeća(va)ti nekome Markove konake.

Konak. Obeć(av)ati kome vrlo mnogo, sve i sva.

1995. Pasti na konake. Konak. Doći na konačenje, noćenje.1996. Pričati Markove konake. Konak. Pričati dugo i široko, opširno i

koješta.1997. Ne moći doći sa kim ni na

kakav konat.Konat. Ne moći se sporazumjeti.

1998. Učiniti sa kim konat. Konat. Obračunati se.1999. Beli konac.

(šalj.)Konac. Rakija.

2000. Biti igračka na čijem koncu.

Konac. Raditi ono što drugi hoće.

2001. Držati konce u svojim rukama, uzeti konce u

svoje ruke.

Konac. Držati, uzeti vlast, upravu nad čim.

2002. Ići kao po koncu. Konac. Ići kako treba.2003. Momak s konca. Konac. U svakom pogledu kako treba,

savršen u svemu.2004. Pod konac (odseći,

odrezati, načiniti i sl.)Konac. Ravno, pravo.

2005. Pohvatati konce (čije, čemu).

Konac. a)shvatiti smisao, ono što je glavno, razumjeti;

b)pohvatati čije veze.2006. Pomrsiti, smrsiti konce

kome.Konac. Pobrkati kome račune, namjere.

2007. Predvideti što na konac. Konac. Predvidjeti što tačno, do sitnice.2008. Presti konce. Konac. Tajno snovati, pripremati što.

2009. Pričati s konca, s konopca.

Konac. Pričati bez reda, o svemu i svačemu, odvud i odonud.

2010. Sakriti, zaturiti konce. Konac. Sakriti svoje namjere.2011. Staviti život na konac. Konac. Izložiti velikoj opasnosti.2012. Terati mak na konac. Konac. Tvrdoglavo i do sitnica ostajati pri

svome, insistirati na sitnicama.2013. Visiti o koncu.

(na pr.glava, život).Konac. Biti u velikoj životnoj opasnosti.

2014. Bez kraja i konca. Konac. Neprestano, bez prekida.2015. Da konca konaca. Konac. Zauvijek.2016. Na koncu konaca, na

koncu krajeva.Konac. Sasvim na kraju, najzad,

naposletku.2017. Naći čemu konca i kraja. Konac. Vidjeti, dočekati svršetak čega.2018. Nema konca, nema ni

konca ni kraja čemu (na pr.priči. svađi i sl.)

Konac. Nikako da se završi (o nečemu što veoma dugo traje, čemu je teško

dokučiti kraj).2019. Od kraja do konca. Konac. Potpuno tačno, do sitnica.2020. Narodni (Nacionalni)

konvent.(ist.)

Konvent. Najviše predstavničko vijeće u vrijeme francuske buržoaske revolucije potkraj 18.stoljeća.

2021. Goniti ko(l)cem i konopcem.

Konopac. Nemilosrdno kažnjavati.

2022. Ići pod konopac. Konopac. Ići na vješala.2023. Igrati na konopcu. Konopac. Nalaziti se u opasnim situacijama u

kojima je potrebna velika vještina da se izbjegne katastrofa.

2024. Ljudi s koca i konopca. Konopac. Ljudi sumnjive prošlosti, spremni da učine svako zlo.

2025. Ne govori o konopcu u kući obešenog.

Konopac. Trba izbjegavati govor koji može u nekome izazvati teške i neugodne

uspomene.2026. Omastiti konopac. Konopac. Biti obješen.2027. Plesti za koga konopac. Konopac. Raditi kome o glavi.2028. Poslati kome svileni

konopac.(ist.)

Konopac. Dati kome na znanje da je osuđen na smrt, i da je bolje da se sam

ubije nego da bude predan krvniku (kazna kojom su sultani kažnjavali

svoje vojskovođe ako bi izgubili bitku ili svoje doglavnike kad bi

kod njih pali u nemilost).2029. Dati kome kontru. Kontra. Oštro suprostaviti.2030. Glavna kontrola.

(ist.)Kontrola. Najviši državni nadzorni organ u

bivšoj Jugoslaviji.2031. Osuđen u kontumaciji.

Kontumacija.Kontumacija. Osuđen iako nije prisustvovao

suđenju.

2032. Konferencija za štampu. Konferencija. Sastanak na kome neki političar, državni funkcioner ili kakva istaknuta osoba javnog ili

kulturnog života daje izjave zajavnost ili odgovara na pitanja

novinara.

2033. Koncentracija kapitala.(ekon.)

Koncentracija. Skupljanje, zbijanje sredstava proizvodnje u rukama sve manjeg

broj kapitalista.2034. Koncentracija

proizvodnje.(ekon.)

Koncentracija. Proces sakupljanja, zbijanja proizvodnje u sve veća preduzeća.

2035. Visiti o (slabašnom) končiću.

Končić. v.uz konac (izr.)

2036. Biti na konju. Konj. Posle teškoća naći se u povoljnim prilikama.

2037. Darovanu (darovnome) konju se ne gleda u zube.

(posl.)

Konj. Poklonu se ne prigovara.

2038. Gospodareve oči konja goje.

Konj. Uspjeh zavisi od savjesnog nadzora.

2039. Govoriti s konja. Konj. Oštro, brzo govoriti.2040. Konj krilaš, konj Pegaz.

(mit.)Konj. a)krilati konj Zevsov;

b)fil.pjesničko nadahnuće.2041. I konj od sto dukata

posrne.Konj. I najpametniji može pogriješiti.

2042. I mi konja za trku imamo. Konj. Nismo gori od tebe, vas.2043. Morski konj.

(zool.)Konj. Vrsta morskog sisara; Rosmarus

rosmarus.2044. Na belom konju (doći,

osvanuti).(nar.)

Konj. Sa snijegom.

2045. Narasti do konja i do sablje.

(nar.pesn.)

Konj. Postati sposoban za boj i za vojsku.

2046. Nilski (vodeni) konj.(zool.)

Konj. Vrsta sisara biljoždera koji živi u jezerima i rijekama tropske Afrike;

Hippotamus amphibius.2047. Od muve činiti (praviti)

konja.Konj. Previše uveličavati što neznatno.

2048. S konja na magarca (sići, pasti).

Konj. (S)pasti sa boljeg na gore.

2049. Trojanski konj. Konj. Onaj koji se negdje ubaci ili lukavo uvuče da uznutra podriva,

potkopava.

2050. Vilinski konj.(zool.)

Konj. v.uz konjic (izr.).

2051. Vilin (vilinski, vilinji i sl.) konjic.(zool.)

Konjic. Vrsta kukca, insekta koji živi pored voda; Libellula depressa.

2052. Dnevni kop. Kop. Rudno nalazište blizu površine zemlje, gdje se do rude ne dopier oknima nego otkrivanjem slojeva.

2053. Kopati drugome (pod drugim) grob (jamu.

Kopati. Spremati drugome zlo, propast.

2054. Jaz između koga kopati. Kopati. Stvarati neprijateljstvo, mržnju.2055. Kopati na stogove.

(pokr.)Kopati. Nagrtati zemlju oko loze.

2056. Kopati kome oči. Kopati. Činiti kome najveće zlo.2057. Kopati oči. Kopati. Jako udariti u oči.2058. Kopati po (u) glavi, po

pameti.Kopati. Mučiti se razmišljajući.

2059. Kopati rukama i nogama. Kopati. Nastojati, truditi se svakojako, na svaki način.

2060. Ni orao ni kopao (pa ima svega).

Kopati. Ništa nije radio (pa ima svega).

2061. Ostati (ležati i sl.) kopajući nogom

(nogama).(nar.pesn.)

Kopati. Ostati, biti smrtno pogođen, usmrćen.

2062. Ko drugome jamu kopa sam u nju pada.

(posl.)

Kopati. Ko želi da upropasti drugoga, upropasti često samoga sebe.

2063. Ose kopačice.(zool.)

Kopačica. Ose koje kopaju duboke hodnike u pijesku; Crabronidac.

2064. Konjsko kopito.(bot.)

Kopito. v.kopitnjak.

2065. Baciti koplje u trnje. Koplje. Prestati se boriti.2066. Dobiti na koplju. Koplje. Dobiti boreći se kopljem.2067. Lomiti koplja (oko čega,

za što).Koplje. Boriti se, prepirati se, žestoko

braniti nešto.2068. Posle boja kopljem u

trnje.Koplje. Kad je propuštena prilika, pravi

trenutak, ne vrijedi govoriti o tome.

2069. Neće grom u koprivu.(posl.)

Kopriva. Velika nesreće obično ne pogađa sitnog, neznatnog čovjeka.

2070. U koru. Kor. U jedan glas, svi zajedno, skupno.2071. Kora bez oraha. Kora. Nešto bezvrijedno.2072. Moždana kora.

(anat.)Kora. Površinski sloj mozga kod viših

kičmenjaka i čovjeka.

2073. Ne guli kore da ne bude gore.

Kora. Ne raskrivaj istinu da ne nastradas.

2074. Osigurati, obezbediti koru kruha, živeti o (suvoj) kori hleba, čekati od drugoga

koru kruha, hleba.

Kora. Imati (nemati) ono što je najpotrebnije i najminimalnije za

život.

2075. Zemljina (zemaljska) kora.(geol.)

Kora. Vanjski, spoljašnji omotač Zemljine kugle koji je pristupačan naučnom

ispitivanju.2076. Držati korak, ići u korak (s

kim).Korak. Ići uporedo s kim, ne zaostajati.

2077. Držati se od koga korak dalje.

Korak. Ne biti s kim u prisnim odnosima.

2078. Dva-tri koraka, nekoliko koraka.

Korak. Vrlo blizu.

2079. Gigantskim koracima (ići napred, napredovati i sl.)

Korak. Vrlo brzo i uspješno napredovati.

2080. Korak napred, dva koraka natrag.

Korak. Malo napredovati, malo nazadovati.

2081. Ići korak po korak. Korak. a)ići polagano; b)postepeno, oprezno.

2082. Ići rakovim koracima. Korak. Nazadovati.2083. Jedan korak (do čega, od

čega).Korak. Vrlo blizu.

2084. Korak stope. Korak. Vrsta dječije igre.2085. Korakom (ići, poći). Korak. Polako, bez žurbe (ići).2086. Na prvom koraku. Korak. Odmah na početku.2087. Na svakom koraku. Korak. Neprestano, svudje.2088. Ni za korak, ni koraka. Korak. Nimalo, ništa.2089. Poći korak dalje. Korak. Poći malo dalje.2090. Preduzeti (učiniti) korake

(da se što izvrši, spreči i sl.).

Korak. Nastojati, potruditi se, uticati, intervenisati.

2091. Pratiti čije korake. Korak. Paziti na čije namjere i djela.2092. Pratiti koga u korak. Korak. Ne puštati koga iz vida.2093. Splesti kome korake. Korak. Dovesti koga u težak položaj.2094. Splesti se u koraku. Korak. Izgubiti korak s drugima, izići iz

takta.2095. Učiniti prvi korak. Korak. Započeti, izvršiti počiniti dio posla.2096. U dva koraka izvršiti što. Korak. Izvršiti što brzo, začas.2097. Uhvatiti korak s kim. Korak. Izjednačiti se s kim.2098. Ukopati korak. Korak. Stati.2099. Držati koga u kordi. Korda. Držati koga u zaptu, u strogosti.2100. Do korena (poznavati,

uništiti i sl.)Koren. Do temelja, posve, potpuno,

sasvim (poznavati, uništiti).

2101. Iščupati (podseći) koren čemu, iščupati što s

korenom, preseći što u korenu.

Koren. Prekinuti, onemogućiti nešto u samom početku ne dopuštajući da

se razvije.

2102. Iz korena (izmeniti, promeniti).

Koren. Sasvim, potpuno (izmijeniti, promijeniti).

2103. Pustiti (uhvatiti) korak. Korak. Učvrstiti se stalno, trajno se nastaniti negdje, ustaliti se.

2104. Vući korak (od koga ili čega).

Korak. Poticati, imati porijeklo (od koga ili čega).

2105. Zatrti korak. Korak. Uništiti, ukloniti što da se više nikako ne pojavi, iskorijeniti.

2106. Iščupati što s korenjem, pustiti (uhvatiti korenje).

Korenje. v.uz koren (izr.)

2107. Korizma baba. Korizma. v.uz baba (izr.)2108. Biti od koristi, na korist

(kome, čemu).Korist. Koristiti, pomagati kome.

2109. Izvući korist iz čega. Korist. Koristiti se čime.2110. U korist (koga, čega). Korist. U interesu koga, čega, za koga, za

što.2111. Biti na čijem koritu. Korito. Biti na čijem izdržavanju.2112. Bubrežno korito.

(anat.)Korito. Proctor ili komorica u bubregu u

koji se sabiraju kapljice mokraće.2113. Imati plitko korito.

(nar.)Korito. Biti slabog, tankog imovinskog

stanja.2114. Toviti se na čijem koritu. Korito. Hraniti se, dobro živjeti na tuđ

račun.2115. Korica kruha, hleba.

(fig.)Korica. Ono što je najpotrebnije za život.

2116. Od korica do korica. Korice. Od početka do kraja.2117. Ima ih kao korova. Korov. Ima ih mnogo.2118. Nema ga (nigde) ni od

korova.Korov. Nema ga nigde.

2119. Nice kao korov. Korov. Niče svuda, pojavljuje se svuda i gdje ne treba.

2120. Baciti u korpu (na pr.rukopis).

Korpa. Odbiti štampanje.

2121. Dati kome korpu(razg.)

Korpa. Odbiti, ne uslišiti koga.

2122. Dobiti korpu od koga. Korpa. Biti odbijen.2123. Korporativno državno

uređenje.(pol.)

Koporativan. Uređenje po privrednim granama koje ima za cilj prikrivanje klasnog

karaktera društva i afirmaciju vlasti

kapitala.2124. Korpuskularna torija

svetlosti.Korpuskularan. Teorija koja se zasniva na zamisli

da je svjetlost bujica korpuskule.2125. Crni kos.

(zool.)Kos. Turdus merula.

2126. Kos grivnjaš. Kos. Torquatus alpestris.2127. Došla (dođe) kosa do

brusa (do kamena).Kosa. Napunila se mjera, ne može se

dalje.2128. Kosa gladi. Kosa. Glad.2129. Kosa smrti. Kosa. Smrt.2130. Kosa vremena. Kosa. Vrijeme.2131. Namerila se kosa na brus,

na kamen, udarila kosa u kamen.

Kosa. Kaže se kad se sukobe ljudi koji ne žele popustiti jedan drugome.

2132. Kosa prizma.(mat.)

Kos. Tijelo kome je osovina nagnuta prema bazi i zatvara oštar kup,

ugao.2133. Kosi hitac.

(fiz.)Kos. Hitac ispaljen pod kuton, uglom

između nule i 90°.2134. Kosi kut, ugao.

(mat).Kos. Kut, ugao koji je manji od 90 °.

2135. Kosi padeži.(gram.)

Kos. Svi padeži osim nominativa.

2136. Diže mu se (ježi mu se, ide mu u vis) kosa (na

glavi).

Kosa. Osjeća veliki strah, užas.

2137. Pod sedu kosu. Kosa. Pod starost.2138. Po kosi popalo inje,

progrušala se kosa.Kosa. Postao je sijed, prosijed, posijedio

je.2139. Skočiti jedan drugome u

kosu.Kosa. Počupati se s kim.

2140. Uz kosu (biti). Kosa. Ne biti po volji.2141. Uz kosu (ići). Kosa. Protiviti se.2142. Vilina kosa.

(bot.)Kosa. a)biljka iz porodice slakova;

Cuscuta; b)tanke paučinaste niti koje lete zrakom, vazduhom u jesen; c)niti

staklene vune kao ukras na božićnom i novogodišnjem drvcu.

2143. Golub kosir.(zool.)

Kosir. Vrsta morske ribe; Myliobatis Aquila.

2144. Vilina kosica. Kosica. v.vilina kosa, uz kosa (izr.)2