Gimnastika Za Mozak (Brain Gym)

  • View
    150

  • Download
    27

Embed Size (px)

Transcript

GIMNASTIKA ZA MOZAK(BRAIN GYM)

Temeljno proizlazi iz senzomotorikog programa Edukacijske kineziologije (26 vjebi) u drugoj polovici 20 stoljea dr. sc. Paul Dennison i Gail E. Dennison vjebama se potie integracija sustava uma i tijela, odnosno integrirano djelovanje cijeloga mozga i tijela u okvirima triju dimenzija (lateralnosti, centriranja i fokusiranja)

Procesi miljenja i uenja ne dogaaju se samo u umu, ve ukljuuju itavo tijelo: - osjetila-opskrbljuju mozak informacijama iz okruenja - pokrete-izraavaju znanje i pospjeuju razvoj spoznajnih funkcija - emocije-potiu mentalne procese

Vanost integracije uma i tijela Uenje je prirodan proces osnaen senzomotorikim iskustvima, odnosima s drugim ljudima, te osjeajima uzajamne povezanosti s drugima i potovanja. Vanost spontane djeje igre, razliitih naina izraavanja (pjevanjem,crtanjem) redovite komunikacije s drugom djecom i odraslima u kojima se aktivno potiu djeja znatielja, matovitost, tjelesni pothvati i briga za blinje.

TV, raunala, videoigre, automatizirane igrake nameu se ispred fizikog kretanja, zajednikog druenja, igre, motivacije, cjelovitog doivljavanja svijeta, rjeavanja problema, znatielje, stvaralatva

Djeca prirodno ue djelovanjem i kroz interakciju s drugima TV djeci prua zadivljujue sloene komadie informacija, ali to je znanje uglavnom neintegrirano i nedostaje mu dovoljno konteksta i znaenja. Kate Moody

Kad se i kreu, to je esto natjecateljski i prisilno Igra esto jako strukturirana i ostavlja malo prostora za razvijanje djetetove inicijative, kreativnosti i mate Poeljna je igra u kojoj dijete uzima svoj poznati svijet i organizira ga u sve sloenije mentalne i emocionalne obrasce

STRES -krajnje tetan za potencijal uenja ubrzani stil ivota nesreene obiteljske prilike tetni imbenici iz okoline fizike bolesti i poremeaji esta testiranja i ocjenjivanja natjecateljski duh projicirani strah od nasilja potpomognut informacijama u medijima i TV programima

Djeca u stresnim situacijama reagiraju Gubitkom panje Loijim pamenjem Fizikim nemirom Agresijom Svaom

imbenici koji jo mogu razorno utjecati na sposobnost uenja Nepravilna prehrana Nedovoljan unos vode Nedovoljno kisika Izlaganje vanjskim zraenjima Kruti obrazovni sustav

tetni utjecaji se mogu smanjiti Igrom S vie meuljudske povezanosti Integrirajuim pokretima

Svaka situacija uenja u osnovi ukljuuje iste korake: osjetilni unos povezivanje usvajanje - djelovanje Jednostavni integrirajui pokreti usmjereni na senzoriku aktivaciju i ravnoteu pobuuju sustav uma i tijela i dovode ga u stanje spremnosti za uenje, olakavajui time svaki korak tog procesa

GIMNASTIKA ZA MOZAK mikrointervencije2 najee zapreke punoj i iroj upotrebi tih jednostavnih pokreta Duboko ukorijenjena zabluda da su um i tijelo odvojeni i da kretanje nema veze s kognitivnim sposobnostima Sumnja da jednostavne fizike aktivnosti koje zahtijevaju malo vremena i ne ovise o tehnikim pomagalima ne mogu biti osobito korisne

Primjena: Djeca:- pokreti im se sviaju, esto trae da ih izvode, pouavaju njima svoje prijatelje i jednostavno ih integriraju u svoj ivot bez potrebe za dodatnom motivacijom ili nadzorom - postizanje spremnosti za uenje na poetku kolskog dana, nakon odmora ili uine Odrasli:- naroito oni koji se bave sportom (koji zahtijevaju smirenost, usredotoenost i integriranost) ili umjetnou (tehnika izvedba obogaena osjeajima, strau to dovodi do zapanjujue dubokog umjetnikog izraza) - sprjeava propadanje kognitivnih funkcija zbog starenja ili bolesti (Alzheimer)

Ljudski mozak je funkcionalno podijeljen i moemo ga podijeliti u odnosu na koritenje Brain Gym pokreta na: Lijevu i desnu hemisferu - dimenzija lateralnosti Prednju i stranju stranu (eone renjeve i modano deblo) dimenzija fokusiranja Gornji i donji dio (koru velikog mozga i limbiki sustav) dimenzija centriranja

Lateralnost Podjela tijela i mozga na lijevu i desnu stranu Sposobnost prijelaza preko sredinje linije tijela i rada u sredinjem polju Preduvjet za koordinaciju cijelog tijela i lakou uenja gledanjem na blizinu (itanjem), pomau integraciji binokularnog vida i binokularnog sluha Nesposobnost prelaenja preko sredinje linije tijela vodi specifinim tekoama u uenju

Krino gibanje poboljava koordinaciju L-D (sve vjetine Lijene osmice oputanje oiju, vrata i ramena, poboljava Dvostruko aranje poboljava prostornu percepciju i Okretanje vrata za poboljanje disanja i veuoputenost poveanje raspona panje, vjebanje disanja dijafragmom percepciju dubine, korisno za koncentraciju, bolji periferni vid

koje ukljuuju prijelaz preko sredinje linije tijela-vizualne slune ili kinestetike), prostornu koordinaciju i orijentaciju, ravnoteu (zatvorenih oiju), sluh i vid (glasovna analiza, pisanje, itanje, sluanje)

vizualno razlikovanje poboljava razumijevanje pisanih simbola, razvija svijest o tijelu, osim koordinacije i specijalizaciju ruku i oiju, poboljava motorike vjetine, korisno za praenje uputa

Trbuno disanje za poveanje energetske razine, Slon naroito korisno za sluanje razumijevanje pri sluanju,glasovnu analizu, za pamenje redoslijeda (npr. niza brojeva)

Fokusiranje Sposobnost prijelaza preko linije koja dijeli tijelo na stranju i prednju stranu (zatiljne i eone renjeve) Nesposobnost rezultira tekoama izraavanja i nesposobnou aktivnog sudjelovanja u procesu uenja Nefokusiranim uenicima se daju obiljeja pomanjkanja panje, tekoa u razumijevanju , jezinih tekoa ili hiperaktivnosti Neka djeca su pak pretjerano fokusirana i ulau previe napora

Sova

Aktivacija ruke poboljava koordinaciju oko- ruka Pregib stopala oputa dranje tijela, poboljava

smanjuje napetost u vratu i ramenima, poboljava pokretljivost glave, poboljava vizualne i auditivne vjetine (ublaava navike kiljenja, poboljava sluno razumijevanje), pomae panji i pamenju poboljava rukopis, olakava pisanje pisanim slovima, vraa energiju u akama i prstima (oputa gr kod pisanja), pozitivno utjee na panju (raspon, usredotoivanje), poveava i kreativnost u pisanju drutveno ponaanje unapreuje komunikacijske i interakcijske vjetine

Centriranje Sposobnost prijelaza preko linije koja dijeli tijelo na gornji i donji dio tijela, te na odgovarajue funkcije gornjeg i donjeg mozga: veliki mozak (apstraktno miljenje) i srednji mozak (emocionalni sadraj) Nita ne moemo nauiti bez emocija i osjeaja za smislenost Nesposobnost centriranja vodi u iracionalni strah, nesposobnost doivljavanja ili izraavanja emocija

Kvaenja jasnije sluanje i govorenje (poboljavakomunikaciju), bolja ravnotea i koordinacija, bolja samokontrola i osjeaj povezanosti s drugima, poveava dobar osjeaj u okolini (smanjuje preosjetljivost)

Energetsko zijevanje poveava oksidacijuza uinkovito i oputeno funkcioniranje izuzetno aktivira uenje, razbuuje mozak i poboljava koncentraciju, omoguava bolju verbalnu i neverbalnu komunikaciju (poboljava itanje naglas, pjevanje, kreativno pisanje, javni govor)

Hvala na panji!