vjera dru{tvo kultura

GlasGlasIslamaIslama

ZAJEDNO ILI ODVOJENOSSttrraannaa 33

Sejjid Qutb

EL-FATIHASSttrraannaa 1188

INTERVIEW:

MMrr.. IIzzuuddiinn [[UU[[EEVVII]]

KU]A NE STOJI NA ZEMLJI NEGO NA @ENI

SSttrraannaa 44

SSttrraannaa 1188

SSSS IIII HHHH RRRR(MAGIJA) (MAGIJA) I

ZA[TITA OD NJEGASSttrraannaa 99

Bajramska poruka predsjednika Me{ihata IZ-e Sand`aka, Muamer ef. Zukorli}aNekoliko miliona had`ija u Meki koji poput kosmosa tavafe oko Kabe, prolivena krv stotine miliona kurbana ukazuju na jedinstvo i harmonijuummeta koji samo `rtvom u ime Boga mo`e ostvariti ciljeve koji su garant uspostavljanja pravde i blagostanja moderne ljudske civilizacije.U tom smislu svima koji Bajram prihvataju kao svoj B A J R A M [ E R I F M U B A R E K O L S U N

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

2

HHad` je prvi i najve}i kon-gres mira u svi jetu, ahad`i je "iz svih dalekih

mjesta" njegovi delegati i u~esni-ci. Upravo ovih pr vih prolje}nihdana oni su, poput mirisavogcvije}a, oti{li da u tom ru`i~njakukoji se zove Mekka, uveli~aju tajnesvakida{nji ambijent vjere,ljubavi, solidarnosti, bratskihpogleda i srca. Uputili su se da uzdovu Svevi{njem Bogu zaliju suza-ma had`erul-esved i prozbore usti-ma pobo`njaka: Ja rabbi, ukabulina{ had` i ovako nas skru{ene,kao na danu Tvojega Suda, o~istiod grijeha i uvedi u d`enetskeba{~e.

Dok ~itate ovaj broj '' Glasaislama'' na{e sand`a~ke had`ijesu uveliko stigle u BlagoslovljenuZemlju dva sveta hrama. Kadasmo ih ispra}ali, suznih o~iju smomolili da prenesu na{e selameResulullahu i da zamole sa tihmubarek mjesta da i nama dragiBog omogu}i da se zaputimoBejtulahu. Jer, On je u~inio dana{a srca ~eznu za Svetimhramom, da ga osje}amo u du{i.Tako je bilo i tako }e bit i doSudnjega dana. Milioni pravov-jernih od Ma{rika do Magriba,samo sa jednim ciljem krenuli suprema jasnom odredi{tu. Rijekepravovjernih uskoro }e se utopitiu veliko more koje se talasa ujednom smjeru, simboliziraju}ijedinstvo tewhida. Indone`ani,Pakistanci, Ka{mirci, Palestinci,Turci, Bo{njaci, Albanci... ogrom-no stablo Ummeta Islama kojezapravo buja i cveta ba{ u ovimdanima. Bog je odredio da se ljudisusre}u i povezuju ali nigdjeovako i u ovolikom broju. Stogahad`, kao ibadet, ima mno-gostruko zna~enje i predstavlja,bez sumnje, vrhunac ibadeta. Sva~etiri {ar ta Islama: {ehadet,

namaz, zekat i post prethodenjemu. Oni pripremaju vjernika zaovaj veliki i naporni put. A Bogka`e, najbolja je opskrba bogobo-jaznost. Poznato je da ni za jedanpropis (namaz, zekat, post) nijepotrebno toliko napora, vremena,mala, suzdr`ljivosti od grijeha,kao kod had`a. Zato Muhammeda.s. ka`e, ko ga u potpunostiobavi bez grije{enja i manjkavosti,o~i{}en je od grijeha kao na dankada ga je majka rodila. Had` jeosloba|anje, na trenutak, oddunjaluka i pristajanje na vi{a zbi-vanja, gdje se du{a napoji sa izvo-ra vje~nosti, kako bi mogla ustra-jati u `ivotu zemaljskom i vje~nose smiriti u ahiretskim perivojima.

Kurban-Bajram kao vrhunaczadovoljstva zbog izvr{enog farza,jedan je od onih veli~anstvenihtrenutaka u `ivotu muslimana kojipodsje}aju na Ibrahima a.s., nje-govu potpunu predanost Allahud`.{. koja se najbolje o~itovala urije{enosti da i sina `r tvuje uNjegovo ime, tra`i od nas sprem-nost na `rtvu kao jednu od bitnihvrijednosti ljudskog `ivota. Jer,Bo`ije zadovoljstvo se zadobijasamo kroz `rtvu i odricanje, prijesvega od ovosvjetskih u`itaka. Nezaboravimo: "I samo onaj ko jespreman `rtvovati Ismaila, dobi}eIsmaila". Klanjem kurbana mi,ustvari, samo potvr|ujemo svojuspremnost da na Allahovu d`.{.putu `rtvujemo sve {to imamo i tosa rado{}u i zadovoljstvom.

Had` i kurban su neoborividokaz iskrene `rtve, divna prilikaza sve nas. Zato, Dragi Bo`e,ukabuli had` Svojim had`ijama,omogu}i onima koji tome `ude, iobaspi nas rahmetom u predsto-je}im mubarek danima koj idolaze.

Mustafa Feti}

OOGGLLEEDDAALLOO

Izdava~:Izdava~ka ustanova

El-Kelimeh, Novi Pazar

Glavni i odgovorni urednik:

Mustafa FETI]

Urednik:Fehim KAJEVI]

Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]

Lektor:Samir [KRIJELJ

Fotoreporter:D`emalidin DEMIROVI]

Redakcija:Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],

Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],

Mirsada BURD@OVI] iMidhat HAJROVI]

Saradnici:Nezir SALIHOVI] (NoviPazar), Te{rif [A^I]

(Sjenica), Umer HAD@I]i Muhamed FETI](Ro`aje), Adem ef.ZILKI] i Nusret ef.

GUSINAC (Tutin), Nadiref. DACI] i Fejsal

HALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i

Ismet TRBOVI] (Priboj),Mr Ismail BARDHI

(Makedonija), Enes ef.ZUKORLI] (Njema~ka),

Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)

Kompjuterska priprema:Grafi~ki studio

El-Kelimeh

[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626

Rukopisi i fotografije sene vra}aju

Rje{enjem od12.12.1996. g. GLAS

ISLAMA je registrovankod Ministarstva za

informacije RepublikeSrbije pod registarskim

brojem 2281.

Glas Glas IslamaIslamavjera dru{tvo kultura

PRVI I NAJVE]I KONGRES MIRA U SVIJETU DRAGA BRA]O BO[NJACI IZ

SAND@AKA

Imaju}i u rukama Va{ list GLASISLAMA i ~itaju}i ga, mojoj sre}inije bilo kraja. Nadaju}i se i uzda-ju}i u Allaha d`.{. ovaj list }e imatisvijetlu budu}nost kao {to je svijetlastaza Islama. Ima}e ~ist, ponosan i,nadasve, islamski kurs.

Vjeruju}i u Bo`iju pomo}, zatimintelektualnu sposobnost ure|iva~kogkolegija, ubije|en sam da }e to bitilist koji }e Sand`aku vratiti prija{njikarakter.

Mi Sand`aklije, koji `ivimo iradimo u Bosni, koji smo, bore}i seza Bosnu, borili se i za Vas tamo,nastavi}emo se boriti i sada, uovom vremenu kada gradimo svojudr`avu ovdje, kako Vi ne bi ostalizapostavljeni. Molimo Vas, nikadani u snu nemojte pomisliti da jeBosna i Hercegovina za Vas isto {toi Hrvatska, Austija ili neka drugasvjetska zemlja.

Ustrojavaju}i svoje redove,ubije|en sam da }emo prite}i iVama u pomo}, po{tuju}i suvere-nitet i integritet druge dr`ave.

Molim Vas da ovaj list tamobude svjetiljka jedinstva Bo{njaka.Da doka`e primjerom kako seuspostavlja [URA, odnosno kakoujediniti safove ka zajedni~komcilju, a u ovom momentu smatramda nam je svima zajedni~ki ciljfizi~ki opstanak na tlu Balkana apotom izbavljenje iz zablude punoonih koji se samo rije~ima deklari{ukao muslimani. Nas ovdje uSarajevu zaboljela je ~injenica datamo dolazi do sukoba izme|u poli-ti~kog vo|stva i Me{ihata IZ-eSand`aka. Molim Vas, vremena zaprepirke nema. Isto kao i ovdje uBosni, dok se mi me|usobnoprepiremo i hrvemo, neprijateljimuslimana kuju planove kako danas u potpunosti nestane.

Bosna je primjer da je opstanakmogu} uz Bo`iju pomo} samo ondakada se u Njegovo ime udru`e svifaktori, kako politi~ki tako i vjerski.Tamo gdje nije bilo tako, na`alost,~injenice ukazuju na prave katas-trofe. Stoga draga moja bra}o, uime Boga, mi iz Bosne Vas molimoda ne dozvolite du{manima Islamada se u sredstvima javnoginformisanja nasla|uju Va{im, prijesvega, formalnim sukobima. Pustitejedni druge da rade svoj posao i uzajedni~kom interesu postupite kaosljedbenici KUR’ANA, tj. kaobra}a.

Jo{ jednom, puna podr{ka ovomsvijetlom projektu u vidu Va{eglista, nadaju}i se da ne}e biti samomjese~nik, ve} da }e vrlo brzo isvake hefte radovati muslimanenovim informacijama i saznanjima.

Uz mahsus selam, Va{ brat

h. Harun ef. Hod`i}Sarajevo

PISMA

“Komezakon le`i u topuzu, tragovimu smrde ne~ovje{tvom.“

Ljudskaprava

MOLBA

XaXa

PAMETNOM JEI[ARETDOVOLJAN

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

3

@@ivjeti u

Sand`aku!?Za nekogau Ra{koj

oblasti. Za druge usjevernoj Crnoj Goriili jugozapadnojSrbiji. Ustvari, na grudi otrgnutojod srca. Majku otjerali zulum}aria stariji brat sav ranjav ostao sonu stranu krvlju zamu}ene val-ovite rijeke...!

Na prvi pogled, sve jeuobi~ajeno. Izgleda da ni te{kegodine krize nisu ugu{ile dosto-janstvenu `ivost ovih ljudi. Ipak,ako zakora~ite preko ~istihpragova njihovih ku}a, suo~i}etese sa ~injenicom da se ve}inaljudi mu~no bori za svoj halalzalogaj...! Bezobzirno lansiranjeneistina od strane ovda{njihmedija na ra~un svega {to jeislamsko, kao da na trenutakpomuti na{u sliku o nama...! Aliipak nije...! Na sand`a~koj obaliDrine, iz dana u dan, sve jemanje onih koji izgovaraju Lailahe illellah. Dok se sve teraznobojne, svijetle i tamne slikepomalo nesigurno prepli}u, poputmekanskog ezana odjekuju rije~iposljednjeg Vjerovjesnika: “^ov-jek snuje a Bog odre|uje.”

Ka`u “vjera je odvojena odpolitike”. Ako je tako, za{todozvolismo da nam Islamskuzajednicu pocijepa neka politi-ka!? “Pa to su sada drugedr`ave!” “Moramo se prilagoditinovim uslovima.” Dokle }e sesamo muslimani prilago|avati,primjenjuju}i samo za njihizmi{ljena pravila!? “U redu je”da vatikanski Papa upravlja svimkatolicima na svijetu, ma gdjebili. “Nije problem” ni da Svetisinod iz Beograda ima nad-le`nosti nad Pravoslavnomcrkvom u Bosni, Hrvatskoj idalje. Samo se Islamskoj zajedni-ci to uskra}uje. Njoj se savjetujeda bude “mudra”. Da ne stavlja“trn u zdravu nogu”. I dauva`ava “realno” stanje u komese nalazi.

Trenutno u SR Jugoslaviji,

osim Me{ihata IZ-e Sand`aka,Predsjedni{tva IZ-e Kosova iMe{ihata IZ-e Crne Gore, postojijo{ nekoliko Odbora IZ-e napodru~ju u`e Srbije i Vojvodine,koji za sada nisu na{li svojemjesto u nijednoj od pomenutihZajednica. IZ-a Kosova jenajbrojnija, te se kao takva morauva`avati, iako joj je za sup-rostavljanje nadiru}em politi~kom

ateizmu i sve aktivnijim kato-li~kim misijama potrebna mnogoja~a koncepcija. Sand`a~kiMe{ihat je za kratko vrijemepokazao da mu pripada klju~nomjesto u budu}nosti Islama ovihprostora, s tim {to se ne smijezaboraviti ~injenica da je nastaoprije nepune ~etiri godine i datreba jo{ o~vrsnuti da bi opstaopred prijete}im tonovima izBeograda i mnogim drugim fak-torima koji javno ili tajnopri`eljkuju imati ga pod svojimokriljem. Me{ihat iz Podgorice,

osim pozivanja naodluke Berlinskogkongresa, nije uspio,bar zasada, da uh-vati korak sa novo-nastalim promjena-ma. ^injenica da se

u Crnoj Gori nerijetko mo`e vid-jeti da imam klanja d`enazuumrloj osobi u sanduku, odijelu icipelama, a ponekad i sa fla{omskupocjenog alkoholnog pi}a,alarmantno ukazuje ~ime secrnogorska ulema u narednimgodinama treba baviti. Ne smijese potcijeniti ni problem oko teri-torijalnog razgrani~enja izme|uIZ-e Sand`aka i IZ-e Crne Gore.Aktuelni re`im uporno nastoji dacentar ovda{njih muslimana budeBeograd, jer mu je o~ito potreb-na bar jedna ahmedija uParlamentu, kako bi, recimo,dono{enje Ustava koji ne priznajeni Bo{njake ni Albance, bilo {todemokratskije...

I pored svega, svima, a najvi{eulemi, poznate su kur’anskerije~i: “I svi se Allahovog u`etadr`ite i ne razjedinjujte se.” Bioni!? Da nije ~vrstih ruku.Nacionalnih i nacionalisti~kih.Pro i anti dr`avnih. Neki ukazujuna historijski momenat gdje(kako ka`u) i najmanja “gre{ka”mo`e sve da upropasti. Drugi sepozivaju na pragmati~nost, doktre}i posegnu i za ponekim aje-tom ili hadisom, kojeg po svomhiru protuma~e, a uglavnomporuka biva jasna. Svi polaze sarazli~itih pozicija, ali su jedin-stveni u tome da je efendijamanajbolje priprijetiti.

O~ito je da se u Islamskojzajednici vrlo ~esto hatari svihuzimaju u obzir, dok se briga oAllahovom zadovoljstvu ~esto zab-oravlja. Svima je te{ko...! ASand`aku je ipak izdr`ati ku{njui ~ast biti raskr{}e gdje se spaja-ju i razjedinjuju, a ~esto isudaraju interesi onih koji mora-ju shvatiti da i na ovom raskr{}uva`i pravilo desne strane.Ashabu-l-jemin.

NNAA[[EE VVII\\EENNJJEE

ZAJEDNO ILI RAZDVOJENOZAJEDNO ILI RAZDVOJENOIslamske zajednice na podru~ju SR Jugoslavije,

izme|u usko-nacionalnih i dnevno-politi~kih sta-jali{ta, sa jedne, i islamskih interesa sa druge strane.

D`amija AAlad`a uu FFo~i, koje vvi{e nnema

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

4

Gospodine [u{evi}u, magistri-rali ste na vakufskoj istoriografiji,na jednoj veoma osjetljivoj prob-lematici, koja je istovremeno zah-valna koliko i korisna. Koji su tobili presudni motivi da se odlu~iteza vakufe?

MMoje interesovanje za vakufe,kao dobrotvorne ustanove,datira iz vremena studija na

Filozofskom fakultetu uBeogradu. Osim predavan-ja, pripremanja za ispitekoji se odnose na op{tu inacionalnu istoriju, konsul-tovao sam obimnu literatu-ru ~iji je sadr`ajprou~avanje vakufa. Takvointeresovanje me je uvjeriloda su vakufi odigraliizuzetnu ulogu ufunkcionisanju Osmanskogcarstva, njegovoj organi-zaciji - prakti~no svimsferama `ivota. Dovoljno jere}i da je "carska hazna"bila za{ti}ena od izdatakana plate vjerskih slu`beni-ka, prosvjetnog i ostalogosoblja u {kolama, slu`bi usudovima i sli~no.

Vakufi su, tako|e, bilinezamjenljiv ~inilac naplanu socijalne za{tite.Najimu}niji dobrotvorizavje{tali su svoju imovinuotvoriv{i "imaret" (javnukuhinju), gdje su socijalnougro`eni gra|ani dobijalihranu, naravno besplatno.Do danas su sa~uvaninazivi za neka jela koja suslu`ena u imaretima, kaona primjer: "imaretska~orba", "imaretski pilav".

Zavje{tanom imovinom,kao i prihodima od teimovine, obezbje|ivana sufinansijska sredstva zaprivredni razvoj gradova, jersu vakufi preuzimali ulogukreditnih ustanova,odobravaju}i kredite trgovci-ma i zanatlijama.

Brojna dokumentacija koja jedo sada istra`ena upozorava da sejedan broj vakifa (dobrotvora)odlu~io da u Novom Pazaru izgra-di zna~ajne komunalne objekte,kao {to su: vodovodi, mostovi,hamami, ~esme. Ako se tome dodada su, konkretno u Novom Pazaru,mnogi dobrotvori izgradili izavje{tali: novac, hanove, kara-vansaraje, bezistane, du}ane, ondapostaje sasvim realna ocjena da su

vakufi jedan od najzna~ajnijihtemelja Osmanskog carstva.

Polo`aj kao i tretman vakufskeimovine, kako kod nas, tako i usvim onim biv{im republikama ipokrajinama one SFRJ bio jeo~ajan, iako je vjera bila odvojenaod dr`ave. Kako komentari{etetakav surogat na relaciji vjera-dr`ava?

U pravu ste kada tvrdite da jestatus vakufske imovine u dugomvremenskom periodu bio neprih-vatljiv, kako zbog odnosa vlasti,tako i zbog promjene funkcijavakufskih objekata, pa i njihovimotu|ivanjem, {to je u suprotnostisa izra`enom voljom dobrotvorakoja je precizirana u sudskiotvorenoj "vakufnami'' (povelji ozavje{tanju).

Novopazarski vakufi su ostali

bez zna~ajnih objekata. U takvomraubovanju vakufske imovine,vakufi Novog Pazara su, zapravo,dijelili sudbinu vakufa u cijelojbiv{oj Jugoslaviji. Pri tome trebaista}i i okolnosti da se ~esto niva`e}i zakoni nisu po{tovali, kao ipromjene urbanisti~kih planova,~ijom realizacijom su stradalivakufski objekti. Smatram potreb-

nim da podsje-tim i nar u { e n j eo { t e } e n i hd`amija: nalokaciji gdje sesada nalazizgrada SONovi Pazar(Ejub-begovad`amija), kao id`amija kojase nalazilapreko putazgrade Starogsuda. Na timl o k a c i j a m aizgra|eni suobjekti saposlovnim is t a m b e n i mp r o s t o r o m .Navodim oveprimjere (jer suu pitanju vrloa t r a k t i v n elokacije) kaodio odgovorana Va{e pitanjekako su dr`avai njeno zakon-odavstvo uti-cali na siro-m a { e n j ev a k u f s k eimovine.

Ne treba,me|utim, zane-mariti i~injenicu da suneki vakufskiobjekti otu|enio d l u k a m aorgana Islamske

zajednice (Isa-begov hamam,lokacija na gradskom podru~ju).Koliko su tom prilikomispo{tovani va`e}i principi kada jeu pitanju otu|ivanje vakufskeimovine, ne bih htio ovom pri-likom da komentari{em. To je,zapravo, tra`enje odgovora usklopu prethodnog pitanja.Ugro`enost vakufske imovine,prije svega od pojedinaca, izazivane samo osudu takvog pona{anja,ve} i otvara pitanje: koji je to

moralni i vjerski sklop takvihgra|ana. Treba pro~itati samojednu "vakufnamu" kojom jeustanovljen vakuf, pa uvidjetikoliko je uzurpiranje vakufskeimovine ne samo nemoralno ve} iantiislamski.

Vakufska imovina u NovomPazaru kao i drugim sand`a~kimmjestima izlo`ena je "zubu vreme-na", a naj~e{}e prisvajanjima iplja~kama od strane dr`avnihinstitucija kao i pojedinaca. Kolikomo`ete uticati na budu}oj general-noj denacionalizaciji vakufskeimovine kao predsjednik Izvr{nogodbora SO Novi Pazar?

Pitanje denacionalizacije, poz-nato Vam je, nije u nadle`nostiSkup{tine op{tine. Dono{enjezakona u vezi sa tim je unadle`nosti Skup{tine RepublikeSrbije. Poslije republi~kih izbora,koji bi trebalo da se odr`e krajemove godine, narodni poslanici sapodru~ja Sand`aka mogu pokrenutiinicijativu za rje{avanje pitanjadenacionalizacije, ne samovakufske imovine, ve} i imovinedrugih vjerskih zajednica. Na tajna~in bi jednim zakonom i naravnopravnim osnovama bilorije{eno ovo zna~ajno civilizacijskopitanje.

Nedavno ste obe}ali delegacijiOdbora IZ-e Novog Pazara, kojuste primili, da }e nove op{tinskevlasti u~initi sve {to je u njihovimingerencijama kada su u pitanjuspomenuti problemi povra}ajavakufske imovine i dodjele novihlokacija za vjerske objekte, te dasvesrdno podr`avaju svaki vidsaradnje po svim aspektima kadaje u pitanju Islamska zajednica injene slu`be. Kako do}i prekono}i do kompromisa sa sada{njim"vlasnicima" robne ku}e "Uni-prom" u centru grada, Novo-pazarskom banjom, vlasnicimazemlji{nih posjeda na Had`etu upovr{ini od 8 hektara i mnogimobjektima i posjedima koji su bilivakufska imovina?

Ta~no je da sam primio dele-gaciju Islamske vjerske zajedniceNovog Pazara. U skorodvo~asovnom razgovoru bilo jerije~i o brojnim pitanjima kojaoptere}uju rad Islamske vjerskezajednice, a posebno o sudskimsporovima koji su u toku, a kojise vode u cilju vra}anja nekihobjekata.

Smatram da nastojanja na ovom

IINNTTEERRVVIIEEWW

INTERVIEW: Mr Izudin [U[EVI], predsjednik Izvr{nog odbora Skup{tine Novi Pazar

ZAKON O GROBLJIMA JE NEPRIMJEREN

Ugro`enost vakufske imovine, prije svega od poje-dinaca, izaziva ne samo osudu takvog pona{anja,ve} i otvara pitanje: koji je to moralni i vjerski skloptakvih gra|ana. Treba pro~itati samo jednu "vakufna-mu" kojom je ustanovljen vakuf, pa uvidjeti koliko jeuzurpiranje vakufske imovine ne samo nemoralnove} i antiislamski.

MMrr.. IIzzuuddiinn [[UU[[EEVVII]]::

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

5IINNTTEERRVVIIEEWW

planu treba podijeliti u dvije faze.Prvu fazu bi predstavljao povra}ajvakufske imovine, gdje nemanikakvog spora po pitanjuvlasni{tva. Tu, prije svega, mislimna Novopazarsku banju koju jepodigao za sada nepoznati vakif(dobrotvor). Po meni nije spornoni vlasni{tvo kada je u pitanjuzgrada robne ku}e "Uniprom".

Znatno te`i dio rje{enja odnosise, na primjer, na 8 hektarazemlji{ta na potesu "Had`et". Toje urbanizovani dio grada gdje sugra|ani od SO Novi Pazar dobilisvu potrebnu dokumentaciju,uklju~uju}i izmirenje svih finansij-skih obaveza prema SO NoviPazar. Obezbje|enje lokacija zaizgradnju vjerskih objekata trebada ima organizovan i odgovoranpristup. ^injenica je da velikidijelovi grada nemaju izgra|enevjerske objekte. Ako se ispostavida su to potrebe i zahtjevigra|ana, organi Skup{tine op{tine}e takve zahtjeve s du`nompa`njom razmotriti i donijetikvalitetna rje{enja, kako bi seo~uvale ambijentalne vrijednostidijelova grada gdje se podi`u vjer-ski objekti.

Koliko }e potrajati administra-tivna procedura, kao i pravno-svo-jinski odnosi na nekretnine koji,na`alost, dugo traju, i da li }emo}i da se skrati dugi put dopravde, obzirom da je koalicija zaSand`ak "Dr. Sulejman Ugljanin"dobila lokalnu vlast u NovomPazaru, Sjenici i Tutinu?

Sudsko-administrativna procedu-ra i rje{avanje pravno-svojinskihodnosa su u nadle`nosti sudova.Informacije kojima ja raspola`emodnose se na nedostatak cjelovitedokumentacije, {to odla`e kona~noi pravedno rje{enje. Kao predsjed-nik Izvr{nog odbora SO NoviPazar, imam pravo i obavezu da ukontaktima sa ministarstvimaVlade Republike Srbije tra`imefikasnost, pored ostalog, i sudova.To ne zna~i da se Skup{tinaop{tine mije{a u rad sudova ve}ima za cilj pove}anje efikasnostiovih dr`avnih organa i doprinosvladavini prava.

Kada }e biti na dnevnom reduSkup{tine Novog Pazara Staramedresa koja spada u prvu kate-goriju za{tite kulturnih spomenikau kojoj `ive porodice kao socijalnislu~ajevi u nenormalnim uslovima,pored zgrade Me{ihata i OdboraIslamske zajednice? I da li }enadle`ni organi imati ubudu}evi{e sluha za te "nehumanebarake"?

Te "nehumane barake", kakoste ih nazvali, poznate su kaoMedresa i predstavljaju zna~ajan

kulturno-istorijski spomenik koji jeo~uvao svoju autenti~nost. Zahtjev

Zavoda za za{titu spomenika kul-ture Republike Srbije odnosi se naizgradnju upravo istog objekta i naistom mjestu. Bi}e veoma te{koo b e z b j e d i t ipotreban brojstanova kakobi se pristupilorealizaciji ovogplana.

Ve} neko-liko mjesecin a j s t a r i j amedresa uSand`aku dobi-la je dozvoluza revitalizaci-ju. [ta se tozapravo ~eka?

R a z g o v o rsmo obavilipovodom togpitanja sa pred-stavnicima Zavoda za za{tituspomenika Kraljevo i oni susaglasni, prema njihovim program-skim rje{enjima, da je predvi|enoru{enje postoje}e medrese i izgrad-nja nove, ali potpuno istog izgledakojeg je imala Stara medresa. Pomi{ljenju stru~njaka iz Zavoda,postoje}a medresa je u potpunostisa~uvala autenti~nost, i to dajeveliku prednost ovoj gra|evini,posebno na njen izgled,funkcionalnost i sadr`aj prostorija.Me|utim, izgradnja Nove medreseje vezana za iseljavanje desetakporodica koje su odavno socijalnislu~ajevi. Skup{tina op{tine nemastanova niti stambenih objekatakoji bi mogli biti dati porodicamakoje `ive u neuslovnim improvizo-

vanim sirotinjskim stanovima.Prema tome, najve}i problem }e

biti, upravo,n e d o s t a t a ks t a m b e n o gprostora, {to }eo d l o ` i t ipo~etak radovana revitalizacijiove Staremedrese.Da li se znakada }e bitikraj takvojneizv jesnos t iovog klju~nogp r o b l e m a ?Nova medresase mora gradi-ti!To ne zavisiod mene, ve},kako samrekao, od vi{efaktora, takoda ja ne mogudavati bilokakve prog-noze.

Groblja sunajstarija vakufska imovina.Na`alost, 1988. god., Zakonom izprethodne godine ona su pre{la uvlasni{tvo Op{tine, odnosno

Komunalnog preduze}a. Kako tokomentari{ete?

Ja o ovom problemu ne bihgovorio, izuzev ~injenice da sugroblja povjerena Komunalnompreduze}u “^isto}a”. ^injenica je ida su groblja vakufska imovina.

Jedna od najstarijih.

Svakako, i da bi bilo prirodnoda to bude u nadle`nosti IZ-e, kaoi ostala fakufska imovina. Time sename}e jedno drugo pitanje. Mo`eli Islamska zajednica da odr`avasva ta groblja u Novom Pazaru?

Svakako da mo`e.

Onda nije nepremostivo topitanje. Razgovori bi o tome tre-

bali da se povedu u trouglu.Odnosno, pravi sagovornici suljudi iz Islamske zajednice,“^isto}e” i Op{tine.

[ta ka`ete o takvom surovom ineprincipijelnom Zakonu iz 1988.god., kada je Op{tina prenijelakompetencije grobalja na Komu-nalno preduze}e?

Taj Zakon je, po meni, neprim-jeran i njegove odredbe su brzo-plete. Takav Zakon je, jednos-tavno, oduzeo pravo Islamskojzajednici da odr`ava ta groblja.

[ta je za vas demokratija uvjerskom smislu i koliko }ete bititolerantni da je slijedite?

Vjera je u demokratskimdru{tvima li~no i eti~ko pitanjesvakog pojedinca. Demokratskopravo gra|anina odnosi se na slo-bodno izra`avanje vjerskih osje-}anja, ali i stvara obavezuuva`avanja posebnosti drugih kon-fesija. Njegovanjem kulture dijalo-ga, me|usobnog uva`avanja pri-padnika svih konfesija, na najboljina~in se doprinosi izgra|ivanjucivilizovanih i demokratskihodnosa i onemogu}ava isklju~ivosti samodovoljnost. Upravo, ta kom-ponenta ima prvorazredni zna~aj unacionalno i konfesionalno

mje{ovitim sredina-ma.

Kultura stanovanjaje civilizacijski kod.Va{a porodi~na ku}asmatra se jednom odnajstarijih ku}a uNovom Pazaru kojaje o~uvana sa svomenterijernom ieksterijernom orna-mentikom i prepoz-natljivo{}u. Kako steo~uvali duhovnu imaterijalnu auten-ti~nost jedne stareorijentalne ku}e?Ba{lav je rekao daje ku}a svemir?

U toj ku}i sam ro|en i u njojsam odrastao. Kao stambeniobjekat gra|ena je po mjeri ~ovje-ka. Sa dobro osvijetljenim sobama,odajom, divanhanom, porodi~nombibliotekom i drugim sadr`ajima.Ku}a pripada tipu islamsko-balkan-ske arhitekture.

Na`alost, ova ku}a je samo diodobro ure|enog kompleksa.Eksproprijacijom u vi{e navrata,od ba{te koja je izlazila na rijekuRa{ku, sa porodi~nim peralom,osjetno je osiroma{en ambijent togdijela grada kao cjeline.

Fehim KAJEVI]

KAKO ZA[TITI KULTURNO-HISTORIJSKESPOMENIKE

Kao starosjedelac, a i zbog profesije koju samodabrao, veoma sam zainteresovan za za{titu iprezentaciju kulturne ba{tine Novog Pazara.Moram, me|utim, re}i da su intervencije na brojn-im objektima ra|ene nestru~no i bez po{tovanjaosnovnih principa za{tite spomenika koji su va`e}iu svijetu. Takvim pristupom ozbiljno je naru{enaposebnost i autenti~nost brojnih spomenika kulture.Do koje mjere je izvr{ena devastacija nekihspomenika najbolje govori zapisnik Zavoda zaza{titu spomenika kulture Republike Srbije koji jedostavljen IO SO Novi Pazar, a iz koga se vidi sakoliko nebrige smo se odnosili prema tako vrijed-nom istorijskom naslje|u.

Takva situacija imperativno nala`e velikuodgovornost Skup{tine op{tine Novi Pazar na pre-duzimanju mjera u vezi sa ispravkama ve}u~injenih gre{aka i izgra|ivanju takve odgovornos-ti, koja }e usloviti da se za{titom kulturno-istori-jskih spomenika mogu baviti samo stru~ni i kom-petentni kadrovi.

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

6 AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

HHHH ad` je `ivotna~e`nja usa|ena usrcima pravovjer-

nih. To je radost kojatraje i pove}ava se sraz-mjerno blizini Bejtullahu iSvetim mjestima Mekke iMedine. Odani Bogu oni,skru{eni muslimani, upor-no priskrbljuju dirhem podirhem, svaku zehru halalmala, nebi li obezbijedilimogu}nost za ovaj velikizijaret. A onda, kada Bogodredi i usli{a dovu svo-jim robovima, te ih uvedeu svoje okrilje, slijedehad`ijske dove, zijareti,ispra}aji... Tako je i uSand`aku. Interesovanjeza had`iluk permanentnoraste iz godine u godinu.Nekada, ne tako davno,had` je bio rijetkost.Sveden na pojedince,predstavljao je vi{e sen-zaciju nego li stvarnupotrebu i realnost. Uglav-nom se i{lo u ne~ijoj dru-

goj organizaciji, sa tu|egtla, bez mogu}nosti da {ireokru`enje, rodbina i pri-jatelji osjete ljepotu ovogiskrenog musafirluka uime Boga. Ipak danas,hvala Uzvi{enom Allahu,organizuju}i svoju Islam-sku zajednicu, imamo ina{e had`ije u svojojorganizaciji, vodi~e, jed-nostavno, had` u pravojpunini. I ove godine Me-{ihat IZ-e Sand`aka upu-tio je svoje predstavnikena ovaj veli~anstveni sim-pozij da zamole Boga unjegovoj blizini za boljitakna{eg stanja i sigurnostIslama i muslimana nana{oj rodnoj grudi. Odlas-kom na had` mi potvr-|ujemo pripadnost islam-skom Ummetu, stavljaju}imu u emanet obavezu~uvanja i onih slabih inejakih, kako bi zajednicafunkcionisala u cjelini. [tovi{e sand`a~kih had`ija

time je iI s l amskazajednicaja~a i sig-urnija usvoju bo-lju budu}-nost i pro-speritet.

M. Feti}

Predstavljaju}i Odbor IZ-eRo`aje uprili~ili smokra}i razgovor saRed`ep ef. Muri}em,glavnim imamom priOdboru. Zamolilismo ga da namodgovori na parpitanja koja sma-tramo bitnim da bisagledali stvarnostanje i prilike uovom Odboru.

Prioritetni zatadak Islamskezajednice je naravno vjerskapouka. Nadam se da je i kodvas tako. Na kakvom je nivouvjerska pouka i postoje li opti-malni uvjeti za njeno izvo|enje?

- Vjerska pouka u na{emOdboru se odvija kako u gradutako i u seoskim d`amijama.Tokom {kolske godine se izvodisamo vikendom (subota i ned-jelja), dok za vrijeme ferijadjeca je poha|aju svaki dan.Trenutno imamo oko 200polaznika koji su raspore|enipo grupama, zavisno odstarosne dobi i aktivnomdolasku na vjersku pouku.Neophodna je nabavka i {tam-panje novih i prilago|enihud`benika za vjersku poukukao i konstantan napor da uzimskom periodu djeca imajugrijanje u mektebskim prostori-jama.

Jedno od va`nih pitanja jevakuf. Koliko vakufa posjedujeOdbor IZ-e Ro`aje i da li postojieventualni spor sa dr`avom uvezi imovine koja se nazivavakuf a njen stvarni posjednik`eli biti neko drugi osimIslamske zajednice?

- Nadam se da je o samomvakufskom posjedu u na{emOdboru ve} ne{to re~eno ureporta`i koja predstavljaro`ajski Odbor. Ipak ja }ukazati da je vakuf osnovni stubekonomske osnovice na{egOdbora. Ve}inu vakufasa~injavaju {umski posjedi samanjim gradskim parcelama nakojima su ina~e locirani vjerskii drugi potrebni objekti. Navakufu ^olakovi}a izgra|uje seobjekat zapremine 600 kv.metara, u kojem su pred-vi|ene: biblioteka sa ~itaoni-com, musafirhana, kuhinja irestoran, mekteb, kongresna

sala i ostale potrebne prostori-je. Ovo je investicijakoju finansira na{brat koji `ivi i radiu Turskoj a porijek-lom je Sand`aklija.Ovaj hajrat poklanjapred du{u svojimroditeljima. Divanprimjer kako trebaulagati i graditi zaop{te dobro i Bo`ijezadovoljstvo.Valja napomenuti da

je biv{a zgrata "GAJRETA",koja je bila vakufska imovina,pretvorena u upravu i kot-lovnicu O.[. "Mustafa Pe}a-nin" a da Islamska zajednicanikada nije bila ni konsulto-vana, niti pitana. Da li }e ikada biti vra}ena, na nama jeda u tom pravcu djelujemo.Izgleda da je bio u pravu onaj{to nedavno u nekim novinamanapisa: "^iji je na{ vakuf?".

I naravno, pitanje stru~nogkadra u Odboru IZ-e Ro`aje. Dali vam je potreban novi kadar ida li o~ekujete mla|i i svje`ipotencijal?

- Kada je u pitanju stru~nikadar, kao i Islamska zajednicau cjelini tako i mi imamopotrebu za novim snagamakoje }e preuzeti veliko bremezadataka, posebno kada je upitanju vjerska pouka i mision-arski rad. Mi smo, istini zavolju, raspisali tri konkursa zaupra`njena imamska mjesta ud`ematima Ibarac, Koljeno iKala~e. Nadamo se da }emopopunom ovih upra`njenihmjesta oja~ati vjerski `ivot upomenutim d`ematima kao i napodru~ju Odbora uop{te.

I na kraju, rije~ dvije ohad`u. S obzirom da ste pro{legodine imali 12 had`ija sa ovogpodru~ja, kakvo je stanje ovegodine sa had`ijama kod vas?

- Mi i ove godine imamohad`ija, istina znatno manjenego pro{le godine. Njih jesvega ~etiri. To poku{avamoopravdati te{kom ekonomskomkrizom, s tim da smo svjesnida to nije ba{ pravi razlog.

Razgovarao:Mustafa Feti}

Ta~no u pono}, u no}iizme|u 03. i 04. aprila,poslije nezaboravne sve-~anosti uprili~ene u povo-du had`ijske dove u Kon-certnoj dvorani Doma kul-ture u Novom Pazaru, dvaautobusa sa sand`a~kimhad`ijama krenula su saTrga u centru grada kaSkoplju.

Ispra}eni od stranenezapam}enog broja pri-sutnih ro|aka, prijatelja,d`ematlija i mnogih zna-ti`eljnika, njih 90 iz No-vog Pazara, Tutina, Sje-nice, Bijelog Polja, Pri-boja, Ro`aja (~ak i iz Ba-to~ine kod Kragujevca),po{li su u goste Gospo-daru svjetova, odazivaju}iMu se rije~ima: “Lebejke,Allahume lebejk!”

Iz Skoplja su se, upetak 04. aprila u 9:30,vinuli ka sun~anoj D`edi,milionskom gradu na obaliCrvenog mora, odakle suotputovali za Medinu istogdana i u njoj proboravilido subote 12. aprila.

Dok ~itate ove redove,na{e had`ije su u uza-vreloj Meki, pod ihrami-ma, stopljeni sa milionimabra}e i sestara iz cijelogsvijeta, obavljaju}i pro-pisane obrede poslije kojih}e nam, in{allah, do}io~i{}eni od grijeha kao nadan ro|enja.

Neka im Allah d`.{.olak{a i bude zadovoljannjihovim had`om.

Amin.

S. [krijelj

HAD@ USAND@AKU

NEZAPAM]EN BROJPRISUTNIH

Razgovor sa glavnim imamom OIZ-e Ro`aje, Red`ep ef. Muri}em

KAKO SA^UVATI VAKUFSKU IMOVINU

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

7AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK

U cilju rje{avanja nespo-razuma na relaciji KJP"^isto}a" i Odbor Islamskezajednice Novog Pazara, akoji se odnose na dosada{njineprimjereni odnos ipona{anje pomenutog pre-duze}a prema muslimanima,prilikom pru`anja usluga idavanja pogrebne opreme,sekretar Odbora IZ-e HajroTuti} posjetio je novog direk-tora tog preduze}a gospodina]eha Nik{i}a, dana 27. feb-ruara 1997. godine, sa `eljomda se ti nesporazumi pre-vazi|u, jer je to u interesusvih gra|ana Novog Pazara,pripadnika Dini-Islama.

Razgovor je bio otvoren,iskren i dobronamjeran.Nakon elaboriranja problemaiz pro{losti i sukoba izme|uOdbora IZ-e i KJP"]isto}a", sagovornici su sejednoglasno slo`ili da svakavrsta nesporazuma i sukobaunutar i izme|u musliman-skog i drugih naroda u na{ojop{tini, su {tetni i iste trebau korijenu sasje}i.

Dogovoreno je da se saradn-ja u cilju pru`anja uslugavjernicima prilikom sahranji-vanja umrlih, pro{iri isinhronizuje i da ne smijebiti monopola i ucjena ma sakoje strane, ve} da se radionako kako je u interesugra|ana.

"Islamska zajednica jeotvorena i spremna na svakivid saradnje, bez nametanjabilo ~ije volje. Islamskazajednica je spremna pomo}isvaku akciju koju pokreneKJP "]isto}a" u pravcuure|enja i ~isto}e na{eggrada, ure|enja grobalja,ulica, parkova i dr.", istakaoje sekretar Odbora IZ-eHajro Tuti} u razgovoru sadirektorom ]ehom Nik{i}em.

Obzirom da se je stekaoutisak da je gospodin Nik{i}~ovjek kome treba vjerovati,iskreno se nadamo da }e ovasaradnja dati dobre rezultateza dobro na{ih gra|ana igrada Novog Pazara.

H.T.

Udru`enje mlade uleme selaRaduhovaca (Odbor IZ-e Tutin)izvela je kolektivnu akciju ure|enjai ogra|ivanja dosta zapu{tenihmezarja. Ovom hairli poslupriklju~ili su se svi mje{tani

pomenutog sela sa svojim dobro-voljnim prilozima.

Ure|enje mezarja vo|eno je pod

nadzorom imama Envera ef.Imamovi}a, dok je u~e{}e u ovojkorisnoj akciji li~no dao i predsjed-nik SO Tutin godpodin [emsudinKu~evi}, koji je intervenisao kodKomunalnog preduze}a da mje{tani

mogu uzeti 5 kubika {ljunka,potrebnih za realizaciju ovog posla.

D`.D.

Delegacija “Gazi-Isabeg”medrese iz Novog Pazara, na~elu sa prof. Mevludum ef.Dudi}em - direktorom Med-rese, Ramizom ef. Hami-dovi}em - ~lanom SavjetaMedrese i Mustafom ef.Feti}em - glavnim i odgo-vornim urednikom “GlasaIslama”, boravila je u BiHod 03. do 18. marta o.g.Delegacija iz Sand`aka jeposjetila Riaset, reisu-l-ulemu dr. Mustafu ef.

Ceri}a, zatim predsjednikaSabora IZ-e u BiH mr.Hilma Neimarliju, Fakultetislamskih nauka u Sarajevu,I s l a m s k o - p e d a g o { k uakademiju u Zenici, “Gazi-Husrefbegovu” medresu uSarajevu, “Al~i Ibrahim-pa{inu” medresu u Tra-vniku, “Bahram-begovu”medresu u Tuzli i “Osmanef. Red`ovi}a” medresu uGra~anici kod Visokog.

Glavni cilj svih ovihsrda~nih i bratskih susretasand`a~ke delegacije sa ko-legama iz BiH, svodio seuglavnom na usagla{avanjeprograma novopazarskeMedrese sa bosansko-herce-gova~kim. Ono {to posebnoohrabruje jeste to da se svibudu}i svr{enici Medrese uNovom Pazaru mogu upisatina sve fakultete u BiH kao injihove kolege - medresantiiz Bosne.

Delegacija na{e medresebila je musafir Informa-tivnog centra “Mina”, redak-cije “Preporoda”, “Ljiljana”,“Glasnika” kao i Izdava~keku}e “El-Kalem”, gdje jedogovoreno da se uspostavi{to bolja i prisnija saradnjaizme|u Islamskih zajednicaBiH i Sand`aka.

S. [krijelj

Pripreme oko realizacijeakcije nabavke i klanja kur-bana, namijenjenih zaishranu u~enika “Gazi-Isabeg” medrese u NovomPazaru kao i siroma{nih uSand`aku, koju ve} ~etvrtugodinu zaredom sprovodiMe{ihat IZ-e Sand`aka, suzavr{ene.

Naime, sa dobavlja~em jepostignut dogovor okonabavke potrebnog brojagrla stoke a sa Klanicom uNovom Pazaru sklopljenugovor, kao i prethodnihgodina, o uslovima klanja,obrade i skladi{tenja kurban-skog mesa. Interesovanje

otkupljiva~a kurbanskih ko`aje veliko, tako da }e se odsvih ponuda prihvatiti onakoja }e na{oj Medresidonijeti najvi{e haira.

Nadati se je, po iskustvuiz prethodnih godina, da }ebroj onih koji svoj kurban`ele darivati za pomenutesvrhe, kako sa podru~jaSand`aka tako i od na{ebra}e koji `ive i rade u inos-transtvu, biti na zavidnojvisini.

Allahu d`.{. uputimo dovuda njih i njihove porodiceobilato nagradi.

Amin.S. [krijelj

MedreseUSAGLA[AVANJE

[KOLSKIH PROGRAMA

Akcije

PRIPREME ZA KURBAN BAJRAM

Prilikom pru`anja usluga i davanja pogrebne opreme

OBOSTRANI SPORAZUMI

BOLJA PA@NJA PREMA MEZARIMA

Od septembra 97. svr{eniciGazi - Isabeg medrese uNovom Pazaru mogu seupisati na sve fakultete uBosni i Hercegovini

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

8

Kad ho}e da doka`u da jeRo`aje uspje{na ~ar{ija, Ro`ajciimaju dosta dokaza za to. Tu jed`amija "Sultan Murata II" staravi{e od 540 godina, tu je"Gani}a Kula", "Ku~anska"d`amija i jo{ puno toga.

Putopisci pri~aju: "da jeRo`aje na izvoru rijeke Ibra i daje ovaj kraj bio naseljen jo{ uvrijeme Ilira. Pod turskomupravom dospjelo je krajem XIVvijeka. Za vrijeme I balkanskograta pripojeno je kraljevini CrnojGori. D`amija "Sultan MurataII" podignuta je u XV stolje}u a"Ku~anska" oko 1800. godine.''(Blago na putevima Jugoslavije -enciklopedijsko-turisti~ki vodi~ -1983. god.)

Odbor IZ-e Ro`aje ima 14d`amija koje su u funkciji, advije u izgradnji. Dok je za trid`amije pokrenuta inicijativa iformirani re`ijski odbori u tokuovog ramazani-{erifa.

Odbor IZ-e u Ro`ajama egzi-stira organizaciono i institu-cionalno dugi niz godina. UOdboru IZ-e Ro`aje zaposleno je7 imama, 2 mualima, 2 mualimei 1 higijeni~arka, koja odr`ava~isto}u gradskih d`amija iposlovnih prostorija Odbora IZ-eRo`aje. Odbor imanovosagra|enu vakufsku stam-beno-poslovnu zgradu povr{inepreko 600m kv. u kojoj su ~etiristana za imame i kancelarijskiprostor Odbora, kao i dvijeu~ionice. Tako|e ima vakufskaku}a u staroj ~ar{iji, na placu^olakovi}a vakufa 10x15m, saoko 700m kv., hajrat Sait-bejaBalkana pred du{u svojimroditeljima, a koja }e imati nam-jenu da odgovori potrebamavjernika Ro`aja, vjersko-pros-vjetnog i uslu`nog karaktera.

Odbor IZ-e Ro`aje imavakufsku {umu u K.O. Kolenosa oko 12 hektara, koja je vi{eputa kori{tena za izgradnju irenoviranje d`amija i drugihobjekata u Odboru IZ-e Ro`aje.Gradska i seoska groblja suvlasni{tvo Odbora IZ-e Ro`aje iod njih Odbor ne ubira nikakve

IIZZ NNAA[[IIHH DD@@EEMMAATTAA

Predstavljamo:

ODBOR ISLAMSKE ZAJEDNICE

RR OO @@ AA JJ EERo`ajska tradicija, lijepe d`amije,

uspje{ni Ramazani...

prihode, a ure|uju ih i o njimabrinu uglavnom d`ematlijediti~nih d`emata.

[to se ti~e ovogodi{njegramazani-{erifa, nema sumnje uto da je u Ro`ajama ovajmubarek mjesec do~ekan sarado{}u i u sve~anoj atmosferi.

Ro`ajci }e vam re}i da suramazani-{erif do~ekali kako mudolikuje i prili~i, jer se u njemui tokom njegovih blagdana na23 mjesta ibadetilo, klanjala ter-avija, organizovala vjerskapouka, organizovalo dru`enje imuhabet, izvo|eni mevludskiprogrami za Lejletul-Bedr iLejletul-Kadr itd.

Ovog mubarek mjeseca jenezvani~no, ali veoma sve~ano,otvorena novosagra|ena d`amijau Ibarcu. S razlogom Ibar~ani}e vam re}i da je ovoga rama-zana kod njih bilo najbolje i toiz vi{e razloga. Za ramazanskog

imama su imali glavom ibradom glavnog imama uOdboru IZ-e Ro`aje, h. Red`epef. Muri}a. Nova i veleljepnad`amija, za koju tvrde da je lje-potica Sand`aka i {ire, privuklaje pa`nju mnogih d`ematlija, paje d`amija bila prepuna na tera-

vijama i zavrijeme d`u-me. U njojse klanjalosvih pet va-kata namazai tako se na-stavilo i dodanas. Re}i}e vam Ibar-~ani, ako ihpitate da subili najja~isa d`emat-om, da suna sabah na-mazu imalivi{e d`emat-lija nego unekim d`e-matima nateraviji. Nasabah namazje dolazilo ido 50 d`e-m a t l i j a .A f e r i m !Tako i treba.Odbor IZ-e

Ro`aje je u predramazanskimaktivnostima zatra`io od Me{i-hata IZ-e Sand`aka 10 u~enikaiz Srednje medrese "Gazi-Isabeg" u Novom Pazaru, idobio ih. Uglavnom, Odboru sustigle informacije sa terena dasu svi u~enici dali puni dop-rinos, pokazali se radnim i sav-jesnim, posebno kod organizo-vanja vjerske pouke. Uglavnomsu, prema svojim mogu}nosti-ma, u~estvovali i dali svojdoprinos u provo|enju akcijeprikupljanja zekata i sadekatul-fitra.

U toku Ramazana, Odbor IZ-

e Ro`aje je organizovao obi-lazak d`emata i uspio obi}i iozijaretiti dobar dio njih saglavnim imamom i imamimaMuhamed ef. Feti}em i Ramizef. Hotom.

Veoma zna~ajan doprinosramazanskim aktivnostima daoje Me{ihat IZ-e Sand`aka, gdjenas je posjetila njegova dele-gacija na ~elu sa direktoromMedrese h. Mevlud ef.Dudi}em, bili su h. Adem ef.Zilki} i h. Ramiz ef.Hamidovi}, ~lanovi Me{ihata.Oni su tom prilikom ozijaretiligradski d`emat d`amiju "SultanMurata II" - Adem ef. Zilki},d`amiju u Ibarcu - direktormedrese Mevlud ef. Dudi}, id`emat u Ba}u - Ramiz ef.Hamidovi}.

Tokom Ramazana je ovajOdbor zijaretio i Bajro ef.Agovi}, sekretar susjednogMe{ihata IZ-e Crne Gore uPodgorici, gdje je zatra`iopodr{ku i nov~anu pomo} zarenoviranje vakufske zgrade uTuzima, namijenjene, po nje-govim rije~ima, za medresu,koja bi trebala po~eti sa radomnaredne godine.

Akcija prikupljanja zekata isadekatul-fitra protekla jeuobi~ajeno i ovog Ramazana,mo`da ne{to uspje{nije negoranije, pri ~emu je akcenat datna Medresu u Novom Pazaru.

U toku ramazana i mualimeAzra Fetahovi} i Ned`mijaLuka~ dale su svoj doprinos uorganizovanju predavanja pod`ematima za d`ematlijke, i savrijednim horom "Mlade du{eraspjevane" izvodile mevludskeprograme.

Nadamo se da }e, ako Bogda, ro`ajski d`emati i d`ematli-je i dalje graditi d`amije i vjer-ske objekte, upo{ljavati imamei stru~ni vjerski kadar, ja~ativjersku pouku te na taj na~indavati konstruktivan doprinosIslamskoj zajednici.

Hajro Tuti}

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

9

SIHR (MAGIJA) I ZA[TITA OD NJEGAU posljednje vrijeme sve se vi{e pri~a

o sihru. Kako saznajem, to je vrlo ~estatema kod svih {kolskih uzrasta na{ihnajmla|ih. Nije rijetko da nai|emo na onekoji pitaju za nekog hod`u koji pravizapise protiv sihra. [ta je ustvari sihr?Kakve su mogu}nosti te vrad`bine? Ikako se je mogu}e za{tititi ili lije~iti odtoga? O~ekujem da mi putem GlasaIslama odgovorite.

Uz mahsus selam, d`ematlija iz NovogPazara.

Odgovor:

Istina, ovo pitanje je vrlo aktuelno testoga zaslu`uje op{iran odgovor, ali zbogograni~enog prostora, iznijet }emo ononajva`nije.

U arapskom jeziku rije~ SIHR zna~i la`,neistina i prevara. U islamskoj termi-nologiji sihr predstavlja savez izme|u ljudi{ejtana i d`ina {ejtana tako {to ti ljudi~ine najte`e oblike {irka i omalova`avanjaislamskih svetinja, a za uzvrat dobijajuposlu{nost i usluge d`ina, ~ine}i agresijuna duhovni, emotivni i psiholo{ki sistemljudi, {to vrlo ~esto ima te{ke, pa ~ak itjelesne posljedice.

Dakle, su{tina sihra je {irk, odnosnokufr, a to su zapravo najte`i oblici la`i.[to je ja~i {irk, ja~i je i sihr. Kako vidimoiz definicije sihra, pored zlih ljudi glavnuulogu u sihru imaju d`ini. D`ini su duhov-na nevidljiva bi}a koja se nalaze svuda posvijetu. Ima ih i vjernika, a ve}ina su nev-jernici. Devet puta su brojniji od ljudi. Posvojim sposobnostima su slabiji od ljud-skih bi}a i u principu se boje ~ovjeka, aposebno vjernika. Dakle, pravilo je dad`in ~ovjeku ne mo`e na{koditi, madapostoje izuzetne situacije kada je tomogu}e.

Vjernicima je poznato da ~ovjek osimtijela posjeduje i du{u. Uprkos mnogihzaraznih bakterija koje se nalaze svudaoko ~ovjeka, tijelo, zahvaljuju}i svomodbrambenom mehanizmu, odoljeva nji-hovim napadima. Dakle, pravilo je da tezarazne klice ne mogu uspje{no napastizdravo ti jelo. Me|utim, u izuzetnimsituacijama, a to su uglavnom momentislabosti, mikrobi uspiju napasti tijelo iizazivati zarazne bolesti.

Kako ljudsko tijelo, tako i du{a imasvoj odbrambeni mehanizam i u normal-nim okolnostima uspje{no odolijevanapadima d`ina nevjernika. Me|utim, i zadu{u postoje krizni momenti, kada sete{ko mo`e oduprijeti napadima, i to:

1 - Slab iiman, {to je uglavnom pro-pra}eno ~injenjem velikih gri jeha ineizvr{avanjem Allahovih naredbi. Takvaosoba {irom otvara vrata i dajemogu}nost za agresiju d`ina na ~ovjeka.Potvrdu za to nalazimo u kur 'anskomajetu, koji glasi: ''On ({ejtan) nemanikakve vlasti nad onima koji ~vrsto vjeru-ju Allaha i u Njega se uzdaju.''

2 - Pretjeran sstrah, kao i mnoge drugepsiho-emotivne neuravnote`ene pojave.Strah je dimenzija koja realno postoji u~ovjeku i nikada se ne mo`e potpuno eli-minisati, {to nije ni potrebno. Da strah nebi izazvao ne`eljene posljedice, potrebnoje da bude usmjeren u pravcu onoga kostvarno zaslu`uje da ga se bojimo. A to je

samo Uzvi{eni Allah d`.{. To se jasno vidiiz drugog dijela navedenog ajeta, gdje sekonstatuje da, pored iskrenog vjerovanja,za sigurnost od napada d`ina potrebno jeuzdati se u Allaha d`.{., {to zna~i bojatise samo Njega i biti Njegov {ti}enik, {toelimini{e strah od drugih stvorenja.Drugim rije~ima, d`in je poput psa luta-lice. Ako bje`i{ - napada, a ako mu sesuprostavi{ - bje`i.

3 - Tjelesna ii ssvaka ddruga nne~isto}a.Prljavo tijelo, odje}a i mjesto boravka,

te du`e ostajanje u stanju d`unubluka,neposredni je povod za opasnost odsihra. Stoga je ~isto}a pr vorazrednaobaveza vjernika i kao takva predstavljasiguran vid za{tite od napada {ejtana.Pored toga, d`ini se okupljaju na ostaci-ma hrane ako nisu pokriveni, a pogotovuako se neoprano su|e ostavi da preno}i.

Spavati u vr i jeme zalaska suncatako|e umanjuje snagu odbrambenogmehanizma vjernika da se za{titi od napa-da ove vrste.

Dakle, ako se otklone ove tri pret-postavke, eliminisana je mogu}nost da

podmetnuti sihr uspije na doti~nu osobu.Osim toga, a u cilju preventivne za{tite odsihra, potrebno je {to ~e{}e biti podabdestom, te svakodnevno u~iti Kur'an.Tako|e je potrebno ~esto u~iti: Fatihu,Ajetu-l-kursiju, posljednja tri ajeta sure El-Bekare, kao i sure El-Ha{r, suru Ihlas,Felek i Nas. Ovo je posebno lijepo prou~itiprije i poslije spavanja. Djeci koja neznaju u~iti, potrebno je da odrasli u~e.

Uz sve pomenuto, nikada se ne smije-mo odvajati od svijesti da je Allah d`.{.Gospodar svega i da se ni{ta ne de{avabez Njegove dozvole i znanja, te se stogasamo Njemu treba pokoravati i samo odNjega pomo} tra`iti. U tom smislu, strogoje zabranjeno obilaziti kojekakve varalice,te od njih tra`iti da nas za{tite, odnosnoli je~e od sihra. U vezi s t im, r i je~iResulullaha su jasne: ''Ko ode kod gataraili vra~ara, pa mu povjeruje, zanijekao jeono {to je objavl jeno Muhammedus.a.v.s.'' A u drugom hadisu se isti~e dase toj osobi namaz ne}e primiti ~etrdesetdana.

Neka nas Uzvi{eni Gospodar sa~uvaspletki {ejtana i njihovih saveznika.

Amin!

KURBAND`emat Ratajska (Odbor IZ-e

Pri jepol je), uredno je podni jela SOPrijepolje molbu za izgradnju d`amije, za{ta je dobijena i gra|evinska dozvola.Po{to smo sa materijalnim sredstvimaslabi, a predra~un iznosi oko 100.000DM, prinu|eni smo da sredstva odsadekatu-l-fitra i upla}enih kurbana usm-jerimo u ovaj fond. Od na{eg imama smodobili odgovor da se ta sredstva moguupotrijebiti za ovakva hairli djela, s tim{to }e se par kurbana zaklati na ime svihkoji su uplatili, dok }e ve}ina novca ostatiza potrebe d`amije.

Glavni imam i ostali imami nisu ovogmi{ljenja, ve} da je kurban `rtva i jedanod vidova ibadeta koji ima i svoje vrijemeizvr{enja, te ako se ne zakolje (`rtvuje),onaj koji je uplatio ostaje bez kurbana.

Po{tovana ulemo, potreban nam jeVa{ odgovor jer aktivisti d`amijskog odbo-ra ve} idu i po d`ematu prikupljaju sredst-va za kurbane.

Uz mahsus selam.^lanovi d`emata Ratajska.

Odgovor:

Raduju nas aktivnosti d`emataRatajska u pravcu izgradnje d`amije, {tozasigurno spada u trajna dobra djela,za{ta }e svi u~esnici imati nagradu iposlije smrti. Postavljanje ovog pitanjatako|e ukazuje na ~injenicu da Vam jestalo da cjelokupna izgradnja d`amijebude od halal imetka i onako kako }eAllah d`.{. biti zadovoljan.

Shodno {eriatskim propisima te svrsiibadeta, uprkos te{koj ekonomskoj krizikoja vlada na{im prostorima, moramokonstatovati da se novac namijenjen zakurbane te zekat i sadekatu-l-fitr ne mo`eiskoristiti za izgradnju d`amije.

Klanje kurbana je propisano kakoKur'anom, tako i sunnetom Resulullahas.a.v.s.

Uzvi{eni Gospodar ka`e: "Mi smo tidali keuser, pa namaz obavljaj i kurbankolji."

Termizi prenosi hadis u kome se ka`e:"Ne mo`e ~ovjek uraditi ljep{e djelo nakurbanskom Bajramu od klanja kurbana."

Tako|e Imami Ahmed, Ibn Mad`e iHakim prenose hadis u kome se ka`e:"Ko bude imao mogu}nost a ne zakoljekurban, neka se ne pribli`ava mjestu gdjemi klanjamo."

Navedeni ajet i doti~ni hadisi nedvoj-beno ukazuju na va`nost samog ~inaklanja kurbana. Kurban se kol je upropisano odre|enom vremenu, pa ako bise kojim slu~ajem ovaj ~in obavio prije iliposlije tog vremena, doti~ni ibadet ne bibio izvr{en. Vrijeme klanja kurbana je odkako se klanja Bajram-namaz prvog danaKurban-bajrama, pa sve do ikindije tre}egdana Bajrama.

Svi ovi propisi ukazuju da je kurbanprecizno utvr|en ibadet i da se ne mo`eni~im zamijeniti. D`ematlijama iz selaRatajska savjetujemo da ove propiseispo{tuju, ~ime }e, ako Bog da, zaraditiAllahovu milost, koji }e im pomo}i dauspiju u hairli akciji izgradnje d`amije. [tose ti~e zekata i sadekatu-l-fitra, o tomesmo govori l i u pr vom broju "GlasaIslama" u rubrici "Pitanja i odgovori''.

PPIITTAANNJJAA II OODDGGOOVVOORRII

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

10

PP rije svega, dozvolite mi davam ka`em da hi l jadeKana|ana i Amerikanaca

razmi{ljaju ta~no onako kakosam ja razmi{ljao prije negosam postao musliman, imajuisti osje}aj nezadovoljstva io~ekuju od "sl jedbenikaSunneta" da im objasnesu{tinu Islama. Jo{ kao dijeteveoma brzo sam objeru~ke pri-hvatio moju vjeru - kr{}anstvo.Religija mi je bila potrebna dabi nahranila moju du{u. Usvakom slu~aju, kako sampostajao stariji, uvi|ao samsve ve}i broj gre{aka(nedostataka) u kr{}anstvu.Biblijske pri~e govore o `ivotuIsa a.s. i o njemu kao sinuBo`ijem (neka nas Allah d`.{.za{titi od takvog govora) {to jemeni zvu~alo kao sujeverje.Moja li~na logika to nikada nemo`e prihvatiti. Po~injao samda postavljam sam sebi pitanjakao {to su: "Ako je kr{}anstvoistinska religija, za{to je takomnogo nekr{}ana u svijetu.Za{to Jevreji i kr{}ani imajuiste osnove u svojim vjerskimknjigama, a spore se u ostalimaspektima. Za{to su nekr{}aniosu|eni na propast iako nema-ju o~iglednih gre{aka, za{tomnoge nacije ne prihvatajukr{}anstvo."

To je bilo u danima kadasam imao susrete sa mision-arom iz Indije. On mi se `alio:"Muslimani su nepopustljivi.Oni insistiraju na tome da jeprava vjera Islam a nekr{}anstvo. Tako, svi mojinapori usmjereni su dakr{}anima uka`em na njihovenedostatke.

Ove tvrdnje predstavljajuistovremeno pr vu definicijuIslama koju sam ~uo. Osje}ajradoznalosti prema Islamu,zajedno sa visokim stepenomdivljenja prema muslimanimakoji su jako privr`eni svojojvjeri, po~eo je da cveta u momsrcu. Osjetio sam da moramprou~iti Islam mnogo bli`e ipo~eo sam da poha|am~asove iz "orijentalne litera-ture" na univerzitetu. Uvidiosam da je ono {to orijentalistiodbacuju iz na{e vjere bila dok-trina "trojstva", da prihvatajuvjerovanje u "Jednog Boga" {tose perfektno sla`e sa zdravimrazumom. Izvjesno je da je Isa

a.s. obznanio vjeru bazirano navjerovanju u Jednog Boga, i daje on ro|en samo kao rob iposlanik toga istog Boga. Bogkoji je tako predstavljen morabiti milostiv Bog. Ipak, takodivna i istinita vjera, ugu{ila sepored bezna~ajnih legendi, izm-jena i neistina uba~enih ukr{}anstvo od idolopoklonika ijednom vjerom u JednogMilostivog Boga, iskrivljenog utrojstvo koje je pristupa~no jedi-no svje{tenicima, i koje, kakose ka`e, daje ljudima da podi-jele grijeh. Onda, nova vjera, sanovim poslanikom, bi la jeneophodna da vrati humanostone jednostavne i netaknutevjere u jednog Boga. Evropa, sdruge strane, je `ivjela u to vri-jeme poluvarvarskim, surovim`ivotom. S jedne strane divljaplemena su napadale zemlje, as druge strane, manjina podpla{tom vjere, poku{ava dapot~ini mase. Ljudska rasa jeo~ajno vapila pod u`asima ido-latrije i nevjerstva kada se,sedam vijekova poslije Isa a.s.,sa orijentalnog horizonta pojavi-la ru`a - Muhammed s.a.v.s.,posl jednj i Al lahov d`.{.poslanik, i po~eo objavljivatiljudima istinsku vjeru od istin-skog Boga, baziranu navjerovanju u Jednog Boga.Kada sam pro~itao i nau~io sveove dokaze, povjerovao sam u~injenicu da je Muhammeds.a.v.s. posljednji istinski Bo`ijiPoslanik, zato {to:

1. Kao {to sam ve} rekao,narodu je trebao novi Bo`ijiposlanik.

2. Sve moje predstave oAllahu d`.{. slagale su se savjerom koju je {ir io vel ikiposlanik Muhammed s.a.v.s.

3. Dok sam ~itao Kur'an^asni, osjetio sam da su toBo`ije rije~i.

Veza izme|u Kur'ana iHadisa - govora Muhammedas.a.v.s., zadovoljila me je usvim aspektima i uvuklaosje}aj mira u moju du{u.

I to je razlog za{to sampostao musliman. Morate bitisigurni da, kao {to sam ve}rekao, hiljade Amerikanaca iKana|ana osje}aju iste iskriv-l jenosti v jere i gre{ke ukr{}anstvu.

S engleskog: Ismet Krli}

Fundamentalizam! [ta je to?Pitanje koje postaje aktuelno uovome vi jeku, stupanjem nascenu modernih muslimanskihpokreta. Sa Zapada se ~ujepokli~: "Muslimani dolaze!" Da lije to karikiranje straha Zapada?Pretjerivanje? Mo`da. Ipak, kadase iz dr`avnog vrha SAD govori oopasnosti od islamskog funda-mentalizma, svrstavaju}i ga u reds nacizmom i komunizmom, kadanovine pi{u o ratu izme|u Islamai Zapada i njegovoj inkompatibil-nosti sa demokratijom, kada mus-limani na optu`be o militantnostiukazuju na "militantno kr{}anst-vo" i "mil i tantno `idovstvo",postavl ja se pitanje: gdje sezavr{ava stvarnost a po~inje mit?Donosimo izvode iz jednog izdanjaF. A. Brockhausa iz Mannheimana tu temu.

1. Op{te zna~enje: Beskom-promisno po~ivanje na (politi~kim,vjerskim) principima.

2. Kr{}anstvo: Krajem 19. vije-ka je pokret ameri~kih protes-tanata stao je u odbranu liberaliz-ma. Oni polaze sa protivljenjemda je Biblija neposredna Bo`ijarije~ i tu nema nikakve zablude.Fundamentalizam je u SjedinjenimAmeri~kim Dr`avama devedesetihgodina igrao jednu veomazna~ajnu ulogu i predstavljaoveliku snagu u dru{tvu. Funda-mentalisti~ki pokret postoji i ukatoli~koj crkvi. Sjetimo se samoMe|unarodnog sve{teni~kog brat-stva Sv. Pia X.

3. Islam: Kod nemuslimanskihanaliti~ara usadila se slika o jed-noj struji u Islamu, ~iji predstavni-ci `ele od pr vobitne, izvorne,dakle, ~iste vjere na~initi osnovu

za izgradnju politi~kog i socijalnogsistema `ivota. Nasuprot konzer-vativcima koji `ele ostati vjerniislamskoj tradiciji u njenim histori-jskim okvirima, fundamentalistizahtijevaju bukvalno slije|enje ipokoravanje propisima Kur'ana iislamskoj dr`avi u kojoj je nasnazi islamski zakon ([eriat),kojeg karakteri{u primjene takvihpredvi|enih kazni, kakva je odsije-canje ruke za kra|u.

Savremeni islamski fundamen-talizam podrazumjeva Islam kaozatvoren sistem u odnosu narje{enja za sva `ivotna pitanja izauzima odbrambeni stav premamaterijalisti~koj civilizaciji Za-pada. Politi~ki uspjesi takvihte`nji ~esto se jednostavno nazi-vaju "reislamizacijom"; njihovipobornici sebe djelimi~no nazivajui "islamistima".

U Islamu su se vi{estrukopojavile fundamentalisti~ke ten-dencije usljed kolonijalizma nadislamskim zemljama, kao {to jeslu~aj kod poznatog islamskogu~enjaka Ibn Tejmije (umro1328.) ili od 18. vijeka vehabijskipokret u Saudi Arabiji. U tokuborbe za nezavisnost protiv evrop-skih kolonizatora i u fazipostkolonijalnog moderniziranja,koji najve}im dijelom prerasta usekularnu ideologiju zapadneprovenijencije, islamski funda-mentalizam izrasta u pokret usm-jeren protiv pozapadnjavanja soci-jalnog i kulturnog `ivota musli-mana.

Zna~ajan udio u tom razvojuigrali su u Egiptu Hasan al-Bana(1906-1949), osniva~ fundamen-talisti~ke organizacije "Musli-manska bra}a" i Sej id Qutb(1906-1966), koji je preoblikovaoideolo{la uvjerenja Al-Bane u revo-lucionarni poziv na oru`je. ZatimAbu-l-Ala Mevdudi (1903-1979),novinar, osniva~ fundamental-isti~ke "D`emaati islami". Ovajposl jednj i je pod diktaturomZijada ul Haka djelimi~no sprovo-dio svoje zamisli o islamskojdr`avi. Pobjedom islamske revolu-cije u Iranu pod Homeinijevimvo|stvom, 1978/79. stupa zascenu jedna {iitska varijantaislamskog fundamentalizma.Fundamentalisti~ka grupisanja odsedamdesetih godina igrajuzna~ajnu ulogu u unutra{njem`ivotu muslimanskih zemalja, kaou Turskoj, Siriji, Egiptu, Sudanu iTunisu.

S njema~kog: M. Hajrovi}

ZZAA[[TTOO IISSLLAAMM DDRRUUGGII OO NNAAMMAA

[ta je to

FFUUNNDDAAMMEENNTTAALLIIZZAAMM?TOMAS IRVING (Kanada)

ISLAM ME JE ODU[EVIOISLAM ME JE ODU[EVIODa bih vam objasnio za{to sam postao musliman

moram vam najprije iznijeti {ta sam osje}ao prije iposlije prihvatanja Islama, moj prvi kontakt sa

Islamom, vjerom koja me je odu{evila.

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

11

Otvaranje biroa Federalneameri~ke tajne slu`be (FBI) u Kairuizazvalo je razli~ite komentare upoliti~kim krugovima Egipta kao inepoznanica onog {to se krije izasvega ovog, posebno kada je i u TelAvivu otvoren biro iste slu`be i uistom vremenskom intervalu.

Direktor FBI Luis Feri posjetio jeKairo u februaru gdje je ostao tridana otvaraju}i pomenuti Biro.Otvaranjem biroa FBI u Kairu, do{loje nakon zatvaranja istog u Rimu.

Tokom svog boravka u Kairu,Feri se susreo sa odgovornimanajvi{eg ranga bezbjedonosnogaparata Egipta, gdje je u izjavi za

{tampu kazao da je cilj otvaranjaovog Biroa razvijanje saradnje egi-patske vlasti sa nekim zemljamaBliskog istoka u oblasti suzbijanjanarko-sredstava i terorizma. Daljese navodi da ameri~ki predsjednik

Bil Klinton namjerava osnivanje jo{16 biroa ove Slu`be u drugim zeml-jama svijeta, tako da njihov brojtreba da dostigne 46.

Istovjetnost vremenskogotvaranja Biroa u Kairu i Tel Avivu,po mi{ljenju posmatra~a, treba dapro{iri saradnju u polju bezbjednos-t i izme|u Egipta i Izraela uzameri~ku koordinaciju.

Na drugoj strani, ministarunutra{njih poslova Egipta je izjavioda slu`benici FBI nemaju pravovr{enja uvi|aja i istrage ili hap{enjal judi, ve} je nj ihova aktivnostograni~ena u okviru nj ihoveambasade. Dodao je da je cil j

otvaranja ovog Biroa razmjena infor-macija izme|u dvije dr`ave na poljusuzbijanja terorizma i svih vrstakriminala.

S arapskog: Enver Ujkanovi}

Jordanski nedjeljni list"El-Med`d" prenio je tajniizvje{taj Ministarstva inos-tranih poslova Egipta ukome stoji da je vi{e od10.000 egipatskih dr`avl-jana upo{l jeno naosjetl j iv im mjestima uameri~kom dru{tvu.

Svake godine ameri~kevlasti prihvate 1.000 il i2.000 egipatskihmuhad`ira, rje{avaju}i imtrajno status.

Kako u izvje{taju daljestoj i , najmanje 5.000Egip}ana na slu`bi je uameri~koj vojsci u razli~itimmjestima. Neki od njih su1989. godine izvedeni predsud pod optu`bompreno{enja ameri~kih vojnih

tajni Egiptu. Dalje se navodida 30 stru~njaka egipatskenacionalnosti trenutno radeu centrima atomskogistra`ivanja, dok je 350Egip}ana zapo{l jeno uameri~koj informativnojagenciji "NASA", ~ije emito-vanje ide satel itom. Uizvje{taju se dodaje da 300Egip}ana radi u federalnimbolnicama i ostal imzdravstvenim ustanovama,dok je vi{e od 1000 speci-jal ista u oblasti infor -matike. Centri u kojima sunajvi{e zastupljeni dr`avl-jani egipatske nacionalnostisu univerziteti Kolumbija,Njujork, Boston i NjuD`ersi.

E.U.

RIJAD - Prije deset mjeseci,kada je islamski u~enjak {ejhAhmed Didat pregledan u''Kralj Fejsal'' specijalisti~kojbolnici dijagnosti~kog centrau Rijadu, bio je na kiseoniku iborio se za svoj `ivot. Danasje on relaksiran i u mnogoboljoj formi nego rani je.Izme|u onda{njeg i

sada{njeg stanja postignutaje razlika kvalitetom medicin-skog tretmana kojeg je imaou bolnici, kao i podr{komdobrom vol jom idobro~instvom kraljevskogrukovodstva i naroda, kojomje obasut.

"Ja nemam rije~i da izraz-im zahvalnost ~uvaru dvijeSvete d`amije kralju Fahdu,princu Abdullahu, zamjenikupremijera i komandantu

nacionalne garde, te princuSultanu, drugom zamjenikupremijera i ministru odbrane iavijacije, za njihovu ljubaznosti velikodu{nost prema momeocu", izjavio je njegov sinJusuf Didat arapskim novi-nama.

Didatovi namjeravaju da sevrate ku}i u Durban, Ju`na

Afrika, ubrzo, specijalnimavionom naru~enim odprinca Sultana.Odlaganje je uglavnom usli-jedi lo zbog nepri lagod-ljivosti specijalnog krevetai ostalih neophodnih uslo-va potrebnih za povratakku}i Ahmeda Didata, dobit-nika kral j Fejsalovenagrade za slu`bu Islamu,1986. godine. Tako|e,pravila diktirana od speci-jal ista bolnice ''Kral jFejsal'' nisu bi la umogu}nosti da ga ograni~ena norme pona{anja paci-jenata bolnice. Didat jetako|e f inansi jski

pomognut od princa Sultanaibn Salmana, predsjednikaSaudijskog dobrotvornogdru{tva za nemo}nu djecu,koji su uplatili 15.000$ prilo-ga za standardni personalnikompjuter. To je Didatovakarika sa spoljnim svijetom aaktivirana je pokretom njegov-ih o~iju.

S engleskog: F.Muderizovi}

ALMATY - Ujgurska nacional-ist i~ka grupa, bazirana uKazahstanu, objavi la je uutorak da je Kina uhapsila 21turkestanskog u~enika i ostale~lanove osobl ja {kole zaKur'an a.{. u glavnom graduproblemati~nog Ksinj iangregiona. Ujedinjeni revolu-cionarni nacionalni front jeizjavio da je 200 d`amija i{kola za Kur'an a.{. pretre-seno od strane kineskih vlastiu nedjelju u gradu Turpanu,160 km jugoisto~no od glavnoggrada Ksinjiang oblasti Urumki.

Islamski u~enici koji nisuuhap{eni tokom velike izne-nadne racije, prisiljeni su dapotpi{u dokument koj i ihobavezuje da ne}e uzimati udiou ujgurskoj separatisti~kojaktivnosti. Oko 70.000 knjiga ivjerskih novina je zapaljeno

tokom ovih velikih hap{enja,iz javio je glasnogovornikFronta. Ksinjiang, ime datomuslimanskom isto~nomTurkestanu, je veliki pustinjskiregion u strategi jskomsjeverozapadnom uglu Kine.

Region je ovog mjeseca osv-jedo~en veoma ozbil jnimizvje{tajima etni~kih nemirakoji su izbili u grani~nom graduJining, bl izu kazahstanskegranice. Oko 100 ljudi je ubi-jeno u sukobima izme|uujgurskih muslimana i kineskihsnaga bezbjednosti izme|u 5. i11. februara, iako je zvani~noobjavljeno da je poginulo 10,sa jo{ 144 povrije|ena. Pro{legodine oko 180 u~enika musli-mana je bilo pozivano na infor-mativne razgovore i ispitivanje.

S engleskog: F. Muderizovi}

IIZZ SSVVIIJJEETTAA IISSLLAAMMAA

UU sslluu`̀bbii IIssllaammaa::AAhhmmeedd DDiiddaatt

"ALEM ISLAMIJ"

DIDAT NAPU[TA RIJAD

"KADAJA DEWLIJEH"

PREKO 10.000 EGIP]ANARADI U AMERI^KIM CENTRIMA

"ALEM ISLAMIJ"

KINA UHAPSILA 21MUSLIMANSKOG U^ENIKA

"KADAJA DEWLIJEH"

FBI U KAIRU

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

12

OOOO vo kratko poglavlje (sure) odsedam ajeta prou~i muslimannajmanje sedamnaest puta u

dvadeset ~etiri sata i dvostrukoputa vi{e ako klanja sunnete ibezbroj puta vi{e, ako `eli statipred Allaha, svoga Gospodara,klanjaju}i nafile - osim farza i sun-neta. Nijedan namaz ne}e biti valj-an bez ovog poglavlja, kako je tospomenuto u SAHIHU BUHARIJEI MUSLIMA prenose}i odResulullaha alejhi-s-selam, Ubadeibni Samit: "Onaj ko ne budeprou~io Fatihu u namazu, nema ninamaza."

Ovo poglavlje sadr`i u sebicjelinu islamskog vjerovanja icjelinu islamske koncepcije, zatimcjelinu osje}aja i usmjeravanja, {togovori o mudrosti njena izbora dase u~i na svakom rekatu u namazui mudrosti da }e svaki namaz bitipokvaren ako se u njemu ne prou~iovo poglavlje.

Ovo poglavlje po~inje rije~ima:“U ime Allaha, Milostivog,Samilosnog.” Postoji razila`enje upogledu "Bismille" o tome da li jeona ajet svakog poglavlja izKur'ana ili je to ajet sa kojim seotpo~inje u~enje svakog poglavlja.Preovla|uje mi{ljenje da je ona ajetiz poglavlja Fatihe i s njom sera~una da ovo poglavlje ima sedamajeta. Postoji i jedno mi{ljenje kojeka`e da se misli sa rije~imaUzvi{enog: “Mi smo ti objavilisedam ajeta, koji se ponavljaju, iKur'an veli~anstveni ti objavljuje-mo.” (15/87) - da je to poglavlje"Fatiha" s obzirom na sedam njenihajeta koji se ponavljaju, jer senjome zahvaljuje i ona se ponavljau namazu.

Po~etak sa rije~ima “U imeAllaha” znak je etike koju je Allahposlao Svom Poslaniku alejhi-s-selam u po~etku objave Kur'ana,kako to svi ka`u, rije~ima: “^itaj,u ime Gospodara tvoga...” (96/1)

To je ono {to je prihva}eno i

{to se poklapa sa pravilom velikeislamske koncepcije koja glasi: “Onje Prvi i Posljednji, i Vidljivi iNevidljivi;”(57/3) a On (Subh-anehu) uistinu Postoje}i, Istiniti izKoga isijava ili na Koga se oslanjasve, ~ije postojanje opstoji, iz ~egaje po~elo sve ~iji je po~etak Onpo~eo. Prema tome, sa Njegovimimenom biva svaki po~etak, svakipokret i svako stremljenje.

U samom po~etku Subhanehu jeopisan kao "Milostivi i Samilosni",{to obuhvata svako zna~enje milostii njene pojavnosti. Samo Njemudostupna su ova dva svojstva.Dozvoljeno je da neki ~ovjek budetako|er opisan, odnosno dodijeljenomu svojstvo milosti, ali sa vjerskogstanovi{ta nije dozvoljeno da neki~ovjek dobije i svojstvo "Sami-losni", dok od samog po~etka ovadva svojstva se susre}u kodAllaha... Bez obzira kolika razlikapostojala izme|u ova dva svojstva ikoji od njih je dalekose`niji isveobuhvatniji, kada se radi omilosti, ipak to ne}e biti tretiranoovdje U OKRILJU KUR'ANA,osim toliko da ova dva svojstvaobuhvataju ili nose u sebi svakozna~enje milosti, stepen i prostornjene pojave.

Ako po~etak sa rije~ima “U imeAllaha” i svemu {to taj sklopsadr`i iz oblasti tewhida (monoteiz-ma) i odgoja u tom sklopu, pred-stavlja prvu cjelinu islamske kon-cepcije... onda zna~enje milost, ste-pen i prostor njene pojave urije~ima “Milostivi, Samilosni”predstavlja drugu cjelinu islamskekoncepcije i defini{e stvarnostodnosa izme|u Allaha i ~ovjeka.

Odmah poslije "Bismile" slijedizahvala Allahu u kojoj se Onopisuje kao apsolutno Bo`anstvosvjetova, rije~ima “Tebe, Allaha,Gospodara svjetova hvalimo...”

Sentenca “Hvala Allahu” jestesvijest koju izlijeva srce mu'mina,~ine}i zikr samo Allahu... jer nje-

gova pos-t o j a no s tje jedanvid od-b l j e s k aB o ` i j eblagodatikoja mo-bili{e itra`i upu-} i v a n j ez a h v a l eB o g us v a k o gtrena, na

svakom koraku susretanja Bo`ijihznakova koji slijede jedan zadrugim ili koji se zajedni~kidoga|aju. Bo`ije stvaranje obuhvatasve pa i ~ovjeka. Zbog toga i zah-vala Bogu dolazi na po~etku.Njemu pripada zahvala i na kraju,{to je jedno od pravila direktneislamske koncepcije. “On je Allah,drugog boga osim Njega nema;Njemu neka je hvala i na ovom ina onom svijetu! Samo On sudi iNjemu }ete se vratiti.” (28/70)

Zahvaljuju}i Bo`ijoj dobroti injenom odbljesku na ~ovjekuvjerniku, upisuje se dobro kad ka`e"Bogu hvala", dobro koje prete`esvaki uteg. U Sunenu ibni Mad`estoji upisano, a prenosi se od ibniOmera da je Resulullah, alejhi-s-selam, rekao im kada neko ka`e:"Bo`e, Tebi hvala kao {to odgovaraTvojoj uzvi{enosti i veli~ini Tvojevlasti", dovelo je u nepriliku dvo-jicu Meleka i nisu znali {ta daupi{u. Tada su oti{li do Allaha iupitali "Bo`e na{, ~ovjek taj i tajre~e ne{to da mi ne znamo kako toda upi{emo", a Allah upita, a Onnajbolje zna: "A {ta re~e taj Mojrob?" Meleki odgovori{e: "Bo`e,on re~e: "Bo`e, Tebi hvala, kao {toodgovara Tvojoj uzvi{enosti iveli~ini Tvoje vlasti!"; Allah imtada re~e: "Upi{ite upravo onakokako je rekao Moj rob, da bi Mesreo i da bih ga nagradio time..."

Upu}ivanje zahvale Allahu pred-stavlja svijest vjernika koji seanga`uje samo da Allahu zikr ~ini,kao {to smo to ve} rekli. Posljednjidio ovog ajeta “Gospodara svjeto-va” predstavlja bazu islamske kon-cepcije. Apsolutno i kompletnoBo`anstvo tako|er ~ini jednucjelinu islamskog vjerovanja a"Gospodar-Rabb" je vladar koji slo-bodno raspola`e ne~im. U jeziku tozna~i Gospodar i onaj koji ~inidobro drugom i djeluje na poljuodgoja. I postupanje radi ~injenja

dobra drugome i odgoj odnosi sena cjelokupan svijet, tj. svastvorenja. Allah (Subhanehu) nijestvorio kosmos da bi ga zatim pre-pustio samom sebi, nego postupio snjim u smislu ~injenja dobra,za{tite i odgoja. Svi svjetovi i svastvorenja u za{titi su Allaha,Gospodara svjetova, a sponaizme|u Stvoritelja i stvorenoga jestalna i prote`e se kroz sva vreme-na i sve situacije.

Op}e Bo`anstvo je raskrsnicaizme|u kompletnog obja{njenjatewhida s jedne strane i tmine sdruge, koja nastaje iz nejasno}eove ~injenice na kategori~ki na~in.^esto ljudi povezuju priznavanjeAllaha opisuju}i ga kao JedinogStvaraoca svemira, ali vjeruju}i ubrojnost bogova koji dijele vlast u`ivotu. Ovo je veoma ~udno ismije{no. Me|utim, tako je bilo ijo{ uvijek biva. ^asni Kur'an namgovori o politeistima koji su govo-rili o svojim brojnim bo`anstvima:

"Mi im se klanjamo samo zatoda bi nas {to vi{e Allahupribli`ili." (39/3)

Kao {to ka`e jedna grupa sljed-benika objavljene Knjige: “Oni,pored Allaha, bogovima smatrajusve}enike svoje i monahe svoje.”(9/31)

I vladaju}e d`ahilijetskovjerovanje na cijeloj Zemlji u vri-jeme dolaska Islama bilo je pre-plavljeno raznim bo`anstvima.Govorili su da postoje mali bogovipored velikih bo`anstava, kako onitvrde.

Upotreba termina "Bo`anstvo" uovom poglavlju i sveobuhvatnostovog "Bo`anstvo svih svjetova"raskr{}e je izme|u reda i sistema sjedne strane i anarhije u vjerovanjus druge, da bi se cjelokupan svijetokrenuo prema Jedinom Gospodaru,priznaju}i Njemu apsolutno gospod-stvo i dru{tvo oslobodilo od teretaraznih bogova..., zatim da bipotra`ili mir srca, ovih svjetovasmirenost u stalnoj Allahovoj za{titii vladaju}em Njegovom Bo`anstvu.Ova za{tita je trajna i ne prekidase. Ona ne odstupa, niti se gubi.Islamska koncepcija nije kao {to jenpr. filozofska koncepcijaAristotela, koji ka`e da je Allahproizveo ovaj Kosmos, a onda gaprepustio samom sebi ne interesu-ju}i se vi{e za njega jer je Allahdaleko iznad toga da bi mogaorazmi{ljati o ne~emu osim o Sebi,On razmi{lja samo o Svom bi}u,

UU SSVVJJEETTLLUU KKUURR’’AANN-II-KKEERRIIMMAA

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Tebe Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo,

Milostivog, Samilosnog,

Vladara Dana sudnjeg,

Tebi se klanjamo i od Tebe pomo} tra`imo!

Uputi nas na pravi put,

na put onih kojima si milost Svoju darovao,

a ne onih koji su protiv sebe srd`bu izazvali,

niti onih koji su zalutali!

EELL--FFAATTIIHHAA

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

13UU SSVVJJEETTLLUU KKUURR’’AANN-II-KKEERRIIMMAA IIZZ SSUUNNNNEETTAA RREESSUULLUULLLLAAHHAA

kako ka`e Aristotel. Eto,ovo je Aristotelova koncep-cija, a on najve}i filozof inajve}i genij.

Islam se pojavio u vre-menu kada su se u svijetunagomilala razna vjerovan-ja, koncepcije, pri~e,obmane, filozofije i ideje, ukojima se mije{a istina ineistina, zdravo i bolesno,vjera i legenda, filozofija imit itd. Ljudska svijest pri-tisnuta ovim brojnimmje{avinama stmoglavila seu tminu i lutanja tako dase, zbog njih, nije moglonikako do}i do prave istine.

Lutanje koje ne dopu{tasmirenje, ni uvjerenje, nitisvjetlo, obuhvatilo je kon-cepciju ~ovje~anstva obo`anstvu, o njegovim svo-jstvima i odnosima sastvorenjima, i uspostavljanjespone izme|u Boga i ~ovje-ka na poseban na~in.

Ljudska svijest nijemogla da se ustali na ne{tonepokolebljivo u vezi saovim Kosmosom kao i uvezi sa samim sobom iprogramom svoga `ivota,prije nego se ustali na istra-jnosti u vezi sa svojimvjerovanjem - poimanjembo`anstva i njegovih svojs-tava i prije nego do|e dojasnog i ispravnog uvjerenjausred ovog sljepila, ovetame i ovog nagomilanogtereta.

^ovjek ne zna nu`nostove ustaljenosti sve dok nestekne uvida u veli~inu ovenagomilanosti i dok ne ispi-ta lutanja ovih vjerovanja,koncepcija, mitova, filozofi-ja, obmana i ideja koje jeIslam zatekao kakoogoli}uju ljudsku svijest, nakoju smo ukazali djelo-mi~no maloprije. O tome}e biti vi{e govora upoglavljima Kur'ana gdje }ese ovo razmotriti komplet-nije i sveobuhvatnije.

Prvo ~emu je Islamposvjetio posebnu pa`njubilo je osloba|anjevjerovanja i definisanjekoncepcije na kojoj seustaljuje svijest o Allahu iNjegovim svojstvima,Njegovom odnosu premastvorenjima i obratno,odnosu stvorenja premaAllahu na kategori~an iuvjerljiv na~in.

Islam posvje}uje poseb-nu pa`nju kompletnom,~istom i iskrenom tewhidu-monoteizmu, koji nijeni~im zamagljen biloizbliza ili izdaleka. To je

osnova koncepcije koju jeponudio Islam i nastavio daje razra|uje u svijesti~ovjeka, posmatraju}i pritome svaku predod`bu imrlju oko istine tewhida-monoteizma, kako bi tuistinu oslobodio nejasno}e itmine i dao je mo}nom iskoncentrisanom, gdje ne}ebiti ugro`ena na bilo kojina~in nikakvom sumnjom.Islam je potpuno jasan ikod obja{njenja Allahovihsvojstava, a posebno svojs-tava koja se odnose naapsolutno Bo`anstvo. Ve-}ina nejasno}a u tom labi-rintu u koji su zapale filo-zofija i razne vjere, i pri~evezane za ovo vrlo va`nopitanje, jako su uticale naljudsku svijest i pona{anje~ovje~anstva.

Ono {to zahtijeva stalnitrud koji je Islam i uradioda bi dao odlu~nu rije~ oAllahovom bi}u, Njegovimsvojstvima i Njegovomodnosu sa stvorenjima, tajtrud o kome Kur'anski tekst~esto govori obra}aju}i sena ovaj stalni trud i naporali se ne obra}a i na tote{ko nagomilavanje u tojtotalnoj tmini u koju je~itavo ~ovje~anstvo utonulo,nemo}no da spozna dale-kose`nost potrebe za ovimponovljenim i potvr|enimobja{njenjem i za svimovim detaljima koji slijedeput savjesti, nego da obratipa`nju na to gomilanje kojebi omogu}ilo da se otkrijenu`nost tog stalnog truda inapora, kao i da bi otkriodalekose`nost veli~ineuloge koju je odigralo ovovjerovanje u osloba|anjuljudske svijesti i njegovavjerovanja i interesovanjaza brojne bogove zablude ipri~e.

Ljepota ovog vjerovanja,njegovo savr{enstvo, sklad-nost i obra}anje na jednos-tavnosti velike istine kojuovo vjerovanje predstavlja,ne}e zasijati u srcu i razu-mu kao {to }e zasijati krozrasvjetljavanje nagomilanogneznanja, raznog vjerova-nja, koncepcija, mitova ifilozofija, predmeta Bo`ijeistine i njihovog odnosa sasvijetom... Tada }e se javitiislamsko vjerovanje kaomilost, stvarna milost srcu irazumu, milost koja u sebikrije ljepotu i jednos-tavnost, jasno}u i skladnost,blizinu i dru`enje i direktnoi sna`no slaganje saprirodom.

Ai{a r.a. je pripovijedala je da jeMuhammed a.s. rekao:

"Najbolje ~ovjekovo djelo koje Allahd`.{. najvi{e voli na Kurban-Bajramu jeprolijevanje kurbanske krvi. Zaista }ekurban na dan stajanja (javmul-kijameh)do}i sa svojim rogovima, vunom i papci-ma. Zaista kurbanska krv stigne Allahuprije nego {to padne na zemlju, pa zatolijepo postupajte sa kurbanima." (IbnMad`e i Tirmizi)

Kurban kao vjerski ~in datira od prvihljudi na Zemlji. Kur'an spominje kurbaneAdem-pejgamberovih sinova Habila iKabila. Habilu, koji je zaklao kurban iz~ista nijeta, u ime Boga, i kome je Allahd`.{. bio stalno na umu, kurban je bioprimljen, dok Kabilu koji je bio oholinezahvalnik, a potom i katil (ubica), nijebio primljen. Od tada se i ljudski roddijeli na dvije prepoznatljive skupine: onikoji slijede svoga Gospodara, a znak nji-hove pokornosti je `rtva (kurban) i onidrugi koji ne slu{aju Bo`ije zapovijedi i`rtvuju se u ime nekog drugog bo`anst-va. Zatim je poznata Kur'anska predajao Ibrahimu halilullahu i njegovom sinuIsmailu, za ~iju istinsku `rtvu se inaj~e{}e ve`e Kur'an.

Naime, sljedbenici svih religija su pri-nosili `rtve Bogu ili pak svojimbo`anstvima, vjeruju}i da }e ih tom`rtvom umilostiviti. Islam ne prihvataovaj i ovakav stav i `rtvu razumije uduhu Bo`ijih rije~i:

"Do Allaha ne}e doprijeti meso kur-bana i krv njihova, ali }e Mu sti}iiskreno u~injena dobra djela va{a; takovam je kurbane pot~inio da biste Allahaveli~ali zato {to vas je uputio. I obradujone koji dobra djela ~ine!" (Had`, 37)

Svrha klanja kurbana je vi{estruka,kao {to je to i kod ostalih propisa uIslamu. On, prije svega, simbolizira~ovjekovu odanost i poslu{nost Bogu,spremnost da se strpljivo ustraje naNjegovom putu, kroz ~itav `ivot. Kurbanpredstavlja harmoniju i bratske vezeme|u sljedbenicima Islama. Zato se ikurbansko meso dijeli susjedima, siro-ma{nim muslimanima, pa ~ak i ehlu-kitabijama ako su nam kom{ije. Kurbanmora zra~iti toleranciju i toplinu na{euzvi{ene vjere, te potrebnu kom{ijskuljubav. Jedino pod gore spomenutimuvjetima na{i kurbani }e biti sigurnejahalice preko Sirat }uprije. Pomenutihadis upravo govori o kurbanu kao

najvrednijem djelu koje }e nam pomo}ina danu Sudnjem, kada ne bude drugepomo}i osim Bo`ije. Klanje kurbana jeprecizno odre|eno u bajramskim danimasa preciznim mjerilima {ta se mo`euvrstiti u kurban. Sunnet je da ~ovjekli~no zakolje kurban ili bar da prisustvujekljanju kurbana. Poslanik a.s. u tomsmislu ka`e svojoj k}erki: "Fatima, stanido svoga kurbana i posmatraj ga, jerprije nego {to prva kap njegove krvikane tebi }e biti opro{teni prija{nji grije-si." Ona upita: "Bo`iji Poslani~e, samonama, ili i nama i muslimanima?" "Namai muslimanima." - odgovori Poslanik.

Klanje kurbana u ime Boga oplemjen-juje ~ovjekovu du{u. To je jedan sunnet-ski obi~aj i specifi~an do`ivljaj radosti isa`aljenja. Radost zbog obe}ane nagradena Sudnjem danu, a sa`aljenje prema`ivotu koji gasne. ^ovjek je uzbu|en i iznjegova srca poteknu najdublje dove zah-valnosti Bogu da kurban bude primljen.Direktna naredba klanja kurbana UmmetuMuhammeda a.s. do{la je u Mekkiobjavom sure El-Kevser: "Mi smo tiuistinu, mnogo dobra dali; zato seGospodaru svome moli i kurban kolji,onaj koji tebe mrzi sigurno }e on bezpomena ostati.”

Ljepotu i pe~at Kurban-Bajrama dajetekbir, ~ije rije~i je obavezno (vad`ib)izgovarati poslije svakog farz namaza,po~ev{i od sabaha uo~i Bajrama pa doikindije ~etvrtog dana Bajrama. Sejid b.Musejjeb navodi da je Resulullah s.a.v.s.rekao da se Allah ponosi pred melekimasa tri melodije: melodijom ezana, melodi-jom tekbira i melodijom telbije. Kakoprenosi Ibn Kesir u svom tefsiru, zabi-lje`eno je da je tekbir nastao u dra-mati~nom momentu ku{nje Ibrahim-pejgambera kada je odlu~io da `rtvujesina Ismaila u ime Allaha d`.{. Tada jeMeleki-D`ibril po volji Svevi{njeg Allahadonio ovna u zamjenu za Ismailovu `rtvui izgovorio je: Allahu ekber, Allahuekber! Kada je te rije~i ~uo Ismail jeodgovorio: "La ilahe illellahu vallahuekber", a Ibrahim a.s. je dodao "Allahuekber ve lilahil-hamd" (Allah je Najve}i,nema drugog Boga osim Allaha, Allah jeNajve}i i Njemu pripada sva hvala).

Bo`e na{, darodav~e svega, primi na{ekurbane i u~ini da oni budu na{e jahalicepreko pravedne Sirat }uprije.

Mustafa Feti}

LLJJEEPPOOTTUU II PPEE^̂AATT KKUURRBBAANN--BBAAJJRRAAMMAA DDAAJJEE TTEEKKBBIIRR

ME[IHAT ISLAMSKE ZAJED

HAD@IJE RABIJA HASKOVI] FATIMA FETAHOVI]

HAMID FETAHOVI]

SULJO MURATOVI]

E[REF BE[IROVI]

JUSO DUDI]

SEFER KAHRIMANOVI]

BE]O OSMANOVI]

EJUP RAMOVI]

HAJRO BRULI]

GANO ^INDRAK

RAIF UJKANOVI]

IDRIS BE[IROVI]

NUSRET GUSINAC MUSTAFA FETI]

SULEJMAN SULJOVI] [ABAN KAHRIMANOVI]

RAMIZ DRA@ANIN

AMIR PEJI]

AZIZ TORBI]

RED@EP [A]IROVI]

EMINA PULI]

HADIJA PEJI]

SANIJA BULI]

RAMIZA HASANOVI]

[U]RIJA BRONJA

]AMIL ZUKORLI]

BE]IR AHMATOVI]

MEHMED ADILOVI]

SEJFO STROIL

ISMAIL PEJI]

HAMID RAMOVI]

ABAZ HAD@IAHMETOVI]

ABIDA MURATOVI]

ABIDA [A]IROVI]

BAJRAMKA BE]IROVI]

ATIFA KLAPIJA MIDHAT HAJROVI] BEDEL ZA KLAPIJA BAJRAMA LJUTVO [A]IROVI] BEDEL ZA [A]IROVI] SELIMU HUSO RAMOVI] BEDEL ZA RAMOVI] NAJ^U HAFIZ ZUKORLI] BEDEL ZA MUSTAFI] JONUZA

HARUN KA^APOR BEDEL ZA KA^APOR ALTUNUHAKIJA BEJTOVI] BEDEL ZA [A]IROVI] AHMETAZE]IR ZUKORLI] BEDEL ZA ALI] HIVZA

JONUZ D@ANKOVI] BEDEL ZA D@ANKOVI] FATIMU D@EMAIL BO[NJAK BEDEL ZA BO[NJAK SALKA

ENVER UJKANOVI] AMER NUHOVI]

HATID@A CRNI[ANIN

ABAZ ILJAZOVI]

IBRIMA [ABANAGI]

HAMDIJA BAKI]

RAMIZA NIK[I]

JUSUF NIK[I]

FATIMA KONI^ANIN

ISMAIL KONI^ANIN

SADIJA PLOJOVI]

SMAJO ^OLOVI]

FADILA RO@AJAC

RASIM RAMOVI]

VAHIDA RAMOVI]

ABID NEZOVI]

RIHANA UGLJANIN

ZINETA JEREBI^ANIN

ABAZ [A]IROVI]

SAMIR CURI]

HAJDIN JUSUFOVI]

NIJAZ UZEIRI

DELIJA DACI]

[U]URIJA BULI]

ISMET TAHIROVI]

ORHAN HAD@I]

IBRAHIM ZENOVI]

IBRAHIM DEMI]

[ABAN KO@AR

KASIM DERVI[EVI]

ALIJA HAR^INOVI]

MIRSAD JAVOROVAC

RASIM UJKANOVI]

SADRIJA SEJDOVI]

ESAD VRAGI]

ABDUL]ERIMDRAGULOV^ANIN

RAMIZ OMEROVI] BEDEL ZA OMEROVI] HANIFU HALIL KRKU[I] BEDEL ZA KRKU[I] SPAHA

IBRO CURI] BEDEL ZA CURI] IBRIMUZAHIT [ABANOVI] BEDEL ZA D@ANKOVI] HANUHAMID DEMIROVI] BEDEL ZA KOLA[INAC ALJA

IZET NUHAMBA[I] BEDEL ZA NOKI] ZIBU NEZIR SALIHOVI] BEDEL ZA HASANOVI] MURATA

NAZIM JEREBI^ANIN BEDEL ZA JEREBI^ANIN EMINU

ZAJEDNICE SAND@AKA

IJE 1997.

FA FETI]

ZUKORLI] BEDEL ZA MUSTAFI] JONUZA

R ALTUNU

AK SALKA

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

14

Predstavljaju}i vam islamski pokret uTurskoj u prethodnom broju smo krozpomenutu studiju dali sliku razvoja istasavanja islamsko-politi~kog pokretau toj zemlji ~iji je cilj djelovanja osvajan-je vlasti putem politi~ke borbe u okvirulegalnog sistema dr`avnog ure|enja.

Me|utim, u ovom broju `elimo vampredstaviti pokret "NUR", ako mu seuop{te mo`e dati takav naziv, a koji sepo svojim aktivnostima razlikuje odprethodnog po ignorisanju politi~kogdjelovanja u pravcu vlasti. Naime poz-nate su rije~i pokreta~a ovog udru`enjakoj i je ponu|en za anga`man upoliti~koj zbilji tada{nje Turske, izgovo-rio: "Utje~em se Bogu od prokletog{ejtana i politike." Naravno da je razlogovakvog odnosa prema politici bioposljedica novonastalih okolnosti isituaci je, kada je Islam si{ao sapolit i~ke scene umuslimanskim sredi-nama i kada su uTurskoj na pozici jevlasti do{le anti is-lamske, masonskesnage koje su imaleza cilj da dokinu svakimogu}i vid infiltriranjaislamskog djelovanjau okviru nove politi~keplatforme turskogdru{tva.

Pokret "NUR" jed`emat, odnosno vjer-sko- islamsko udru-`enje koje je po svojojorganizacionoj struk-turi bl i`e sufi jskimredovima nego organi-zovanim pokretima.Osniva~ ovog udru-`enja je za glavni ciljdjelovanja odredioda'wu (misionarstvo),istinskim imanskimvrijednostima kao i aktivnostima obra-zovno-vaspitnog odgajanja ljudi, formira-ju}i tako islamski nadahnute struje koje}e biti kadre stati naspram kemalovskihlai~ko-masonskih ideja, koje su zapljus-nule Tursku padom Osmanlijskog hilafe-ta i dolaskom Kemala Ataturka na vlast.

Osniva~ ovog pokreta je {ejh SejidNursij (1873-1960) ro|en od roditeljakurdskog pori jekla u selu Nurs,nedaleko od jezera Van okruga Hizan uisto~noj Anadoliji. Svoje prvo obrazovan-je stekao je u mjestu ro|enja. Jo{ uranoj mladosti o{troumnost i inteligenci-ja su bile osobine koje su ga ~inilejedinstvenim u svom vremenu pa je i

dobio nadimak "Ljeporje~ivi".U svojoj 18. godini za~u|uju}e je

ovladao vjerskom znano{}u, a tako|e i

ostalim vidovima nauke. Tako|e jeovladao svim borbenim vje{tinama,aktuelnim u tom dobu, ~ime je davaosliku kompletne osobe. Kao hafiz ple-menitog Kur'ana u ibadetu je te`ioasketskom i jednostavnom na~inu`ivota. Petnaest godina radio je kaomuderis (nastavnik) u gradu Vanu, gdjeje i zapo~eo svoju misionarsku misiju.

Preselio se u Istanbul s ciljem osni-vanja Univerziteta po ugledu na Azhar.Bio je ~lan najvi{eg nau~nog tijelaosmanske dr`ave. Onda kada susavezni~ke okupatorske snage u{le uIstanbul, stavio se na ~elo mud`ahidakoji su im pru`ili otpor.

1908. godine, nakon obaranja sul-tana Abdul Hamida zavjerom projevre-jskih snaga infiltriranih u turskom vrhu,a koji su propagirali jedinstvo, slobodu iprosperitet, manipuli{u}i ovim vrijed-nostima, skrivaju}i svoj zavjereni~kiodnos prema Islamu i muslimanima,Nursi je osnovao "Muhamedanskisavez" koriste}i se istim metodamapomenutih struja ali sa islamskog sta-jali{ta, `ele}i time razotkriti im izdajuiza koje se skrivala njihova masonskastvarnost.

Shvativ{i da ih je prozreo, masoni muposla{e Karrhu Su, Jevrejina, da bi sesusreo sa njim. Nakon zavr{enog raz-govora pomenuti Jevrejin je izjavio:"Umalo da me ovaj ~udni ~ovjek svojim~udnim govorom privoli na Islam." Upr vom svjetskom ratu priklju~io seturskoj vojsci kao oficir, gdje je koristio

svaku priliku za preda-vanja vojsci. Pao je uruke Rusa, a oni suga protjerali u Sibir.Me|utim, uspio jepobje}i i vratiti se uIstanbul preko Njema-~ke i Bugarske.Znaju}i ga po sposob-nosti, utjecaju i ugle-du koji je u`ivao me|umasama, Kemal Ata-turk je poku{avao daga privoli sebi, nude}imu bogatstvo i visokepolo`aje. On je sve toodbio bje`e}i u pot-punosti od polit ikegovore}i: "Tra`im Alla-hovu za{titu od pro-kletog {ejtana i poli-t ike", predaju}i seibadetu i odgoju ljudi.Lai~ka vlast, boje}i senjegove misionarskeaktivnosti, u~inila je

da njegov `ivot prolazi ili u zatvoru ili usudnici. Nekoliko puta osu|ivan je nasmrt vje{anjem, ali iz bojazni od njego-vih sljedbenika, vlast se nije usudilaizvr{iti presudu. Hid`retske 1327.godine preselio se u Damask (Sirija)gdje je u Umevijskoj d`amiji odr`aohutbu koja je poznata kao "{amskahutba". Posljednje godine `ivota proveoje u izolaciji od ljudi. Me|utim, tri danapri je smr ti uputio se u Ur fu bezzvani~ne dozvole vlasti, `ivio dva dana ipreselio 27. dana Ramazana 1379.hid`retske godine.

(Nastavi}e se!)

E.U.

IISSLLAAMMSSKKII PPRREEPPOORROODD

SSSSLLLLJJJJEEEEDDDDBBBBEEEENNNNIIIICCCCIIII SSSSEEEEJJJJIIIIDDDD NNNNUUUURRRRSSSSIIIIJJJJAAAAPokret "NUR" je d`emat, odnosno

vjersko-islamsko udru`enje koje je posvojoj organizacionoj strukturi bli`esufijskim redovima nego organizo-vanim pokretima. Osniva~ ovogudru`enja je za glavni cilj djelovanjaodredio da'wu (misionarstvo), istin-skim imanskim vrijednostima kao iaktivnostima obrazovno-vaspitnogodgajanja ljudi, formiraju}i tako islam-ski nadahnute struje koje }e biti kadrestati naspram kemalovskih lai~ko-masonskih ideja, koje su zapljusnuleTursku padom Osmanlijskog hilafeta idolaskom Kemala Ataturka na vlast.

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

15

CCrkvena zvona{irom Britanijezazvonila su nauzbunu. Upravo

objavljene statistikeopominju da je brojvjernika koji redovnoodlaze na nedjeljnabogoslu`enja pao najedva ne{to iznad miliona- {to je manje od 2%stanovni{tva, i da je zasvih 36.000 manji negopro{le 1996. godine. Brojprilje`nih vjernika sekonstantno smanjuje. Aliima i drugih, po kr{}anstvo nepovoljnihznakova. Broj kr{tenja je tako|e u opadanju,a sve ve}i broj crkvenih zdanja, zbog odsust-va pastve, mora da bude zatvoreno, prodatona otvorenom tr`i{tu i pretvoreno u izlo`beneprostore, koncertne dvorane i ponekad izdije-ljeno u stanove.

Nasuprot toj tendenciji kod anglikanaca ikatolika, trend je obrnut kod tri miliona bri-tanskih muslimana. Vi{e od polovine togbroja odlazi u d`amije i zbog nedostatkakapaciteta vjerski poglavari Islama planiraju usljede}e tri godine izgradnju 100 novihd`amija na Ostrvima. Statistika ka`e da jeprije 25 godina u Velikoj Britaniji bilo samodvije d`amije a danas ih ima preko 1000.Poduka Islamu je uvedena i u {kole. Svjetskimediji su prije vi{e od dvije godine, dok jejo{ besnio rat u Bosni, prenijeli senzacionalnuvijest da je samo u jednom mahu na Islampre{lo 10.000 britanskih intelektualaca. Anama muslimanima je poznat jo{ iz davnehistorije krajnje antiislamski stav VelikeBritanije. To se sje}anje naro~ito mogloosvje`iti ulogom ove zemlje u ratu u Bosni.Historija nam govori da su ideje o krsta{kimratovima ponikle sa tla Francuske i VelikeBritanije. Svjedoci smo munjevitih promjena~ak i u idejnoj sferi. Veliku Britaniju je"potresla iz temelja" izjava prijestolonasljedni-ka Princa ^arlsa s po~etka ove godine, koji jepronicljivo primijetio "da nije {ansa Evrope umaterijalnom povezivanju (aludira na EU) ve}u Islamu i islamskim duhovnim vrijednosti-ma". I kako ka`e Princ: "Neophodan jeanga`man islamskih u~itelja u smisluprezentacije Islama u {kolama, kako bi seupoznali sa islamskom civilizacijom."

Islam se u britanskom dru{tvu pojaviodolaskom muslimanskih radnika po~etkom XXvijeka. Ve}ina njih su bili iz Banglade{a iPakistana i tu se njihov broj pove}avao.Dobar dio emigranata radi u tekstilnoj indus-triji, dok se neki od njih bave trgovinom, aneznatan broj ~ine ljekari i in`enjeri.

U Britaniji ima oko hiljadu d`amija imesd`ida. Ova mjesta nisu namijenjena samoza molitvu, ve} pri njima postoje i sektori zau~enje islamskih nauka i arapskog jezika.

Ambulante i centri za dru{tvene poslovepripojili su se nekim od tih d`amija.

U Britaniji postoji dvadesetak islamskih{kola. Od 185.000 u~enika u gradu Bradfordu,16.000 ~ine u~enici muslimanske vjere, {to je9% od ukupnog broja u~enika. Muslimani suzahtjevali od engleske Vlade da, kako godpoma`e katoli~kim i jevrejskim {kolama,pomogne i njima. Ona, zbog svojih nepri-jateljskih stavova prema muslimanima, odbijaovakve zahtjeve za pomo} i za{titu.

Na{ komentar na ovo glasi da se ni{taslu~ajno ne de{ava i da Islam postaje realnostVelike Britanije. Samo u Centralnoj d`amiji uLondonu svaki dan prelazi na Islam 3-4Britanca. Aktivnost ovog Centra je veomazapa`ena me|u Britancima u zna~ajnom djelo-vanju prezentiranja Islama na kulturnom,edukacionom, socijalnom, informativnomplanu. Institut islamskih studija u Man~esterunudi studiranje: akaida, fikha, hifza, arapskogi drugih jezika muslimanskog svijeta, te op}estudije Islama u cjelini. Tro{kovi za upis suveoma mali, a kasniji studij je besplatan.

Da li je Sveta nedjelja idalje "Sveta"

Naime, jo{ prije nekudeceniju nedjelja je uBritaniji i zakonski bila"Sveta": bioskopske pred-stave i fudbalske utak-mice su bile zabranjene,popularni pabovi sumorali da budu zatvoreniu vrijeme bogoslu`enja.Ne samo da su ti propisisada uveliko liberalizo-vani nego je Donji domnedavno izglasao da i

samousluge i prodavnice mogu da buduotvorene 5 sati nedjeljom.

^injenica da su te nove distrakcije, plussveprisutna televizija, odvratile od odlaska ucrkvu u daleko ve}em broju kr{}ane negomuslimane u d`amiju. Neke je u anglikanskimvrhovima vodila originalnim na~inimavra}anja vjernika u krilo crkve, prije svegamla|ih.

Jedna od ideja su takozvana "REJV"ve~ernja bogoslu`enja na kojima se popularneprotestantske vjerske himne pjevaju u ritmurocka, pra}ene vrlo glasnim elektronskimorkestrima i sa pastvom koja udara dlanovimai povija se po taktu. U posljednje vrijemenaglo je porastao broj vjerskih rock horova iorkestara, od kojih su neki imali i veomauspje{ne nastupe na televiziji.

Pasivno i aktivno ispovjedanje vjere

Vrhovni poglavar Anglikanske crkve ka`e,izme|u ostalog, "Pomodna bogoslu`enja tipa"rejv in nejv" ("rejv" ispred oltara), pretvorilasu Boga u lutku skrojenu po mjeri ljudskema{te i potreba. Ja sam protiv tog "tap{idlanovima" i "zagrli bli`njeg" ispovijedanjavjere. Crkva ima te{ko}a. Ali nema lakihrje{enja. Opsjednuti smo brojevima a mislimoda bi trebali da bar neko vrijeme budemozadovoljni i manjim brojem ali na pravimbogoslu`enjima. Slu`enje Bogu treba dapodigne duh i ostvari osje}anje misterije. Akocrkva to odbaci, ni{ta nije ostalo."

Ova izjava vrhovnog poglavara pokrenulaje novi talas sporenja u Anglikanskoj crkvi nadva suprostavljena krila, liberalno i tradi-cionalno. Tradicionalisti Lorda optu`uju da jetokom 10 godina, koliko je proveo na crkve-nom vrhu, tuma~e}i suvi{e {iroko vjerskekanone - doprinio da se istanji to "osje}anjemisterije" koje sad pominje. Vjerski liberalimu pak zamjeraju da je "ustaju}i" protivnajpopularnijeg oblika bogoslu`enja zaostao zavremenom.

Uprkos poglavaru, "rejv in nejv" je pojavakoja }e potrajati.

Esad Kola{inac

TTRRAAGGOOMM UUMMMMEETTAA

BRITANSKA SCENA

VJERA U POTRAZI ZA VJERNICIMAKr{}anski Zapad je izme|u VIII i X stolje}a bio u svome tijelu i u svojoj du{i

zahva}en posljednjim produ`ecima arapskog osvajanja. Zapadno-srednjevjekovnasvijest koristi afektivnu osnovu svoje predstave o Islamu, oblikovanu neprijateljstvom.Arogancija i nepravednost nisu isklju~ivale interesovanje, pa ~ak ni divljenje.Zahvaljuju}i svojim nau~nim dostignu}ima i svojoj filozofiji, Islam je pre}utno priz-nat kao bitan elemenat historije duha. Ali priznat s jedne strane on je s druge stranebio negiran kao religija, mada je razmatran sa svih strana.

Intelektualno vi|enje se formiralo u XII vijeku, zatim se pro{irilo i preciziralo u XIIIi XIV vijeku. U onoj mjeri u kojoj kr{}ani ustupaju mjesto Evropi i u kojoj kr{}anstvopostepeno tu gubi svoj ideolo{ki monopol, Islam prestaje nakon XVI stolje}a biti sma-tran va`nim i iskonskim neprijateljem. Intelektualno gledanje na Islam, Istok i islams-ki duh znatno se obogatilo, iznijansiralo i postalo je direktnije i jasnije. Oslobodiv{ise kr{}anskog pritiska, lai~ka misao se, kako u intelektualnoj teoriji, tako i u politi~kojpraksi, otvara jednom novom vi|enju univerzuma. Zbog toga }e Evropa dubokoosjetiti Islam kao sastavni i zna~ajni dio ljudskog `ivota.

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

16

CCentar Skenderija je nedavno bila uznaku visoke politi~ko-kulturne ivjerske manifestacije. U gradskoj

galeriji “COLLEGIUM ARTISTICUM”otvorena je izlo`ba na temu “MUSLI-MANI U VELIKOJ BRITANIJI”. Ovojizlo`bi organizovanoj od straneMinistarstva vanjskih poslova, uzsaradnju sa centralnim Uredom zainformacije, prisustvovao je veliki brojeminentnih li~nosti, kako doma}ih takoi stranih. Izlo`bu je otvorio britanskiambasador gosp. Charles Crawford ihad`i hafiz Ismet ef. Spahi}.

Gospodin Crawford je prve rije~igovora posvetio citiranju govora princa^arlsa od Velsa, odr`anog tokom pos-jete “Oksford centru” za islamskestudije u oktobru ‘93, koje glasi:“Muslimani, kr{}ani i Jevreji su svinarodi sa Knjigama.”

U daljem govoru gosp. Crawford,pored ostalog, iznosi da ova galerijanije bez razloga otvorena u zemlji kojaje iza{la iz nepravednog rata, te koja}e ubudu}e graditi trajan mir natemeljima vjerske i nacionalne toleran-cije, za{ta se dosta zalagala.

O zana~aju same izlo`be Crawfordisti~e da je ona imala za cilj da javnos-ti poka`e bliske veze izme|u Britanije imuslimanskog svijeta, kojeg u Britanijiima preko dva miliona, i oni ~ine 3%od ukupnog broja stanovni{tva.Muslimanska zajednica u VelikojBritaniji gdje je trenutno tre}a poveli~ini u zapadnoj Evropi, vjerovatnopredstavlja najve}i broj muslimanarazli~itog kulturnog i rasnog porijekla.

Had`i hafiz Ismet ef. Spahi} je napo~etku iznio ajet iz Kur’ana,nagla{avaju}i da su svi ljudi potekli od

jednog ~ovjeka i `ene, hazreti Adema ihazreti Have i da je jedna od najve}ihrazlika me|u ljudima vjerovanje narazli~ite na~ine u Jednog Boga.

Efendija Spahi} za Veliku Britanijuka`e da jednoj takvoj kulturi ne smetaezan sa londonskih minareta, i da jeBosna isto tako simbol vjerskih slobo-da, jer se pored ezana u isto vrijeme~uju zvona sa susjednih crkvi i kate-drala.

po zavr{enim govorima i sve~anomotvaranju izlo`be gosti su pristupilinjenom razgledavanju.

Izlo`ba se sastojala od pet paviljon-skih odjeljaka, sa~injenih od ilustracijai tekstova na engleskom jeziku kao i na

jeziku zemlje doma}ina. Izlo`ba (DIS-PLAY) uklju~uje i petnaestominutnivideo snimak sa izborom komentara naengleskom, arapskom, urdu, bengali,indone`anskom, malezijskom i turskomjeziku.

Tako|e, izlo`ene su tapiserije sacitatima iz Kur’ana, naro~ito tkane ujednoj {kotskoj kompaniji.

Izlo`ba je krenula jo{ od januara1995. godine, i gostovala je u petnaestmjesta u Egiptu, Saudijskoj Arabiji,Pakistanu, Indoneziji, Maleziji,Bruneju, Jordanu, Gazi a danas evo iu Bosni. Predvi|eno je da posjeti jo{dvije zemlje: Banglade{ i Maroko, akasnije }e biti prikazane {irom VelikeBritanije.

Po svemu sude}i, rije~ je o veomava`nom projektu, koji ima za ciljuspostavljanje bliskih veza izme|uVelike Britanije i muslimanskog svijeta.

Velika Britanija je ovim ~inom afir-misala objektivnu sliku stanja vjerskihi politi~kih prava i sloboda vjerskihzajednica koje su doista maksimalnodemokratizirane, a to potvr|uje da jeVelika Britanija jedna od zemaljazapadne Evrope koja se svim sredstvi-ma bori za {to br`e uspostavljanje svihveza Zapada sa muslimanskim svijetomna Istoku i uop{te, {to pored ostalogpotvr|uje pomenuti govor princa^arlsa:

“^udno je da na mnoge na~ine trajenerazumijevanje izme|u Islama iZapada, upravo zato {to je ono {tove`e ova dva svijeta mnogo ja~e odonog {to ih razdvaja.”

Misle}i na veli~inu, mo} i uticajVelike Britanije, koja se kroz stolje}a ido dan danas zadr`ala, Arapi su je spovodom nazvali “Mjestom gdje suncezalazi za more tame”!

E.R.

PPRRIIZZNNAANNJJAA IIZZLLOO@@BBEE

Aliji Izetbegovi}u uru~eno presti`no priznanje Centra zademokratiju u Va{ingtonu

^OVJEK KOJI JE SPOJIO ISTOK I ZAPAD

Predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine,gospodinu Aliji Izetbegovi}u uru~eno je 25.marta ove godine u Va{ingtonu presti`nome|unarodno priznanje Centra za demokratijuu ~ijem se obrazlo`enju, izme|u ostalog, ka`e:“... da je poveo Bosnu i Hercegovinu u pravcumultietni~kog i demokratskog dru{tva...”

Bez sumnje, gospodin Alija Izetbegovi} spojioje Istok i Zapad i dokazao cijelom svijetu da jenjegov narod na pravednom putu.

PREDANOST

Priroda ima determinizam, ~ovjek ima sud-binu. Prihvatanje ove sudbine je najvi{a iposljednja poruka Islama.

Da li i kako postoji ono {to nazivamo sudbi-nom? Osvrnimo se na na{ vlastiti `ivot i pogleda-jmo {ta je ostalo od na{ih najdra`ih planova ilina{ih snova mladosti. Zar nismo do{li na svijetbez na{e volje i zatekli sebe sa ~itavom na{omnaravi, ve}im ili manjim stepenom inteligencije,sa na{om pojavom koja mo`e biti simpati~na iliodbojna, sa na{im stasom koji mo`e biti patuljastili atletski; u domu kralja ili prosjaka, u burnomili mirnom vremenu, za vlade tirana ili jednogblagorodnog kneza, i uop{te u politi~kim,geografskim i dru{tvenim prilikama o kojima nasnije niko pitao? Kako je ograni~eno ono {to jena{a volja, a kako je ogromno i neobuhvatnoono {to je na{a sudbina!

Iz knjige “Islam izme|u Istoka i Zapada”Alije Izetbegovi}a

Ambasador VV. BBritanije gosp. CCharles CCrawford ii

hafiz IIsmet eef. SSpahi}

Tapiserija ssa ccitatima iizKur ’'ana, rra|ena uu jjednoj {kotskoj kkompaniji

MUSLIMANI VELIKE BRITANIJE U SARAJEVU

PUTUJU]A IZLO@BA PO DUNJALUKU

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

17

Cijenjeni vjernici.

Po{tovani Bo{njaci! Nalazimo se umjesecu Zul -kade, u kome se vr{eopse`ne pripreme, kako u ~itavom svijetutako i kod nas u Sand`aku, za obavljenjehad`d`a. Had`d` je peta islamskadu`nost a nare|en je devete godine poHid`ri. U Kur'anu se na dosta mjesta go-vori o had`d`u, ~ak i jedna sura nosinaziv El -had`d`. Da je had`d` far z,potvr|uje nam sljede}i Kur'anski ajet:

"Hodo~astiti Kabu du`an je Allaha radisvaki onaj koji je u mogu}nosti" (Al-imran,97)

U ajetu se spominje obavljanje had`aisklju~ivo radi Bo`ijeg zadovoljstva. Ni ukom slu~aju radi zvanja (had`ija), turizmaili nama (ponosa). Tako|er, iz ajeta jejasna poruka da je had`d` farz za imu}ne.Imu}ni su oni koji su punoljetni, zdravi,imaju toliko materijalnih sredstava koliko}e obaviti had`, te obezbijediti porodicudo njegova povratka. Na`alost, moglo se~uti prije: jo{ je rano, jo{ si ti mlad, nemo`e se o~uvati had`d` itd. Hvaladragom Bogu te unazad nekoliko godinana{e d`ematli je ispravnije shvatajuhad`d`. Iz godine u godinu sve je ve}i brojhad`ija, kako starijih tako i onih od 20-30godina. Dakle, had`ija ne mora biti"bogom data osoba". Kako prije had`d`atako i poslije, du`ni smo biti muslimani.

Had`d` je mogu}e odgoditi za sljede}iput samo ako smo sigurni da }emonaredni had`d` do~ekati `ivi i zdravi, a koto sebi mo`e dati za pravo?! Postavlja sepitanje za{to se had`d` ubraja u temeljeIslama?

Cijenjeni d`ematlije!

Da bi nam ovo bilo jasno, moramoimati na umu sljede}e stvari:

1. Svaki had`ija obavezno boravi uMekki a Ka'ba se nalazi ba{ u Mekki. Utom gradu rodio se Muhamed a.s. Tu jepo~ela i prva Objava.

2. Boravak u Medini: mjesto gdje jepokopano tijelo Muhammeda a.s., njego-va d`amija, Bedr, Uhud, Hendek. Dakle,d`amija gdje je Poslanik a.s. klanjao,staze kojima je kora~ao, mjesta gdje jevodio bitke. Neka je ponosan svakihad`ija {to ima priliku da se na|e na timmjestima.

3. Had`d` je kongres svih muslimana.Nigdje na svijetu se ne okupi toliko ljudina jednom mjestu kao {to je had`d`.Stoga i jeste najve}i kongres. Svakegodine predstavnici mnogih muslimanskihzemalja okupe se, upoznaju i dogovaraju.Toliko d`emata govori o potrebi ujedinje-nja svih onih kojima je li~na karta La illa-he i lel lah. Vladiston u 19. stol je}uporu~uje: ''Ako ho}emo muslimane slomi-ti moramo ih odvojiti od Kur'ana i had`d`a(d`emata).''

4. Ka'ba je srce ~ija krv su iskreni pos-jetioci (vjernici). Kr v funkcioni{e akodopire do srca. Srce ulijeva snagu. Tako iKa'ba osvje`ava, napaja i ja~a vjernike.

5. Had`d` podsje}a na Sudnji dan, danapsolutne pravde, dan kada }e rob stajatipored vladara, siromah pored bogata,crnac pored bijelca, radnik pored direkto-ra itd. Tako i na had`d`u, svi u istoj odje}i(ihramima): bogat, lijep, ru`an, seljak,funkcioner - svi u istoj uniformi jo{ jed-nom nas podsje}aju na rije~i Allaha d`.{.:

"Kod Allaha je najbolji onaj ko Ga senajvi{e boji"

Cijenjeni d`ematu.Posebno se moraju ista}i sljede}e

zna~ajke za onoga ko obavlja had`d`:1. Had`ije su Allahovi gosti.

Muhammed a.s. ka`e: ''Tri su vrsteAllahovih gostiju: had`ije, oni koji umruobavljaju i gazije.''

2. Had`d` je vrsta d`ihada.

Muhammed a.s. ka`e: ''Po`urite ud`ihad u kome ne treba velika borba a toje had`d`.''

3. Had`d` bri{e grijehe.

Muhammed a.s. ka`e: ''Ko propisnoobavi had`d` i pri tom ne u~ini nikakvoru`no djelo ili prijestup, vra}a se bez grije-

ha kao onoga dana kada ga je majka rodi-la.''

4. Had`d` sprje~ava siroma{tvo.

Muhammed a.s. ka`e: ''Obavitehad`d` i umru jer uni{tavaju siroma{tvo ibri{u gri jehe kao {to kova~ki mijehodstranjuje pra{inu sa `eljeza.''

Nema bojazni siroma{tvu zbogtro{kova na had`d`u. Onaj ko daje zekatne treba se bojati da }e postati siromahjer mu Bog garantuje uve}avanje bogatst-va, kao i had`iji da }e mu biti opro{tenigrijesi i sa~uvati ga siroma{tva.

5. Had`ijama slijedi d`ennet.Svi Allahovi robovi svojim postupcima

nastoje pribli`iti se Allahu d`.{. kako binjegovom milo{}u u{li u d`ennet. Had`ijipo rije~ima Muhammeda a.s. slijedid`ennet.

Muhammed a.s. ka`e: ''Za ispravnoobavljen had`d` slijedi d`ennet.''

Cijenjeni d`ematlije!Svaki bi bio ponosan da bude Allahov

gost, da bude u d`ihadu, da mu grijesibudu opro{teni, da ne bude siromah teda zaslu`i d`ennet. Sve ovo mogu}e jeposti}i had`d`om. Had`d`om koji je u imeAllaha u potpunosti obavljen.

Draga bra}o, i ove godine }e izSand`aka devedeset had`ija, in{allah,obaviti had`. To je doista ponos zaSand`ak, jer se ovaj broj nije mogaonaslutiti unazad pet godina. Posebno jezadovoljstvo kada se zna da najmla|ihad`ija ima 23 godine a najstariji 85.

Dragi Allahu, mi te molimo ukabulihad`d` svim prija{njim had`ijama i smilujse ovogodi{njim i podaj im snage, sabu-ra, da obave onako kako }e{ Ti biti zado-voljan.

Uzvi{erni Gospodaru! Oni koj i tomogahu ove godine a ne odlu~i{e se,obaspi ih milo{}u da to u~ine sljede}egodine.

Allahu! Onima koji nisu kadri pomozi idaruj im imetka da obave had`d`.

Allahu! Budi zadovoljan sa nama,smiluj nam se i podari nam d`ennet!

Amin.

HHUUTTBBAA

HHHHAAAADDDD@@@@DDDD@@@@

Hud`urat, 13

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

18

BBBB ra~ni `ivot je temeljporodice, a porodica jetemelj ljudske zajednice.

[to vi{e skladnih brakova i porodica,time manje briga i problema za samoljudsko dru{tvo. Niko vi{e neobavezuje pojedinca od njegovevlastite porodice, kojoj duguje svusvoju ljubav, brigu i pa`nju.Muhammed a.s. u tom pogledu savje-tuje: "Allahu je najdra`i ~ovjek kojikoristi porodici."

Gdje svako ispunjava svoje poro-di~ne du`nosti - mu` svoje, `enasvoje, djeca svoje - tu vlada sloga ime|usobna ljubav. Muhammed a.s.nam je najbolji uzor i primjer kakobi trebalo odr`avati harmoniju jedneporodice, te nam poru~uje: "Najboljije me|u vama onaj koji je najmilijisvojoj porodici, a ja sam izme|u vasnajbolji svojoj porodici (tj. ume|usobnim odnosima sa ~lanovimasvoje porodice). Prema `enama suvelikodu{ni i pa`ljivi samo plemenitiljudi, a `ene ponizuju i zlostavljajusamo oni koji su lo{i i niske naravi."

Iz koje se ku}e ~uju prepirke ipsovke tu je zatajio osje}aj samokon-trole. Nesloge u porodicama dolazezbog odsustva svijesti o porodi~nimdu`nostima i odgovornostima.Moralni posrtaji i padovi usljedpijanstva, razvrata i preljube, naj~e{}egase porodi~nu svijest. Upravo, danebismo skrenuli sa staze pravogaputa (siratul-mustekima), Kur’anporu~uje: "Allah zaista nare|ujepravednost, dobro~instvo i potpoma-ganje rodbine, a zabranjuje bestid-nost, odvratna djela i nasilje; savjetu-je vas da biste vi primili savjet."(Nahl-90)

Ipak, najvi{e porodi~nih nesre}adolazi od pijanstva, a najve}i brojporodica je rasto~en u alkoholu. Gdjeje mu` pijanac i propalica i ne brinese o ku}i, `eni i djeci, ili gdje `enaposrne pa se oda skitanju i zanemariku}u i djecu, tu se trasira nesretnabudu}nost. Jednom prilikom sepo`alila Hinda (Ebu Sufjanova `ena)Muhammedu a.s. kako joj mu` nedaje dovoljno sredstava za izdr`avan-je porodice, a Poslanik s.a.v.s. jojre~e: "Uzmi iz njegova imetka premapropisu, koliko je dovoljno tebi itvom djetetu."

Zato je Islam bra~nim iporodi~nim odnosima posvetio velikupa`nju. Naredio je strogo po{tovanjeme|usobnih prava i du`nosti i mu`a i`ene. Posebno je nagla{eno uzajamnopo{tovanje ljudske li~nosti izme|umu`a i `ene. Najstro`e je za{ti}enponos i ljudsko dostojanstvo svakogbra~nog druga, {to se u punoj uza-jamnoj ravnopravnosti i punopravnos-ti mora cijeniti i po{tovati.

^isto}a bra~nog `ivota je nepovre-diva i nema toga razloga niti isprikekoja mo`e opravdati svjesno

vjerolomstvo u braku. Zajedni~ki`ivot van braka osu|en je kao ibrakolomstvo. A to je sve u interesumirnog i sretnijeg `ivota nedu`nogpotomstva.

Mnogi ljudi te{ko grije{e potcje-njuju}i ku}ne poslove `ene, iako ba{na{a narodna poslovica ka`e: "Ku}ane stoji na zemlji nego na `eni".Mnogi svoj drski, prgavi i despotskiodnos prema `eni ne smatraju grije-hom, nego ~ak nekim pravom. Takvoshvatanje je iz temelja pogre{no iprimitivno. Takvi postupci su neo-prostivi grijeh, jer na lijeporaspolo`enje, na lijepu rije~, razgovori nje`an postupak, niko nema vi{eprava od ~estite `ene. "Prava `eninasu sveta. Zato pazite da se prema`enama blago i nje`no odnosite, jer i

to spada u njihova priznata prava",tako je oporu~io Bo`iji poslanik, aonda dodao: "Kreposna i ~etita `enaje najve}e blago.”

Zanemarivati ku}u i odgoj djeceje veliki grijeh za `enu, jer kakoznamo, to je njena prva i najdelikat-nija du`nost.

Neophodno je, dakle, uzajamnopo{tovanje i uzajamni obzir me|usupru`nicima u svakom pogledu, tepuna svijest o odgovornosti zabudu}nost i sre}u porodice. Taodgovornost je stalna i postojana,uprkos mijenjanju uslova na~ina`ivota, kao i pogleda i nazora. ^estiispadi maloljetnika, kao i njihovapreuranjena orjentacija ka haramu,te{ko optu`uju roditelje. O tomeimamo priliku ~itati u dnevnoj {tampia to je vrlo ~esto upu}eno na adresuroditeljima. Pri~a hazreti Ai{a r.a.:"Upitala sam Bo`ijeg poslanika kome`ena najvi{e duguje, a on mi re~e:"Mu`u". Zatim ga upitah, a premakome mu{karac najvi{e duguje, a onmi re~e: "Prema svojoj majci".

Najve}i broj nas }e ovakavPoslanikov odgovor obrazlo`iti time{to mu` vi{e privre|uje za izdr`ava-

@@EENNAA UU IISSLLAAMMUU

KU]A NNE SSTOJI NNA ZZEMLJI NEGO NNA @@ENI

"Zaista Allah ne}e izmijeniti ni{ta u sudbini jednog nar-oda dok se taj narod ne izmijeni u svojoj biti... “ (Er-Ra’d, 11)

nje ku}e, ~ime zadu`uje `enu, amajke pak ra|aju djecu i ula`u sveod sebe oko njihova odgoja, ~imezadu`uju sinove. Dakle, prema trudu izaslugama i priznanje, me|utim, gor-nji Resulullahov stav mogao bi dobitisvoje puno opravdanje i obrazlo`enjei sa drugih aspekata i pogleda naporodicu, pa i u savremenoj(sada{njoj) porodici, gdje i `enaprivre|uje. Mo`da bismo takav stavtrebali prihvatiti s vi{e razloga kodsavremene porodice, nego li kodpatrijarhalne, pa i u slu~aju da budeistinito mi{ljenje nekih sociologa, kojika`u da se sada{nja porodicapribli`ava jednom obliku matrijarhata,

gdje u porodici dominira volja `ene(supruge). Takvih porodica je iz danau dan sve vi{e. To u nekom slu~ajusamo po sebi nije lo{e i zavisi o indi-vidualnoj vrijednosti i porodi~noj svi-jesti svake pojedine `ene. To mo`e dabude nekad vi{e pozitivna, nego nega-tivna pojava, ukoliko `ena bude, prijesvega, prava doma}ica. Zar mo`e bitinegativno ako jedna vrijedna musli-manka-doma}ica preuzme vlast ivo|stvo u porodici od mu`a pijanca?Me|utim, ~esti su slu~ajevi da susupruge nametnule svoju volju itrezvenim mu`evima.

Lijep i skladan `ivot na temeljuuzajamne ljubavi i po{tovanja uzzadovoljstvo sa onim {to je Allahd`.{. dao, je ono najljep{e na ovomesvijetu. Takav `ivot mo`e da pomutisamo prokleti {ejtan, mame}i mu{kustranu na alkohol, kocku, nemoral isve mogu}e {tetne poslove, a `enskustranu na pretjeranu modu, rasko{,razvrat, skitnju itd. Ako se samojedno od njih po~ne povoditi za{ejtanom, time odmah po~injenagrizanje braka, a zatim i njegovoru{enje, {to ima za posljedicu razaran-je porodice. Sre}a iseljava iz takve

porodice i ustupa mjesto nesre}i.Obi~no se onda kasno uvi|a i shvatau ~emu le`i porodi~na sre}a: da onanije u bogatstvu, luksuzu i razvratu,nego u slozi, skromnom zadovoljstvui ljubavi.

Kada govorimo o muslimanskojporodici, bitno mjesto zauzimaju iroditelji. Pri~a Ebu Hurejre r.a.: "Biosam prisutan kada je jedan ~ovjekdo{ao i upitao Resulullaha: - Koga mije najpre~e da po{tujem i najljep{epazim? - Majku, re~e mu Bo`ijiposlanik. - A zatim? - priupita~ovjek. - Majku, ponovi Resulullah. -A zatim? - ponovo priupita ~ovjek -Majku, opet ponovi Muhammeds.a.v.s. - A iza toga? - Oca, odgovori~etvri put Bo`iji poslanik!"

"Ho}ete li da vam ka`em koji sunajve}i grijesi?" - upita Muhammeds.a.v.s. jednom ashabe. "Ho}emo." -odgovori{e ashabi. "Najve}i su grijesiidolopoklonstvo, pa odmah iza toganeposlu{nost prema roditeljima, zatimla` i la`no svjedo~enje", re~eMuhammed s.a.v.s.

"Ne reci roditeljima ni - Uf!",o{tro opominje Allah d`.{. u suri Isra,ajet 23.

Ljubav i po{tovanje roditelja jeodraz islamske plemenitosti i du{evnekulture, bez obzira na situaciju,polo`aj i ostale momente. Jedino akoje roditelj nepravedan i grije{nik, tebi nas pokornost i odanost premanjemu dovela u sukob sa ~istimmoralom, pravedno{}u i Allahovimpropisima, u takvim slu~ajevima smodu`ni i roditelju se suprotstaviti.Na`alost, veliki broj muslimanskihporodica `ivi pod teretom kompleksaprema "kulturnom Zapadu" i osje}ajamanje vrijednosti svega islamskog, {tobi trebalo svakako korigovati i vratitise vrelima Islama.

Posebno mjesto u muslimanskojporodici zauzima status ispravnogodnosa u pogledu odgajanja djece.Pravilan i dobar odgoj djece jevi{estruka obaveza, tj. moralnaobaveza iz vi{e razloga. To jeobaveza i zbog samog sebe, radivlastite odgovornosti za svoj evlad isvoje potomstvo. Zatim, to je obavezaprema ljudskom dru{tvu i zajednici,kako u u`em, tako i u {irem smislu,jer su djeca budu}i aktivni ~lanoviljudskog dru{tva i gra|ani dr`ave, aod stepena njihovog odgoja zavisit }enjihova vrijednost i korisnost po ljud-sko dru{tvo.

Muslimanska porodica - danas,mora kora~ati ka stazi Svjetlosti iIstine, ka Islamu a ne ka stranputici,odnosno dalaletu (zabludi).

Mirsada Burd`ovi}

MMuussll iimmaannsskkaa ppoorrooddiiccaa uu BBoossnnii ,, ((11990000))

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

19

PRVA TERAVIJA

UUl ica duga i tmurna.Idem brzo. Volio bih damogu tr~ati. Svi `ure.@ele da na vrijeme

stignu i da se prvim teravihnamazom zahvale Allahu d`.{.na velikom daru. Jedinod`amija svijetli, sve ostalo jetama. Puna d`amija mi ulijevaradost u srce. Ve~eras }e bitidosta svijeta. Mesd`id }e bitipun. Bi}e tu mladih i starih,muslimana i muslimanki. Doksvi nestrpljivo u d`amijiis~ekujemo ezan za prvu tera-viju, hafiz nas opija rije~imakoje nagovje{tavaju sutra{njidan posta. I napokon, zau~iezan. Muezin je ezanom svimanama budio radost, mir,spokojnost. Padosmo nased`du. Rije~ima "Allahuekber" zahvaljujemo se Gos-podaru na Njegovim nimetima{to nam ih podari. Poslijeduge teravije, kao slobodnaptica odoh ku}i da se tamosed`dom zahvalim na daru,teravih namazu.

Enes Kora}I razred Medrese

ISLAM JEDINI PUT ISTINE

PPo tamnom krilu nijeme no}izora valja svoje talase, avjetri} {umi ko da zastajku-je, kao da `eli ne{to da

~uje. U zanosu svome muezinu~i, ezan se ~uje, molitvuvjerni~kim srcima najavljuje.Rosa je pala, lica nam rosi, ublagoj tami tespih se u~i,vjerni~ki uzdah Bogu putuje.

Na ovim prostorima, napo-jenim krvlju bo{nja~kog naroda,`ivjeli su ljudi koji su se boriliza svoja prava i svoje opstaja-nje.

Zemlja ovih prostora,naviknuta na bu|enje ezanom sasabaha, rodila je svoje sinoveistine koji stoje ponosno usafovima pred svojimGospodarom, koji ih stvori inadahnu njihova bi}a dobrotom.

Svaki ~ovjek koji `ivi u istini,zadovoljan je `ivotom, svjestanje da pripada jednoj velikojgrupi ljudi, nepokolebljivimrijekama vjernika koje se ulije-vaju u jedno more. A u tommoru je njihova domovina.

To veliko more je Islam. Amoja jedina domovina je Islam.A Islam je jedini put istine...

Enver Lati}II razred Medrese

NNAA[[AA MMLLAADDOOSSTT

U ovom broju GLASA ISLAMA predstavljamo poet-sko (kao i prozno) nadahnu}e mladih stvaralaca iz"Gazi-Isabeg" medrese, literarne sekcije "ArifSarajli}" iz Novog Pazara, te drugih iz redova na{ihnajmla|ih. Uop{teno, zajedni~ka nota je iskrenostnjihovog literarnog naboja, koliko i vjerski segmentiovaplo}eni kroz Istinu. Koliko sli~ni, toliko i razli~iti iosobeni i prepoznatljivi. Svakako dostojan poetskitrenutak za neka nova budu}a imena koja valja ve}pamtiti, ukoliko budu aktivno sazrijevala.

F.K.

Htio bih re}i ne{to o njoj,Da bi nje zehru dograbio,@elim biti ispunjen njome,Jer je Allah tako htio.

^ovjeka stvori i re~e: Robe!Mo`e{ i}i kud si naumio,Al' ako bude{ milosti Moje,Kur'ana granice prelazio,Posti}i ne}e{ ono {to `eli{.

A sre}u ho}e{, znam te,Djelo ti si kuvveta Mog.Pa mo`e li iko pored Mene,A Ja sam Allah, Jedini Bog,Znati vi{e o biti tvojoj,Kojoj usadih nagon za njom.

Nihad Eminovi}student u Tripoliju (Liban)

@ubori vodasa ~esme.Prilazi joj ~ovjeki pije.Gledam ga,odlazi.Napio se i sad je sretan.

Prilazi jojdrugi ~ovjek.Pere ruke do iza lakata,umiva lice,ispira usta,ispira nos,ispira u{i.Potire vrat,potire i kosu.

Gledam ga, mislim oti}i }e.Ali on izuva cipele ipere noge do iza ~lanaka.

Odlazi na namaz~istoga tijela,da du{u pribli`iAllahu Stvoritelju.

II

Lijepo licemuslimanke,skriveno od sunca,bijelo...bijelo k’o mlijekoza podoj djeteta.

Skrivenood }afirskih pogledaiza svilene {amije.

Svilene {amije izvezene klobodanomi ukra{ene ojicamaod najlep{eg ibri{ima.

III

Sjedosmo sviza sofru,bismile pomenusmoi babo po~eda lomi hljeb.

Na sofri jahnija,za nas izobilje.

Hvala ti Allahu za ovaj nimet.

IV

Stado{e ~ezeu na{ sokak.U njima kom{ija,hairli se vratio sa had`a.Podrezao bradu,preplanuo u licu,nekako lijep,ljep{i nego ikad.

Svi se tiskajuoko njega,svi ho}e da muho`geldiju po`ele.

A ja?Ja ho}u da ga zamolimza jedan gutljajAbuzemzema.

Nermin Gici}^lan literarne sekcije

"Arif Sarajlija"O BO@E

O Bo`e daj mi snage i umada neja~ sklonim sa ovog druma,gdje `etvu `anju satanske kose,o Silni spasi gole i bose.Ne daj im, Mo}ni, da idu njime.Jer {ejtan `anje u tvoje ime.

O Bo`e, daj mi snage i uma,da neja~ sklonim sa ovog druma,gdje razum ljudski sebe negira,o Blagi daj nam namaskog mira.

Enver [krijelj

ABUZEMZE

Motiv iz Novog Pazara(Abdest)

O SRE]I

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

20

KKnji`evnik ]amil Sijari}, koji je li~nopoznavao Avda Me|edovi}a, jer je uku}i njegovog amid`e Iljaza Sijari}aiz [ipovica Avdo ~esto pjevao

juna~ke pjesme, ostavio je svoje `iveuspomene na njega u tekstu: "AvdoMe|edovi} pjeva~ epskih narodnih pje-sama", (@ivot, 32, 1983) iznose}i niz zani-mljivih i zna~ajnih podataka iz `ivota ovogna{eg izuzetnog epskog pjesnika-pjeva~a.

Imao sam priliku da se, od 1970. god.pa do Sijarevi}eve iznenadne smrti, ~estosusre}em s njime po nekoliko putagodi{nje, raznim knji`evnim i drugimprigodama i onako, u njegovom domu uSarajevu, prijateljski. Rijetko je kad pro{loda mi ]amil ne ispri~a jednu anegdotukoja se doticala Avda Me|edovi}a, ali imene, jer se u njima spominje Plav, mojerodno mjesto. Upravo je to bio podsticajda mi pri~u mnogo puta ispri~a. "Trefio seAvdo Me|edovi}, ~uveni guslar s Obrova,kraj Bijelog Polja, jedne mnogo pogane ipasije zime na konak u bogatih begova]orovi}a sa [ipovica, od kojih su nekolici-na i sami znali lijepo da pjevaju uz gusle.No, da bi pristimali musafira koji je uz tobio na glasu kao dobar guslar, tra`ili su odAvda da on pjeva. Avdo je te no}iodabrao jednu sand`a~ku mnogo lijepupjesmu o Ali-pa{i Gusinjskom i Boju naNok{i}u. Pjevanje je potrajalo nekih 7-8sahata, do u samu pono}, jer Avdo nimnogo kra}e pjesme nije znao prije dazavr{i.

Oni koji su bili u ku}i imali su osje}ajda su svu bitku Crnogoraca, koje je pred-vodio ~uveni vojvoda i junak MarkoMiljanov, i Plavljana i Gusinjana, koje supomogla susjedna arbana{ka plemena akoje je predvodio isto tako veliki junakAli-pa{a Gusinjski - vidjeli od po~etka dokraja, kao da je vo|ena tu, ispred njihovihu`agrenih o~iju, u prostranoj musafirskojsobi begova ]orovi}a, gdje se ina~e biloiskupilo ~itavo selo. Kad se pjesma najzadzavr{la, neko }e od prisutnih, uz dubokuzdah, re}i: "Eh, hvala Bogu, {to nema`ivoga stvora i junaka da ode u Plav!"(Trebalo je pre}i preko Polimlja koje su uto vrijeme kontrolisali Vasojevi}i, prim.H.B.).

^uv{i taj uzdah i te rije~i, neki jenajamnik kod begova ]orovi}a, koji je,dok se pjevala pjesma, ~u~ao iza vrata,istog trenutka iza{ao, a da ga niko nijezapazio. Nije ga poslije bilo ~etiri dana i~etiri no}i, kao da je u zemlju propao. Kadse iznenada pojavio peti dan, upita ga nekood begova ]orovi}a:

- Je li, Boga ti, |e si ti ovoliko vakta?Najamnik snebivaju}i se odgovori: - Rekoste li vi one ve~eri kad je pje-

vao Avdo Me|edovi}: "[to nema `ivogastvora i junaka da ode u Plav?" Ja sam biou Plav i evo se sad vra}am.

U KOJOJ KU]I GUSLE GUDE, TU@I@AK NA TAVANU @ITO NE JEDE

Avdo Me|edovi} je po pri~anju bioturski vojnik u Solunu devet godina. Jednovrijeme dr`ao u je u varo{i (Bijelom Polju)kasapnicu a kasnije je radio, kao i ostaliseljaci, na imanju. Na pitanje ameri~kihnau~nika: ~ime se zanimao u svome `ivotu,Avdo je odgovorio: "Ja, ima dvije godine,eto tako, ka’ {to vi pri~am ovo. Ponegdjeljeti radi, i to majeno zamljice savijem, azimi sjedim. Pomalo drvaca kod ku}e i gri

se s to |e~ice, i nema {ta da radim. Radiobih, iako sam star. Volio b' mrijet od radano sedet besposlen, ali sad u ova vremena,nema {ta." Ovo je Avdov razgovor koji jepod nadzorom Milmana Parrya vodio snjim Nikola Vujinovi}, 31. jula 1935.godine, dakle, tada kada su u bjelopoljskoj~ar{iji po~ele da kolaju zavidljive pri~e da"Avdo zgr}e dolare", naro~ito raste`u}ipjesme, kako bi po svakom stihu ili sahatupjevanja dobio {to vi{e para.

Jednoga dana dogovore se varo{kidokonjaci i du}and`ije da isprobaju Avdovdar i vide je li istina to {to se o njemupri~a, da |e je on, drugi nema {to uzimatigusle u ruke. Bio je Ramazan i oni sumislili da se malo zabave i skrate vrijemedo iftara. Uz to su mu donijeli neku {tam-panu "pjesmaricu", za koju su posigurnoutvrdili da je Avdo nikad ranije nije ~uo.

"Pjesmarica'' je bila prili~no kratka, ali jeAvdo tra`io da mu je pro~itaju dva puta.On, ina~e, nije znao ni da ~ita ni da pi{e.Opklade se da }e je Avdo pjevati od togtrenutka pa sve do iftara i da ne}e ponovitini jedan jedini stih.

Tada se Avdo prihvati gusala i po~e dapjeva tu pjesmu. Ta je pjesma bila zan-imljiva i u po~etku kasablije nijesuosje}ale glad, ~ak im je i godilo da uzrazonodu prekra}uju dan. Ali ~im pu~e topi oglasi se znak za iftar, njima po|e vodana usta i glad po~e da zavija u praznim`elucima. Ipak, opklada je opklada, nije imse gubio novac a i nije im se prekidalapjesma. A Avdo je, pogleduju}i ih ispodoka, vezao i kitio kao nikad prije, svejednu rije~ ljep{u od druge, biraju}i ih kaoda ih vadi iz neke nevidljive knjige.

Napokon, 2-3 sahata po iftaru, nemogav{i vi{e da izdr`i glad jedan izme|udu}and`ija, zavi~e:

- Aferim! Tvoja je opklada! Samo naspu{}aj da iftarimo, pa }emo te slu{at' dosufura!

- Jok! Jok! - re~e Avdo. - Ne}u da vaspu{}im! Da}u vam sve ameri~ke dolarekoje sam zaradio, ako izdr`ite da meslu{ate gladni do sufura!

Tu se nekako i prekide pri~a i vi{eniko nije uzimao u zbor da Avdo namjernoraste`e pjesmu, kako bi dobio vi{e dolara.

- Nek su ti, brate, halal, ovoga i onogasvijeta! - govorili su pla}aju}i mu opkladu,vidje}i da je asli pjeva~ koga ne mo`eniko nadpjevati.

Husein Ba{i}

KKUULLTTUURRNNAA BBAA[[TTIINNAA

VV oljela sam svoj maligrad, osje}ala kako di{unjegove mahale, budili

me ezani sa munara; opijali memirisi behara, lipa... Gledalasam kako rijeka te~e sa mojimdjetinjstvom, s mojommlado{}u...

I kad me je sudbina odvelau daljine, patila sam za mojimgradom i povratke pretvarala ubajke, da zagrlim ponovo svojeroditelje i osjetim toplinu vjetramoje Bosne.

Uvijek bi me do~ekalemunare ili sam samo njih vid-jela, i sje}anja kako smo midjeca kriju}i se od hod`e hitaliuzanim stepenicama na vrhmunare. Tad, gledaju}i pro-laznike ~inilo mi se da samosvojila svijet. Da li sam moglaslutiti da }e se sru{iti moj svijeti d`amijski haremi pretvoriti uzgari{ta. Slutila sam ponekad,kad bi me profesori vidjev{i po-krivenu namazbezom dok bih sevra}ala sa teravija poku{ali ubi-jediti da ja ne pripadam tamo,da se trebam emancipovati, daoni, emancipovani, koji su ubi-jali svoje u~enike, poku{ali sume jo{ tada ubiti. Ali ja sambila ponosna na svoju munaru,na svoj namazbez i ogrtala bihtiho svoju du{u tekbirima. Bilasam sretna kad bih i{la svojimsokakom i gledala nanepokrivene {amijama kako viresa svojih malih pend`era, kaoda su ~uvale na{u mladost da sene uprlja. Tu bi me ~ekao most,avlija kaldrmisana, bunar kogsam zvala {adrvanom. Pri~alami je moja rahmetli nana kakoje dedu zaklao kom{ija, a ja tonikako nisam mogla da shvatim.Vodila me je do njene spaljeneku}e i pokazivala ru`e {to ih jesadila, sad bijahu podivljale...Vidjela sam to kao neko davno,nepovratno vrijeme. Uzeli su midukate, seharu, ruho, uzeli susve, al' du{a je ostala smirena,predana Allahu.

Voljela sam jezik kojim jepri~ala moja nana, njene skemli-je, mu{ebke, pe{kune, kamerijuu njenoj spaljenoj ku}i i d`amlipend`ere i zami{ljala svojumajku kako je vezla mahramena |er|efu uz mjese~inu islu{ala pjesmu punu sevdaha.

@alila sam njene ogre dukatakoje su ponijeli, kako bi onarekla, }afiri, zulum}ari. Uvijekkad bih ustajala na rani sabahispod moje sed`ade stajao bipoklon {to sam klanjala i poslijebih na njenom starom fijaker-{poretu mirisao sabahski ~aj, aiz dolafa pone{to slatko. Na

rafovima Musafi koje bi u~ilanaizmjeni~no i govorila da naKur'an ne smije nikada pastipra{ina, da mo`e da nestanenjegova jazija. A ja, kao da samsve razumjela, bila samposlu{na jer sam znala da toona u mene ulijeva vjeru, ne{to{to }e me uvijek ~uvati.Ponekad bi gorko uzdahnula ipri~ala kako je dedo bioabad`ija i trgovac, i vrijedan~ovjek, ali oni su sve vrijedneubijali. A najte`e bi joj bilokada bi pomenula unuku ubicenjenog mu`a, kako je ona sadpredsjednik op{tine, a njoj(mojoj nani) daju socijalnupomo}. A ona je ostala u svimtim isku{enjima hanuma i zasve je ona bila begovica.Govorila bi: "U dobru se neponesi, a u zlu se ne poni{ti".

Sje}anja su je boljela, te{kidani muhad`rluka tjerali su suzena o~i koje su poru~ivale:"pomenulo se, ne povratilo se".

E moja rahmetli nano, emoja Bosno, povratilo se i isto igore... Izrodili su zlikovci jo{gore zlikovce i nisu dali da setvoje ru`e ponovo oplemene.Sagorjele su u plamenu bolesnihdu{a, ali neka, nisu ni znali dau nama ni~e naj~istiji cvijet,cvijet Islama i zadana rije~ da}emo prepoznati du{mane.

Pro{la sam ponovo kroz moj,a tu|i grad: nisam vidjela mojemunare, bile su poru{ene,d`amijski haremi preorani. Alirekla sam tiho "Esselamu ale-jkum ve rahmetullah", a {ehidi}e me ~uti svojim du{ama. Itebi sam Fatihu prou~ila i sgor~inom ti pri~ala {ta suuradili. Gledala sam sad svojuspaljenu ku}u i nisam vi{e vol-jela taj grad, jer on nije mojbez tih d`amija, bez tih avlija.

A ne znaju oni da sud`amije u svima nama jo{ tvr|ei ja~e i da ih nikad ne moguuni{titi.

Zaustavili su nas poredpopaljenog sela i tra`ilimilostinju za svoja nedjela.Vidjela sam njihovu bijedu, ane na{u, i o`ivjela u sebiuspomene, i prolila suze nadubijenima, mu~enima, nestali-ma... Gledala sam brda koja kaoda su mi poru~ivala da }e Allahd`.{. sve izravnati i sje}ala setvojih rije~i: "Ne po`uruj sinepravdu jer Allah ne}e sohom,nego zgodom". Poru~ila sammom zaklanom dedi, a znam dabi mi i ti rekla: "Pominjat }emonjihovo zlo dugo ali ne}emonikada vi{e dati da se povrati".

Lejla A.

NNAA IIZZBBJJEEGGLLII^̂KKOOMM PPUUTTUU

KAD PITOME RU@E PODIVLJAJUDDVVIIJJEE DDOOSSAADDNNEEZZAABBIILLJJEE@@EENNEE AANNEEGGDDOOTTEE

Rasim Hadrovi} - Polimski:Sand`ak iz 1936. (olovka)

''@ivot poslije smrti'' je djelo veoma poz-natog i jo{ uvijek aktuelnog alima, priznatogautoriteta (hud`etul-islama) u svijetu Islama,Muhammeda el-Gazalija. Za svog relativnokratkog `ivota imami Gazali napisao jeizuzetno veliki broj djela, {to du`ih {to kra}ih,iz razli~itih oblasti. Svakako, najpoznatijeGazalijevo djelo je "Ihjau ulumu-d-din" amanja su: Tahafutul-l-felasite, Elmunkizumine-ddalal, Mi{katu-l-euvar i dr. U posljed-nje vrijeme je sve ve}e interesovanje zaprevo|enjem njegovih djela i na bosanskijezik. [to se ti~e samog djela "@ivot poslijesmrti" ono je prevedeno sa arapskog jezika.Djelo, naravno u svjetlu kur'ansko-hadiskihdokaza, u kratkim crtama obra|uje pojedinaljudska stanja prilikom umiranja, `ivota ukaburu, zatim Smak svijeta, ponovno pro`iv-ljenje i opis pojedinih stanja na Sudnjem danu.

Sve je to obra-|eno u krat-kim crtamaali, ipak, najedan zao-kru`en na~in.U i s t i n u ,G a z a l i j e v odjelo i nemanekih ambici-ja da detaljnoanalizira spo-menute temeve} je ono pri-je svega uvodza ~itala~kupubliku koja`eli ne{to vi{esaznati o "on-ome iza zasto-ra". Djelo jepodijeljeno na

osam poglavlja koja su me|usobno povezana.Posebna ~ar ove skromne knjige je hadiskapodloga i potkrijepljenost, tako da se naprosto~ita u dahu. Istina je i to da na ~itaoce djelujeimpresionisti~ki i ne ostavlja ih ravnodu{nim,jer ~a{u smrti }emo svi okusiti. Ovo je jednood prvih djela na na{em jeziku koje islamskopoimanje `ivota obra|uje na ovakav na~in.Nadamo se da ne}e biti i jedino. ''@ivot poslijesmrti'' je do`ivjela vi{e izdanja, a kod nas je uizdanju Me{ihata IZ-e Sand`aka {tampana udecembru 1996. god. Nadamo se da }etekupovinom ove knjige upotpuniti va{u bib-lioteku te obogatiti sopstveno znanje i iskustvo,{to je i njen prvenstveni cilj.

Mustafa Feti}

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

21AAKKOO NNIISSTTEE ZZNNAALLII PPRREEDDSSTTAAVVLLJJAAMMOO KKNNJJIIGGUU

D@EKSON ZVD@EKSON ZVANI^NO MUSLIMANANI^NO MUSLIMANSeptembra 1989. god., svjetske novinske agencije su prenijele

senzacionalnu vijest da je ameri~ki muzi~ki super-star MajklD`ekson pre{ao na Islam, nakon {to je shvatio da }e mu Islamdonijeti du{evni mir, koji mu je do tada nedostajao.

Svjedoci smo proteklih martovskih dana da je popularni Majklponovo centralna medijska li~nost. Naime, Majkl je izjavio danapu{ta svoju domovinu Ameriku i da se seli u Saudijsku Arabiju.Kao vrlo ubjedljiv dokaz u tom smislu, slu`i podatak da je otpustiodugogodi{njeg menad`era Serdi Galena i da sve budu}e detaljeprepu{ta najbogatijem saudijskom princu El-Validu el-Saudu, koji}e ubudu}e voditi ra~una o njegovom `ivotu.

Ljeto{nje prijateljstvo slavnog Majkla i princa El-Valida je urodiloplodom. Princ El-Saud je novi menad`er, pod ~ijim nadzorom Majklintenzivno prou~ava Islam. Dalji planovi su mu hodo~a{}e Meki.Po obavljenom had`d`u, Majkl }e biti promovisan u princa. Nijeisklju~ena i koncertna turneja po Srednjem istoku, nakon koje }ese Majkl povu}i u svoju palatu u Saudijskoj Arabiji - najbogatijojarapskoj zemlji.

Pripremio: Esad Kola{inac

D@AMIJA ZA RESULULLAHOV OGRTA^Godine 1849. u Istanbuluje podignuta d`amijaspecijalno za ~asni ogrta~Muhammeda s.a.v.s. adonator ove d`amije jesultanija Valida, majkasultana Abdul-Med`ida.Ovo zdanje nosi naziv poPoslanikovom ogr ta~u:Hirkai-{erif d`ami. Do togvremena ogr ta~ senalazio u posebnom san-duku u sultanskom sara-ju.

DUHAN NAJVE]A KATASTROFA ^OVJE^ANSTVASvjetska zdravstvena organizacija je objavila podatak od koga

se vrti u glavi. Naime, s po~etka devedesetih pa do 2015. godine(dakle za period od 25 godina), u svijetu }e od posljedica pu{enjaumrijeti 500 miliona ljudi. To je neuporedivo vi{e od ukupnog brojasvih ljudi koji su poginuli u svim dosada{njim ratovima. Ovo iznosi-mo radi onih muslimana koji ho}e primiti pouku. Posebno zabrinja-va ~injenica da nerijetko poneka ulema stoji na stanovi{tu daduhan nije haram jer se ne pominje u Kur'anu i hadisu, sve u ciljuopravdanja sopstvenog u`ivanja pomenutog narkotika. Ni droganije spomenuta u Kur'anu, pa se svi sla`emo da je haram. Duhan,

dakle, vi{e uni{ti ljudi nego droga, s tomrazlikom {to droga djeluje br`e a duhanpostepeno razara organizam cijelog`ivota, a povrh toga cijela familija iokru`enje pla}a ceh ljudskoj slabosti, zakoju }e se odgovarati.Ni je suvi{no da se pozovemo nakur'anski ajet: ''Ne bacajte se sopstven-im rukama u propast. '' Dok se vodeduge, jalove i nepotrebne rasprave oduhanu, sljedbenici drugih religija sudavno napustili ovaj porok.

EL-GAZALIAUTORITET ISLAMA

Glas IslamaGlas IslamaApril 1997. Zul-hid`d`e 1417.

22

@@ivot gospodina Alije ISAKOVI]A staoje ispred Ferhadije d`amije u Sarajevu14. marta ove godine a dan kasnije jeobavljena d`enaza, preko puta, u istoj

d`amiji uz najve}e dr`avne po~asti, u pris-ustvu velikog broja poslenika pisane rije~i,vjerskog i politi~kog vo|stva, koji seoprosti{e od Isakovi}a biranim rije~ima kakoto njemu dolikuje. Neka mu je rahmet, AlijaIsakovi} je na{ao svoje dostojanstvenomjesto kako to prili~i samo velikim ljudima.

Biografija Isakovi}a (ratnog siro~eta) jezanimljiva. Ro|en je u Bitunji kod Stoca1932. god. Osnovnu i srednju {kolu poha|aou Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crkvenici,Pan~evu, Beogradu, a filozofski fakultet -jugoslovensku knji`evnost i srpskohrvatskijezik u Sarajevu. Bio je goelo{ki tehni~ar,prospektor urana, TV-scenarist, urednik~asopisa "@ivot" i urednik edicije “Kulturnonaslje|e BIH” u sarajevskoj "Svjetlosti".

Prosto je nemogu}e prikazati blic retro-spektivu Isakovi}evih djela na ovako malomprostoru, ~ija bibliografija sadr`i 25 knjiga,koji se oku{ao u svom stvarala~kom radu sasvim glavnim knji`evnim oblicima, osimpoezije. Knji`evni opus Alije Isakovi}aizgleda ovako: roman "Sunce o desno rame"1963, Knjige pripovjedaka "Semafor" 1966.i "Taj ~ovjek" 1975, Knjiga aforizama"Prednost imaju koji ulaze" 1971,"Krajnosti", Knjiga drama (To, Generalijum,Kraljevski sudbeni stol) 1971,"Hasanaginica", drama, 1982, Knjigaputopisa "Jednom" 1987, roman "Pobunamaterije" 1985, Knjiga pri~a za djecu"Lijeve pri~e" 1990, Knjiga ~lanaka i eseja"Neminovnosti" 1987, i jo{ niz nevi|enih inepro~itanih knjiga koje su se rodile u zad-njih pet godina, za vrijeme rata.

Kod Isakovi}a valja cijeniti izda-va~ku hrabrost. Ovaj predani stvaralac,lucidni istra`iva~ jezika, antologi~ar iopservator kulturne ba{tine, objavio jejo{ 1972. godine u Zagrebu knjiguantologijskog zna~enja "Biserje" - prviizbor iz muslimanske knji`evnosti.Sre}om, aminovali su takav stvarala~kipoduhvat iz pera prire|iva~a jednogratnog siro~eta, centralni komiteti i par-lamenti, ministarstva kulture, udru`enjaknji`evnika, akademije... Bila je toprva ~itanka bri`ljivo probranih teksto-va iz usmene i lijepe muslimanskenacionalne knji`evnosti. Zapamtili smoIsakovi}a po velikom izdava~kompoduhvatu; objavio je na{ najve}i ep“@enidba Smailagi} Mehe”, AvdaMe|edovi}a koji se mo`e uporediti saHomerovom “Ilijadom i Odisejom”.Isakovi} je priredio prvi izbor bosan-skohercegova~kog putopisa "Hodo-ljublje" 1973. godine, gdje je centralnomjesto zauzeo poznati karikaturista iputopisac rahmetli Zuko D`umhur.Priredio je zbornik radova "Hasan-aginica 1774-1984", anegdote Nasru-dina-hod`e 1984, sa Had`emom Hajda-revi}em.

Isakovi} je jedan od tvoraca edicije"Muslimanska knji`evnost XX vijeka",edicije od 25 knjiga, kao i Bosanskeknji`evnosti u 100 knjiga u izdanjusarajevskog "Preporoda". Isakovi} jebio anga`ovan na izradi "Pravopisabosanskog jezika" koji se pojavio utoku ratnih godina u svojoj okupiranojBosni, koju je branio perom i nacional-nim dostojanstvom, o{trom kritikomprozivaju}i me|unarodne "faktore" odUN-a, UNPROFOR-a do humanitarnihorganizacija koje su o~igledno bile sli-jepe i gluhe kada je u pitanju njegovaBosna. Svoje britke tekstove Isakovi}je objavljivao u "Ljiljanu", "Oslobo-|enju" i drugim glasilima.

Imao sam ~ast li~no da se dru`imsa Isakovi}em dvije godine, prije nego}e po~eti najstra{niji rat u historiji svihcivilizacija, u reviji "Ogledalo" koja jeizlazila u Sarajevu i Zagrebu, a koja jeza kratko vrijeme okupila poznataimena iz na{e bo{nja~ke knji`evnosti i`urnalistike, upravo, zahvaljuju}i prven-stveno ovom preciznom i disciplino-vanom kulturnom posleniku.

Bio je ta~an kao sat, odgovoranpred prostorom i vremenom, iskustveni zagledan u daleku budu}nost. [titio jesamo istinu, i kao takav borio se svimbi}em za bo{nja~ko nacionalno pravo.

Fehim Kajevi}

NNAA[[II MMEERRHHUUMMII

@@IIVVIIOO JJEE ZZAA BBOOSSNNUU(Alija Isakovi}: 1932 - 1997)

Alija Isakovi}:Odgovoran pred prostorom i vremenom

U petak, 14 marta 1997.godine, neposredno poslijed`ume namaza, preselio jena ahiret velikan bo{nja~kekulture, veliki knji`evnik i

mislilac, rahmetli AlijaIsakovi}. Ro|en je uBitunji kod Stoca 1932.[kolovao se u Beogradui Sarajevu. Jedan je odonih koji je ba{tinioznanja mudraca, cijenio ipo{tovao pobo`nost u~e-nih, tra`io pravdumo}nih, bodrio nas nasr~anost hrabrih. Umio jeda iska`e i osjeti duhsvojeg (bo{nja~kog) nar-oda i da ga drugimaprezentuje. Kao primjeruzimamo izvod iz nje-govog govora na Bo{-nja~kom Saboru 1996.godine u Sarajevu, gdjeizme|u ostalog ka`e:

"Ovdje smo kao naSudnjeme danu, s raz-likom {to ra~un pola-`emo sebi i onima koji}e nas naslijediti - uje-dinjeni surovim povijes-nim prelamanjem; ovdjesmo izjedna~eni, bezregionalnih i strana~kihpodjela, bez bilo kakvesurevnjivosti i suparni~kihnakana, svedeni pod jedani jedinstven imenitelj onimna~inom kako smo sera|ali i kako smo umirali...Ni{ta ne}e biti onakvimkakvim bija{e. Moramo sveispo~etka... ^isto i jasnokao sama priroda, bezlicemjerja... Ovaj uzburkanihistorijski tok jedan je oduzroka {to se u bo{nja~ko-muslimanskom narodumogu sresti svi oblici kraj-njosti. Nigdje nisam sreotako dirljive, dobrodu{ne,naivne i predane ljude,beskrajno samopo`rtvovane,spremne na svaku li~nu ikolektivnu `rtvu i nigdjetakve pojedince i skupineapsolutno uskogrude,beskrajno samo`ive, potku-pljive, politi~ki ljigave, i

nadasve, opsjednute omalo-va`avanjem svoga vlastitogimena, vjere, obi~aja,pro{losti..."

D`enaza namaz mu je

klanjana u haremu Begoved`amije, a klanjao je li~noReisu-l-ulema dr. Mustafaef. Ceri}. D`enazi su prisu-stvovali ugledni Bo{njaci iprijatelji rahmetli Alije izBosne, kao i delegacije izsvijeta i inostranstva. Uko-pan je u mezarju Ferhadijed`amije, uz pratnju hiljadeBo{njaka koji su do{li daprou~e Fatihu i posljednjiput se halale sa ovim bri-ljantnim stvaraocem koji jepredstavljao Bosnu umalom.

Molimo Boga d`.{. dase smiluje njegovoj ple-menitoj du{i.

( El-Fatiha)

M. Feti}

DD@@EENNAAZZAA UU HHAARREEMMUU FFEERRHHAADDIIJJEE DD@@AAMMIIJJEE

Euzubil lahi mine{{ejtanir rad`im, bismillahir-rahmanir -rahim.

Po{tovana bra}o i sestre, esse-lamu alejkum we rahmetullahi weberekatuhu.

NNeka je neizmjerna hvalaUzvi{enom Gospodaru svje-tova, Milostivom i

Samilosnom. Neka Mu je hvala nablagodatima koje podari ~ovje-~anstvu i neka Mu je iskrena hvala{to ljudskome rodu darova Kuran-i-Kerim, kojeg u~ini da bude uputabogobojaznima i onima koji razumimaju. Neka je salavat i selam naNjegovog miljenika i posljednjegposlanika Muhammeda s.a.v.s.,njegovu ~asnu porodicu, njegoveashabe i sve one koji prihvati{eIslam za svoju vjeru do Sudnjegadana. Amin!

Neka Mu je neizmjerna hvala{to nas obradova i darova nammnoge po~asti, {to nas darova iovom po~asti i omogu}i nam da seokupimo u ovom broju, svih uzras-ta - od na{ih najmla|ih do na{ihuva`enih najstari j ih, svihdru{tvenih slojeva. Svima neka jeho{geldum i neka Vas sve Allahd`.{. obaspe milo{}u i u sevabVam upi{e korake koje ste potro{ilii sabur koji imate da u ovoj ku{njiuspravno, ispravno i dosto-

janstveno ostanete i opstanete. Posebno mi je drago {to se

me|u Vama, pored na{e uleme, ito u pr vom safu, nalaze i pr veli~nosti ovda{nje op{tinske vlasti.To nam je posebno drago i radosnismo zbog toga. To je dobro be{are,jer kada su predstavnici vlasti sanarodom, o~ekujmo dobro. Oni suve~eras sa narodom, {to svojimprisustvom potvr|uju, i oni }e, akoBog da, to i biti, a ovaj narod, kao{to vidite, je islamski, odnosnomuslimanski narod.

Draga bra}o i sestre. Ta~nopri je deset godina, mnogi sesje}aju, a mnogi to nisu ni prim-jetili, iz cijelog Sand`aka imali smosamo trojicu had`ija. Devedesetegodine, broj se popeo na 13.Devedeset ~etvr te na 23,devedest pete i {este preko 60. Aevo, devedeset i sedme,poduga~ak spisak - ta~no 90.Neka je za to hvala Allahu d`.{. {tonas je time po~astio. A to nijeni{ta drugo, draga bra}o i sestre,do potvrda da niko ne mo`e daugasi Allahovo svjetlo, pa makarsve u~inili u tom pravcu oni kojimasmeta da Njegovo svjetlo obasjavaove prostore. Ono }e ih i daljeobasjavati, i to iz dana u dan, izgodine u godinu, sve ja~omsnagom. Naravno, to nije prijete}e,to je obe}avaju}e, jer tamo gdje supokorni Allahovi robovi, tamo jeselamet, tamo je harmonija, mir,ljepota i dostojanstvo.

Ovaj broj ovdje prisutnih zasig-urno mo`emo svrstati u nekoliko

grupa, koje su po mnogo ~emurazli~ite ali koje povezuje jedna nit -svi su, in{allah, pristalice La illaheillellah, Muhammedu resulullah. Ine samo to, kada je had`d` upitanju ovdje su oni ~ija ste imena~uli, koji su putnici, ako Bog da, naovaj hairli put. Ovdje su i oni kojisu ve} obavili tu du`nost i samo imjo{ vi{e srce ~ezne da ponovobudu u mogu}nosti obaviti ga.Ovdje su i oni koji su nijetli, akoBog da, u narednoj ili narednihgodina obaviti had`d` i za to imajumogu}nosti, pa molimo Allahad`.{. da ih u~vrsti u toj namjeri i datu odluku ne odla`u dugo.Naravno, me|u nama je ovdje veli-ki broj onih koji trenutno nisu umogu}nosti, a za to u srcu zasi-

gurno nose ~e`nju, iskrenu ~e`nju,obra}aju}i se dovom, iskrenomdovom da im Allah d`.{. omogu}i, iako nemaju imetka, da ih opskrbi ipodari im zdravlje pa da i oni budukadri da to u~ine. Allahu d`.{. seobra}amo da onima koji su obavilihad`d` ukabuli i ponovo omogu}ida to u~ine. Oni koji su nijetlije iputnici, da im pomogne da naj-ljep{e, najlak{e i u dobrom zdravljui rahatluku i, nadasve, uspje{no ikabul obave ovogodi{nji had`d`.Da onima koji imaju namjeru,omogu}i odmah, naredne godineda to u~ine uz Allahovu pomo}. Ada onima koji trenutno nemajumogu}nosti, podari nafaku i zdrav-lje i to omogu}i. Nagla{avamo i toda onaj koji bude imao stalnu~e`nju da obavi had`d`, pa makarmu se to i ne omogu}ilo, ta ~e`njaza had`d`om }e ga, uz Allahovupomo}, dovesti do stepena sevabakao da je obavio had`d`. Prematome, ovo je potvrda da za dobron-amjerne i iskrene va`i kur'anskiprincip: '' Za njih nema straha ineka se ne `aloste.''

Gdje ispra}amo ovu na{u bra}ui sestre? Gdje oni idu? Idu da sabliske distance poselameResulullaha s.a.v.s, da uz suze nanjega donesu salevat i u|u u krugonih na koje hadis ukazuje: ''Kome posjeti poslije smrti, kao dame je pozi jaretio za vri jeme`ivota.''

Oni idu da klanjaju uResulullahovoj d`amiji, gdje premasahih hadisu jedan namaz vrijedi

OBRA]ANJE PREDSJEDNIKA ME[IHATA MMUAMER EEF.ZUKORLI]A NA SVE^ANOSTI U POVODU HHAD@IJSKEDOVE 03. APRILA U KONCERTNOJ DDVORANI DOMAKULTURE U NOVOM PAZARU

koliko hiljadu drugih namaza. Oniidu da obi|u druge znamenitosti:Uhud, Hendek, Kibletejn, Kuba idruga mjesta gdje je Resulullahs.a.v.s. hodao svojim mubarekstopalima, gdje su on i njegoviashabi svoj znoj i svoju krv prolije-val i , kako bi zrak svjetlostiAllahove dopro i do ovih prostora.I, el -hamduli l lah, do{ao je, iosta}e i opsta}e do Sudnjeg dana.Oni idu u Meku, u grad sigurni, ugrad kojim se Allah d`.{. u Kur'an-i-Kerimu kune. Oni idu u Ka'bu, ukojoj jedan namaz vrijedi, premasahih hadisu, koliko stotinu hiljadanamaza obavljenih na drugomemjestu. Oni idu u zijaret, komedrugom do Uzvi{enom GospodaruAllahu d`.{., koji had`ije, posred-stvom hadisa, nazva ''Dujufu-Rrahman '' - gosti Milostivog,odnosno ''Wufudullah'' - Allahovidelegati. Oni idu da se poselame,da stisnu ruke svih muslimana svi-jeta, onih crne ko`e, onih `utih iraznih drugih od Amerike doIndonezije, koji su po mnogo ~emurazl i~it i al i su tamo do{li dapotvrde pripadnost Ummetu, kojegi pored svih nastojanja, ipak nemo`e niko razdvoj it i . Oni surazli~iti po boji ko`e, po svojimjezicima, ali se ipak dobro spo-razumijevaju sa na{im had`ijama.Jer kad nemaju ni{ta jedan dru-gome da ka`u, prou~e [ehadet ipotpuno se razumiju. To je poseb-na ~ast, to je poseban ugo|aj.

Ove na{e had`i je idu, uzAllahovu d`.{. pomo}, da pro|ukroz srce islamskog Ummeta.

Ka'ba, odnosno Meka je to srce.Had`i je su kr v koja kola t imsrcem, koja kola kroz organizam ikoja mora jednom godi{nje pro}ikroz to srce, koje pumpa imanskuenergi ju i prenosi je {iromzemaljske kugle, opskrbljuju}iAllahovom milo{}u i blagodatima ihad`ije, one koji ih ispra}aju i onekoji ih do~ekuju. Istina, to je velika~ast, no svaka po~ast povla~i zasobom odgovornost. Dakle, na{ehad`ije idu u sveta mjesta. Oni suna{i predstavnici u tom islam-skom parlamentu ove godine uMeki. Ali zato moraju opravati tu~ast. Zato od njih o~ekujemo da,kada se vrate, budu poput svjetilj-ki, da budu poput zvijezda na nebupo kojima }e se ljudi orjenti{uno}u, kada putuju po zemlji. Daoni budu poput tih zvijezda, pokojima }e se drugi oko njih orjenti-sati u Islamu, orjentisati u moralui bogobojaznosti, i po njima seodre|ivati prema dobru i zlu. Odnjih se to o~ekuje. Naravno,mo`da njima srce ja~e kuca kada~uju ove rije~i, boje}i se te odgo-vornosti. Istina, to je te{ko, te{kosve dok se ne napojite sa togtamo vrela. A kada se napojite satog Allahovog vrela, ono }e Vamdati takvu energiju da Vam ne}eposlije toga ni{ta vi{e biti te{ko,jer }e Vam sve u `ivotu bit iminorno u odnosu na pokornostsamo Jednom Jedinom Uzvi{enomAllahu d`.{.

Svi ovi pomaci, draga bra}o isestre, idu u pravcu onoga {to je

upravo i cilj postojanja vjere. A {taje cilj postojanja vjere? Cilj posto-janja vjere jeste selamet, spas naovom i budu}em svijetu. "Fi dunjahaseneten ve fi l ahireti hase-neten..." - dobro na ovome i dobrona budu}em svijetu. I zato svizajedni~ki, u prvom safu ulema, zanjima had`ije i d`emat, }e se, akoBog da, kretati u pravcu ostvari-vanja ovih ciljeva, gdje }emo imatiodgojenog i islamski formiranogpojedinca, pojedinca kojeg }esvako po`eljeti, pojedinca koji }esamo ~initi dobro i boriti se protivzla, koji }e vri jedeti za svakodru{tvo, za svaku instituciju i orga-nizaciju, za svaki posao.

Idemo u pravcu da izgradimoporodicu, takvu porodicu koja }ebiti osnovna }elija ovog d`emata.Porodicu koja }e sa~uvati svojudjecu, sa~uvati je od otrova koji imse redovno i sve masovni jepodme}e preko raznih klubovanemorala, raznih ne~asnih mjestai svih drugih poroka.

Idemo u pravcu da formiramozajednicu, kompaktnu zajednicu,koja }e se napajati svakodnevnopet puta na muslimanskom,d`amijskom izvoru, i koja }e har-moni~no djelovati, potvr|uju}ikur'anski princip: "Svi su vjernicibra}a."

To su na{i ciljevi, draga bra}o isestre, i mi idemo u pravcu nji-hovog ostvarivanja. Ostvariti te ci-l jeve, djeluju}i u tom pravcu,pokaza}emo svima, a prije svegasebi, da Islam donosi spas u svimsferama `ivota: kulturnom, socijal-

nom, politi~kom i svim drugim.Oslobodi}emo se kompleksa kojisu nam nametnuli. Pokaza}emo iEvropi, kojoj geografski pri -padamo, da smo kadri da budemoono {to smo bili, a bili smo nosio-ci ljudske civilizacije i to nekolikodugih stotina godina. To je bio tajisti Islam kojeg mi sada imamo,ali je tada bio snaga iskori{tena, asada je snaga neiskori{tena, i mi}emo je, uz Allahovu d`.{. pomo},in{allah, ponovo iskoristiti, a to }ezna~it i spas pojedinca, spasporodice, spas zajednice i, akoBog da, spas cjelokupne ljudskezajednice.

Koristim ovu mubarek priliku damubarekli{em prvo had`ijama apotom njihovim porodicama, svimonima koj i se raduju, ci jelomna{em d`ematu, svima namaprisutnima i mnogobrojnim odsut-nim, koji su, vjerovatno, opravdanosprije~eni da ovdje do|u.

I zamolimo Uzvi{enogGospodara svjetova da ukabuliovaj skup i da nam omogu}i da seubudu}e, kada su ovakvi povodi,ipak ne sastajemo ovdje u kon-cer tnoj dvorani. Ovo je potvrda,ovo je dokaz da ovom gradu trebad`amija koja }e mo}i primiti naj-manje 5.000 d`ematl i ja i daovakve mubarek skupove odr-`avamo u d`amiji, jer d`amija jeipak d`amija.

We sselamu alejkum we rahme-tullahi we berekatuhu!

HAD@IJE SU SVJETILJKE POPUT ZVIJEZDHAD@IJE SU SVJETILJKE POPUT ZVIJEZDA NA NEBUA NA NEBU

SPECIJALNI DODATAK Glas Islama

OMER BINOMER BINHAHATTABAB

Mekke u Jesrib (Medinu) on nije krenuo skriva-ju}i se, kako su to uradili drugi. To nampotvr|uju i Alijine r.a. rije~i: "Nije mi poznatniko od muhad`ira da je obavio hid`ru na vid-jelo drugih osim Omera bin Hataba. On je,kada je do{ao vakat hid`re, opasao svojusablju, oka~io luk i strijele i oti{ao u pravcuKa'be, obavio tavaf i klanjao, zatim ustao i odgrupe do grupe prisutnih mu{rika i{ao govore}iim: "Ako neko `eli da umre majci, da djecuu~ini jetimima a `enu udovicom, neka me sretneiza ove doline!" Kako ka`e Alija r.a., niko ganije poku{ao pratiti, osim nejakih kojima je biovo|a.

U vremenu Allahova Poslanika s.a.v.s., Omerr.a. je sve pot~inio interesu muslimana i njihovezajednice. Nakon smrti Muhammeda s.a.v.s. bioje odlu~uju}i faktor u izboru Ebu Bekra zapredvodnika muslimana. Bio mu je desna rukau rje{avanju problema zajednice, kakounutra{njih tako i spolja{njih.

Kada je bolest Ebu Bekra poprimila ozbiljanoblik, on osjeti bojazan nastanka mogu}ih razli-ka me|u muslimanima ako bi on umro, a ne biizabrali budu}eg halifu oko kojeg bi se svislo`ili, a u vremenu kada se muslimanska zajed-nica suo~avala sa dvije velike carevine,Perzijom i Rimskim Carstvom.

Ebu Bekr zatra`i od ashaba da oni odaberu~ovjeka me|u njima, ~vrstog i o{trog, alimudrog, blagog i mehkog, ali ne slabog, ~ovje-ka kadrog da prihvati rizike tako odgovornogpolo`aja u tim odlu~uju}im momentima istorijeIslama i muslimana. Ebu Bekrov prijedlog jebio Omer r.a. ali on nije htio da to prihvatiti izbojazni da se takav izbor ne bi svidio drugima.

Kako prenose neki histori~ari, Ebu Bekr jesakupio ljude koji su va`ili najve}im autoriteti-ma, tra`e}i da oni na|u najbolje rje{enje, govo-re}i im da je u interesu muslimana da odaberusebi budu}eg halifu jo{ za njegova `ivota, ~imebi se izbjegla mogu}a mimoila`enja. Oni senisu mogli odlu~iti ko bi mogao biti njihovbudu}i halifa, ve} su zatra`ili od njega da onto sam odlu~i.

Ebu Bekrov izbor je bio Omer r.a. i tadapo~e sa konsultacijom najodabranijih ashaba oOmeru kao budu}em halifi. Dobiv{i potvrdusvog li~nog izbora on u pismenoj formi objavimuslimanima donijetu odluku.

Omer r.a. je stupio na mjesto halife 13.godine po hid`ri, mjeseca d`umadel-ahire.Svojom sna`nom li~no{}u novi halifa je uvo|enju ummeta poseban akcenat stavio na toda ovu zajednicu ne uni{ti rasko{an `ivot onakokako je uni{tio mnoge prija{nje narode.

Za sebe je uzimao onoliko koliko uzima ionaj iz imetka jetima da bi ga odgojio. Ne biuzimao kada bi ga Uzvi{eni Allah s drugestrane opskrbio. Sebe nije razlikovao u na~inu`ivota od najsiroma{nije muslimanske ku}e, jeoje hljeba sa solju. Primjetiv{i bljedilo na nje-govom licu, ashabi mu prigovori{e:"Zapovjedni~e pravovjernih, pobolj{aj svojuishranu, tvoj `ivot je `ivot ummeta." Tada onuzvrati: "Lo{eg li vladara - dok je on sit, sljed-benici mu gladni."

Bio je beskompromisan u borbi za praved-nost, nije `alio truda obespravljenima vratitipravo. Od sebe i svojih najbli`ih tra`io je prijesvih da budu dosljedni u izvr{avanju Allahovihodredbi. Historija bilje`i da je, kada bi donioneku odluku, sakupio svoje najbli`e iz porodicei rekao im: "Tako sam naredio. Uzvi{enimAllahom se kunem, ako neko od vas postupidruga~ije, bi}e mu udvostru~ena kazna, jer stevi uvijek pred o~ima ljudi."

U toku svog desetogodi{njeg predvo|enjamuslimanske zajednice ona je dobila sasvimnovi teritorijalni oblik. Toj, u po~etku si}u{nojzajednici, sada su bile pripojene susjedne teri-torije Egipata, Sirije, Palestine, Irana. Svojomoriginalno{}u ostavio je vje~ni putokaz kakotreba voditi ummet. Preselio je 23. godine pohid`ri u mjesecu zul-hid`etu. Period njegovahilafeta trajao je 10 godina, 6 mjeseci i 4 dana.Pred smrt imao je 63 godine kao i njegova dvaprethodna druga, Vjerovjesnik s.a.v.s. i EbuBekr. Ukopan je u sobi majke pravovjernih Ai{er.a., sa Poslanikom s.a.v.s. i Ebu Bekrom.

Abdullah

Mart 1997. Zul-kade 1417.Glas IslamaGlas Islama

...da su Errahman i Errahim,Allahova imena koja se mnogospominju u plemenitom Kur’anu,imena koja onim u nevolji koristeako njima Allahu dovu ~ine ismirenje za one koji se pla{e.

Za onog ko ih mnogo pominjebi}e za{tita u svakoj situaciji.

Onaj ko ih ~esto izgovara bi}eljep{eg ahlaka i Uzvi{eni Gospodarumjesto {era da}e mu hair.

Allahov poslanik s.a.w.s. jerekao: “Objavljen mi je ajet kojinikom od poslanika nije objavljenosim Sulejmanu bin Davudu i meni.On je “Bismillahir-Rahmanir-Rahim”, u ime Allaha MilostivogSamilosnog.

Da li znate? Dova

Od Ebu Bekra r.a. se prenosi daje rekao: “Rekao sam: ‘O Allahovposlani~e, pou~i me dovi kojom }u seobra}ati svome Gospodaru.’

Allahov poslanik s.a.w.s. odgovori:‘Reci: Gospodaru moj, zaista sam sebiu~inio mnogo grijeha, a niko osimTebe ne opra{ta grijehe. Oprosti miTvojim magfiretom i smiluj mi se.Zaista si ti onaj koji pra{ta i koji jeMilostiv.”

SSJJEE]]AANNJJEE NNAA PPOOSSLLAANNIIKKOOVVEE AASSHHAABBEE

[ERI'AT - Rije~ {eri'at se u arapskomjeziku upotrebljava u zna~enju "pravi put" i"zakon-propis". U ovim zna~enjima je uKur'anu upotrijebljena na pet mjesta. U islam-skoj pravnoj nauci se pod pojmom {eri'atpodrazumjevaju kur'anski propisi koji reguli{uodnose ~ovjeka prema Bogu i me|uljudskeodnose kao ~lanova vjerske zajednice i dru{tva

u cjelini. Svi propisi koji su sadr`ani uKur'anu, po islamskom vjerovanju su trajni inepromjenljivi i smatraju se kona~nomBo`ijom porukom ~ovjeku koja je dostavljenapreko posljednjeg vjerovjesnika Muhammedaa.s. Islamski u~enjaci smatraju da {eri'at kaozakon predstavlja za duhovni `ivot ~ovjeka istoono {to voda predstavlja za fizi~ko odr`anjetijela pa se stoga rije~ {eri'at u zna~enju"izvor vode" potpunije uklapa u semiologiju

ovoga pojma.Ibnu-l-Kajjim objedinjuje stavove svih

islamskih u~enjaka i defini{e {eri'at kao"Allahovu pravdu i milost me|u Njegovimstvorenjima, sjenu Njegovu na zemlji i mudrostkoja na Njega upu}uje". Dakle, s pravom semo`e re}i da {eri'at ne podrazumjeva samoislamsku pravnu nauku, ve} i sve ono ~ije jeishodi{te Kur'an, bez obzira na koju oblastnauke ili ljudskog djeloanja se odnosilo.

LLEEKKSSIIKKOONN IISSLLAAMMAA

PP relazak Omera r.a. na Islam bio je pravi {ok za pripad-nike plemena Kurej{. Oni se okupi{e oko njegove ku}e`ele}i ga isprovocirati. Do{ao mu je El-A's ibn Vail Es-

Sehmij, vo|e plemena Selim i otac Amra bin El-A'sa koji je biosaveznik plemena Beni A'dij ~iji je Omer bio pripadnik. Do{av{i,obrati mu se rije~ima: "[ta je s tobom Omere?", na{ta onuzvrati: "Tvoji ljudi ka`u da }e me ubiti!". Tada El-A's iza|epred ljude i re~e im da ne smjeraju ni{ta prema njemu, te se ovirazi|o{e.

Uprkos njegova prelaska na Islam, Omer r.a je i dalje ostaoautoritativan u plemenu Kurej{. Kada je do{ao emer za hid`ru iz

Mesd`id hhazreti OOmera