3
11 Haris Imamovi} Knji`evnost, logika, empirija Knji`evnost nije satelit koji kru`i oko planete da bi se vanjski utjecaji na njezino kretanje mogli opisati s egzaktno{}u kojom fizika opisuje obila`enje Mjeseca oko Zemlje. Taj odnos ~vrste zavisnosti (nesklad izme|u dvaju masa koji proizvodi kretanje tijela s manjom masom) nije jedini odnos koji vlada izme|u dru{tva (dru{tvene klase) ili kulture (kulturne grupe) na jednoj strani i knji`evnih tekstova na drugoj strani. To je teza koja objedinjuje tekstove koji sa~injavaju ovaj zbornik. Odnos ~vrste i stroge zavisnosti pretpostavljaju teorije na kojima se zasniva prou~ava- nje knji`evnosti u najve}em dijelu na{e akademske zajednice. S jedne strane, knji`evnost je shva}ena kao satelit nacionalne kulture; masa nacionalne planete je, prema tome, ~vrsti uzrok kretanja (nacionalne) knji`evnosti; nacionalni identitet knji`evnog djela odre|uje njegova osnovna zna~enja: knji`evno djelo se ispostavlja kao emanacija nacionalnog duha; nacionalna kultura je uzrok, knji`evnost je posljedica. S druge strane, poststrukturalisti~ke teorije nala`u i{~itavanje knji`evnosti kao prepoznavanje prisustvo ideologija koje reprodu- ciraju odnose mo}i (npr. nacionalizam) ili pak onih ideologija koje zna~e otpor vladaju}im pojmovima. Kod poststrukturalista knji`evnost je shva}ena dvojako: 1. kao satelit vladaju}e dru{tvene ideologije (i takva knji`evnost je vrednovana negativno: ona je Mjesec koji preo- bra`ava ljude u vukodlake) ili 2. kao samosvjesni mjesec koji odbija da se okre}e oko planete i koji zahtijeva da se planeta po~ne okretati oko njega (i takva knji`evnosti vrednovan je pozitivno: knji`evnost je sunce u no}i). Knji`evnost je kod poststrukturalisti~kih teorija po- tpuno pot~injena svojoj dru{tvenoj funkciji: izme|u knji`evnog djela i dru{tva vlada odnos totalne zavisnosti. Ovaj zbornik osporava navedene knji`evne teorije (kao i interpretacije zasnovane na nji- ma) zbog njihovog holisti~kog redukcionizma, zbog njihove neusagla{enosti s empirijom. Ti pristupi, naime, isklju~uju mogu}nost postojanja neutralnih odnosa izme|u dru{tva (ili kul- ture) i knji`evnog djela, kao {to isklju~uju i svako razlikovanje ovih odnosa prema stepenu (dakle, ve}a i manja; ili: vrlo velika, velika... - , vrlo mala, mala...) zavisnosti. Drugim rije~ima, nije neminovno da je osnovno zna~enje jednog knji`evnog djela ~vrsto povezano s nacional- nom kulturom ili dru{tvenom strukturom. Kao {to nije neminovno ni da knji`evno djelo nema takvih zna~enja. Ovaj zbornik, dakle, ne promovi{e jedno shva}anje knji`evnosti koje bi isklju~ivalo bilo kakvu povezanost svih knji`evnih djela bilo sa nacionalnom kulturom bi- lo sa dru{tvom. Isklju~ivi formalizam ili esteticizam ili esencijalizam je u tom smislu jednak vulgarnom nacionalizmu ili sociologizmu. Knji`evnoteorijska i knji`evnokriti~ka literatura koja je u ovom zborniku predstavljena kao alternativa vladaju}im pristupima, alternativna je upravo po toj svojoj antiholisti~koj ten- denciji: 1. odnos ~vrste i stroge zavisnosti nije jedini mogu}i odnos izme|u dru{tva ili nacije i knji`evnih djela; 2. odnos zavisnosti mo`e postojati, ali on nije nu`no iste ja~ine, istog stepe- na; 3. vrednovanje knji`evnih djela ne mo`e po~ivati na postojanju ili odsustvu tog ~vrstog odnosa zavisnosti (drugim rije~ima, osporava se aksiologija koja ka`e: da je djelo vrijedno zato {to se u njemu, na primjer, o~ituje nacionalni duh ili dru{tvena subverzija); 4. svako poje- dina~no djelo zahtijeva preciziranje njegovog odnosa prema dru{tvu ili nacionalnoj kulturi. U tom smislu, na~in na koji Ginter Anders (isp. ’Kafka - za i protiv’’, Sarajevo, 1955.) tu- ma~i Kafkinu pripovijetku ’Preobra`aj’’ (vide}i ~vrstu ovisnost zna~enja Kafkine pripovijetke AKT.indd 11 AKT.indd 11 6/5/2013 7:01:51 PM 6/5/2013 7:01:51 PM

Haris Imamovic - Knjizevnost, Logika, Empirija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Knji`e vnost ni je sa te lit ko ji kru`i oko pla ne te da bi se vanj ski utje ca ji na nje zi no kre ta njemo gli opi sa ti s egzak tno{}u ko jom fi zi ka opi su je obi la`enje Mje se ca oko Ze mlje. Taj odnos~vrste za vi snos ti (nes klad izme|u dva ju ma sa ko ji proi zvo di kre ta nje ti je la s ma njom ma som)ni je je di ni odnos ko ji vla da izme|u dru{ tva (dru{ tve ne kla se) ili kul tu re (kul tur ne gru pe) naje dnoj stra ni i knji`e vnih tek sto va na dru goj stra ni. To je te za ko ja obje di nju je tek sto ve ko jisa~inja va ju ovaj zbor nik

Citation preview

Page 1: Haris Imamovic - Knjizevnost, Logika, Empirija

11

Ha ris Ima mo vi}Knji`e vnost, lo gi ka, em pi ri ja

Knji`e vnost ni je sa te lit ko ji kru`i oko pla ne te da bi se vanj ski utje ca ji na nje zi no kre ta nje mo gli opi sa ti s egzak tno{}u ko jom fi zi ka opi su je obi la`enje Mje se ca oko Ze mlje. Taj odnos ~vrste za vi snos ti (nes klad izme|u dva ju ma sa ko ji proi zvo di kre ta nje ti je la s ma njom ma som) ni je je di ni odnos ko ji vla da izme|u dru{ tva (dru{ tve ne kla se) ili kul tu re (kul tur ne gru pe) na je dnoj stra ni i knji`e vnih tek sto va na dru goj stra ni. To je te za ko ja obje di nju je tek sto ve ko ji sa~inja va ju ovaj zbor nik.

Odnos ~vrste i stro ge za vi snos ti pre tpos tav lja ju te ori je na ko ji ma se za sni va prou~ava-nje knji`e vnos ti u naj ve}em di je lu na {e aka dem ske za je dni ce. S je dne stra ne, knji`e vnost je shva}ena kao sa te lit na ci onal ne kul tu re; ma sa na ci onal ne pla ne te je, pre ma to me, ~vrsti uzrok kre ta nja (na ci onal ne) knji`e vnos ti; na ci onal ni iden ti tet knji`e vnog dje la odre|uje nje go va osno vna zna~enja: knji`e vno dje lo se ispos tav lja kao ema na ci ja na ci onal nog du ha; na ci onal na kul tu ra je uzrok, knji`e vnost je po slje di ca. S dru ge stra ne, pos tstru ktu ra lis ti~ke te ori je na la`u i{~ita va nje knji`e vnos ti kao pre po zna va nje pri sus tvo ide olo gi ja ko je re pro du-ci ra ju odno se mo}i (npr. na ci ona li zam) ili pak onih ide olo gi ja ko je zna~e otpor vla da ju}im poj mo vi ma. Kod pos tstru ktu ra lis ta knji`e vnost je shva}ena dvo ja ko: 1. kao sa te lit vla da ju}e dru{ tve ne ide olo gi je (i ta kva knji`e vnost je vre dno va na ne ga ti vno: ona je Mje sec ko ji preo-bra`ava lju de u vu ko dla ke) ili 2. kao sa mos vje sni mje sec ko ji odbi ja da se okre}e oko pla ne te i ko ji za hti je va da se pla ne ta po~ne okre ta ti oko nje ga (i ta kva knji`e vnos ti vre dno van je po zi ti vno: knji`e vnost je sun ce u no}i). Knji`e vnost je kod pos tstru ktu ra lis ti~kih te ori ja po-tpu no pot~inje na svo joj dru{ tve noj fun kci ji: izme|u knji`e vnog dje la i dru{ tva vla da odnos to tal ne za vi snos ti.

Ovaj zbor nik ospo ra va na ve de ne knji`e vne te ori je (kao i in ter pre ta ci je za sno va ne na nji-ma) zbog nji ho vog ho lis ti~kog re du kci oni zma, zbog nji ho ve ne usa gla {e nos ti s em pi ri jom. Ti pris tu pi, na ime, is klju~uju mo gu}nost pos to ja nja neu tral nih odno sa izme|u dru{ tva (ili kul-tu re) i knji`e vnog dje la, kao {to is klju~uju i sva ko ra zli ko va nje ovih odno sa pre ma ste pe nu (da kle, ve}a i ma nja; ili: vrlo ve li ka, ve li ka... - , vrlo ma la, ma la...) za vi snos ti. Dru gim ri je~ima, ni je ne mi no vno da je osno vno zna~enje je dnog knji`e vnog dje la ~vrsto po ve za no s na ci onal-nom kul tu rom ili dru{ tve nom stru ktu rom. Kao {to ni je ne mi no vno ni da knji`e vno dje lo ne ma ta kvih zna~enja. Ovaj zbor nik, da kle, ne pro mo vi {e je dno shva}anje knji`e vnos ti ko je bi is klju~iva lo bi lo ka kvu po ve za nost svih knji`e vnih dje la bi lo sa na ci onal nom kul tu rom bi-lo sa dru{ tvom. Is klju~ivi for ma li zam ili es te ti ci zam ili esen ci ja li zam je u tom smi slu je dnak vul gar nom na ci ona li zmu ili so ci olo gi zmu.

Knji`e vno te orij ska i knji`e vno kri ti~ka li te ra tu ra ko ja je u ovom zbor ni ku pred stav lje na kao al ter na ti va vla da ju}im pris tu pi ma, al ter na ti vna je upra vo po toj svo joj an ti ho lis ti~koj ten-den ci ji: 1. odnos ~vrste i stro ge za vi snos ti ni je je di ni mo gu}i odnos izme|u dru{ tva ili na ci je i knji`e vnih dje la; 2. odnos za vi snos ti mo`e pos to ja ti, ali on ni je nu`no is te ja~ine, is tog ste pe-na; 3. vre dno va nje knji`e vnih dje la ne mo`e po~iva ti na pos to ja nju ili od sus tvu tog ~vrstog odno sa za vi snos ti (dru gim ri je~ima, ospo ra va se aksi olo gi ja ko ja ka`e: da je dje lo vri je dno za to {to se u nje mu, na pri mjer, o~itu je na ci onal ni duh ili dru{ tve na sub ver zi ja); 4. sva ko po je-di na~no dje lo za hti je va pre ci zi ra nje nje go vog odno sa pre ma dru{ tvu ili na ci onal noj kul tu ri.

U tom smi slu, na~in na ko ji Gin ter An ders (isp. ’Kaf ka - za i pro tiv’’, Sa ra je vo, 1955.) tu-ma~i Kaf ki nu pri po vi jet ku ’Preo bra`aj’’ (vi de}i ~vrstu ovi snost zna~enja Kaf ki ne pri po vi jet ke

AKT.indd 11AKT.indd 11 6/5/2013 7:01:51 PM6/5/2013 7:01:51 PM

Page 2: Haris Imamovic - Knjizevnost, Logika, Empirija

12

o dru{ tve nom kon tek stu u ko jem se ona jav lja) i na~in na ko ji Se sil Ba ura (isp. “Na sle|e sim-bo li zma - Stva ra la~ki ek spe ri ment’’, Beo grad, 1970.) tu ma~i Va le ri je vu po emu “Mla da Par ka’’ (vi de}i neu tra lan odnos osno vnih zna~enja Va le ri je ve po eme spram dru{ tve no-kul tur nog kon tek sta u ko jem se ona jav lja) ne zna~i da ovaj zbor nik pro mo vi {e her me ne uti~ki re la ti vi-zam. Na pro tiv. Ova kav kon cept al ter na ti vne knji`e vno kri ti~ke li te ra tu re pred stav lja za pra-vo stav da: 1. sam tek st ni je li {en se man ti~kog iden ti te ta (isp. u tom smi slu (knji gu pri ka za nu u okvi ru “al ter na ti vne li te ra tu re’’ u ovom zbor ni ku) Ni ko le Mi lo {e vi}a: “Fi lo zo fi ja stru ktu ra-li zma’’, Beo grad, 1980; i moj tek st u ovom zbor ni ku “Pos to ji li knji`e vnost? (prvi dio)’’) i da u sa mom knji`e vnom tek stu pos to je si gna li ko ji su ge ri {u nje gov odnos (~vrste ovi snos ti ili neu tral nos ti ili uza ja mnos ti...) pre ma dru{ tvu ili na ci onal noj kul tu ri, i da: 2. ~ita nje iz vje snih tek sto va po klju~u ko ji im ni je ade kva tan pred stav lja re du kci oni zam. Ta ko bi tu ma~enje Kaf-ki nog “Preo bra`aja’’ ko je bi pre tpos tav lja lo neu tra lan odnos pre ma dru{ tvu u ko jem nas ta je zna~ilo in ter pre ta ti vnu gre {ku, kao {to bi tu ma~enje Va le ri je ve “Mla de Par ke’’ ko je bi pre-tpos tav lja lo odnos ~vrste za vi snos ti pre ma na ci onal noj kul tu ri u ko joj nas ta je zna~ilo sli~nu ne usa gla {e nost s em pi ri jom. Va`no je is ta knu ti i da na ve de na dis tin kci ja ne zna~i da je knji`e-vna pro za dru{ tve na a da po ezi ja ni je. Pri mje ri iz al ter na ti vne kri ti~ke li te ra tu re go vo re da ni tu ne pos to ji odnos stro ge za vi snos ti. “O blak u pan ta lo na ma’’ Ma ja kov skog je kod Se si la Ba ure (da kle, is tog onog kri ti~ara ko ji je uo~io neu tra lan odnos Va le ri je ve po eme pre ma dru{-tve nom to ta li te tu) pro~itan kao pje sma ~ija zna~enja ima ju ite ko li ke dru{ tve ne im pli ka ci je.

Je dna ko kao i u kri ti ci i u knji`e vnoj his to ri ji ovaj zbor nik sa svo jom al ter na ti vnom li te ra tu-rom pro mo vi {e stav ko ji se ra zli ku je od na ci ona lis ti~ko-so ci olo gis ti~ke ten den ci je da se sve ko-li ko bo gat stvo re la ci ja unu tar knji`e vnos ti sve de na je di ni tip odno sa - na sna`nu za vi snost. Knji`e vno dje lo ni je pu ki re fleks na ci onal ne kul tu re ko ja, pre ma na ci ona lis ti~kom kon cep tu knji`e vne his to ri je, pred stav lja or ga ni zam ko ji se ra zvi ja po sop stve noj unu tra{ njoj lo gi ci. Ni ti je ra zvoj knji`e vnos ti uzro ko van sa mo dru{ tve nim pro ce si ma, iz mje na ma dru{ tve nih stru ktu ra. Ni ti je po tpu no ne ovi san od tih pro ce sa. Ni ti je ra zvoj knji`e vnos ti auto no man, for-ma lis ti~ki shva}en kao smje na pos tu pa ka. Je dna ko kao {to dru{ tve no-kul tur ni ra zvoj mo`e u ve}oj ili ma njoj mje ri ili ni ka ko utje ca ti na ra zvoj knji`e vnos ti, ta ko i izme|u sa mih knji`e-vnih dje la (odnos pre ma tra di ci ji) mo`e pos to ja ti vi {e od je dnog odno sa. Ovaj zbor nik u tom smi slu pro mo vi {e an ti to ta li tar ni kon cept knji`e vne his to ri je: knji`e vna his to rio gra fi ja je za mi{ lje na kao uspos tav lja nje stil skih for ma ci ja za sno va nih na ~inje ni ca ma dos tav lje nim od stra ne knji`e vne kri ti ke, s tim da se taj kon cept oslo ba|a od opa snos ti esen ci ja lis ti~kog re du-kci oni zma (fe ti {i zi ra nja poj ma) is ti ca njem ra zli ka ko li ko i sli~nos ti me|u dje li ma i auto ri ma ko ji pri pa da ju stil skoj for ma ci ji. U tom smi slu pa ra di gma ti~ni su tek sto vi Mi la na Bo gda no-vi}a (isp. npr. “Sta ri i no vi’’: “Slom po sle ra tnog mo der ni zma’’, Beo grad, 1961.) o “srpskom mo der ni zmu’’. Ta ko Bo gda no vi} stav lja u je dan ko{ Uje vi}a s Crnjan skim ili Ma noj lo vi}em, ne upa da ju}i u esen ci ja lis ti~ku zam ku na ci onal ne knji`e vne his to ri je po ko joj bi Crnjan ski bio odvo jen od Uje vi}a (jer pri pa da ju “dvje ma ra zli~iti ma knji`e vnos ti ma’’ s ra zli~itim lo gi-ka ma auto no mnog ra zvo ja) i stav ljen sku pa sa Nje go {em (jer pri pa da ju “je din stve noj, cje lo-vi toj, srpskoj knji`e vnos ti’’ u ko joj ka te go ri ja “na ro dnog obi lje`ja’’ uki da sve ra zli ke i pro ti-vrje~nos ti).

Ono {to obje di nju je kon cep te knji`e vne kri ti ke, knji`e vne his to ri je i knji`e vne te ori je ko-ju pro mo vi {e ovaj zbor nik je su dva kri te ri ja: kri te rij lo gi~ke ko he ren tnos ti i usa gla {e nos ti s em pi ri jom. Ti kri te ri ji su bi li osno vni ka ko za ospo ra va nje do mi nan tnih ten den ci ja na na {im aka de mi ja ma, ta ko i za pro mo vi sa nje al ter na ti vne li te ra tu re.

Knji ga ko ja ni je na {la svo je mjes to unu tar ovog zbor ni ka, me|u pri ka zi ma al ter na ti vne li te ra tu re, ali ko ja je ima la ne ma li zna~aj u for mi ra nju kon cept na uke o knji`e vnos ti ko ji pro-mo vi {e ovaj zbor nik je ’’Con di tio mo der na’’ Man fre da Fran ka u ko joj je autor ubje dlji vo do-ka zao neu bje dlji vost pos tstru ktu ra lis ti~kog ospo ra va nja se man ti~kog iden ti te ta ri je~i. Od izu-ze tne va`nos ti bi lo je i pro mo vi sa nje te orij skih ra do va Ni ko le Mi lo {e vi}a u ovom zbor ni ku

AKT.indd 12AKT.indd 12 6/5/2013 7:01:51 PM6/5/2013 7:01:51 PM

Page 3: Haris Imamovic - Knjizevnost, Logika, Empirija

13

u ko ji ma autor ubje dlji vo do ka zu je ne za sno va nost pos tstru ktu ra lis ti~kog pro gla {e nja ’’smrti Auto ra’’, tj. ap so lu ti zi ra nja ra zli ke izme|u ri je~i i stva ri. Pos to je ra zli~iti ste pe ni uda lje nos ti od izvor nog zna~enja je dnog knji`e vnog dje la. Ne su mnji vo je, ka`e Mi lo {e vi} (’’Ide olo gi ja, psi ho lo gi ja, stva ra la{ tvo’’, Beo grad, 1972, str. 303), da ne pos to ji je di no mo gu}e, is ti ni to i pra vo zna~enje knji`e vnog tek sta, ali is to ta ko je ne su mnji vo da sva tu ma~enja ni su je dna-ko po gre {na. Ju li ja Kris te va, na pri mjer, u svom tu ma~enju Bra}e Ka ra ma zo vih pi {e ka ko je ~uve nu re~eni cu ’’Ako je Bog mrtav, sve je do zvo lje no’’ re kao sta ri Ka ra ma zov, i ne su mnji vo je da je to tu ma~enje vi {e po gre {no ne go tu ma~enje auto ra ko ji bi znao i na pi sao (kao {to pi-{e i u teks tu Dos to jev skog) da je tu re~eni cu ka zao Ivan Ka ra ma zov i da bi tu ma~enje ovog dru gog (iako ni kad ne mo`e bi ti is to vje tno, ipak) bi lo bli`e in ten ci ji auto ra ro ma na. Ovaj zbor nik pro mo vi {e tu ide ju da (knji`e vni) tek st ni je li {en bi lo ka kvog se man ti~kog iden ti te ta, da ~ita lac ne ma ap so lu tnu slo bo du u tu ma~enju, kao da i kri ti~ar mo ra po {to va ti na~elo ne-pro ti vrje~nos ti i usa gla {e nos ti s em pi ri jom ka ko bi nje go va in ter pre ta ci ja bi la va li dna.

Kon cept na uke o knji`e vnos ti ko ji pro mo vi {e ovaj zbor nik ima za cilj pre va zi la`enje tre-nu tno vla da ju}eg na ci ona lis ti~ko-pos tstru ktu ra lis ti~kog re du kci oni zma u tu ma~enju knji`e-vnos ti, kao i ra zvi ja nje kri ti~kog mi{ lje nja kod stu de na ta knji`e vnos ti, mi{ lje nje ko je po {tu je lo gi~ke aksi ome i im pe ra tiv usa gla {e nos ti s em pi ri jom. Ta ko ovaj kon cept ima ne mi no vne aksi olo {ke re pre ku si je: ako nas ta va knji`e vnos ti, po~ev od naj ni`ih ste pe na obra zo va nja, za-uzi ma va`no mjes to on da bi usva ja nje ova kvog je dnog kon cep ta na uke o knji`e vnos ti ne mi-no vno utje ca lo na re va lo ri za ci ju dru{ tve nih je zi ka u Bo sni i Her ce go vi ni, jer, ne ma su mnje, da bi ra zvi ja nje smi sla za kri ti~ko mi{ lje nje bi lo mno go po ten tni je u tom smi slu od kon cep ta ne ka kve eti~ko-po li ti~ke di da kti ke. Ovim re~eni ca ma ne izra`ava ju bi lo ka kav op ti mi zam. Iako se sla`em s te zom En ve ra Ka za za (iz knji ge ’’Ne pri ja telj ili su sjed u ku}i’’) da je na {a aka-dem ska za je dni ca za tvo re na za bi lo ka kav di ja log, za raz mje nu ar gu me na ta izme|u ra zli~itih in ter pre ta ti vnih za je dni ca, ja ipak ne}u izra zi ti pe si mi zam po vo dom ovog zbor ni ka. Ka kva }e bi ti su dbi na ovog kon cep ta i ka kav }e bi ti nje gov odnos pre ma nas ta vi knji`e vnos ti, neu-tra lan ili }e ona ~vrsto ovi si ti o nje mu, to }e po ka za ti vri je me.

AKT.indd 13AKT.indd 13 6/5/2013 7:01:51 PM6/5/2013 7:01:51 PM