Hrvatska Republika Hrvatska splitsko - ŽUPANIJSKO ... · 2 Gustoća naseljenosti na 1 km2 78,5 101,4 Broj stanova 1 877 126 190 429 10,14 Prosječna starost stanovnika 39,3 39,4

1

RUKOVOĐENJE I UPRAVLJANJE

ZA ZDRAVLJE U LOKALNOJ

SAMOUPRAVI

Uvala Scott, svibanj 2004.

RepublikaHrvatska

RepublikaHrvatska

Izradili:

Antonija MilankoDivna Zenić

Janja ŠkiljoAnđelko Stanojević

Katica MarasovićAnita Čudina

Ivana HrepićMiran Propadalo

Zoran PrimoracMladen Smoljanović

tehnička podrškaAnkica Smoljanović

Helena Bandalović

Gorana IvaniševićAnte Vučemilović

Dino CarićKruno Peronja

ŽUPANIJSKO ZDRAVLJEŽUPANIJSKO ZDRAVLJEŽupanija splitsko -dalmatinska

Uvala Scott, svibanj 2004.

Izlagač:Mladen Smoljanović

ŽUPANIJSKO ZDRAVLJEŽUPANIJSKO ZDRAVLJEŽupanija splitsko -dalmatinska ŽUPANIJSKO ZDRAVLJEŽUPANIJSKO ZDRAVLJE

Županija splitsko -dalmatinska

2

101,478,5Gustoća naseljenosti na 1 km2

10,14190 4291 877 126Broj stanova

39,439,3Prosječna starost stanovnika

9,77144 3661 477 377Broj domaćinstava u 2001.

10,32237 5452 301 560Žensko

10,59226 1312 135 900Muško

10,45463 6764 437 460UkupnoBroj stanovnika 2001.

25,528 47333 200More i unutrašnje vode

8,094 57256 538Kopno

15,6514 04589 738UkupnoPovršina u km2

(%)ŽupanijaHrvatska


G r a d o v iG r a d o v i (16)(16)ukupno: 355 155 stanovnika (77 %)

OTOCIOBALAZAGORA

Trogir (12 995)

14 481 (4 %)283 991 (80 %)56 683 (16 %)

Komiža (1 677)Makarska (13 716)Vrlika (2 705)Vis (1 960)Omiš (15 472)Vrgorac (7 593)

Stari Grad (2 817)Solin (19 011)Imotski (10 213)Supetar (3 889)Kaštela (34 103)Trilj (10 799)

Hvar (4 138)Split (188 694)Sinj (25 373)


O p ć i n e (39)O p ć i n e (39)stanovnika ukupno 108521 (23 %)

18 749 (17 %)37 278 (34 %)52 494 (49 %)

OTOCIOBALAZAGORA

Sućuraj (492)Tučepi (1 763)Dicmo (2 657)

x = 2783

Sutivan (759)Brela (1 771)Zadvarje (277)Šestanovac (2 685)

Nerežišća (868)Podgora (2 884)Lećevica (740)Dugopolje (3 120)

Milna (1 100)Baška Voda (2 924)Prgomet (797)Cista Provo (3 674)

Šolta (1 479)Okrug (2 980)Primorski Dolac (839)Muć (4 074)

Postira (1 553)Gradac (3 615)Lokvičići (1 037)Hrvace (4 116)

Bol (1 661)Marina (4 771)Zagvozd (1 642)Klis (4 367)

Selca (1 977)Seget (4 904)Zmijavci (2 130)Proložac (4 510)

Pučišća (2 224)Dugi Rat (7 305)Lovreć (2 500)Podbablje (4 904)

Jelsa (3 656)Podstrana (7 341)Runovići (2 643)Otok (5 782)

_


37 st. / km2

O t o c i 908 km2 (19%) – 33 230 stanovnika340 st. / km2

O b a l a 947 km2 (21%) –321 269 stanovnika40 st. / km2

Z a g o r a 2 717 km2 (60%) – 109 177 stanovnika

101 st. / km2

Ž u p a n i j a ukupno 4 572 km2 – 463 676 stanovnika


3

Broj zaposlenih po godinama

720007400076000780008000082000840008600088000900009200094000

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

zaposleni


1,10322,183 7599 4457 37520,118591 4811 06916 948Ž

0,82217,822 90210 659-21,678781 5701 08116 282M

0,96020,056 66120 104-20,881 7373 0512 15033 230Uk.O t o c i

0,61514,5624 087102 42382 64723,6910 50215 82112 871165 453Ž

0,42611,1017 301107 856-26,0511 08916 42113 079155 816M

0,51912,8841 388210 279-24,8321 59132 24225 950321 269Uk.O b a l a

0,70417,719 76729 75724 44325,173 0245 8105 04555 144Ž

0,3719,965 38036 246-26,813 1486 0575 28054 033M

0,53413,8715 14766 003-25,986 17211 86710 325109 177Uk.Z a g o r a

0,66615,8337 613141 625114 46523,7814 38523 11218 985237 545Ž

0,43711,3125 583154 761-25,9215 11524 04819 440226 131M

0,54913,6363 196296 386-24,8229 50047 16038 425463 676Uk.U k u p n o

C% 65+65+BA0-19 %15-197-140-6Uk.S

A – fertilno stanovništvo 15-49 godinaB – radno stanovništvo: muškarci 15-65 godina, žene 15-59 godinaC – indeks starenja

Stanovništvo


Zdravstveni sadržaji u Županiji

1Ustanova hitne medicinske pomoći

1Specijalne bolnice

1Lječilišta

2Poliklinika

1Zavoda

37Ljekarna

10školskih

7dječjih

72ukupno

Ambulanta

1Domova zdravlja

1Bolnica

Broj državnih / županijskih zdravstvenih ustanova u 2001.


Privatne ordinacije i zdravstvene ustanove u 2001.

3Dermatološke ordinacije1Specijalist za očne bolesti

4Kirurške ordinacije1Radiološke ordinacije

1Ordinacija medicine rada1Neurološke ordinacije

1Specijalna bolnica za urologiju i kirurgiju

1Neuropsihijatrijske ordinacije

6Zdravstvene ustanove za njegu u kući2Psihijatrijske ordinacije

6Zdravstvene ustanove ljekarne9Internističke ordinacije

3Otorinolaringoške ordinacije6Ginekološke ordinacije

2Pulmološke ordinacije23Ordinacije opće prakse

5Pedijatrijske ordinacije110Stomatološke ordinacije


4

Sinj

Imotski

Trogir

Supetar

Hvar

Makarska

RtgBKLD, UZ

RtgBKLUZ

R,SRtg

BKLD, UZ

R,SRtg, MBL

BKLD, UZ

S, RtgBKL

D, UZ

RtgBKL

D, UZ

KBUHMPZZJZ

Vrgorac

R,SRtg

BKLD, UZ

Vis

RtgBKLUZ

ZZJZ – zavod za javno zdravstvo

D – dijalizaUHMP – ustanova hitne med.pomoći

– mikro biol. lab.S – stacionarUZ – ultra zvuk

BKL – biol. kem. lab.R – rodilišteRtg – rentgen


Pobol – Županija – 2001. Godina10 najučestalijih otpusta iz KB Split (ukupno 45 311)

1521.570710) Crijevne zarazne bolesti

1601.67429) Šećerna bolest

1741.88088) Upale pluće

2032.19417) Ostale novotvorine i nedefinirane zloćudne novotvorine

2402.511166) Rak pluća, dušnika i grkljana

2562.611885) Krvožilne bolesti mozga

3443.515954) Komplikacije trudnoće, poroda i perinatalnog razdoblja

4895.022673) Duševne bolesti

5255.424322) Ozljede

5796.026841) Bolesti srca

176718.08195Porodi, tonzilektomije, katarakte leća, žučni kamenci, preponske kile

Pobol na 100 000

(%)Brojotupusta

Stanja / bolesti


StopaUk.

789,56492,471344,73442Uk.

947,36596,331337,66213MuškiO t o c i

659,90402,941351,19229Ženski

576,01361,26744,621232Ženski

1003,95658,54946,631475MuškiO b a l a

761,74494,17842,602707Uk.

666,29408,351222,28662Ženski

1085,47724,311043,81564MuškiZ a g o r a

856,37555,531133,151226Uk.

612,6380,2897,442123Ženski

1019,12669,52997,462252MuškiŽ u p a n i j a

790,46510,65946,294375Uk.

Stand. europ. pučanStand. svj. pučan.Nestand. za 100 000umrliSpolPodručje

Ukupno (MKB-10:A00-T98) – 2001.


5

Rođeni, umrli i prirodni prirast – 2002. godina

108 521-0.06-710.2110410.11097Županija općine

37 2781.4527.72869.1338Obala općine

33 230-5.1-16812.44127.3244Otoci ukupno

14 481-6.2-8913.01886.899Otoci gradovi

321 2691.85848.32 65110.13 235Obala ukupno

283 9911.95328.32 36510.22 897Obala gradovi

109 1771.213110.41 13111.61 262Zagora ukupno

56 6831.91119.553711.4648Zagora gradovi

52 4940.42011.359411.7614Zagora općine

18 749-4.2-7911.92247.7145Otoci općine

345 1551.65548.9309010.63644Županija gradovi

463 6761.25479419410.24741Županija ukupno

Broj stanovnika(*)broj(*)broj(*)brojPodručje

Prirodni prirastUmrliŽivorođeni


Iz naprijed predočenih mjerljivih brojčanih pokazatelja, te nakon usaglašavanja s predstavnicima struke,

građana (udruge), lokalne samouprave odredili smo:

5 ZDRAVSTVENIH PRIORITETA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE:

1. PROMETNE TRAUME2. DOSTUPNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE3. ZAŠTITA MATERINSTVA4. BOLESTI OVISNOSTI (droga i alkohol)5. DUŠEVNO ZDRAVLJE



Pri tome, misao vodilja je bila:

spriječiti se može ono od čovjeka – čovjeku učinjeno

(man made deceases)

Prirodno od Boga stvoreno može se izučavatii etičnom primjenom znanstvenih saznanja

pokušati unaprijediti

Izlagač:Anđelko Stanojević


ANALIZA STANJA SOCIJALNE SKRBI U SPLITSKO – DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

6


Prikaz Centra za soc.skrb s podružnicama u SDŽ sa brojem stanovnika i nezaposlenih osoba

326130362p. SOLIN

18784Solin

4369Klis

3101Dugopolje

4108Muć

1473Šolta

7271Podstrana

187599Split

22314196343c.SPLIT

2779Okrug

4642Marina

4693Seget

12622Trogir

262924736c.TROGIR

496Sućuraj

3073623p. VIS

1955Vis

1668Komiža

3444Jelsa

2757Stari Graf

4082Hvar

104810779p.Hvar

845Prim. Dolac

790Prgomet

740Lećevica

33338Kaštela

409935713p.KAŠTELA

265722257c.OMIŠ

15109Omiš

7148Dugi Rat

747Sutivan

865Nerežišće

1097Milna

1562Postira

1629Bol

1970Selca

2227Pučišća

3891Supetar

90813988c.BRAČ

2641Dicmo

4082Hrvace

2949Baška Voda

1756Tučepi

1706Brela

8577424p.VRGORAC

3496Gradac

13418Makarska

242026152c.MAKARSKA

5647Otok

2708Vrlika

10740Trilj

25179Sinj

546250997c.SINJ


Prikaz Centra za soc.skrb s podružnicama u SDŽ sa brojem stanovnika i nezaposlenih osoba

276Zadvarje

920Lokvičići

1519Zagvozd

2248Lovreć

2023Zmijavci

4777Podbablje

2741Šestanovac

3249Cista Provo

2540Runovići

4248Proložac

10049Imotski

386734590c.IMOTSKI

UKUPNO 456967 stanovnika, 49829 nezaposlenih

(*) Podaci iz prosinca 2003.

Pregled kretanja broja korisnika prava iz sustava soc.skrbi po centrima u SDŽ


19628133053588419101056553868UKUPNO

624-8728036191102c.Brač

1902-1118104560386382c.Trogir

2687-2151959133873650c.Sinj

1387-163224684803206c.Imotski

927-262619556281343c.Omiš

454-2214511149145p.Vrgorac

432-21101387111181c.Makarska

203---11874038p.Vis

434-362702010829p.Hvar

139210152453964429311p. Kaštela1422-182859668443269p.Solin

77643164154388840018431312c.Split

Ukupnou kući½ rad.vr.do 7 god1 pom.Inval.njegaza uzdr.C / P

Izlagač:Gorana Ivanišević


PREGLED TROŠKOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

7

Pregled troškova zdravstvene

zaštite osiguranika

PU Split

1 062 119 343,66Ukupno

46 214 113,32> 100 000

Ortopedska pomagala(broj ovjerenih potvrda)

312 373 142,86Bolnica

213 695 526,77SKZZ

232 434 526,48PZZ

237 402 034,23Ljekarne

Period 1.1.- 31.12.2003.

Pregled troškova zdravstvene zaštite osiguranika PU Split u drugim područnim uredima i osiguranika ostalih PU u PU Split- 62 710 880,05R A Z L I K A

49 085 120,75Osiguranici drugih PU u PU Split

111 796 000,80Osiguranici PU Split u drugim PU


Izlagač:Anita Ćudina

O V I S N O S T


O V I S N O S T

Konzumiranje psihoaktivnih tvari sa posljedničnom ovisnošću o drogama, vodeći je problem današnjice koji poprima svjetske dimenzije.

Nijedna zemlja nije pošteđena postojanja problema ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, od nerazvijenih zemalja,preko onih u tranziciji gdje svoje mjesto pronalazi i Hrvatska, pa do najsuvremenijih zemalja zapadnog svijeta.

Pojedine zemlje ulažu velike napore i sredstva da bi problem ograničile, ali ipak, utrka sa zlouporabom droga je neizvjesna.

Cilj je spašavanje mladog čovjeka koji je na početku svoje zrele i najkreativnije faze življenja, funkcioniranje njegove primarne obitelji koja neminovno strada kada je zahvaćena problemom ovisnosti, formiranje vlastite obitelji kao osnovne stanice svakog društva, te modeliranje zdravog okruženja kojeg u slučaju razvoja ovisnosti pojedinac“kontaminira”.

Zlouporaba sredstava ovisnosti (droga, alkohol, duhan) je danas kod mladeži postao najveći javnozdravstveniproblem, čemu doprinosi moralna kriza suvremene civilizacije, kriza institucije braka i obitelji, neznanje, neupućenost u štetnost uzimanja drog, alkohola i mogućih posljedica.

865762159Konzumenti lakših droga

1057993132Ovisnici o teškim drogama

2003.2002.2001.2000.

ŽUPANIJSKO ZDRAVLJEŽUPANIJSKO ZDRAVLJEŽupanija splitsko -dalmatinska ŽUPANIJSKO ZDRAVLJEŽUPANIJSKO ZDRAVLJE

Županija splitsko -dalmatinska

2003. 26 osoba više !

2003. dobna granica 55 ! 2003. porastao broj novoregistriranih starijih od 40 godina za 16%

u 2003. porastao je broj novoregistriranih za 15% u dobi od 25 do 35 godina

A N K E T A HZJZ o dostupnosti droga među mladim ljudimanajveća dostupnost je u školi i na mjestima gdje se okupljaju mladi ljudinajmanja dostupnost na uliciu SDŽ svake godine 10 % povećanje broja novoregistriranih

Karakteristično za 2001 – 2002 – 2003: najčešće se uzimaju droge

heroinprimarno sredstvo

marihuana“ulaznica”

ecstasy i kokain“financijski prihvatljivi”

najmlađaosoba

12 godina

PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA MJERA ZA SUZBIJANJE OVISNOSTI

Veća koordiniranost

Osnivanje i financijska pomoć

Veća ulaganja

Vraćanje ukinutih policijskih postaja

8


PRIJEDLOZI MJERA ZA SUZBIJANJE ALKOHOLIZMA I DRUGIHALKOHOLOM IZAZVANIH POTEŠKOĆA

I. Primarna prevencija

Sve aktivnosti iz ove domene zajedničke su sa prevencijom ovisnosti o drogama.Treba predvidjeti i specifične aktivnosti u smislu suzbijanja alkoholizma

II. Sekundarna prevencija(rano otkrivanje i liječenje)

a) PZZorganizirati Savjetovališta za alkoholizam i druge ovisnosti – kao “pravo mjesto” za zainteresirane, educirani terapeuti !

b) Psihijatrijska poliklinika

c) Psihijatrijski odjel KB

organiziranja jedinice s namjenomliječenja alkoholičara hospitalno i na psihijatrijskom odjelu KB Split

III. Tercijalna prevencijarehabilitacija i resocijalizacija

podržati osnivanje (reosnivanje) i održavanje postojećih klubova liječenih alkoholičara

U okviru svakog matičnog kluba mogu po potrebi ovisno o broju obitelji, koje se liječe, biti osnovane nove grupe, koje će voditi terapeuti laici

Pri psihijatrijskom odjelu odnosno jedinici za bolesti ovisnosti bilo bi korisno i neophodno osnovati –ogledni klub.

Klub vodi profesionalni educirani terapeut – alkoholog

Izlagač:Divna Zenić


UDRUGEKontaktirali smo:

- Županijsku ligu za borbu protiv raka Split, - Županijski savez udruga dijabetičara (4 udruge), - klubove žena liječenih na dojci (5 klubova), - Udrugu leukemija i limfoma Split, - Udrugu liječenih i oboljelih od hepatitisa «Hepatos» Split, - Društvo crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije (13 gradskih organizacija crvenog križa) i -Zajednicu udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije (13 gradskih organizacija HVIDR-e)

Problemi na koje u udrugama ukazuju:

• javno podizanje svijesti o bolestima i načinima liječenja - upozoravaju na veliki entuzijazam pojedinaca volontera, a mali odaziv onih kojima se poruka upućuje, odnosno nedovoljnu zainteresiranost građana (posebice mladih) za nova saznanja na području zdravstva;


• postojanje sličnih ili istih ideja i projekata kod više udruga, zbog čega je javnost zatrpana podacima. Istodobno nema komunikacije, ni razmjene iskustava između tih udruga, pa svaka novoosnovana kreće od početka (ne zna se tko je od određenih subjekata stigao do koje razine u svome djelovanju);

• preventivni pregledi žena - u klubovima žena liječenih na dojci pregledi se ukidaju, a ne zna se tko bi trebao biti nositelj i izvođačpreventivnog programa

• nedovoljna informiranost liječnika opće medicine o pojedinim oboljenjima, te nezadovoljavajuća koordinacija primarne i sekundarne zdravstvene zaštite (Savez udruga dijabetičara i Udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa);

• materijalna sredstva (Udruga leukemija i limfoma) - s obzirom da Udruga, među ostalim, radi na razvoju programa transplantacije koštane srži, naročito nesrodnog davalaštva ne bi se smjela oslanjati samo na donacije, nego je potrebno stalno rješenje za financiranje programa


9


Prijedlozi za rješavanje nekih od navedenih problema:

zajedničke interesne skupine bi se trebale udružiti u akcijama i djelovanju, a trebalo

bi imati i krovnu instituciju koja će koordinirati njihov rad i djelovati na nacionalnom nivou;

na županijskoj razini (mimo nacionalnog

programa) izraditi program za

preventivne preglede žena

osposobiti PZZ da adekvatno i pravovremeno vodi računa o dijabetičarimai oboljelima od hepatitisa C,

te ih odgovarajuće zbrinuti i na sekundarnoj i

tercijarnoj razini, uz stalnu edukaciju javnosti

Izlagač:Ante Vučemilović


Nakon što smo, osnovom uglavnom statističkih podataka, utvrdili pet zdravstvenih prioriteta, usmjerili smo se prema zajednici, kako bi provjerili jesmo li na pravom putu, odnosno jesmo li izabrali prave prioritete, na koje bismo trebali djelovati.S tim ciljem ponovno smo uputili ankete na adrese gradonačelnika / načelnika, ravnatelja osnovnih i srednjih škola i udruga građana (koje smo već u studenom 2003. godine anketirali prilikom izrade «Slike zdravlja Splitsko-dalmatinske županije»), te smo osigurali otvoreni telefon u «Slobodnoj Dalmaciji» za primjedbe stanovnika Županije.

Cilj:provjeriti jesmo li dobro identificirali zdravstvene potrebe / probleme stanovnika, jer prije izrade

intervencijskog plana moramo biti sigurni da su odluke o prioritetima zasnovane na dokazima i da će djelovanje biti usmjereno na područja u kojima postoje najveće potrebe.

I. Anketa upućena na 183 adrese širom županijeSudionici u realizaciji:• načelnici /gradonačelnici• ravnatelji• predsjednici udruga građana

Unaprijed su utvrđena pitanja, odnosno ponuđeni odgovori, a sudionicima je ostavljen i prostor za njihove primjedbe i zaključke.Također je unaprijed utvrđen rok do kojeg je odgovore potrebno proslijediti članu tima za izradu projekta «Zdrave županije».


Tim slijedom napravljen je kratak dopis, kojim smo se navedenim faktorima ponovno obratili kao sudionicima u projektu i postavili im sljedeća pitanja i zahtjeve:• razmotrite pet ponuđenih javno-zdravstvenih problema. Također ako, po Vašem mišljenju, neki drugi javno-zdravstveni problem treba uvrstiti u skupinu prioriteta dopišite ga (ih) na za to predviđen prostor,• nakon toga probleme poredajte po prioritetnom značaju, tako da onaj kojeg smatrate najvećim problemom u zajednici označite s brojem 1, onaj iza njega brojem 2, itd.

Od upućena 183 dopisa odgovor smo dobili od 121 gradonačelnika / načelnika, ravnatelja i predsjednika udruga. Nakon što su odgovori sortirani i obrađeni, utvrđeno je sljedeće:Čelni ljudi jedinica lokalne samouprave (gradova i općina) i ravnatelji osnovnih i srednji škola u Županiji javno-zdravstvenim prioritetima smatraju sljedeće probleme:

1) prometne traume2) dostupnost zdravstvene zaštite3) ovisnosti o alkoholu i drogama 4) zaštita materinstva5) zaštita okoliša – problem deponija komunalnog otpada6) duševno zdravlje7) karcinom dojke8) nezaposlenost


10

II. Otvoreni telefon

Tijekom dva poslijepodneva osigurali smo otvoreni telefon u «Slobodnoj Dalmaciji» za stanovnike Županije, kako bi iznijeli svoje viđenje javno - zdravstvenih prioriteta, odnosno ukratko nam ispričali čime su, kao korisnici zdravstvenih usluga, nezadovoljni u zdravstvenom sustavu, kao i koje su zdravstvene potrebe, po njima, neprepoznate ili neadekvatno riješene.

Na telefon se javilo 38 građana, od čega ih je najviše nezadovoljno dugim čekanjem na dijagnostičke i specijalističke usluge. Točnije: • 18 stanovnika županije najvećim problemom smatra višemjesečno čekanje na pojedine pretrage i preglede, posebice na mamografiju i ultrazvuk dojke, te okulistički pregled,• njih 9 nezadovoljno je odnosnom, točnije neljubaznošću zdravstvenog osoblja,• 8 osoba drži kako je problem broj jedan ovisnost o drogama i alkoholu, od čega je njih 4 ukazalo na problem vožnje pod utjecajem alkohola ili droge,• 5 žena smatra kako bi svim ženama trebalo omogućiti slobodan pregled kod bolničkog ginekologa (bez uputnice),• njih 4 smatra kako je velik problem nezaposlenost, zbog čega je klima u društvu bolesna• 3 osobe (rubni dio županije) smatraju kako bi se trebala izgraditi još jedna bolnica između Splita i Dubrovnika jer dežurstva i pripravnosti i domovima zdravlja ne zadovoljavaju potrebe stanovništva• 2 žene požalile su se na mali iznos dječjeg doplatka

zbroj navedenih zapažanja veći je od 38, jer su neki građani imali više primjedbi


Dakle, kada smo u obzir uzeli i detaljno analizirali i obradili rezultate pod I. i II., te ih «spojili» s ranije predloženim prioritetima, zaključili smo sljedeće:

5 ZDRAVSTVENIH PRIORITETA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE:

(osnovom kvantitativnih i kvalitativnih podataka)

1. PROMETNE TRAUME2. DOSTUPNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE3. ZAŠTITA MATERINSTVA4. BOLESTI OVISNOSTI (droga i alkohol)5. DUŠEVNO ZDRAVLJE


Izlagač:Helena Bandalović

I. PRIORITET:TRAUMATIZAM U PROMETU


• što smatrate najvećim javno-zdravstvenim problemom vaše sredine tj. institucije• koje mjere predlažete u cilju poboljšanja stanja zdravstva / zdravlja u vašoj sredini

tj. instituciji• …

SLIKA ZDRAVLJA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Cilj:otkloniti političke i institucionalne barijere

i dovesti do partnerstva u stvaranju društvene politike zdravlja

Sudionici:načelnici, gradonačelnici, ravnatelji

(164 anketirana)

A n k e t a

R E Z U L T A T I !


11

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE (GRADOVI I OPĆINE) – REZULTATI …

nedovoljan utjecaj nižih razina lokalne samouprave

nedostupnost zdravstvene zaštite u malim sredinama

problemi pružanja zdravstvene zaštite u vrijeme turističke sezone – HMP – nedefinirano financiranje

nedovoljna educiranost liječnika

porast određenih bolesti ili pobolijevanja određenih skupina

nedostatnost određenih ciljanih pregleda

!

!!!!

!

i PRIJEDLOZI

potreba zakonskog uređenja veće zastupljenosti općina i gradova u kreiranju zdravstvene politike u cilju udovoljavanja interesa uže lokalne zajednice

potreba za boljim opremanjem ambulanti osnovnom dijagnostičkom opremom

potreba za sustavnijim radom liječnika i zdravstvenih djelatnika/službi uopće u smislu edukacije i prevencije pučanstva

potreba za uvođenjem sustava redovitih sistematskih pregleda u smislu prevencije čime je potrebno zahvatiti što veći broj građana

potreba za osnivanjem hospicija u smislu rasterećenja bolničkog sustava


OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE – REZULTATI …

povećan broj ovisnika među školskom populacijom povećanje ovisnosti o alkoholu

velik broj pušačasve češća pretilost među djecom

sve češće uočavanje problema oko zlostavljanja, zanemarivanja i obiteljskih problema uopće

!!!

!!

i PRIJEDLOZI

uvođenje savjetovališta u školama

sustavan i redovit rad u smislu edukacije, prevencije

rad u radionicama (učenici, nastavnici, roditelji) za pojedine ciljane skupine

redovitije provođenje preventivne i sistematske preglede


U DESET KORAKA OD MRAKA DO POMAKAPROBLEM PROMETNOG TRAUMATIZMA

… MUP, Općinski sud u Splitu, Prekršajni sud u Splitu, Vatrogasnu zajednicu, HAK, Hitnu medicinsku pomoć, Kliniku za KB Split, Odjel za traumatologiju KB Split, “Croatia osiguranje”,

Auto školu, Hrvatske / Županijske ceste, Crveni križ

organizirali smo SASTANAK / OKRUGLI STOL na kojega smo pozvali …

od PARTNERA smo prethodno tražili da se PRIPREME ZA SASTANAK na način …… da prilože dokumente / podatke / pokazatelje / prijedlog mjera / radnji za poboljšanjem stanja

na sastanku smo dobili slijedeće POKAZATELJE / PODATKE / ODGOVORE …

… MUP, Prometna policija, načelnik:Tijekom 2003. - 10615 prometnih nesreća na području Splitsko-dalmatinske županije59 nesreća sa smrtno stradalim osobama / 2232 sa ozlijeđenim osobama – 657 sa težim

ozljedama / 8 546 sa materijalnom štetom

• Brzina neprimjerena uvjetima – u 2264 prometne nesreće• Nedovoljna udaljenost – u 1596 prometnih nesreća• Nepropisna vožnja unazad, nepoštivanje prednosti prolaza, nepropisno obilaženje, brzina, …

Uzroci po brojnosti:


Dobna struktura:• Djeca do 15.g. 227 ukupno ( 5 smrtno / 44 teže / 178 lakše)• Od 15 – 20 g. 472 ukupno ( 5 smrtno / 88 teže / 379 lakše)• Od 20 – 25 g. 614 ukupno ( 15 smrtno / 120 teže / 479 lakše)• Od 25 – 30 g. 352 ukupno ( 9 smrtno / 68 teže / 275 lakše)• Od 30 – 35 g. 244 ukupno ( 1 smrtno / 51 teže / 192 lakše), …

Sveukupno : 2948 ( 59 smrtno / 657 teže / 2232 lakše)

Općinski / Prekršajni sudovi u Splitu:Općinski sud: podaci o izrečenim kaznama – zatvorskim i drugim / parnicama oko šteta … objediniti će se i staviti timu na raspolaganje.Prekršajni sud: predmeti bez smrtnih posljedica, uglavnom samo lakše ozlijede / oko 11.000 zahtjeva za provođenjem prekršajnog postupka godišnje od strane Prometne policije / oko 4. mil. kuna naplaćenih novčanih kazni / zaštitne mjere – oduzimanje vozačke dozvole do 2. godine…

Vatrogasna zajednica, Split:vozila u lošem stanju i zastarjela / oprema stara i po 34 godine / nedostatak alata – kliješta, škara/ vatrogasni aparat – obvezno držanje u automobilima / prometna zagušenost kod intervencija…

HAK :provođenje edukativnih mjera na školskoj populaciji – 11.000 djece na poligonu prošlo edukativne

cikluse za sudjelovanje u prometu / besplatni tehnički pregledi za sva vozila …


12

Hitna medicinska pomoć, kirurgija, traumatologija:HMP: Nedostak vozila / opreme / nedovoljna i neadekvatna educiranost, ali i stimulacija liječnika i vozača u HMP / loša lociranost ambulanti HMP u situacijama pružanja intervencije Kirurgija / Traumatologija: 30% ozljeda iz prometa se hospitalizira / učestalost dugotrajnjih liječenja i invaliditeta / loša opremljenost odjela traumatologije / nemogućnost provođenja suvremenih metoda / loše izvršena imobilizacija, neadekvatan transport / uočena potreba za boljom edukacijom liječnika sa HMP (specijalizacija), vozača kao i edukacija u smislu samopomoći …

“Croatia osiguranje”:uočavaju širinu problema / na ime materijalnih šteta - 25. mil.kn / bolje je ulagati u preventivu nego u isplatu naknada / financijski će podržavati sve aktivnosti u smislu preventive …

Auto škole:nedovoljna educiranost u savladavanju tehničkih vještina, oko prilagodbi uvjetima na prometnicama,oko poznavanja propisa, oko pružanja HMP (kvalitetnija edukacija) / nedovoljan nadzor nad radomauto škola… Hrvatske / Županijske ceste:porast broja vozila – poslijednjih 6. g. povećanje za 40.000, a kapacitet prometnica ostao isti / za 40% porast prometa u tijeku turističke sezone / nespremnost na klimatske promjene pr. bura brzine 304. km/h / povremene mjere zatvaranja prometnica / vlasnički odnosi i nadležnosti – problematika održavanja uz prometnice / sustavno popravljanje cesti, dodatna signalizacija na «crnim točkama» /prijedlog za stvaranjem CENTRA ZA SPAŠAVANJE –objedinjeni smještaj HMP, MUP, vatrogasci…


Crveni križ:provođenje akcije «Ako piješ umanji štetu » - prijevoz alkoholiziranih vozača na poziv MUP-a ili osobno, a uz pomoć volontera ili civilnih ročnika …

nakon opsežne rasprave, u suglasju sa PARTNERIMA, usvojili ZAKLJUČKE …

… da je od velikog značaja:prevencija (HAK, Auto škole) / represija (povećati kazne, sankcionirati recidiviste, oduzimati dozvole, test na droge, česte kontrole posebno u kritičnim satima) / edukacija u pružanju pomoći (HMP, Auto škole, samopomoć) / organizacija (HMP – jedinstveni pozivni broj, lociranost službi za spašavanje…) / stanje opreme, radne, medicinske (Vtaogasci, HMP, kirurgija / traumatologija) / sufinanciranje pozitivnih aktivnosti od strane osiguravajućih kuća i dr.

… i konačno dobili potporu / zahtjev PARTNERA, da …

… projekt proslijedimo na raspravu na Županijsku / Gradska i općinska vijeća sa ZAHTJEVOMda se predlože / nalože konkretne mjere i utvrde rokovi za njihovo provođenje.primjerice :• Upravi za ceste da riješi signalizaciju na 78.km županijske ceste br. 34…• Izdvoji iz Proračuna 70.000 kn za sufinanciranje Programa Crvenog križa Ako piješ umanji štetu• Naloži mjerodavnoj službi da pokrene inicijativu prema Vladi RH za izmjenom zakona…


…i na samom kraju podijelili novinarima materijale: radne (županijskog tima) i reklamne …

…, a partnerima VIZITKE sa tel./fax / e-mail: radi buduće nužne / učestale i dobre suradnje …

SAŽETAK AKTIVNOSTI:U DESET KORAKA OD MRAKA DO POMAKA !!!

1. KORAK - mrak: ALKOHOLIZAM / OVISNOSTI / STRES…

2. KORAK - mrak: PROMETNA NESREĆA

3. KORAK - mrak: HMP/ OPERACIJSKA SALA / TERAPIJA (GIPS, ŠTAKE)…

4. KORAK - pomak: SASTANAK TIMA SA PARTNERIMA /OKRUGLI STOL

5. KORAK - pomak:USUGLAŠENI ZAKLJUČCI TIMA I PARTNERA


6. KORAK - pomak: RASPRAVE NA SKUPŠTINAMA (Županjska, Gradske, Općinske)

7. KORAK - pomak: KONKRETNE MJERE –IZDVAJANJA PRORAČUNSKOG NOVCA

8. KORAK - pomak: CJELOKUPNA MEDIJSKA PREZENTACIJA projekta i rezultata

9. KORAK - pomak: ODSUSTVO ALKOHOLIZMA / OVISNOSTI / STRESA / prom.nesr.

10.KORAK - pomak: CJELOVITA, MNOGOBROJNA OBITELJ PREVOZI SE NOVIM KARAVAN VOZILOM NA AUTO-PUTU SPLIT-OMIŠ


13

I N T E R V E N C I J A !

HAK Edukacija djece u prometu – obuhvatiti još 68 000 djeceInstruktori HAK-a, djeca demonstratori

Start – 1.9.2004Evaluacija 1.3.2005.

ZZJZLiječnici školske medicine, školski psiholog i/ili pedagogPoliklinika za rehabilitaciju djece sa smetnjama u razvoju


CRVENI KRIŽEdukcija predavača HMP u auto – školama

(izdavanje i nadzor njihovih licenci)Preventivne akcije

Start i evaluacija: TRAJNO !

ŽUPANIJSKE CESTEMUP – crne točke na županijskim cestama

Škole – ukupno okruženje za bolju sigurnost djece – dostava podataka o pješačkim prelazima, ležećim policajcima i dr.


HMPDodatna edukacija tima (vozač, liječnik, sestra)

Nabava opremeStart – ODMAH !

Evaluacija 1.3.2005.


Izlagači:Dino Carić

Miran PropadaloII. PRIORITET:

ORGANIZACIJA I DOSTUPNOSTZDRAVSTVENE ZAŠTITE NA PODRUČJU SD ŽUPANIJE


A N K E T A DZ, Bolnički sustav zdravstvene zaštite …


Razvoj zdravstvene zaštiteje jedan od prioriteta

zbog:SDŽ – ekonomsko i turističko središte RH

potencijaliu turizmu

straniulagači

lošaInfrastr.

loša zdrav.zaštita+ - - =

Specijalističko – dijagnostička služba predstavlja bitnu kariku u organizaciji zdravstva županije

Zbog specifičnosti (obala, otoci, akvatorij) potrebno je OBJEDINITI PZ, HMP i SPEC-KONZ djelatnost

Razvijena spec.dijag. služba s

adekvatnom opremom i

kadrom osigurala bi

učinkovitu potporu PZ i HMP

bolju i učinkovitu kontrolu algoritama pretraga

jednostavniji i brži put do kliničkih pregleda, dijagnostičkih usluga

razvoj sustava preventivnih pregleda !!!

Koji su problemi SPEC – DIJAG DJELATNOSTI SDŽ ?

nedostatni izvori financiranja


DZ Bolnički sustav

dijelom dotrajala i zastarjela oprema

nedostatak i neiskorištenost postojećih kadrova i tehnički skuplje opreme u DZ

ne zadržavanje specijalista koji odlaze u bolničke centre

većina ovih problema vezana je uz otoke i Zagoru, gdje je DZ jedini nositelj zdravstvene zaštite

dugo čekanje na specijalističke preglede i zahvate

nedostatak suvremene i sofisticirane tehničke i dijagnostičke opreme koja se danas očekuje u

modernom bolničkom centru

nedostatak suvremenog i adekvatno opremljenog radnog prostora

Prijedlozi poboljšanja organizacije rada specijalističko – dijagnostičke djelatnosti

osigurati potreban kadar

osigurati dodatne izvore financiranja

osigurati jednakomjernu dostupnost opreme

osigurati stalnu edukaciju kadrova

osigurati jednostavniju, učinkovitiju i dostupniju komunikaciju i protok

informacija između pacijenata i zdravstvenog sustava

pravovremeno i konstantno tehnički osuvremenjivati i

obnavljati službu

osigurati vrijeme i kadrove za provođenje preventivnih

pregleda

14


N A Š I C I LJ E V I …

Osigurati rad specijalističke službe u dvije smjene

Informatizacijasustava

Osigurati kadrovske i tehničke uvjete za

provođenje godišnjih i sistematskih pregleda za svakog građanina

Županije

Osigurati institucionalnu povezanost sustava hitne medicinske pomoći i specijalističko dijagnostičke djelatnosti.

DO SADA … POTREBNO JE …

svi gore navedeni ciljevi su dijelom ostvareni

nabavljena je nova radiološka i ultrazvučna dijagnostika u DZ-ima

dio bolničkih odjela je obnovljen i informatiziran većinom putem donacija i

decentraliziranih sredstava

dio visoko stručnog kadra upućen je nadoedukaciju

izraditi plan i algoritam preventivnih pregleda (planirati u skladu sa planom preventive MZ za

osobe starije od 40 godina)

Iznaći dodatne izvore financiranja (osigurano preko 5.000.000 Kn za poboljšanje

uvjeta rada, te poboljšanje i zanavljanjedijagnostičke opreme)

izraditi županijski master plan kadrovske i tehničke mreže (nositelj - DZ sa svojim

ukupnim potencijalom)


MEHANIZMI DJELOVANJA

osiguranje dodatnih financijskih sredstava kroz:! 1a) lokalnu zajednicu

Županijska, gradska i općinska Poglavarstva

Ministarstvo zdravstva Upravna vijeća Bolnica i Doma zdravlja

b) donacije

c) zakup i/ili iznajmljivanje dijela radnog prostora i opreme van radnog vremena

izrada i upućivanje prijedloga izmjena i dopuna zakona o financiranju zdravstva na nivou lokalne zajednice kroz boravišnu pristojbu! 2

potaknuti izradu plana bolničkih odjela! 3

većina ovih problema vezana je uz otoke i Zagoru, gdje je DZ jedini nositelj zdravstvene zaštite

izrada i nositelj – DZ, u suradnji sa lokalnom upravom i samoupravom, saborskim zastupnicima, izradit će prijedlog zakona kojim će se regulirati financiranje pojedinih potreba za zdravstvenom skrbi u jeku turističke sezone. Predlaže se participacija u tu svrhu iz boravišne pristojbe.

10 % zazdravstvo

Izlagač:Ankica Smoljanović

III. PRIORITET:ZDRAVSTVENA ZAŠTITA MATERINSTVA I DJETETA


DOKUMENTI OD STRATEŠKOG ZNAČAJA ZA

ZDRAVLJE DJECE

Prioritetni zdravstveni ciljevi

Strategija «Zdravlje za 21. stoljeće»

Plan i program mjera zdravstvene zaštite (*)

Nacionalna obiteljska politika

Nacionalni program djelovanja za djecu Konvencija o pravima djeteta (UN)

Članak 24. (UN, 1989.)

Smanjenje smrtnosti novorođenčadi i druge djece

… države potpisnice … će se zalagati … za:

Osiguranje prenatalne i postnatalne skrbi kaoosnovnih mjera sigurnogmajčinstva

6. Daljnje smanjenje smrtnosti, posebice dojenačke i perinatalne

1. Sigurno i zdravo majčinstvo – suzbijanje i smanjenje rizikau trudnoći i porodu

koordiniran od HZJZ

usvojen od HZZO – osiguranje standarda zaštite

donesen od strane MZ (Narodne novine br.30/2002)

utvrđuju se mjere, subjekti i način provođenja tih mjera u svim

razinama zaštite materinstva


15

PNM (*)na 1000 rođenihRH (2002.) – 8.6SDŽ – 10.3

Plan i program mjera zdravstvene zaštite –podtočka 1.5.2.1 ANTENATALNA SKRB

Državni zdravstveni

sustav

Zdrava trudnoća: 9> kliničkih i 3 UZ

rizične trudnoća: učestaliji pregledi,

pretrage, skrb –DRŽAVA

OSIGURAVA u paketu osnovnog

osiguranja

Antenatalna skrb - izvršitelji

Izabrani tim zdravstvene zaštite žena,patronaža, laboratoriji, drugi specijalisti,

bolnička zaštita

Obiteljskidoktor

X

Hrvatski perinatolozipostojeći obuhvat trudnica kliničkim pregledima tijekom trudnoće smatraju nezadovoljavajućim i uzimaju ga kao jednog od važnih čimbenika kontinuirano održavane stope PNM iznad 5 na 1000 rođenih.

!

?

Zašto su važniantenat. klin.

pregledi

bolja zaštita=

rano otkrivanje poremećaja,

mogućnost liječenja,poništavanje

zaostataka (sredina),…

!

(*) kategorija SZO-a za procjenu uspješnosti


HZZO: obvezno provoditi evaluaciju provedbeugovorene antenatalne zdravstvene zaštite, koja bi rezultirala poznavanjem neizvršitelja kao i obujma neizvršenja mjera antenatalne skrbi

100,0048,836,011,02,51,7RH, 2002.

100,0056,2 (2654)35,2 (1664)6,8 (321)1,1 (53)0,7 (32)SDŽ, 2003.

Ukupno≥ 96 - 83 - 51 - 20

Obuhvat trudnica (%) s antenatalnim pregledima; broj pregledaPodručje, Godina

Cilj Županije: PNM < 5 / 1000 rođenih

?Kako

Prostora za ostvarenje ovog cilja ima i u ovako zahtjevnoj gospodarskoj zbilji Hrvatske odnosno Županije, u postojećem zdravstvu, s postojećim raspoloživim financijskim sredstvima, ali s promjenom njegove raspodjele.

! 1 izići iz samodovoljnosti i ukazivanja na propušteno, odrediti TKO, KADA i ŠTO

treba poduzimati i početi

obuhvatiti 80-85% zdravih trudnica s 9> ant. pregl.

redefiniranje obiteljskog liječnika u «Planu i programu mjera» model podijeljene skrbi.

obiteljski doktor ne obavlja

ginek. preglede, ni porode

dijeljenjeskrbi

kontinuitet standarda zdrav.zaštite iz osnov.

osiguranja! 2


provoditi sankcije neizvršiteljima obv. programa mjeraantenatalne skrbi, od strane HZZO-a

Izlagač:Mladen Smoljanović


ZAKLJUČAK


ZAKLJUČAK

Po brojnim pokazateljima na stanju Županijskog zdravlja mogli bi pozavidjeti mnogi iz razvijenog svijeta (higijensko-epidemiološko povoljno stanje, nepostojanje brojnih zaraznih bolesti, odlična procijepljenost, niska perinatalna smrtnost, itd.).

Demokratski procesi, tehnološki razvoj, razvijenost i dostupnost komunikacija omogućili su saznanja o razvijenosti tehničkih dostignuća u svijetu na polju medicinske znanosti, te su zahtjevi, kako zdravstvenih djelatnika, tako i građana za primjenom istih sve češći i opravdani.

Nažalost, kako zdravlje nije samo odsustvo bolesti već duhovno, socijalno i tjelesno blagostanje onda uz činjenicu da nam je više od 10% ukupnog stanovništva nezaposleno, 10% invalidi, 15% stariji od 65 godina, a svega 20% mlađi od 20 godina ne može se govoriti o blagostanju i povoljnom ishodu u skoroj budućnosti bez intervencija.

16

Što zdravstvo može uraditi sada u ovakvim okolnostima ?

Može predložiti:

• provesti bolju organizaciju mreže ustanova zdravstva koja bi omogućila veću jednakost i dostupnost zdravstvene zaštite na području čitave Županije;

• veća sredstva uložiti u PZZ;

• veći broj timova naročito u zaštiti zdravlja žene;

• bolja edukacija i opremljenost ambulanti opće prakse (kako liječnika, tako sestara i primalja) – postati obiteljski liječnik;

• hitnoj medicinskoj pomoći omogućiti učinkovitiji rad u rješavanju urgentnih stanja (osloboditi ju kućnih posjeta, sanitetskog prijevoza);


Što zdravstvo može uraditi sada u ovakvim okolnostima ?Može predložiti:

• osnovne specijalističko-dijagnostičke i terapeutske postupke (sada dostupne samo kroz KB) približiti pacijentima, kroz male gradske komunalne opće bolnice– u središtu bivših domova zdravlja (Sinj, Imotski, Hvar, Makarska, zatim Trogir i Supetar) dograditi operacijski trakt s odgovarajućim stacionarnim kapacitetima te bi uz KBC u Splitu sveučilišnoj (bolnici izvrsnosti) imali male opće bolnice koje bi podigle ukupnu razinu zdravstvene zaštite na svom području;

• osiguranicima (pacijentima) omogućiti bolju informaciju i veći utjecaj na ostvarivanje svojih prava preko predstavničkih tijela lokalne samouprave i preko svojih osiguravajućih kuća;

• aktivnije i agresivnije djelovati javno-zdravstvenim promicanjem zdravlja, a za mlade naraštaje donijeti nacionalni (županijski) program zdravstvenog odgoja;

• u predstavničkim tijelima lokalne samouprave redovito raspravljati i odlučivati o stanju zdravlja na svome području.

• uspostaviti stalni nadzor nad kvalitetom rada i razvojem zdravstvene struke (zdravstvena inspekcija i inspekcije od strane komora)


Sinj

Imotski

Trogir

Supetar

Hvar

Makarska

RtgBKLD, UZ

RtgBKLUZ

R,SRtg

BKLD, UZ

R,SRtg, MBL

BKLD, UZ

S, RtgBKL

D, UZ

RtgBKL

D, UZ

KBUHMPZZJZ

Vrgorac

R,SRtg

BKLD, UZ

Vis

RtgBKLUZ

ZZJZ – zavod za javno zdravstvo

D – dijalizaUHMP – ustanova hitne med.pomoći

– mikro biol. lab.S – stacionarUZ – ultra zvuk

BKL – biol. kem. lab.R – rodilišteRtg – rentgen


Documents

Hrvatska Republika Hrvatska splitsko - ŽUPANIJSKO ... · 2 Gustoća naseljenosti na 1 km2 78,5 101,4 Broj stanova 1 877 126 190 429 10,14 Prosječna starost stanovnika 39,3 39,4