HRVATSKI JEZIK - gimnazija-gornjogradska-zg.skole.hr · književnosti i analiza i interpretacija književnog djela. Gradivo iz književnosti obuhvaća povijesni slijed stilskih razdoblja,

1

HRVATSKI JEZIK

Elementi ocjenjivanja:

KNJIŽEVNOST (usvojenost programskih sadržaja) – u nju se upisuju ocjene dobivene

usmenim ispitivanjem i ocjene kontrolnih zadaća iz područja teorije književnosti, povijesti

književnosti i analiza i interpretacija književnog djela. Gradivo iz književnosti obuhvaća

povijesni slijed stilskih razdoblja, stilske osobitosti i specifičnosti pojedinog razdoblja, razvoj

književnih vrsta i oblika, žanrovske specifičnosti, autore, njihova djela i čitanje, analizu i

interpretaciju tih djela (ulomaka ili djela u cijelosti).

LEKTIRA (usvojenost programskih sadržaja i primjena znanja) – u nju se upisuju ocjene

iz analize i interpretacije književnih djela koja su čitana kao školske lektire. Ocjena se dobiva

na satovima lektire (obično su to dvosati posvećeni razgovoru o pročitanom djelu; sati lektire

mogu biti interpretacije vođene pitanjima profesora na koja učenici samostalno odgovaraju

služeći se vlastitim bilješkama, mogu biti organizirani kao radionice i rad u skupinama, kao

debate, komparativne analize i slično). Osim ocjene koja je na satovima lektire dobivena za

usmeno iznošenje analize i interpretacije, ocjena se može dobiti i iz pisane lektire s kojom je

učenik obvezan doći na satove lektire. Pisani oblik lektire obuhvaća kratku bilješku o piscu

(smještanje pisca u prostor i vrijeme, njegova djela, značenje), bilješke tijekom čitanja,

analizu djela (vrsta djela, tema, motivi, mjesto, vrijeme, kompozicija - unutrašnja, vanjska -

te analiza likova) i zaključak. Prije čitanja svake lektire učenici dobivaju od profesora upute

za čitanje i ako je potrebno specifične interpretacijske zadatke (da nešto usporede s već

pročitanim, posebno obrate pažnju na neki lik ili slično). Ako je pisana interpretacija lektire

manjkava, nedovoljna ili jako loša, profesor može dodatno pitati učenika za pojašnjenja i tek

onda dati konačnu ocjenu. Lektira se u pravilu ne provjerava pisanim testovima, ali se

provjeravaju razine čitanja ili se pišu školski eseji na temu vezanu uz lektirno djelo ili

odgovori (u esejističkom obliku) na šira interpretacijska pitanja (po uzoru na eseje na

državnoj maturi).

Važno je zapamtiti da djela čitana za satove lektire prate povijesni pregled književnosti i služe

kao primjeri kojima se potvrđuje teorija naučena na satovima književnosti. U djelima se

pronalaze i analiziraju stilske osobine književnih razdoblja i pojedinih autora, posebnosti i

odstupanja. Zbog toga lektira ulazi u gradivo iz područja književnosti i ispituje se zajedno s

ostalim gradivom obrađenim na satovima književnosti.

2

Učenik koji na dogovorene sate lektire dođe, a da nije pročitao zadanu lektiru ili nema

bilješke koje prate njegovo čitanje, bit će ocijenjen negativnom ocjenom koju ispravlja tako

da pročita i napiše istu lektiru, a onda se javi, preda lektiru napisanu i odgovara.

IZRAŽAVANJE (vještine i primjena znanja)– u ovu rubriku upisuju se ocjene iz školskih

zadaća i drugih pisanih ostvarenja učenika u kojima se traži sposobnost izražavanja (npr. eseji

ili sastavci na zadanu ili slobodnu temu). Također se u ovu rubriku upisuju ocjene usmenog

izražavanja, npr. obrane zadanog ili odabranog referata i govorenja stihova ili tekstova

napamet.

JEZIK (usvojenost programskih sadržaja i primjena znanja) – gradivo iz područja jezika

provjerava se u pravilu u pisanom obliku – kontrolnim zadaćama, nastavnim listićima

rješavanim na satu ili rješavanjem zadataka iz radne bilježnice. Obuhvaća gradivo jezičnih

pravila i zakonitosti, pravopisna pravila i njihovi primjenu na konkretnim zadacima.

Pismenost se provjerava zadacima na pisanim provjerama znanja iz jezika, ali i u svakom

drugom učenikovom pisanom ostvarenju – sastavcima, esejima i školskim zadaćama.

Domaća zadaća

Domaće zadaće zadaju se učenicima s ciljem da se gradivo obrađivano na satu ponovi i

primijeni. Učenici nikada neće dobiti za domaću zadaću zadatke iz područja koje nije

obrađeno i tumačeno na satu. Ako je za domaću zadaću zadan nekakav tekst koji još nije

obrađivan, onda je to s ciljem pripreme za sljedeći sat i može se od učenika tražiti samo

primjena dotad stečenog znanja, ali ne i samostalno obrađivanje novoga. Od učenika će se

tražiti jedino da detektiraju novo i nepoznato, što će biti motivacija za sljedeći sat na kojemu

će se obrađivati novo gradivo. Pri rješavanju zadataka zadanih za domaću zadaću, učenik je

slobodan služiti se svim dostupnim izvorima znanja: udžbenicima, čitankama, priručnicima.

Ako je gradivo i nakon toga ostalo nejasno ili zadatak neriješen, učenik treba odmah na

sljedećem satu o tome izvijestiti profesora, a profesor je dužan objasniti zadatak i ako je

potrebno još jednom istumačiti dio gradiva koji je ostao nejasan. Učenik se ne može žaliti da

ne zna riješiti domaću zadaću ako nije svladao gradivo koje je potrebno za rješavanje te

domaće zadaće. Domaće su zadaće obvezne, a njihovo se nepisanje bilježi negativnom

ocjenom.

3

Kriteriji vrednovanja - općenito

ODLIČAN – u pisanim provjerama znanja postiže 90% – 100% riješenosti zadataka; ima

vrlo razvijene receptivne, interpretativne i prosudbene sposobnosti te kritičko mišljenje; u

potpunosti usvojena teoretska znanja i uspješna primjena; vrlo razvijeni čitateljski interesi i

stvaralačko-interpretativni pristup djelu; odlično usvojene i točno primijenjene norme

hrvatskog standardnoga jezika; stvaralački pristup temama, razvijeno izražavanje i stil;

pismenost na visokom stupnju; vrlo aktivan na satovima za koje se uglavnom prethodno

pripremi; uvijek napravi školske i domaće zadaće

VRLO DOBAR – u pisanim provjerama znanja postiže 80% – 90% riješenosti zadataka; ima

razvijene receptivne, interpretativne i prosudbene sposobnosti s manjim omaškama; visok

stupanj usvojenosti znanja; redovito pročitane lektire, vrlo dobro poznavanje činjenica o

književnom djelu; pismenost vrlo dobra s manjim pogreškama koje se trudi ispraviti; obrade

tema na razini uspješne reprodukcije; poneke nespretnosti u stilu; usvojeno znanje o normama

standardnog jezika primjenjuje s manjim pogreškama; većinom aktivan na satu, priprema se

za satove, većinom vlada gradivom i izvršava školske i domaće zadaće

DOBAR – u pisanim provjerama znanja postiže 60% – 80% riješenosti zadataka; znanje na

prosječnoj razini; prepoznavanje glavnih i bitnih stilskih odrednica književnih razdoblja;

interpretacija uz pomoć nastavnika; pročitane lektire, ali nepotpuno razumijevanje književnog

djela i manjkavo napisane; pogreške u pisanom i usmenom izražavanju, djelomice usvojene

norme standardnoga jezika; gramatičke i pravopisne pogreške česte ili veće; u pisanju

nejasan i nespretan stil, ali slijedi osnovnu nit – manje uspješna reprodukcija; ne javlja se

samostalno na satovima; znanje je prosječno i rijetko ga samoinicijativno koristi; školske i

domaće zadaće izvršava djelomice i neredovito

DOVOLJAN – u pisanim provjerama obično zadovoljava 50% - 60% riješenosti zadataka; u

usmenim provjerama mora zadovoljiti barem osnovnu terminologiju i odrednice (književno

razdoblje smjestiti vremenski, osnovna obilježja razdoblja, nabrojati autore i kapitalna djela);

znanje na razini prepoznavanja i primjena uz pomoć nastavnika; neredovito čitanje lektire ili

čitanje sa zaostatkom, teško razumijevanje pročitanog; znanje iz područja jezika na početnoj

razini i razini prepoznavanja, sporo primjenjuje stečeno znanje i mnogo griješi; teme samo

prepoznaje, često ne slijedi zadanu temu; na satu neaktivan; znanje je na razini

prepoznavanja; vrlo često ne izvršava školske i domaće zadaće ili ih izvršava polovično i

netočno

4

NEDOVOLJAN – riješenost pisanih zadataka ispod 50%; neusvojena teoretska znanja,

neprepoznavanje gradiva; izbjegavanje i nečitanje lektire; nezainteresiranost za ispravljanje

negativne ocjene i nerazumijevanje pročitanoga; nepoznavanje i neprimjenjivanje normi

standardnoga jezika; neprepoznavanje zadane teme i osnovnih pojmova; nerazumljivo piše i

stilski loše; ne ulaže trud kako bi popravio izražavanje; neaktivan na satu; nema dovoljno

znanja ni inicijative za sudjelovanje u radu; ne izvršava ni školske ni domaće zadaće; ne

reagira na nastavnikov poticaj.

KRITERIJI VREDNOVANJA - nastavni sadržaj 1. razreda

(Kriterije ocjenjivanja vezane uz nastavni sadržaj 1. razreda treba iščitavati u skladu s

kriterijima ocjenjivanja - općenito. Svaka viša ocjena uključuje nastavni sadržaj koji je

potrebno svladati za nižu ocjenu pa će se navesti samo onaj nastavni sadržaj koji čini razliku u

ocjeni.)

Gradivo književnosti po nastavnim cjelinama:

1. Poezija

NEDOVOLJAN – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)

DOVOLJAN – književnost (naziv i pojam), razlika između usmene i pisane književnosti,

nabrojati književne rodove i vrste, definirati i prepoznati u tekstu osnovne stilske figure

(poredbu, gradaciju, ironiju, onomatopeju, simbol, metaforu, inverziju i retoričko pitanje,

versifikacija (pojam), stih (pojam), strofa (pojam), rima (pojam), definirati domoljubnu,

pejsažnu, ljubavnu, socijalnu i duhovno – religioznu poeziju te navesti pjesmu i autora kao

primjer , definirati tradicionalne lirske oblike te navesti pjesmu i autora kao primjer.

DOBAR – znanost o književnosti (pojam) te objasniti teoriju književnosti, povijest

književnosti i književnu kritiku, opisati i prepoznati obilježja književnih rodova i vrsta,

objasniti lirsko – epske vrste, definirati i prepoznati u tekstu sljedeće stilske figure: hiperbolu,

sarkazam, asonanciju, aliteraciju, anaforu, epiforu, polisindeton, stalne epitete, antitezu;

nabrojati versifikacijske sustave i definirati heksametar, znati vrstu stihova, vrstu rime

(obgrljena, parna…) i vrstu strofa, prepoznati značajke tematske lirike i primijeniti znanje o

osnovnim stilskim figurama na primjerima pjesama iz čitanke, definirati sonet, prepoznati

5

značajke tradicionalnih lirskih oblika i na primjerima pjesama iz čitanke pokazati bazično

znanje usvojeno iz teorije književnosti (slično kao i kod tematske podjele lirike).

VRLO DOBAR - lirska i epska poezija (razlika), objasniti i razlikovati versifikacijske

sustave, znati vrstu rime (pravilna, čista…), lirski i epski deseterac (razlika),definirati i

prepoznati u tekstu sljedeće stilske figure: paradoks, simploku, anadiplozu, elipsu, asindeton,

slavensku antitezu; kod tematske podjele lirike znati interpretirati primjere pjesama iz čitanke

uz primjenu stečenog znanja iz teorije književnosti (figure, stih, rima, pjesničke slike…), znati

interpretirati i primjere tradicionalnih lirskih oblika, također uz primjenu stečenog

književnoteorijskog znanja.

ODLIČAN – dijalektalna poezija povezana s nastavom jezika; znati razliku između

kajkavskoga narječja i hrvatskog standardnoga jezika te osnovne značajke čakavskoga i

štokavskoga narječja te opisati ulogu narječja u hrvatskoj kulturi.

2. Proza


DOVOLJAN – definirati osnovne prozne vrste (roman, pripovijetka, novela…), kompozicija

(pojam), pripovijedanje i opisivanje (pojam); pročitati mitove o Edipu i Fedri, zatim romane

Zlatarovo zlato i Lovac u žitu te novele Fra Cipolla iz Certalda i Ruke.

DOBAR – definirati jednostavne prozne oblike, lik (pojam), fabula (pojam), pripovjedač

(pojam), pročitati mitove: Orfej i Euridika, Dedal i Ikar, Prometej, zatim još dvije

Boccacciove novele i dvije Marinkovićeve novele (Prah i Anđeo), nabrojati vrste romana,

djelomično primijeniti znanje iz teorije književnosti što se tiče proznih vrsta na primjerima iz

lektire i ulomcima djela iz čitanke.

VRLO DOBAR – pouzdan i nepouzdan pripovjedač (pojam), siže (pojam); pročitati mit

Tantalove muke i još jedan po izboru te još dvije Boccacciove novele i Marinkovićevu novelu

Zagrljaj, definirati tradicionalni i moderni roman, samostalno interpretirati lektirna djela i

ulomke iz čitanke što se tiče proznih vrsta uz primjenu stečenih književnoteorijskih znanja.

ODLIČAN – usporedba tradicionalnog i modernog romana, proza u trapericama

(objašnjenje), pročitati mit Sedmorica protiv Tebe i još dva po izboru.

6

3. Drama


DOVOLJAN – drama (pojam), dramski sukob (pojam), dijalog i monolog (pojam), nabrojati

dramske vrste i elemente kompozicije drame, pročitati tragediju Antigona.

DOBAR – objasniti osobitosti dramskoga teksta i kompoziciju drame kao i opća obilježja

tragedije i komedije. Pročitati komediju Tvrdica.

VRLO DOBAR – objasniti podrijetlo tragedije i komedije te podvrste komedije kao i

stvaralaštvo najznačajnijih antičkih tragičara i komediografa. Pročitati tragediju Kralj Edip.

ODLIČAN – objasniti opća obilježja antičke tragedije

4. Književno – znanstvene vrste i publicistika


DOVOLJAN – nabrojati književno – znanstvene i publicističke vrste i definirati esej

DOBAR – prepoznati i razlikovati elemente književnoumjetničkoga i znanstvenoga stila u

eseju

VRLO DOBAR – prepoznati elemente književnoumjetničkoga i znanstvenoga stila u

putopisu, autobiografija (pojam)

ODLIČAN – esej kao književna kritika

5. Povijest književnosti (temeljna civilizacijska djela i antička književnost)


DOVOLJAN – tumačiti Bibliju kao temeljnu knjigu europske civilizacije (naziv, struktura,

jezici i prijevodi) i priču o Juditi; nabrojati razdoblja grčke književnosti s pripadajućim

predstavnicima i kapitalnim djelima, definirati ep, nabrojati Homerova, Alkejeva, Sapfina i

Anakreontova djela, pročitati Ilijadu i Odiseju na razini ulomaka iz čitanke i pogledati film

Troja, nabrojati Eshilova, Sofoklova i Euripidova djela te pročitati i objasniti tragedije

Okovani Prometej i Elektra na razini ulomaka iz čitanke; nabrojati razdoblja rimske

književnosti s pripadajućim predstavnicima i kapitalnim djelima, nabrojati Plautova,

7

Katulova, Horacijeva, Ovidijeva, Vergilijeva djela, interpretirati ulomak komedije Škrtac i

Ovidijevu priču Piram i Tizba kao i mit o Eneji (barem djelomično).

DOBAR – psalmi (pojam), interpretirati Pjesmu nad Pjesmama, znati osnovno o epu

Gilgameš i Kuranu, odrediti za svako razdoblje grčke književnosti pripadajuće književne

vrste, objasniti kompoziciju epa, pročitati tri pjevanja epa Ilijada i dva pjevanja epa Odiseja,

poznavati Alkejevo, Sapfino i Anakreontovo stvaralaštvo na primjerima pjesama iz čitanke,

znati obilježja Eshilovih, Sofoklovih i Euripidovih tragedija kao i njihova dramskoga

stvaralaštva; odrediti za svako razdoblje rimske književnosti pripadajuće književne vrste,

poznavati obilježja Plautovih komedija te Katulova i Ovidijeva stvaralaštva na primjerima iz

čitanke, djelomično poznavati značenje Vergilijeve Eneide i Horacijeve Poslanice Pizonima.

VRLO DOBAR – znati osnovno o Talmudu i staroindijskoj književnosti, objasniti društveno

– povijesni kontekst svakoga razdoblja grčke književnosti, pročitati pet pjevanja Ilijade i tri

pjevanja Odiseje i interpretirati značajke epa na primjerima iz lektire, objasniti alkejsku i

safičku strofu te Pindarovo stvaralaštvo, lokalizirati Eshilovo, Sofoklovo i Euripidovo

stvaralaštvo u književno – povijesni kontekst; objasniti društveno – povijesni kontekst svakog

razdoblja rimske književnosti, objasniti Marcijalovo stvaralaštvo, interpretirati značajke epa

na primjeru drugog i četvrtog pjevanja Vergilijeve Eneide, tumačiti Horacijevu Poslanicu

Pizonima kao svojevrsnu ars poeticu.

ODLIČAN – znati osnovno o staroegipatskoj, japanskoj, kineskoj i perzijskoj književnosti;

objasniti homersko pitanje i pogled antičkoga čovjeka na svijet i život, pročitati mit o Medeji i

objasniti razliku između Eshilove, Sofoklove i Euripidove Elektre; objasniti Plautov odnos

prema grčkoj komediji, poznavati Tibulovo stvaralaštvo.

6. Srednjovjekovna književnost (europska i hrvatska)


DOVOLJAN – objasniti uvod u srednjovjekovnu književnost (datiranje, svjetonazor, poetika,

književne vrste, predstavnici, djela); Hrvati u srednjem vijeku (uvod – objasniti tropismenost i

trojezičnost, postanak glagoljice i hrvatske ćirilice, nabrojati prve tiskane knjige i nazive

srednjovjekovnih djela), poznavati tekst Bašćanske ploče te objasniti njenu važnost za

hrvatsku kulturu.

8

DOBAR – znati srednjovjekovne nacionalne epove; poznavati značenje Vinodolskoga

zakonika, Lucidara, Zapisa popa Martinca, Rumanca Trojskog i interpretirati pjesmu Svit se

konča.

VRLO DOBAR – poznavati stvaralaštvo Aurelija Augustina na primjeru iz čitanke i

trubadursku poeziju; interpretirati na ulomku značenje Aleksandride, Ljetopisa popa

Dukljanina, Lucidara i Šibenske molitve.

ODLIČAN – interpretirati roman o Tristanu i Izoldi u okviru srednjovjekovne poetike;

protumačiti tekst iz čitanke O pismenima i interpretirati srednjovjekovnu dramu na primjeru

Muka svete Margarite.

Gradivo iz jezika provjerava se pisanim provjerama, a kriteriji ocjenjivanja nalaze se pod

općenito. Pisane provjere obuhvaćaju sljedeće nastavne cjeline:

1. jezik i govor, sporazumijevanje, značajke hrvatskoga standardnog jezika, nastanak i

podjela glasova, fonem (fon, alofon) i grafemski sustav

2. glasovne promjene

3. alternacije ije/je/e/i te izgovor i pisanje glasova č, ć i dž, đ

4. naglasni sustav i vrednote govorenoga jezika te povijesni razvoj hrvatskoga jezika do

kraja 15. stoljeća

KRITERIJI VREDNOVANJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA ( DRUGI

RAZRED )

U nastavi hrvatskoga jezika pratimo:

a) hrvatski jezik: motiviranost, redovitost i rad; uocavanje jezic nih zakonitosti;

obogaćivanje rjec nika, razumijevanje jezic nih pojava i njihovu primjenu u

svakodnevnom životu; povezivanje jezic nih pojmova i pojava; samostalno

zakljuc ivanje i suodnosne veze s drugim nastavnim podrucjima i predmetima

b) književnost: razumijevanje i uocavanje elemenata zadanih nastavnim programom,

interpretaciju i aktualizaciju književnoga djela; razvijanje kulture citanja, gledanja i

9

slušanja umjetnic koga djela, raspravljanje, kritic ko mišljenje i uvažavanje razlic itih

stavova

c) jezic no izražavanje: način učenikova izražavanja, iznošenja c injenica, misli i stavova;

poštivanje pravogovorne, pravopisne i gramatičke norme; motiviranost i sudjelovanje

u radu, bogatstvo rječnika.

KRITERIJI OCJENJIVANJA TESTOVA

Testovi su prethodno najavljene i planirane pisane provjere znanja i vještina. Test je pouzdan,

jasan i mjerljiv.

POSTOTAK 0-50 50-60 60-80 80-90 90-100

OCJENA 1 2 3 4 5

KRITERIJI OCJENJIVANJA PISANIH RADOVA ( JEZIČNO IZRAŽAVANJE )

Pisani radovi su: školske i domaće zadaće različitih žanrova zadanih nastavnim planom i

programom (eseji, sastavci, zadaće vezane za lektire, plakati, rasprave, problemski clanci,

sažetci, dnevnici, dramatizacije itd.).

Školska zadaća je prethodno najavljena i planirana pisana provjera znanja i vještina na zadanu

temu.

Školska se zadaća vrednuje pa ocjenjuje.

Vrednuju se: ostvarenost teme, kompozicija sastavka, ostvarenost žanra, originalnost,

povezanost recenica, bogatstvo rjec nika i stila, gramatic ka i pravopisna tocnost, citljivost i

urednost, razvidna struktura teksta.

tema nije ostvarena 0

tema je djelomično ostvarena 1

PISANO

IZRAŽAVANJE

OSTVARENOST

TEME

tema je ostvarena u potpunosti 2

10

nesređeno izlaganje 0

nedostaje jedan od dijelova kompozicije 1

KOMPOZICIJA

SASTAVKA

potpuno ostvarena kompozicija 2

neostvaren zadani žanr 0

djelomično ostvaren žanr 1

ŽANR

u potpunosti ostvaren zadani žanr 2

neoriginalno 0

originalnost u nekim motivima 1

ORIGINALNOST

originalno 2

rečenice nisu povezane 0

rečenice djelomično povezane 1

TEKST

rečenice smislene i povezane 2

nedostatak rječnika I stila 0

površnost u izražavanju 1

BOGATSTVO

RJEČNIKA I

STILA

bogatstvo rječnika 2

potpuna netočnost 0

pretežna točnost 1

UPORABA

HRVATSK.

JEZIKA

GRAMATIČKA

TOČNOST

točnost 2

11

netočnost 0

pretežna točnost 1

PRAVOPISNA

TOČNOST točnost 2

dovoljan dobar vrlo dobar odličan

9 – 10 11 – 12 13 – 14 15 – 16

Ostali se pisani radovi mogu vrednovati kao i školska zadaća.

Ako to nije najavljeno učenicima, vrjednuje se i ocjenjuje prema ovim mjerilima:

Dovoljan – učenik slabo poznaje i primjenjuje jezična pravila. Ima siromašan rječnik.

Ponekad rabi elemente zavičajnoga govora/mjesnoga ili nekoga drugog idioma. Tekst ima

nerazumljivu i nesređenu sintaksu, a tema je ostvarena djelomično.

Dobar – učenik osrednje poznaje i primjenjuje gramatičko-pravopisnu normu, izražava misli u

smislene i razumljive rečenice, ima prosječan rječnik i teži jednostavnom izrazu. Skromno

rabi izražajna sredstva.

Vrlo dobar – učenik uglavnom uspješno provodi pravopisna i gramatička znanja u pisanju.

Rječnik je slikovit i bogat.

Odlic an – ucenik je kreativan, maštovit i ima bogat rjec nik; izražava se originalno u

vlastitomu izrazu uz dopuštenu pokoju jezic nu pogrešku.

GRADIVO KNJIŽEVNOSTI PO NASTAVNIM CJELINAMA

1. Rimska književnost

Nedovoljan – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)

Dovoljan – nabrojati razdoblja rimske književnosti s pripadajućim predstavnicima i

kapitalnim djelima, nabrojati Plautova, Katulova, Horacijeva, Ovidijeva, Vergilijeva djela,

12

interpretirati ulomak komedije Škrtac i Ovidijevu priču Piram i Tizba kao i mit o Eneji (barem

djelomično).

Dobar – odrediti za svako razdoblje rimske književnosti pripadajuće književne vrste,

poznavati obilježja Plautovih komedija te Katulova i Ovidijeva stvaralaštva na primjerima iz

čitanke, djelomično poznavati značenje Vergilijeve Eneide i Horacijeve Poslanice Pizonima.

Vrlo dobar– objasniti društveno – povijesni kontekst svakog razdoblja rimske književnosti,

objasniti Marcijalovo stvaralaštvo, interpretirati značajke epa na primjeru drugog i četvrtog

pjevanja Vergilijeve Eneide, tumačiti Horacijevu Poslanicu Pizonima kao svojevrsnu ars

poeticu.

Odličan– objasniti Plautov odnos prema grčkoj komediji, poznavati Tibulovo stvaralaštvo.

2. Srednjovjekovna književnost (europska i hrvatska)

Nedovoljan – (vidi pod kriteriji ocjenjivanja - općenito)

Dovoljan – objasniti uvod u srednjovjekovnu književnost (datiranje, svjetonazor, poetika,

književne vrste, predstavnici, djela); Hrvati u srednjem vijeku (uvod – objasniti tropismenost i

trojezičnost, postanak glagoljice i hrvatske ćirilice, nabrojati prve tiskane knjige i nazive

srednjovjekovnih djela), poznavati tekst Bašćanske ploče te objasniti njenu važnost za

hrvatsku kulturu.

Dobar – znati srednjovjekovne nacionalne epove; poznavati značenje Vinodolskoga zakonika,

Lucidara, Zapisa popa Martinca, Rumanca Trojskog i interpretirati pjesmu Svit se konča.

Vrlo dobar– poznavati stvaralaštvo Aurelija Augustina na primjeru iz čitanke i trubadursku

poeziju; interpretirati na ulomku značenje Aleksandride, Ljetopisa popa Dukljanina, Lucidara

i Šibenske molitve.

Odličan – interpretirati roman o Tristanu i Izoldi u okviru srednjovjekovne poetike;

protumačiti tekst iz čitanke O pismenima i interpretirati srednjovjekovnu dramu na primjeru

Muka svete Margarite.

3. Predrenesansa, hrvatski humanizam

DOVOLJAN – pojmovi renesansa i humanizam; razumjeti važnost pojave narodnih

književnosti; osobitosti tema i stila predrenesansnih i humanističkih pjesnika; razumjeti

određene pojmove ( sonet, magistrale, novela, dolce stil nuovo, petrarkizam, renesansni

13

individualizam); pregled hrvatskoga humanizma po književnim rodovima i vrstama; pregled

humanističkih središta; žanrovi ( elegija, epigram, ep )

DOBAR – prikazati svjetonazor predrenesansnoga i humanističkoga pjesnika i pojma

književnosti; korelirati s antikom i kršćanstvom; razumjeti formalnu i sadržajnu važnost

Božanstvene komedije; razumjeti brojčanu simboliku djela; uočiti žanrovsku i idejnu važnost

Kanconijera; uočiti simetrijsku i harmonijsku važnost Dekamerona; prepoznavati teme i stil

pjesnika; objasniti nove svjetonazore; poznavati biografske portrete hrvatskih humanista.

VRLO DOBAR – prepoznavati važnost hrvatske latinističke književnosti u razdoblju

humanizma na razini teksta; razlikovati pojmove latinizam i humanizam u književnim

analizama; uočiti važnost Marulićeva djela i života; razlikovati Juditu i Davidijadu na temelju

jezika, građe, kompozicije, vrste stiha, književnoga postupka, namjene djela; prpoznavati

pjesničke slike i stilska izražajna sredstva na razini djela; razlikovati pojmove poeta

christianus, poeta doctus; razlikovati religioznu, refleksivnu i diaktičnu ulogu književnosti;

ODLIČAN – usporedba predrenesansnih djela ( prIpovjedač, uvod, kompozicija, simbolika

brojeva, teme, stil ); uočavati utjecaj srednjovjekovne trubadurske lirike i antike; razlikovati

zvukovni i značenjski sloj pjesama; usporedba tekstova na tematskoj, kompozicijskoj i

jezično-stilskoj razini.

4. RENESANSA

DOVOLJAN – lirika, epika i drama ( predstavnici i djela );razlikovati predstavnike lirike na

sadržajnoj razini; shvatiti važnost razvoja drame; razlikovati i nabrojati žanrove;

karakteristike renesanse.

DOBAR – poznavati biografije i stvaralaštvo književnika; promjene renesansnoga

svjetonazora; renesansni stil ( karakteristike ); renesansni čovjek; narodna književnost (

važnost ); opismenjivanje i funkcija književnosti u nižih i viših staleža; razlikovati

petrarkistički i šekspirijanski sonet; razumjeti pantagruelizam kao dio renesansnoga

svjetonazora;razlikovati karakteristike renesansnoga epa i romana; znati tipove romana;

biografski portreti hrvatskih renesansnih pisaca; žanrovska raznovrsnost Zbornika Nikše

Ranjine; tematska raznolikost hrvatske renesansne lirike ( pokladna, refleksivna, moralistička,

ljubavna…)

VRLO DOBAR - korelirati sa srednjovjekovljem; poznavati srednjovjekovnu ljubavnu liriku,

junačku epiku i dramska prikazanja; analizirati stilove pisaca; pepoznavati stilska izražajna

14

sredstva na razini teksta; važnost epa i renesanse epike; prepoznati idealizam i realizam u Don

Quijoteu kao književne metode; shvaćati na koji način Cervantes objedinjuje sva tri tipa

renesansnoga romana; razumjeti razlike komedija ( commedie erudite i commedie dell’arte);

razlikovati prvu i drugu generaciju petrarkista na primjerima pjesama; razlikovati Držićev i

Menčetićev lirski izričaj ; odlike hrvatske renesansne versifikacije; mitološka i religiozna

motivacija u pjesmama; definirati žanrove( pogotovo one koji se prvi put pojavljuju u

hrvatskoj književnosti); umetnute pjesme, notni zapisi, prijevodi i prepjevi u književnim

djelima hrvatskih renesansnih pisaca; objasniti renesansne antiteze na lektirnim naslovima i

književnim predlošcima;objasniti komediografsku i društvenopovijesnu važnost lika i djela

Marina Držića; utjecaji u Planinama.

ODLIČAN – prepoznavati utjecaj crkvene drame, učene komedije i komedije umijeća na

razini šekspirijanskih komedija; prepoznati književnopovijesni utjecaj religiozne, moralističke

i satiričke pjesme; usporedba srednjovjekovnoga i renesansnoga svjetonazora na formalnoj i

sadržajnoj razini književnih djela.

5. BAROK

DOVOLJAN – klasifikacija autora i djela; objasniti pojmove: barok, marinizam, gongorizam,

kulteranizam, končeto; poznavati četiri književna kruga hrvatskoga baroka

DOBAR – objasniti pojam i definiciju baroknoga čovjeka te baroknoga stila; razumjeti

književnopovijesni i književnoumjetnički kontekst baroka u Europi i Hrvatskoj; prepoznavati

važnost stilskih izražajnih sredstava; razlikovati uzore u lirici, epici i drami; razumjeti važnost

povijesnoga i književnog razvoja jezika u Hrvatskoj; razumjeti pojam katolicizma u

književnom stvaralaštvu

VRLO DOBAR – samostalno pronalaziti končeto; definirati stilska izražajna sredstva u

tekstu; prepoznavati stilske sličnosti i razlike renesanse i baroka; žanrovska, versifikacijska,

tematska raznolikost hrvatskog baroka; važnost lika i djela Gundulića

ODLIČAN – razlikovati značajke baroka kao književne epohe i kao stilske formacije koja u

sebi objedinjuje niz različitih poetika; prepoznati obilježja čakavskoga, kajkavskoga i

štokavskoga narječja u hrvatskih pisaca 17.stoljeća; prepoznati dramske, lirske i epske

elemente u tekstovima;

15

6. KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

DOVOLJAN – klasifikacija književnih djela i autora; razlikovati pojmove klasicizam i

prosvjetiteljstvo; objasniti filozofske ideje razdoblja; nabrojati i objasniti žanrove

DOBAR – korelirati zakone klasicističke drame s lektirnim naslovima; objasniti poštivanje

dramskih jedinstava; objasniti tip Corneillove klasicističke tragedije; objasniti tip Racineove

klasicističke tragedije; klasicistička komedija; književne vrste hrvatske književnosti 18.

stoljeća;

VRLO DOBAR – razlikovati značajke antičke i klasicističke tragedije; razlikovati baroknu

dramu od klasicističke na razini usporedbe književnih djela; objasniti književnopovijesni

značaj klasicizma i prosvjetiteljstva na razini djela ( Descartesov racionalizam ); razlikovati

Racinea i Corneilla kao pjesnika strasti i pjesnika volje; povijesni razvoj komedije ( sličnosti,

razlike ); društveni problem u djelima ( komedije ); obilježja klasicističke književnosti na

razini filozofije, jezika, teme, uzora, žanra; važnost filozofskoga romana; utjecaj

prosvjetiteljske epike na stvaranje slavenskoga ozračja u vrijeme hrvatskoga narodnoga

preporoda; versifikacija hrvatskoga prosvjetiteljstva; uočiti važnost motivacije pri pisanju

djela; objasniti važnost djela svjetovna sadržaja; prepoznati prosvjetiteljske i klasicističke

ideje u djelima; korelirati Molierea s hrvatskom književnošću

ODLIČAN – uočavati i objašnjavati stilske, jezične, tematske i karakterizacijske značajke na

komediografskom planu; razumjeti važnost karaktera i tipova u komedijama; usporedba

hrvatskoga i europskoga prosvjetiteljstva; povijesni razvoj romana u vodeću književnu vrstu;

žensko pismo ; objasniti utjecaj narodne, biblijske, latinističke i didaktične tematike na

hrvatsku prosvjetiteljsku književnost

GRADIVO JEZIKA PROVJERA SE PISANIM PROVJERAMA KOJE

OBUHVAĆAJU SLJEDEĆE CJELINE:

1. morfologija, morfemi, morfemska analiza

2. imenice

3. glagoli

4. zamjenice, pridjevi, brojevi i nepromjenjive vrste riječi

16

PRIJEDLOG ZA UTVRĐIVANJE KRITERIJA VREDNOVANJA ZA ČETVRTI

RAZRED

za ocjenu dovoljan

- površno interpretira tekst iz čitanke

- prepoznaje neke književnoteorijske pojmove, primjenjuje ih uz poticaj i pomoć

- na satima sudjeluje u interpretaciji samo na poticaj

- teže doživljava tekst i njegov smisao

MODERNA KNJIŽEVNOST

-nabrojati književne pravce u okviru avangarde ( ekspresionizam, nadrealizam, futurizam, dadaizam

), objasniti termine i vremensko određenje

- znati navesti najznačajnijeg predstavnika za svaki pravac

- navesti predstavnike moderne proze i drame

- interpretira tekstove iz čitanke (Lorca, Jesenjin, Kafka)

HRVATSKA KNJIŽEVNOST 1914. – 1929.

- karakteristike hrvatskog ekspresionizma i vremensko određenje

- značaj A. B. Šimića i karakteristike njegova stvaralaštva

- interpretacija dviju pjesama

- navesti Krležina ekspresionistička djela (Hrvatski bog Mars, Kraljevo)

KNJIŽEVNOST 1929. – 1952.

- karakteristike pravaca i vremensko određenje

- navesti predstavnike i najznačajnija djela (Krleža, Povratak Filipa Latinovicza i Gospoda

Glembajevi, Ujević, Cesarić i Tadijanović)

-interpretacija ulomaka iz čitanke (Krleža)

- vremenski odrediti egzistencijalizam i A. Camusa

17

- karakteristike epskog teatra i antidrame

DRUGA MODERNA

- karakteristike pravaca, podjela na razlogovce i krugovaše, vremensko određenje

- navesti predstavnike i najznačajnija djela ( S. Mihalić, I. Slamnig, R. Marinković, A. Šoljan)

POSTMODERNIZAM

- karakteristike pravca, vremensko određenje

za ocjenu dobar

- djelomično usvaja i primjenjuje književnoteorijske pojmove

- razumije pročitani tekst i katkad sudjeluje u interpretaciji

- uz pomoć profesora iznosi osobna zapažanja

- raščlambene i perceptivne sposobnosti su na prosječnoj razini

- povremeno traži pomoć profesora ili ostalih učenika


- navesti teme i karakteristike likova moderne proze i drame, strukturu moderne proze

- znati navesti najznačajnije predstavnike za svaki pravac

- interpretacija pjesama iz čitanke ( Lorca, Jesenjin)

- interpretacija ulomaka iz čitanke ( Kafka, Pirandello )


- interpretacija pjesama iz čitanke (A. B. Šimića, M. Krleža)

- karakteristike ekspresionističke drame

- prepoznavanje ekspresionističkih opisa

- interpretacija ulomaka iz čitanke (M. Krleža, Hrvatski bog Mars, Kraljevo)


18

- interpretacija jedne pjesme svakog pjesnika iz čitanke (Ujević, Cesarić i Tadijanović)

- interpretacija ulomaka iz čitanke (Krleža, Povratak Filipa Latinovicza i Gospoda

Glembajevi, A. Camus, Stranac)

DRUGA MODERNA

- interpretacija jedne pjesme svakog pjesnika iz čitanke (S. Mihalić, I. Slamnig)

- interpretacija ulomaka iz čitanke ( R. Marinković, A. Šoljan)

-poznavanje književnih djela navedenih pisaca

POSTMODERNIZAM

- interpretacija ulomaka iz čitanke ( I. Aralica, P. Pavličić)

za ocjenu vrlo dobar

- djelomično samostalno interpretira pročitani tekst

- uspješno usvaja i primjenjuje književnoteorijske pojmove

- zna objasniti poetiku pojedinog razdoblja

- ima razvijene raščlambene i perceptivne sposobnosti

- ima razvijen kritički stav i argumentirano ga zastupa

- samonicijativan je i kreativan

- rado sudjeluje u interpretaciji teksta i otkriva prenesena značenja

- često koristi i druge izvore znanja


- interpretacija pjesama iz čitanke u okviru pravca kojem pripadaju (Lorca, Jesenjin, Neruda)

- interpretacija lektire ( Kafka, Pirandello )

- interpretacija ulomaka iz čitanke ( Proust, Faulkner )


19

- interpretacija pjesama iz čitanke (A. B. Šimića, M. Krleža)

- interpretacija lektire M. Krleža, Hrvatski bog Mars


- interpretacija lektire (Povratak Filipa Latinovicza, Gospoda Glembajevi,; A. Camus,

Stranac)

- karakteristike egzistencijalizma, navesti predstavnike i najznačajnija djela ( A. Camus, J.P.

Sartre)

- interpretacija pjesama iz čitanke (Ujević, Cesarić i Tadijanović)

- interpretacija ulomka iz čitanke ( Ionesco ili Beckett )

- karakteristike epskog teatra i antidrame, navesti predstavnike i najznačajnija djela

DRUGA MODERNA

- interpretacija pjesama iz čitanke (S. Mihalić, I. Slamnig)

- interpretacija lektire ( R. Marinković, Ruke, Zagrljaj, Anđeo, Prah; A. Šoljan, Kratki izlet)


POSTMODERNIZAM

- samostalna interpretacija jednog književnog djela

za ocjenu odličan

- samostalno interpretira pročitani tekst i povezuje s poetikom pravca

-poznaje društveno-političke odrednice vremena

- potpuno usvaja književnoteorijske pojmove, prepoznaje ih u tekstu i zna se njima koristiti u

usmenom i pisanom izrazu

- argumentirano brani postavljene teze tijekom interpretacije književnoga teksta

- izvrsno povezuje stečeno znanje na nove tekstove

- kritički se osvrće na pročitani tekst

20

- ima razvijene prosudbene sposobnosti

- kreativan je i samostalan

- lako pronalazi rješenja za postavljene zadatke

- na satima uvijek aktivno sudjeluje u interpretaciji novih tekstova

-razvijen čitateljski interes i stvaralačko- interpretativni pristup


- interpretacija pjesama po izboru (Lorca, Jesenjin, Neruda)

- interpretacija lektire ( Proust, Combray; Kafka, Proces; Pirandello, Šest lica traži autora )


- interpretacija pjesama (A. B. Šimića, M. Krleže, I. Andrića )

- interpretacija lektire M. Krleža, Hrvatski bog Mars


- interpretacija lektire (Povratak Filipa Latinovicza, Gospoda Glembajevi,; A. Camus,

Stranac, Beckett, U očekivanju Godota)

- interpretacija pjesama po izboru (Ujević, Cesarić i Tadijanović)

- interpretacija pjesama iz čitanke (M. Balota, I. G. Kovačić)

- karakteristike egzistencijalizma, navesti predstavnike i najznačajnija djela ( A. Camus, J.P.

Sartre)

- interpretacija ulomaka iz čitanke ( Ionesco, Brecht, Sartre, Hemingway, Andrić)

DRUGA MODERNA

- interpretacija pjesama svakog pjesnika iz čitanke (S. Mihalić, I. Slamnig)

- interpretacija lektire ( R. Marinković, Ruke, Zagrljaj, Anđeo, Prah; A. Šoljan, Kratki izlet)


- interpretacija ulomaka iz čitanke ( S. Novak, V. Desnica)

21

POSTMODERNIZAM

- interpretacija ulomaka iz čitanke (I. Brešan, I. Aralica, N. Fabrio, P. Pavličić)

- interpretacija izborne lektire

JEZIK

Područje jezika provjerava se pismeno. Zadaće obuhvaćaju ove nastavne teme:

1. zadaća provjerava pravopis, uvod u leksikologiju i značenje riječi

2. raslojenost leksika, posuđenice, onomastiku, tvorbu riječi

3. leksikografiju i hrvatski jezik u XX. stoljeću

Učenikov uspjeh u pisanim provjerama u pravilu se (uz moguće iznimke) vrednuje kroz

postotke kako slijedi:

0 – 50 nedovoljan (1)

50 – 60 dovoljan (2)

60 – 80 dobar (3)

80 – 90 vrlo dobar (4)

90 – 100 odličan (5)

za ocjenu dovoljan

- djelomice usvojeni nastavni sadržaji

-prepoznaje i razlikuje jezičnu pojavu, ali ju vrlo rijetko uporabljuje

-naučene nastavne sadržaje djelomično pamti i reproducira, ali ih ne primjenjuje

-često griješi, ne uočava pogreške

-osjećaj za jezik nije dovoljno razvijen

-uočljiva je nesamostalnost u radu

- traži stalnu pomoć i prihvaća savjete

22

- vrlo rijetko piše domaće zadaće

-na nastavi je pažljiv i zapisuje u bilježnicu

za ocjenu dobar

- jezične sadržaje usvojio većim dijelom

- uočava jezičnu pojavu, točno definira, ali primjenjuje s pogreškama

- naučeno pamti i reproducira, ali ne redovito

- teže povezuje sadržaje unutar predmeta

- sposobnosti jezikoslovnoga mišljenja su na prosječnoj razini

- zanimanje za jezično područje je povremeno

- na satima je aktivnost promjenjiva

- rijetko uočava svoje i tuđe pogreške

- uz pomoć uočava i istražuje jezične pojave

- katkada zaboravlja domaće zadaće, a u napisanima ima pogrešaka

- prihvaća savjete za poboljšanje kvalitete rada

za ocjenu vrlo dobar

- s razumijevanjem i skoro u potpunosti usvaja jezične sadržaje

- naučene sadržaje primjenjuje većinom bez pogrešaka, daje naučene primjere

- pokazuje interes za nove jezične sadržaje, na satu sudjeluje u obradi

- ima razvijenu sposobnost analize i sinteze jezičnih pojava

- pokazuje samostalnost i odgovornost u istraživanju novih pojava

- uz poticaj istražuje jezične pojave i izvodi pravila koja uspješno primjenjuje

- redovito piše zadaće s malo pogrešaka

- često uočava i ispravlja svoje i tuđe jezične pogreške u usmenom i pisanom izrazu

23

- rado prihvaća savjete za poboljšanje kvalitete svoga rada

za ocjenu odličan

- nastavne sadržaje usvojio u potpunosti

- lako usvaja nove jezične sadržaje

- pokazuje izrazit interes za jezične sadržaje

- aktivan je na satu, sudjeluje u obradi novih sadržaja, daje primjedbe i vlastite primjere

- samostalno izvodi pravila, usvojeno znanje primjenjuje ispravno i točno u pisanom i

usmenom izražavanju

- razlikuje bitno od nebitnoga, uočava ključne pojmove

- uočava i ispravlja vlastite i tuđe pogreške

- točan i precizan u vježbama raščlambe i otklanjanja pogrešaka

- samostalno istražuje nove gramatičke pojave i izvodi pravilo

- redovito, samostalno i točno piše i rješava domaće zadaće

- temeljit, pedantan i savjestan, brine o vlastitom znanju i uspjehu, rado prihvaća savjete za

poboljšanje kvalitete svoga rada

- samostalno i samoinicijativno služi se dodatnim izvorima (gramatika, pravopis, rječnici,

internet...)

24

STRANI JEZICI

Na sastanku stručnog vijeća profesora stranih jezika, održanog 5. rujna 2016. dogovoreni su sljedeći kriteriji i elementi ocjenjivanja:

KRITERIJI I ELEMENTI OCJENJIVANJA

USMENO IZRAŽAVANJE: Ocjena u rubrici usmeno izražavanje proizlazi iz usvojenosti i razumijevanja obrađenih tema/cjelina i sadržaja i učenikove govorne aktivnosti (dijalog, dramatizacija, vođeno i samostalno izlaganje, verbalna reakcija na verbalni ili neverbalni poticaj i slično. i ne mora uvijek proizlaziti iz formalnog ispitivanja. Opis ocjena: Ocjena odličan : Učenik samostalno i bez poteškoća razumije govor sugovornika, izlaže na stranom jeziku, sudjeluje u i doprinosi diskusiji te donosi zaključke na određenu temu, reagira i odgovara na pitanja primjereno i upotrebljavajući usvojeni vokabular i strukture u širokom rasponu. Izgovor i izlaganje su jasni i tečni uz moguće manje pogreške, koje uglavnom primijeti i ispravlja sam. Pogreške ne utječu na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.

Ocjena vrlo dobar: Učenik samostalno i bez većih poteškoća razumije govor sugovornika, izlaže na stranom jeziku, sudjeluje u i doprinosi diskusiji te donosi zaključke na određenu temu, reagira na pitanja primjereno, no upotrebljavajući usvojeni vokabular i strukture u užem rasponu od odličnog učenika. Moguće su manje pogreške u upotrebi struktura koje ispravlja samostalno, ali nakon upozorenja nastavnika. Pogreške mogu ponekad utjecati na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.

Ocjena dobar: Učenik usmeno sudjeluje u interakciji sa sugovornikom na osnovu razumijevanja osnovnih informacija, izlaže uz pomoć pitanja i potpitanja, na pitanja odgovara kratko i pravilno, ali upotrebljavajući osnovni/jednostavni vokabular i strukture. Pogreške u upotrebi vokabulara i struktura mogu utjecati na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.

Ocjena dovoljan: Učenik razumije samo bit informacija iz sugovornikovog govora, razumije pitanja i na njih odgovara kratko i jednostavno, oslanjajući se na osnovni/jednostavni vokabular i strukture. Pogreške znatno utječu na razumijevanje poruke koja se željela prenijeti.

PISMENO IZRAŽAVANJE: U rubriku PISMENO IZRAŽAVANJE upisuju se ocjene iz slobodnog/vođenog sastavka odnosno određene tekstne vrste (uključujući i diktat) koja je usvojena i uvježbana na nastavi:

npr. oglas, razglednica, SMS, sažetak, pismo – službeno/neslužbeno, osvrt na knjigu/film, biografija, sastavak na (zadanu) temu i sl;

Ocjene se formiraju prema broju bodova ostvarenih za kratki sastavak odnosno duži pisani oblik odabrane tekstne vrste:PRVI STRANI JEZIK za izvršenje zadatka, koherenciju koheziju

25

uz odgovarajući opseg i točnost leksičko-strukturalnih obrazaca je ukupan broj bodova 20.DRUGI STRANI JEZIK za izvršenje zadatka uz odgovarajući opseg i točnost leksičko-strukturalnih obrazaca ukupan je broj bodova 15.

Postoci i ocjene:

Ocjena Postotak

dovoljan 60 -70%

dobar 71 – 80%

vrlo dobar 81 – 90%

odličan 91 – 100%

Ljestvice za ocjenjivanje kratkih i dužih pisanih oblika prikazane su na www.ncvvo.hr u AKTUALNOM Ispitnom katalogu ZA ISPTI MATURE ZA PRVI I DRUGI STRANI JEZIK , ODNOSNO OBJE RAZINE ISPITA.

PISANJE ESEJA SE NAJAVLJUJE SE UČENICIMA, NO NE UPISUJE SE U VREMENIK.

DOMAĆE ZADAĆE , kraći pisani uradci ( uključujući i diktat) koji proizlaze iz nastavnog sata mogu se bilježiti bodovima odnosno ocjenom u rubriku Bilješke o učeniku i srednja ocjena najmanje dvije tako prikupljene ocjene može se upisati u rubriku Pismeno izražavanje.

RAZUMIJEVANJE

Čitanje s razumijevanjem se provjerava testom objektivnog tipa i ispituje slijedeće podvještine:

A1/A2 razina – DRUGI STRANI JEZIK (početnici)

razumijevanje osnovnog smisla čitanog teksta

razumijevanje specifičnih informacija čitanog teksta

detaljno razumijevanje teksta (koherencija i kohezija)

detaljno razumijevanje teksta (leksički i strukturalni obrasci)

B1/B2 razini – PRVI STRANI JEZIK (nastavljači)

razumijevanje osnovnog smisla čitanog teksta

26

razumijevanje specifičnih informacija čitanog teksta

detaljno razumijevanje teksta (koherencija i kohezija)

detaljno razumijevanje teksta (leksički i/ili strukturalni obrasci)

uporabu prikladnih i točnih leksičkih i /ili strukturalnih obrazaca

Slušanje s razumijevanjem se provjerava testom objektivnog tipa i ispituje slijedeće podvještine:

B1/B2 (nastavljači)

razumijevanje glavnih misli i specifičnih informacija

razumijevanje specifičnih informacija

A1/A2 (početnici)

razumijevanje osnovnog smisla i bitnih informacija

Zadaci kojima se provjeravaju vještine čitanja i slušanja s razumijevanjem su zadaci povezivanja, zadaci višestrukog izbora, zadaci dopunjavanja.

Postoci i ocjene:

Ocjena Postotak

dovoljan 60 -70%

dobar 71 – 80%



Provjera ČITANJA I SLUŠANJA S RAZUMIJEVANJEM, AKO SE PIŠE ODVOJENO, najavljuje se učenicima, ali se ne upisuje u vremenik jer ne zahtijeva prethodnu pripremu.

JEZIČNE ZAKONITOSTI: U rubrici JEZIČNE ZAKONITOSTI vrednuju se usvojenost jezičnih sadržaja i struktura u okviru obrađenih sadržaja (kratke provjere objektivnog tipa koje se mogu provesti usmeno i/ili pismeno. Opis provjere jezičnih zakonitosti: Ocjena odličan:Učenik točno rješava zadatke iz poznavanja jezičnih zakonitosti i te pravilno upotrebljava gramatičke sadržaje bilo u usmenom ili pisanom izražavanju.

27

Ocjena vrlo dobar:Učenik uglavnom točno rješava zadatke iz poznavanja jezičnih zakonitosti te gramatičke sadržaje upotrebljava uglavnom pravilno bilo u usmenom ili pisanom izražavanju. Pogrešku može ispraviti sam, ako je odgovor usmen.

Ocjena dobar: Učenik je nesiguran u rješavanju zadataka iz poznavanja jezičnih zakonitosti te ih upotrebljava pogrešno. Pogrešku ne ispravlja ili je ispravlja uz pomoć, ako je odgovor usmen.

Ocjena dovoljan:Učenik pokazuje slabo znanje u poznavanju i primjeni jezičnih zakonitosti, griješi često i ne zna se ispraviti, ali poruka koju želi prenijeti je još uvijek razumljiva.

Tablični prikaz postotka uspješnosti pismene provjere jezičnih zakonitosti:

Ocjena Postotak

dovoljan 50 – 64%

dobar 65 – 79%



KRATKE PISANE PROVJERE (npr. formativna gramatika, provjera vokabulara i sl.) najavljuju se 5 dana prije pisanja. Ocjena proizlazi iz najmanje dvije takve istovrsne kratke provjere vođene u bilješkama.

NAPOMENE:

Pisane provjere provode se po vremeniku i sastoje se od provjere čitanja i/ili slušanja s razumijevanjem i jezičnih zakonitosti iz čega proizlaze dvije ocjene.

Pišu li se odvojeno, provjeru receptivnih vještina nije potrebno najavljivati jer ne iziskuju posebnu pripremu učenika.

Distribuciju i vrstu svih oblika pismenih provjera predviđa svaki nastavnik za svoj predmet.

Kriteriji ocjenjivanja su prilagodljivi uspješnosti učenika pojedinih razreda odnosno poštuju njihovu različitost i individualnost na razini općeg uspjeha grupe i prilagodljivi su svakoj aktualnoj situaciji u nastavnom procesu.

28

LATINSKI JEZIK

Zbog specifičnosti latinskog jezika predviđeni su elementi ocjenjivanja, različiti u odnosu na

druge strane jezike koji se uče u našoj školi. Elementi i kriteriji ocjenjivanja potvrđeni su

službeno na Državnom stručnom skupu za učitelje i nastavnike klasičnih jezika u Zadru

19.svibnja 2012. , pa će se oni koristiti od ove škol.godine na dalje i u našoj školi.

A.KRITERIJ VREDNOVANJA USMENOG ODGOVORA prema elementima

ocjenjivanja:

RAZUMIJEVANJE TEKSTA:

Prilikom vrednovanja razumijevanja teksta od učenika se očekuje da analizira tekst,uoči

odnose unutar teksta te da ga prevede.

Za ocjenu dovoljan: učenik prepoznaje funkcije u rečenici i imenuje odnose u rečenici,ali

prevodi samo uz nastavnikovo vođenje.

Za ocjenu dobar: učenik uočava funkcije u rečenici,razumije odnose u rečenici i samostalno

prevodi jednostavnije rečenice.

Za ocjenu vrlo dobar: učenik razlikuje funkcije u rečenici,razumije odnose u rečenici i

samostalno prevodi složenije rečenice.

Za ocjenu odličan: učenik samostalno razlikuje funkcije u rečenici,shvaća i povezuje odnose

u rečenici te uspješno prevodi tekstove.

GRAMATIKA :

Prilikom vrednovanja usvojenosti gramatičkih sadržaja od učenika se očekuje da ih razlikuje,

samostalno primjenjuje i preoblikuje.

Za ocjenu dovoljan: učenik može ponoviti i nabrojiti gramatička pravila, prepoznati

gramatičke oblike, ali treba nastavnikovo vođenje pri njihovoj primjeni.

Za ocjenu dobar: učenik razlikuje i točno opisuje gramatičke oblike,deklinira i konjugira

oblike po redu,no nije samostalan pri preoblikovanju gramatičkih oblika i rečeničnih

konstrukcija.

29

Za ocjenu vrlo dobar: učenik samostalno primjenjuje gramatička pravila,preoblikuje

gramatičke oblike,rečenične konstrukcije te sadržaje vezane uz sintaksu rečenice.

Za ocjenu odličan: učenik samostalno primjenjuje gramatička pravila,preoblikuje gramatičke

oblike i rečenične konstrukcije,razlikuje i povezuje sadržaje vezane uz sintaksu rečenice.

VOKABULAR :

Prilikom vrednovanja usvojenosti vokabulara od svakog se učenika očekuje da zna točno

navesti riječi u njihovom rječničkom obliku,antonime i sinonime,riječi istog korijena,kao i

etimologiju riječi.Ocjena ovisi o postotku usvojenosti vokabulara:

- za ocjenu dovoljan očekuje se da je učenik usvojio minimalno 51% zadanog vokabulara

- za ocjenu dobar minimalno 61%

- za ocjenu vrlo dobar minimalno 81%

- za ocjenu odličan minimalno 91%.

KULTURA I CIVILIZACIJA :

Prilikom vrednovanja usvojenosti sadržaja iz kulture i civilizacije od svakog se učenika

očekuje da zna sadržaje određene planom i programom. Ocjena ovisi o postotku usvojenosti

navedenih sadržaja.

B.KRITERIJ VREDNOVANJA ZA PISANE PROVJERE

Za pisane provjere predlažu se kriteriji u postotcima na sljedeći način:

- dovoljan – 50 – 63%

- dobar – 64 – 76%

- vrlo dobar – 77 – 90%

- odličan – 91 – 100%

Navedeni omjer može se u slučaju potrebe prilagoditi sveopćem uspjehu razrednog odjela.

U pisane provjere ubrajaju se:

a) školske zadaće ( jedna u 1.polugodištu, jedna u 2.polugodištu)

b) gramatičke pisane provjere ( jedna u 1.polugodištu, dvije u 2.polugodištu).

30

GLAZBENA UMJENOST

Dana 30. kolovoza 2013. g. održan je sastanak stručnog aktiva za predmet glazbena

umjetnost. Na sastanku su utvrđeni elementi i kriterij ocjenjivanja, s obzirom na ciljeve

predmeta. Dogovoreno je da se učenici ocjenjuju iz tri elementa – usvojenost nastavnih

sadržaja, poznavanje glazbene literature i samostalni rad i aktivnost.

Provjera usvojenosti nastavnih sadržaja može se vršiti usmenim ili pismenim putem.

• USVOJENOST NASTAVNIH SADRŽAJA (usmenim i pisanim načinom)

Učenik treba znati, odnosno moći:

1. opisati šum i ton te sastavnice tona

2. imenovati, opisati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela

3. opisati načine izvođenja glazbenoga djela

4. kronološki odrediti trajanje stilskih razdoblja s pripadajućim predstavnicima i razlikovati

glazbene stilske značajke

5. razlikovati specifičnosti građe glazbenih vrsta i oblika pojedinih stilskih razdoblja

6. usporediti programu i apsolutnu glazbu

7. razlikovati multimedijalne glazbene vrste

8. razlikovati i imenovati načine uglazbljivanja teksta

9. opisati razvoj tonske građe od srednjega vijeka do 20. stoljeća

10. usporediti slobodni atonalitet, dodekafoniju, serijalnu tehniku skladanja i aleatoriku

11. prepoznati i razlikovati načine bilježenja glazbe

12. povezati razvoj tehnologije i glazbe u 20. stoljeću

13. opisati razvoj hrvatske glazbe od srednjega vijeka do 20. stoljeća i usporediti s glazbenim

dostignućima u svijetu.

31

• POZNAVANJE GLAZBENE LITERATURE (analiza glazbenih primjera)

Učenik treba znati, odnosno moći:

1. slušno prepoznati i razlikovati šum i ton te sastavnice tona

2. slušno prepoznati, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela: izvođače

glazbenoga djela, izvođačke sastave, tempo, metar, ritam, dinamiku, melodiju,

harmoniju, glazbeni oblik i glazbeni slog

3. slušno prepoznati, imenovati i razlikovati načine izvođenja glazbenoga djela

4. razlikovati glazbene značajke pojedinih stilskih razdoblja i pripadajuće predstavnike

5. razlikovati specifičnosti građe glazbenih vrsta i oblika pojedinih stilskih razdoblja

6. razlikovati tehnike skladanja svakoga pojedinoga stilskoga razdoblja

7. razlikovati programu i apsolutnu glazbu

8. slušno prepoznati, razlikovati i imenovati načine uglazbljivanja teksta

9. slušno prepoznati i razlikovati vrste tonske građe od srednjega vijeka do 20. stoljeća.

• SAMOSTALNI RAD I AKTIVNOST

1. Pismeni osvrt na dva posjećena koncerta prema slobodnom izboru u polugodištu

(podrazumijeva se koncert klasične glazbe, jazz koncert, opera, opereta, mjuzikl ili

balet) ocjenjuje se ocjenom odličan (nije obavezno za svakog učenika).

2. Aktivno sudjelovanje na satu i samostalni radovi (npr. powerpoint prezentacije,

referati, izrada plakata, itd.) također se mogu ocjenjivati i ocjena se unosi u gore

navedenu rubriku.

UUSSMMEENNOO IISSPPIITTIIVVAANNJJEE::

- nakon obrađene cjeline vrši se individualna provjera usvojenog znanja iz glazbene

teorije, povijesti glazbe (usvojenost nastavnih sadržaja) i prepoznavanja i slušanja

glazbenih primjera s razumijevanjem (poznavanje glazbene literature)

- provodi se svaki sat (barem jedan učenik)

- pitanja su koncipirana prema težini i postavljaju se učeniku u skladu s ocjenom za

koju odgovara (2, 3, 4 ili 5)

- ukoliko je učeniku potrebno postavljati potpitanja, ocjena mu se može smanjiti (uz

obrazloženje)

32

- kod provjere znanja učenika veću važnost u kreiranju ocjene predstavlja slušanje,

prepoznavanje i analiza glazbenih primjera od poznavanja glazbene teorije i povijesti

glazbe

- tijekom ocjenjivanja glazbenih primjera prioritet je određivanje sastavnica glazbenog

djela, a ne prepoznavanje skladatelja i naziva skladbe

- prilikom usmenog ispitivanja učenik je također dužan pokazati i pribor za nastavu

(udžbenik i bilježnica), kao dokaz praćenja i sudjelovanja u nastavi

Kriteriji ocjenjivanja prema razinama znanja i kognitivnih procesa:

RAZINA ZNANJA RAZINA KOGNITIVNOG

PROCESA

OCJENA

Činjenično znanje Pamćenje Dovoljan (2)

Činjenično znanje Pamćenje s razumijevanjem Dobar (3)

Konceptualno znanje Razumijevanje i sposobnost

analize

Vrlo dobar (4)

Proceduralno znanje Sposobnost analize uz

primjenu i sintezu

Odličan (5)

PPIISSAANNAA PPRROOVVJJEERRAA ZZNNAANNJJAA::

-- vvrrššii ssee bbaarreemm jjeeddaann ppuutt uu ppoolluuggooddiiššttuu

-- ččeeššććee ssee pprroovvooddii uu rraazzrreeddiimmaa ss vveelliikkiimm bbrroojjeemm uuččeenniikkaa,, zzbboogg nneemmoogguuččnnoossttii ddaa ssee

uussmmeennoo iissppiittaa ssvvee uuččeenniikkee

-- ooccjjeennjjuujjuu ssee usvojenost nastavnih sadržaja i poznavanje glazbene literature

-- ooccjjeennaa uuččeenniikkaa oovviissii oo bbrroojjuu bbooddoovvaa kkoojjee jjee uuččeenniikk oossttvvaarriioo ttiijjeekkoomm ppiissmmeennee pprroovvjjeerree

zznnaannjjaa

postotak ocjena

91 – 100% Odličan

81 – 90% Vrlo dobar

71 – 80% Dobar

60 – 70 % Dovoljan

33

-- ttaakkoođđeerr jjee tteežžiiššttee nnaa sslluuššaannjjuu

-- ocjenjivanje poznavanja glazbene literature također se može vvrrššiittii nnaa nnaaččiinn ddaa ssee

ooddaabbeerree mmaannjjaa sskkuuppiinnaa uuččeenniikkaa kkoojjaa ććee bbiittii oocciijjeennjjeennaa ttaajj ssaatt

ZZAAKKLLJJUUČČIIVVAANNJJEE OOCCJJEENNAA::

Zaključna ocjena je najčešće srednja ocjena svih dobivenih ocjena u polugodištu ili u

školskoj godini.

Kada je riječ o prijelaznoj ocjeni (npr. 3,5), zaključna ocjena ne mora nužno biti

određena aritmetičkom sredinom.

U tom slučaju ocjenu određuje učenikov cjelokupni odnos prema radu tijekom cijele

školske godine. Ako je profesor zabilježio pozitivan napredak učenika (npr. trud,

upornost, bolje ocjene u odnosu na početak školske godine), ocjena će biti veća. Ako

je pak zabilježen negativan odnos prema predmetu i radu (npr. nedolično ponašanje,

učestalo neizvršavanje i izbjegavanje radnih obveza, prepisivanje za vrijeme pisane

provjere znanja i sl.), ocjena će biti manja.

CILJEVI PREDMETA:

Obrazovni:

- shvaćanje osnova povijesnog razvoja glazbene umjetnosti

Funkcionalni:

- razvijanje sposobnosti slušanja i uspoređivanja

- poticanje i razvoj osobnih i socijalnih kompetencija

Odgojni:

- osjetljivost na zapažanje stilskih razlika i njihovih estetskih vrijednosti

34

LIKOVNA UMJETNOST

ANALIZA 1 2 3 4 5

Elementi

likovnog jezika

i principa

kompozicije

prilikom

analize

djela

- Učenik

većinom ne

prepoznaje, ne

uspijeva

objasniti i ne

zna

interpretirati

elemente

likovnog

jezika i

principa

kompozicije

prilikom

analize djela

- Učenik

većinom

prepoznaje

temeljne

elemente

likovnog

jezika i

kompozicije,

ali samo

minimalno i

uz pomoć

nastavnika

uspijeva

objasniti i

interpretirati

elemente

likovnog

jezika i

kompozicije

- Učenik

solidno

prepoznaje,

objašnjava i

interpretira

elemente

likovnog

jezika i

principe

kompozicije

prilikom

analize djela.

- Uz manju

pomoć

nastavnika

primjenjuje

elemente

likovnog

jezika i

principe

kompozicije

- Učenik

samostalno i

vješto

prepoznaje ,

objašnjava i

interpretira

elemente

likovnog

jezika i

principe

kompozicije

prilikom

analize djela.

Uz manje

greške

primjenjuje

elemente

likovnog

jezika, a uz

manju pomoć

nastavnika

analizira

principe

kompozicije

- Učenik

samostalno i

vješto

prepoznaje,

objašnjava

.interpretira,

primjenjuje i

analizira

elemente

likovnog

jezika i

principe

kompozicije

prilikom

analize djela.

Analiza djela - Analiza se

više svodi na

površan opis

koji većinom

nije

prihvatljiv.

- Analiza se

svodi na

površan opis,

nedostaje

argumentacije

, a i opis je uz

- U analizi je

potrebna

pomoć

nastavnika,

analiza ima

više opisnosti

- Analiza je

logička i

većinom

argumentirana

, ali manje

detaljna.

- Analiza je

logička,

argumentirana

, detaljna i

originalna

35

- Ne uspijeva

analizirati

djelo ni uz

pomoć

nastavnika.

- Nema

argumentacije

niti logičnog

slijeda

pomoć

nastavnika

od analize, a i

povremeno

mu nedostaje

argumentacije

i logičkog

slijeda

Analiza je

kompleksna,

ali manje

originalna. Za

detaljniju

analizu

potrebna su

potpitanja

nastavnika

Grafički

prikaz

- Uspijeva uz

pomoć

nastavnika

samo

minimalno

grafički

prikazati

temu, tehniku,

elemente

forme,

elemente

oblikovanja i

kompozicijske

elemente

- Uspijeva

djelomično i

uz veću

pomoć

nastavnika

grafički

prikazati

temu, tehniku,

elemente

forme,

elemente

oblikovanja i

kompozicijske

elemente

- Uspijeva

većinom i uz

pomoć

nastavnika

grafički

prikazati

temu, tehniku,

elemente

forme,

elemente

oblikovanja i

kompozicijske

elemente

- Uz manje

greške

uspijeva

grafički

prikazati

temu, tehniku,

elemente

forme,

elemente

oblikovanja i

kompozicijske

elemente

- Samostalno

grafički

prikazuje

temu, tehniku,

elemente

forme,

elemente

oblikovanja i

kompozicijske

elemente

Opisivanje,

tumačenje,

svrstavanje,

usporedba

djela prema

kompozicijski

m

- Niti uz

pomoć

nastavnika ne

može većinom

točno opisati i

tumačiti djelo

prema

kompozicijski

m

elementima,

- Uspijeva sa

čestim

greškama

opisati djela

djelo prema

kompozicijski

m

elementima,

elementima

likovnog

- Uspijeva s

manjim

greškama

opisati i

tumačiti djela

prema

kompozicijski

m

elementima,

elementima

- Učenik

samostalno

opisuje i

tumači djela

prema

kompozicijski

m

elementima,

elementima

likovnog

- Učenik

samostalno

opisuje,

tumači,

svrstava i

uspoređuje

djela prema

kompozicijski

m

elementima,

36

elementima i

elementima

likovnog jezika

te prema

stilskim

karakteristika

ma

elementima

likovnog

jezika te

prema

stilskim

karakteristika

ma

jezika, ali niti

uz pomoć

nastavnika ne

uspijeva

tumačiti,

svrstati ili

usporediti

djela prema

kompozicijski

m

elementima,

elementima

likovnog

jezika te

prema

stilskim

karakteristika

ma

likovnog

jezika, ali

samo uz

pomoć

nastavnika

uspijeva

svrstati ili

usporediti

djela prema

kompozicijski

m

elementima,

elementima

likovnog

jezika te

prema

stilskim

karakteristika

ma

jezika. Uz

manje

pogreške

uspijeva

svrstati ili

usporediti

djela prema

kompozicijski

m

elementima,

elementima

likovnog

jezika te

prema

stilskim

karakteristika

ma

elementima

likovnog

jezika te

prema

stilskim

karakteristika

ma

^ - Pravi jako

puno

pogrešaka i

propusta te se

služi više

natuknicama

- U manjem

dijelu se služi

natuknicama i

povremeno

pokazuje

površnost

- U manjoj

mjeri potrebna

pomoć

nastavnika

- učenik

uočava,

promišlja i

rješava

probleme

vezane uz

nastavne

sadržaje,

sposoban je

sagledavati

problem iz

različitih

pozicija, dati

vlastitu

37

prosudbu i

kritički osvrt

na ponuđena

rješenja, te

jasno

obrazložiti

svoje tvrdnje

- usvojeno

znanje i

principe

analize vješto

primjenjuje i

na nove

primjere

ZNANJE 1 2 3 4 5

VIZUALNI

JEZIK

- ne

prepoznaje

većinu

pojmova

vizualnog

jezika

- prepoznaje

osnovne

pojmove

vizualnog

jezika, ali

samo

minimalno i

uz pomoć

nastavnika

može

objasniti i

primijeniti

temeljne

pojmove

vizualnog

- učenik

solidno

prepoznaje

pojmove

vizualnog

jezika, uz

manju

pomoć

nastavnika

primjenjuje

pojmove

vizualnog

jezika, ali

nije potpuno

samostalan i

- učenik

samostalno

prepoznaje,

objašnjava i

primjenjuje

pojmove

vizualnog

jezika. Uz

manju pomoć

nastavnika

povezuje,

pojašnjava,

razlikuje

pojmove

vizualnog

- Vješto i

samostalno

prepoznaje,

objašnjava,

primjenjuje,

povezuje,

pojašnjava,

razlikuje

pojmove

vizualnog

jezika

38

jezika treba pomoć

prilikom

povezivanja,

pojašnjenja i

razlikovanja

pojmova

vizualnog

jezika

jezika

STILSKE

KARAKTERISTI

KE

POJEDINOG

RAZDOBLJA

- ne

prepoznaje

većinu

stilskih

karakteristi

ka

pojedinog

razdoblja ili

stila

- u većini

slučajeva ne

prepoznaje

stil ili

razdoblje

kojem djelo

pripada

- analizu

stila ne

izvodi niti

uz pomoć

nastavnika

- prepoznaje

i imenuje

većinu

stilskih

karakteristik

a pojedinih

razdoblja ili

stila, ali

minimalno i

uz veću

pomoć

nastavnika

može

odrediti,

objasniti i

pojasniti

stilske

karakteristik

e pojedinih

razdoblja ili

stila

- učenik

solidno

prepoznaje,

imenuje

stilske

karakteristik

e pojedinih

razdoblja ili

stilova, ali

nije potpuno

samostalan u

objašnjavanj

u,

određivanju

stilskih

karakteristik

a pojedinih

razdoblja ili

stilova

-veću pomoć

nastavnika

treba u

povezivanju,

razlikovanju

, pojašnjenju

- učenik

samostalno i

vješto

prepoznaje,

imenuje,

objašnjava i

primjenjuje

stilske

karakteristike

pojedinog

razdoblja ili

stila. Uz

manju pomoć

nastavnika

povezuje,

razlikuje,

uspoređuje i

analizira

stilske

karakteristike

pojedinog

razdoblja ili

stila.

- Vješto i

samostalno

prepoznaje,

imenuje,

objašnjava,

primjenjuje,

povezuje,

razlikuje,

pojašnjava,

uspoređuje,

analizira

stilske

karakteristi

ke

pojedinog

razdoblja ili

stila

39

te usporedbi

i analizi

stilskih

karakteristik

a pojedinih

razdoblja ili

stilova

DJELA I AUTORI - ne

prepoznaje

ili ne zna

imenovati

većinu

likovnih

primjera i

autora

- prepoznaje

većinu

likovnih

primjera, ali

često griješi

u navođenju

imena

autora.

- ni uz

pomoć

nastavnika

ne može

povezati

likovne

primjere i

autora s

razdobljem i

stilom

- učenik

solidno

prepoznaje i

imenuje

djela i uz

manje

pogreške

imenuje

autore djela,

ali treba

pomoć

nastavnika

kod

usporedbe

likovnih

primjera ili

autora te

povezivanje

likovnih

primjera ili

autora s

razdobljima

i stilovima

- Učenik

samostalno

prepoznaje i

imenuje djela

i autore, ali

mu je

potrebna

manja pomoć

prilikom

usporedbe

primjera ili

autora te

povezivanju

likovnog

primjera ili

autora s

razdobljem ili

stilom

- Vješto i

samostalno

prepoznaje,

imenuje,

uspoređuje

likovne

primjera i

autore, te

povezuje

likovne

primjere i

autore s

razdobljima

i stilovima

40

POVIJESNI I

DRUŠTVENI

ASPEKT

NASTANKA

STILA

- minimalno

prepoznaje

povijesne i

društvene

aspekte

nastanka

određenog

stila

- djelomično

prepoznavan

je povijesnog

i društvenog

aspekta

nastanka

određenog

stila.

- bez veće

pomoći

nastavnika,

ne može

objasniti i

interpretirat

i povijesne i

društvene

aspekte

nastanka

određenog

stila

l - učenik

solidno

prepoznaje i

određuje

povijesne i

društvene

aspekte

nastanka

određenog

stila, uz

malu pomoć

nastavnika

objašnjava,

interpretira,

određuje

društvene

aspekte

nastanka

određenog

stila, a uz

veću pomoć

nastavnika

uspoređuje,

povezuje i

pojašnjava

povijesne i

društvene

aspekte

nastanka

određenog

stila

- Učenik

samostalno

prepoznaje,

određuje,

objašnjava,

interpretira,

određuje

povijesni i

društveni

aspekt

nastanka

određenog

stila, ali

usporedbu,

povezivanje i

pojašnjenje

povijesnih i

društvenih

aspekata

nastanka

određenog

stila izvodi uz

manju pomoć

nastavnika

- Vješto i

samostalno

prepoznaje,

objašnjava,

interpretira,

određuje,

uspoređuje,

povezuje,

pojašnjava

povijesne i

društvene

aspekte

nastanka

određenog

stila

41

OSTALO - nije

ovladao

gradivom

- treba

stalnu

pomoć

nastavnika

- u

odgovorima

na osnove

gradiva

pravi

mnoštvo

pogrešaka i

propusta.

- u većem

dijelu

prezentacije

gradiva služi

se

natuknicama

- ponekad

povezuje

novostečeno

znanje s već

stečenim

- nije siguran

u

razlikovanju

bitnog i

nebitnog

- u manjem

dijelu

prezentacije

znanja služi

se

natuknicama

- Učenik je

jasan i rijetko

griješi u

davanju i

argumentiran

ju odgovora.

Struktura i

organizacija

odgovora

pokazuje da

razlikuje

bitno od

nebitnoga

- U manjoj

mjeri

potrebna je

pomoć

nastavnika

- Povezuje

novostečeno

znanje s već

stečenim

- Jasno daje

i

argumentira

odgovore,

dobro

povezuje

nastavne

jedinice,

vješto

razlikuje

bitno od

nebitnoga,

prepoznaje i

izdvaja

ključne

pojmove i

probleme

AKTIVNOST 1 2 3 4 5

ODNOS

PREMA

RADU

- ne

pokazuje ni

minimalan

interes i

zalaganje

na nastavi

- pokazuje

minimalan

interes i

zalaganje na

nastavi i to

samo na

- o temama o

likovnoj

umjetnosti

razgovara malo

i samo na

poticaj

- većinom

aktivan i

zainteresiran na

nastavi.

- O većem

broju tema

- na nastavi

aktivan,

diskutira,

postavlja

pitanja na

zadanu temu,

42

- zadane

zadatke ne

ispunjava

izričit poticaj

nastavnika

nastavnika

- Slabija

aktivnost u

diskusijama

razgovara i

sudjeluje u

diskusijama

istraživački

raspoložen,

donosi

materijale

vezane uz

nastavne

sadržaje

RADNA

DISCIPLINA

- nemaran

je na satu,

- ne

izvršava

zadatke u

zadanom

roku

- zadane

zadatke

morao bi puno

savjesnije i

odgovornije

obavljati

- često

izbjegava

nastavu

- korektno

ispunjava

obveze, u

zadanom roku,

ali bez

naročitog

poleta

- savjesno,

temeljito i

odgovorno

obavlja svoje

obveze

- savjesno,

temeljito i

odgovorno

obavlja svoje

obveze

POSJET

IZLOŽBAMA

- nikada ili

rijetko

odlazi na

izložbe

- zadane

zadatke

morao bi puno

savjesnije i

odgovornije

obavljati

- korektno

ispunjava

obveze, u

zadanom roku,

ali bez

naročitog

poleta

- savjesno,

temeljito i

odgovorno

obavlja svoje

obveze

- savjesno,

temeljito i

odgovorno

obavlja svoje

obveze

43

PSIHOLOGIJA

ELEMENTI OCJE

NA

Kriterij ocjenjivanja Pravila i opaske

5 88%

4 75%

3 63%

PISA

NA

PR

OV

JER

A

2 50%

Tijekom školske godine

pišu se od tri do četiri

provjere nakon obrađenih

cjelina. Provjerava se

teorija (podjele, činjenice i

definicije) kao i sposobnost

korištenja znanja (na

primjerima iz života). U

dogovoru s učenicima

moguće je upisati dvije

ocjene (usvojenost i

razumijevanje)

5 Učenik samostalno, s lakoćom i

u potpunosti iznosi činjenice,

odvaja bitno od nebitnog;

povezuje znanja uz adekvatno

korištenje stručnih pojmova

4 Polako, bez pomoći nastavnika

iznosi bitne činjenice . Gotovo

u potpunosti je u stanju odvojiti

bitno od nebitnog. Učenik može

prepoznati sličnosti i razlike

zadanih pojmova. Iznosi

naučene primjere, a rjeđe

vlastite primjere.

USVOJENOS

T

SADRŽAJA

(uključuje

usmena ili

pismena

provjeravanja

)

USM

ENA

PR

OV

JER

A

3 Učenik uz pomoć nastavnika

reproducira činjenice, većim

Učenik se može sam javiti

za odgovaranje

Dozvoljena je jedna isprika

u polugodištu

Učeniku se postavlja pet do

deset pitanja.

Ocjenjuje se usvojenost

činjenica i razumijevanje.

44

dijelom je usvojio gradivo.

Djelomično razumije gradivo.

Primjere postavlja uz pomoć

nastavnika

2 Znanje nepotpuno, s greškama,

odgovore daje kroz dosjećanje.

Učenik zna definirati pojmove,

ali ne zna primijeniti činjenično

znanje

1 Učenik ne pokazuje osnove

činjeničnog znanja, ne razumije

osnovne pojmove

5 pokazuje izraziti trud i

zalaganje (redovito piše

domaće zadaće, javlja se na

satu

4 učenik pokazuje trud i

zalaganje

3 učenik pokazuje minimalni trud

i zalaganje uz poticanje od

strane nastavnika

2 učenik radi bez osobitog

zalaganja i nije dosljedan u

obavljanju svojih obveza

RAZUMIJEVANJE/A

KTIVNOST

1 učenik ne pokazuje interes i ne

obavlja dogovorene obveze,

ometa nastavni proces, ne piše

domaće zadaće i nema

bilježnicu, ne prati nastavu

uključuje domaće zadaće,

samostalne radove,

referate i seminarske

radove, aktivnost na satu i

razumijevanje sadržaja,

radna disciplina te

povremeno i drugu ocjenu

iz testa koja mjeri

razumijevanje.

45

Zaključivanje ocjena : ocjena se zaključuje na temelju svih ocjena dobivenih tijekom

godine. Veću važnost imaju ocjene koje se odnose na usvojenost i razumijevanje sadržaja , a

manju važnost ocjene iz rubrike ostali oblici rada. Zadnji nastavni sat nije namijenjen za

ispitivanje već za zaključivanje ocjena.

46

LOGIKA I FILOZOFIJA

Logika


- usvajanje (teoretska znanja)

- primjena (vježbe i zadaci)

Filozofija


- usvajanje (teoretska znanja)

- analiza filozofskog teksta (razumijevanje originalnih filozofskih izvoda i argumenata)

- filozofski rječnik (poznavanje filozofske terminologije i načina njezine upotrebe)

Kriteriji ocjenjivanja:

- dovoljan - učenik može i treba postići više te se očekuje bolji uspjeh i dodatni napor;

učenikovo postignuće zadovoljava minimum (50 % od maksimuma)

- dobar - učenikovo postignuće zadovoljava, jer je napravio ono što je uglavnom opisano u

obrazovnom standardu za nastavni predmet

- vrlo dobar - ispitni rezultat nadmašuje očekivanja i učenik se ističe kvalitetom rada i

uloženim naporom

- odličan / izvrstan - učenik se ističe originalnošću, kvalitetom rada i uloženim naporom

- nedovoljan - učenik ne postiže minimum obrazovnih postignuća

47

SOCIOLOGIJA I POLITIKA I GOSPODARSTVO

ELEMENTI OCJENJIVANJA - usvojenost sadržaja

- razumijevanje / aktivnost (primjena usvojenih sadržaja)

USVOJENOST SADRŽAJA

odličan (5) - učenik jasno i u potpunosti samostalno iznosi činjenice, odvaja bitno od

nebitnog, povezuje znanja stečena u drugim predmetima, adekvatno koristi stručne

pojmove i kreativan je u interpretaciji;

vrlo dobar (4) - učenik bez pomoći nastavnika iznosi bitne činjenice gotovo u

potpunosti, sposoban je odvojiti bitno od nebitnog;

dobar (3) - učenik je većim dijelom usvojio nastavne sadržaje i uz pomoć nastavnika

reproducira činjenice;

dovoljan (2) - učenik reproducira nastavne sadržaje kroz dosjećanje, uz pogreške i

nepotpune odgovore;

PRIMJENA USVOJENIH SADRŽAJA

odličan (5) - učenik razumije pravila i zakonitosti, primjenjuje stečena znanja u novoj

situaciji, s lakoćom uspostavlja uzročno-posljedične veze i koristi vlastite primjere,

konstantno komunicira i aktivno sudjeluje u stvaranju pozitivnog ozračja u razredu;

vrlo dobar (4) - učenik teže uočava uzročno-posljedične veze i koristi već naučene

primjere, pokazuje interes za sudjelovanje u nastavnom procesu;

dobar(3) - učenik djelomično razumije gradivo, a uzročno-posljedične veze uočava

tek uz pomoć nastavnika, povremeno komunicira i sudjeluje u nastavnom procesu;

dovoljan (2) - učenik ne povezuje pravila i zakonitosti te nije u stanju navesti primjere

za naučeno; ne sudjeluje u nastavi osim ako se to od njega izričito ne zatraži;

48

PISMENI ISPIT : bodovi

50% - 60% bodova -- dovoljan (2)

61% - 75% bodova -- dobar (3)

76% - 89% bodova -- vrlo dobar (4)

90% - 100% bodova -- odličan (5)

49

POVIJEST

50

51

GEOGRAFIJA

ELEMENTI OCJENJIVANJA:

1. USVOJENOST NASTAVNIH SADRŽAJA – način ispitivanja UNS – usmeno

izražavanje

2. RAZUMIJEVANJE NASTAVNIH SADRŽAJA – primjena znanja i načini provjere;

samostalni radovi, kreativni radovi, zemljovidi

3. UPORABA KARTE – praktična primjena naučenog gradiva

4. DOMAĆA ZADAĆA – samostalna izrada zemljovida određenih dijelova svijeta:

- karta svijeta

- karte kontinenata

- tematske karte RH

OPISANA I BROJČANA VRIJEDNOST OCJENE:

- ocjenu odličan može dobiti učenik koji je u potpunosti i s razumijevanjem usvojio više

od 90% sadržaja predviđenih nastavnim programom. Učenik usvojenim znanjem

razumije i kritički komentira uzročno – posljedične odnose prirodnih i društvenih

procesa, te poznaje korelaciju geografije s ostalim znanostima

- ocjenu vrlo dobar može dobiti učenik koji je usvojio sadržaje predviđene programom

od 75-89%, te ih izlaže reproduktivno uz pomoć nastavnika

- za ocjenu dobar učenik treba usvojiti od 60-75% nastavnih sadržaja (samo) na

reproduktivnoj razini

- ocjenu dovoljan može dobiti učenik koji je usvojio programske sadržaje na razini

prepoznavanja tj., poznaje uglavnom temeljne činjenice sadržaja (50-59%)

- učenik koji nije udovoljio zahtjevima za ocjenu dovoljan dobiti će ocjenu nedovoljan

STRATEGIJA OCJENJIVANJA

Rezultati usvojenog nastavnog sadržaja provjeravaju se postavljanjem pitanja koja su poznata

učenicima.

Svaki učenik usmeno odgovara po dva puta u svakom polugodištu.

Učenik se može sam javiti za odgovaranje.

52

Ako nema učenika koji žele odgovarati nastavnik odabire slučajnim odabirom (otvaranjem

imenika).

Učenik koji ometa nastavu odgovara usmeno.

(Programom) Nastavnim planom je predviđeno vrijeme tj., satovi na kojima odgovara više

učenika koje određuje profesor.

Pismene provjere nisu obvezatne (dogovoreno sa savjetnikom iz MZOS).

Osim ocjene iz usmenog, učenici su ocjenjeni s dvije ocjene iz domaćih zadaća u svakom

polugodištu (crtanje zemljovida pojedinih dijelova svijeta).

Osim crtanja zemljovida ocjenjuje se kartografska pismenost i uporaba zemljovida, analiza

sadržaja i vještina logičkog razmišljanja.

Vrlo je važno i poticajno ocjenjivanje zalaganja učenika na satu, osobito ako dobro povezuje

već usvojene sadržaje s novima.

Učenik može ispraviti ocjenu kojom nije zadovoljan, u dogovoru s nastavnikom tj., da li će

ispravljati nastavnu cjelinu ili cijelo polugodište.

Kod zaključivanja ocjene uzimaju se u obzir svi navedeni oblici sudjelovanja u nastavi.

53

MATEMATIKA

Na osnovu članka 3., stavka II, te članka 12., stavka II i III, Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Stručni aktiv matematike donosi načine, postupke i elemente vrednovanja učeničkih kompetencija za predmet matematika.

Smjernice sastavljanju bili su Nacionalni kurikulum i Ispitni katalog za državnu maturu, radi usklađivanja odgojno-obrazovnih ciljeva i očekivanih učeničkih postignuća.

Stupanj usvojenosti znanja izražava se uobičajenim brojčanim ocjenama od 1 do 5.

1. ELEMENTI VREDNOVANJA

Elementi vrednovanja su: usvojenost nastavnih sadržaja, razumijevanje i aktivnost. Elementi se mogu provjeravati pisanim ili usmenim putem.

1.1. Usvojenost nastavnih sadržaja

Ovaj element ocjenjuje učenikovo:

- znanje i razumijevanje matematičkih pojmova (označiti, izreći i definirati pojmove, objasniti i koristiti formule i simbole)

- znanje o postupcima (obrazložiti korake u postupku, pouzdano i učinkovito izvršavati postupke, provjeriti rezultate postupaka, prepoznati točne i netočne postupke)

- sposobnost matematičkog prikazivanja i komunikacije (izraziti matematičke ideje, rezultate i znanje usmeno, pisano ili vizualno, upotrijebiti matematički riječnik i oznake, koristiti modele, dijagrame i simbole za prikaz pojmova, prelaziti iz jednog načina prikaza u drugi (tablica-graf), raditi u skupinama ili u paru)

1.2. Razumijevanje

Ovaj element ocjenjuje učenikovu:

- sposobnost rješavanja problema i matematičko modeliranje (primijeniti razne strategije za rješavanje problema, riješiti problem, interpretirati rješenja, postaviti problem)

- sposobnost matematičkog zaključivanja (induktivno zaključivati, prepoznati zakonitosti i formirati pretpostavke, deduktivno zaključivati, analizirati situacije, dokazati)

- sposobnost povezivanja i klasificiranja (povezati matematiku s vlastitim iskustvom, uočiti primjenu u svakodnevnom životu, usporediti, grupirati i klasificirati objekte prema zadanom kriteriju)

54

1.3. Aktivnost

Ocjenjuju se zapažanja o radu učenika, zalaganje na satu, ometanje nastave, redovito nošenje pribora, pisanje domaće zadaće i slično. Navedeno se može opisati riječima ili bilježiti znakovima +/- u rubriku bilješki. Na temelju rubrike bilješki profesor može donijeti ocjenu o učenikovom odnosu prema radu, tj. aktivnosti.

2. NAČINI VREDNOVANJA

2.1. Usmeno ispitivanje

Može se provoditi svaki sat i bez najave. Pod usmenim odgovaranjem ne podrazumijevamo samo odgovaranje „pred pločom“, već se dio učenika može ocijeniti i kontinuiranim praćenjem.

Prilikom usmenog ispitivanja vrijede sljedeći kriteriji:

nedovoljan (1) - učenik ne poznaje pojmove, simbole, poučke, grafove

- nema teorijska obrazloženja rada

- ne reproducira naučeno u izvornom obliku

- ne izvodi točno najjednostavnije operacije i ne rješava zadatke ni uz

pomoć

- ne zna primijeniti postupke, niti ih razumije, ne provjerava rješenja

- ne uočava pogreške i ne zna ih ispraviti

dovoljan (2) - djelomično poznaje matematičke poučke i pravila i primjenjuje ih uz

pomoć

- teorijska obrazloženja rada nisu potpuna ili nisu precizna, ne koristi

matematičku terminologiju

- u stanju je riješiti osnovne zadatke, spor je u rješavanju zadataka,

postupke zna djelomično objasniti

- rijetko provjerava rješenja

- uočava greške uz pomoć i uz pomoć ih ispravlja

55

dobar (3) - učenik poznaje većinu pojmova, simbola, poučaka i grafova

- samostalno rješava srednje teške zadatke, sporiji je u rješavanju

- uz pomoć nastavnika povezuje staro i novo gradivo

- objašnjenja su odgovarajuća ali nepotpuna i nesigurna, rijetko koristi


- uočava pogrešku uz pomoć i samostalno ju ispravlja

- povremeno provjerava rješenja

vrlo dobar (4) - učenik poznaje pojmove, simbole, poučke i grafove i primjenjuje ih uz

manju pomoć

- teorijska obrazloženja rada su točna i precizna, ponekad koristi


- probleme rješava uglavnom samostalno birajući najbolje strategije i

uglavnom točno, snalazi se i s težim zadacima, ali uz pomoć

- poznate postupke uspješno primjenjuje u poznatim situacijama

- prepoznaje osnovne matematičke ideje u novim situacijama i

samostalno povezuje novo i staro gradivo

- samostalno provjerava rješenja i ispravlja pogreške,

odličan (5)

- učenik poznaje pojmove, simbole, poučke i grafove

- teorijska obrazloženja rada su točna i precizna

- samostalno rješava netipske i problemske zadatke birajući postupak koji

najviše odgovara zadatku, koristi matematičku terminologiju

- primjenjuje naučeno u složenim situacijama i prepoznaje osnovne

matematičke ideje u novim situacijama

- procjenjuje valjanost ideja i dobivenih rezultata

- bira najjednostavnije načine računanja i rješenja su točna

- rješenja provjerava na više načina

56

2.2. Pisane provjere znanja

Razlikujemo pisane provjere u trajanju duljem od 15 min i kratke pisane provjere u trajanju do 15 min.

U pravilu za pisane provjere znanja vrijede sljedeći kriteriji:

0 44% nedovoljan45 59% dovoljan60 74% dobar75 89% vrlo dobar90 100% odličan

Pisane provjere znanja

Provode se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja.

Učenik ima pravo pisati ispravak koji se ne ubraja u početni planirani broj pisanih provjera. Pokušaj prijevare na provjeri znanja implicira oduzimanje ispita i pedagošku mjeru. Pod prijevarama prilikom provjera znanja podrazumijeva se prepisivanje na pisanim provjerama znanja, došaptavanje, upotreba nedopuštenih elektroničkih naprava i šalabahtera.

U slučaju neočekivanog rezultata, pisana provjera se ponavlja u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju. Nedovoljna ocjena učenika nije neočekivani rezultat ako je održan dovoljan broj sati vježbe u skladu s uočenim mogućnostima učenika u razredu, a učenik nije uložio dovoljno truda u svladavanju postavljenih zadataka (nije pratio na satu, nije vodio bilješke, nije pisao domaće zadaće, ometao je redovni rad profesora i učenika i sl.). Zbog razlike u složenosti pojedinih nastavnih cjelina, moguće su i razlike u postignutim rezultatima provjera znanja.

Kratke pisane provjere znanja

Najavljuju se 5 dana prije provedbe i provjeravaju uglavnom zadatke iz domaće zadaće i usvojenost nastavnih sadržaja. Od pisanih provjera znanja razlikuju se opsegom nastavnih sadržaja. Kratke pisane provjere znanja upisuju se u rubriku bilješki. Ocjena iz elementa usvojenosti donosi se na temelju ukupnog broja bodova dvije kratke pisane provjere ili kombinirano usmenim ispitivanjem.

2.3. Grupni rad, rad u paru, individualni rad

Osim znanja i usvojenosti nastavnih sadržaja provjerava sposobnost komuniciranja u skupinama, sposobnost objašnjavanja, suradnje, brzine, točnosti i preciznosti. Ne mora se najaviti, a učenici mogu koristiti sva nastavna sredstva. Ocjena se donosi na temelju broja točno riješenih zadataka, usmenih odgovora i, za grupni rad, stupnja suradnje.

57

3. ZAKLJUČNA OCJENA

Zaključna ocjena je rezultat ukupnog procesa vrednovanja tijekom nastavne godine i izvodi se temeljem elemenata vrednovanja. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena u rubrici po elementima, već se gledaju i bilješke koje profesor upisuje u rubriku bilježaka.

Ukoliko učenik ima dvije ili više cjelina ocijenjene nedovoljnim, zaključna ocjena je nedovoljan. Ukoliko učenik ima jednu nedovoljno ocijenjenu cjelinu, tada je zaključna ocjena pozitivna.

S načinom ocjenjivanja i zaključivanja ocjena učenici su upoznati na prvom nastavnom satu u školskoj godini. Zaključivanje ocjena je u skladu s Pravilnikom o ocjenjivanju.

Profesori provode vrednovanje transparentno, javno i kontinuirano.

58

FIZIKA

dovoljan (2) dobar (3) vrlo dobar (4) odličan (5)

USVOJENOST

NASTAVNIH

SADRŽAJA

Učenik poznaje

osnovne fizikalne

pojmove, zakone i

fizikalne jedinice.

Učenik griješi, ali uz

pomoć nastavnika

dođe do ispravnog

odgovora.

(od 40%-55%

riješenih problemskih

situacija)

Učenik poznaje

sve fizikalne

pojmove, zakone

i fizikalne

jedinice.

(od 56%-70%

riješenih

problemskih

zadataka)

Učenik razumije

fizikalne pojave,

zakone i teorije i

obrazlaže uzročno-

posljedične veze uz

povremenu pomoć

nastavnika. (od

71%-85% riješenih

problemskih

zadataka)

Učenik

potpuno

samostalno

fizikalno i

matematički

interpretira

fizikalne

pojave, zakone

i teorije i

obrazlaže

uzročno-

posljedične

veze, te

primjenjuje

fizikalne

sadržaje u

novim

situacijama.

(od 86%-

100%

riješenih

problemskih

zadataka)

ELEM

ENTI

OC

JEN

JIV

AN

JA

PRIMJENA

ZNANJA

Učenik rješava

najjednostavnije

zadatke. Uz manju

pomoć daje ispravne

odgovore.

Učenik

samostalno

rješava poznate

probleme.

(od 56%-70%

Učenik, uz pomoć

nastavnika, rješava

nove problemske

situacije.

(od 71%-85%

Učenik

samostalno i

točno rješava

problemske

situacije.

59

(do 40%-55%

riješenih točnih

odgovora)

riješenih

problemskih

zadataka)

riješenih

problemskih

zadataka)

(od 86%-

100%

riješenih

problemskih

zadataka)

AKTIVNOST

Učenik rijetko

izrađuje domaću

zadaću, nepotpuno i s

greškama, na nastavi

se čini

nezainteresiran,

uglavnom se ne

uključuje u rasprave,

kasni s izradom

samostalnog/praktičn

og rada, samostalni

radovi su oskudni i

neprikladni.

Učenik uglavnom

izrađuje domaće

zadaće, ali su

često nepotpune

ili s greškama, na

nastavi se čini

nedovoljno

zainteresiran, ali

se ponekad

uključi u

raspravu,

samostalne/prakti

čne radove

izrađuje na

vrijeme, ali

površno, također

su i njegove

prezentacije ili

posteri načinjeni

površno.

Učenik redovito

izrađuje domaće

zadaće, trudi se i

rijetko griješi, na

nastavi je

zainteresiran,

uključuje se u

rasprave, kometira i

postavlja pitanja,

samostalne/praktičn

e radove izrađuje

korektno, na

vrijeme, a i

prezentacije ili

posteri su

pregledni, točni i

uočava se uloženi

trud.

Učenik

redovito

izrađuje

domaće

zadaće,

izrazito se

trudi i vrlo

rijetko griješi,

na

nastavi je

zainteresiran,

uključuje se u

rasprave,

komentira i

postavlja

pitanja.

60

KEMIJA I BIOLOGIJA

KEMIJA

-za dovoljan(2)-potrebno je poznavanje osnovnih kemijskih pojmova i zakonitosti

-za dobar(3)-još i rješavanje jednostavnih tipova zadataka

-za vrlo dobar(4)-samostalno rješavanje i povezivanje teoretskih i praktičnih zadataka

-za odličan(5)-uz sve navedeno i samostalno rješavanje problemskih zadataka

BIOLOGIJA

-za dovoljan(2)-potrebno je poznavanje osnovnih bioloških pojmova

-za dobar(3)-povezivanje bioloških pojmova i sadržaja

-za vrlo dobar(4)-samostalno povezivanje gradiva i rješavanje jednostavnih problemskih

zadataka

-za odličan(5)-uz sve navedeno samostalno donošenje zaključaka, te rješavanje problemskih

zadataka

61

INFORMATIKA

1. Usvojenost sadržaja

2. Praktična primjena

Usvojenost sadržaja: usmenog i pismenog, razumijevanje, poznavanje temeljnih pojmova i

stručnog nazivlja, povezivanje gradiva, logičko zaključivanje na temelju usvojenog znanja

Praktična primjena: primjena usvojenih znanja u radu s računalom, rješavanje problemskih

zadataka, samostalna izrada zadataka, sudjelovanje u grupnom radu

KRITERIJI OCJENJIVANJA:

Usvojenost sadržaja:

- OCJENU ODLIČAN (5) može dobiti onaj učenik koji je u potpunosti i s

razumijevanjem usvojio programske sadržaje, te vlada znanjem na razini samostalnog

donošenja kritičkih sudova; samostalno rješava problemske zadatke.

- OCJENU VRLO DOBAR (4) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske

sadržaje i pokazao reproduktivno znanje, a stečeno znanje ne primjenjuje samostalno,

nego samo uz pomoć nastavnika; samostalno rješava praktične zadatke.

- OCJENU DOBAR (3) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske sadržaje i

pokazao puko reproduktivno znanje; rješava jednostavnije tipove zadataka.

- OCJENU DOVOLJAN (2) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske

sadržaje (uglavnom samo temeljne činjenice), a u gradivu se snalazi na razini pukog

prepoznavanja;

- OCJENU NEDOVOLJAN (1) može dobiti onaj učenik koji nije udovoljio

zahtjevima za ocjenu dovoljan (2).

62

Praktična primjena:

- OCJENU ODLIČAN (5) može dobiti onaj učenik koji je u potpunosti i s

razumijevanjem usvojio programske sadržaje, te vlada znanjem i samostalno traži i

pronalazi rješenja za zadane probleme; samostalno rješava problemske zadatke i

pronalazi vlastita moguća rješenja.

- OCJENU VRLO DOBAR (4) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske

sadržaje i pokazao reproduktivno znanje, a stečeno znanje ne primjenjuje samostalno,

nego samo uz pomoć nastavnika; samostalno rješava praktične zadatke, ali bez

pronalaženja vlastitih mogućih rješenja.

- OCJENU DOBAR (3) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske sadržaje i

pokazao puko reproduktivno znanje; rješava jednostavnije tipove zadataka.

- OCJENU DOVOLJAN (2) može dobiti onaj učenik koji je usvojio programske

sadržaje (uglavnom osnovna znanja za rad s računalom), a u gradivu se snalazi na

razini pukog prepoznavanja;

- OCJENU NEDOVOLJAN (1) može dobiti onaj učenik koji nije udovoljio

zahtjevima za ocjenu dovoljan (2).

Postoci pri ocjenjivanju pisanih provjera usvojenosti nastavnih sadržaja

0% do 49% nedovoljan (1)

50% do 59% dovoljan (2)

60% do 74% dobar (3)

75% do 89% vrlo dobar (4)

90% do 100% odličan (5)

63

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

U nastavi tjelesne i zdravstvene kulture prati se:

1. Redovito nošenje potrebne opreme i sudjelovanje na nastavi.

2. Aktivno sudjelovanje na mjerenjima, testiranjima i provjerama.

3. Stanje i rezultati u motoričkim dostignućima.

4. Napredak u sferi motoričkih sposobnosti.

5. Usvojenost znanja i vještina, ostalih objektivnih sastavnica (sudjelovanje na školskim

natjecanjima)

6. Ocjena nije aritmetički prosjek.

SASTAVNICE OCJENE:

1. MOTORIČKA ZNANJA

2. MOTORIČKA DOSTIGNUĆA

3. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

4. ODGOJNI ZADATAK

KRITERIJ OCJENJIVANJA U NASTAVI TZK-e

1. MOTORIČKA ZNANJA

Motorička znanja su stupanj usvojenosti pojedinih motoričkih struktura koje mogu

biti na različitim razinama.

Provjeravanje motoričkih znanja potrebno je i zato što od razine tih učenikovih znanja ovisi i

iskoristivost ostalih njegovih potencijala i razina motoričkih dostignuća i razvoj motoričkih

sposobnosti.

Zato bi učenici trebali stjecati motorička znanja:

64

a) na razini zakonitosti (npr. da znaju zašto treba vježbati, kako, kada, kakvi su učinci

vježbanja i si.),

b) u svrhu njihova uvođenja u ostale organizacijske oblike rada,

c) s gledišta svakodnevnih potreba (slobodno vrijeme, urgentne situacije, vrhunski šport i sl.).

Motorička znanja mogu biti obuhvaćena inicijalnim, tranzitivnim i finalnim provjeravanjem.

Osnova za praćenje i provjeravanje motoričkih znanja je tranzitivno provjeravanje.

Elementi za tranzitivno provjeravanje motoričkih znanja izvode se na temelju izvedbenog

programa za određeni razred.

Prema standardnom sustavu ocjenjivanja ocijeniti motorička znanja u tjelesnoj i zdravstvenoj

kulturi možemo na ovaj način:

ODLIČAN (5) - za vježbu izvedenu pravilno i sa sigurnošću u svim fazama, te uz estetsku

dotjeranost

VRLO DOBAR (4) - za vježbu izvedenu pravilno i sigurno uz manje tehničke ili estetske

nedostatke

DOBAR (3) - za vježbu izvedenu s promjenjivim uspjehom uz manju sigurnost i manje

tehničke i estetske nedostatke

DOVOLJAN (2) - za vježbu izvedenu slabo i nesigurno uz veće tehničke i estetske rezultate

NEDOVOLJAN (1) - ako vježbu ne izvodi, odustaje

2. MOTORIČKA DOSTIGNUĆA

Motorička dostignuća su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti, a izražavaju se

putem sposobnosti učenika da ih u konkretnoj motoričkoj aktivnosti poveže i maksimalno

iskoristi radi postizanja što boljeg rezultata.

65

Provjeravamo i ocjenjujemo pomoću mjerenja pri čemu kao rezultat dobijemo konkretne

vrijednosti izražene brojkom i jedinicom mjere (metar, minuta, broj postignutih ponavljanja)

ocjenom:

ODLIČAN (5) - bit će ocijenjen rezultat koji se nalazi u prvoj četvrtini po vrijednosti

dobivenih rezultata

VRLO DOBAR (4) - bit će rezultat druge četvrtine dobivenih rezultata

DOBAR (3) - svi rezultati u trećoj po vrijednosti četvrtini

DOVOLJAN (2) - svi rezultati u posljednjoj po vrijednosti četvrtini izmjerenih rezultata

NEDOVOLJAN (1) - je ocjena za nepotrebno odustajanje, povredu pravila, diskvalifikaciju i

sl.

Primjer: provjeravanje motoričkih dostignuća iz nastavne cjeline trčanje može se provesti

pomoću mjerenja brzog trčanja na 60 m.

Naziv testa: trčanje 60 m

Pomagala: štoperica točnosti 1/10 sekundi, crta starta, startna sprava (starter), dva stalka

visine 1,5 m za označavanje cilja. Mjesto izvođenja: atletska staza ili školsko igralište s

terenom za trčanje u dužini 100 m.

Opis: na zapovijed „Na mjesta", učenik ulazi u startne blokove ili startne jamice (niski start).

Na zapovijed „Pozor", podigne kukove, a rukama i nogama oslonjen je o tlo. Kada je učenik

spreman za trčanje (nepomičan), dajemo znak za start, nakon čega učenik pretrči označenu

stazu maksimalnom brzinom (a da se ne zaustavi ispred cilja). Mjerilac vremena uključuje

štopericu na znak startera, a isključuje kada učenik prijeđe preko crte cilja prsima.

Ocjenjivanje: svaki učenik izvodi zadaću dva puta, a kao konačni rezultat uzima se bolji s

točnošću 1/10 sekundi.

Ocjene:

ODLIČAN (5) - ako postigne vrijeme 8,9 s i manje

VRLO DOBAR (4) - ako postigne vrijeme od 9,0 do 9,4 s

DOBAR (3) - ako postigne vrijeme od 9,5 do 9,9 s

66

DOVOLJAN (2) - ako postigne vrijeme od 10,0 do 10,4 s

NEDOVOLJAN (1) - ako postigne vrijeme 10,5 s i više.

3. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI

Ocjenjujemo nakon testiranja tranzitivnog ili finalnog stanja.

Definiraju se kao latentne motoričke strukture koje su odgovorne za beskonačan broj

manifestiranih motoričkih reakcija i mogu se izmjeriti i opisati.

Praćenje i provjeravanje motoričkih sposobnosti obavljamo uz pomoć ovih testova:

Svojstvo – test:

1. brzine-taping rukom

2. eksplozivne snage - skok u dalj s mjesta

3. koordinacije - poligon natraške

4. repetitivne snage - podizanje trupa iz ležanja pogrčenim nogama

5. fleksibilnosti - pretklon raznožno

6. statičke snage - izdržaj u visu zgibom

4. ODGOJNI ZADATAK (briga za zdravlje, higijenske i radne navike, aktivnost,

pomaganje i poticanje drugih učenika, i dr.):

ODLIČAN (5) - radi redovito, ispunjava sve gore navedene zahtjeve

VRLO DOBAR (4) - radi redovito, ispunjava većinu gore navedenih zahtjeva

DOBAR (3) - radi redovito s više opravdanih izostanaka, ne ispunjava dio postavljenih

zadataka

DOVOLJAN (2) - radi neredovito i ne ispunjava većinu gore postavljenih zadataka

NEDOVOLJAN (1) - redovito ne radi

67

ZAKLJUČIVANJE OCJENA

Zaključna ocjena nije nužno aritmetička sredina. Može biti i veća ovisno o iskazanom

interesu, zalaganju, aktivnosti učenika na nastavi TZK i postignutim odgojnim učincima.

68

VJERONAUK

- ZNANJE, USVAJANJE SADRŽAJA

- STVARALAČKO IZRAŽAVANJE

- KULTURA MEĐUSOBNE KOMUNIKACIJE

ZNANJE ili USVAJANJE SADRŽAJA

IZUZETAN TRUD, ODLIČAN – 5

Vjeroučenik(ca) je u potpunosti usvojio programsku jedinicu. Sposobnosti opisivanja,

povezivanja, objašnjavanja, kritičkog mišljenja, dokazivanja, zaključivanja na najvišoj su

razini. Osobito se ističe u posadašnjenju Božje poruke. Vesele ga nove spoznaje, ima

razvijeno logičko zaključivanje, svjesno usvaja sadržaje.Veoma dobro povezuje naučeno sa

svakidašnjim životom. Ima sposobnosti dubljeg doživljavanja i spoznavanja otajstva nauka

Crkve, s lakoćom usvaja sadržaje i uspješno ih reproducira u svakom obliku rada i izlaže ih s

puno detalja…

VELIKI TRUD, VRLO DOBAR – 4

Vjeroučenik(ca) je gotovo potpuno usvojio programsku jedinicu. Naučeno gradivo prihvaća i

primjenjuje u ophođenju s drugima. To je uglavnom prikladno i ispravno. Uz učiteljevu

pomoć uspijeva i u posadašnjenju Božje poruke. Uz više ustrajnog rada mogao bi postići i

bolje rezultate. Vidljiv je napredak, potrebno je ovako nastaviti…

ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD, DOBAR – 3

Vjeroučenik(ca) je većim dijelom usvojio programsku jedinicu. Potpuno i točno poznaje

biblijske osobe, događaje, pripadajuća zemljovidna mjesta. Uz učiteljevu pomoć uspijeva u

povezivanju i tumačenju činjenica. Sposobnosti primjenjivanja naučenog gradiva su na

prosječnoj razini uz poneke pogrješke koje treba usmjeravati na ispravan put. Dobro poznaje

osnovne biblijske sadržaje. Uspjeh postiže uz dosta uloženog truda. Više pozornosti posvetiti

samostalnom učenju…

69

NEDOSLJEDAN TRUD, DOVOLJAN – 2

Vjeroučenik(ca) je programsku jedinicu djelomice usvojio. Uspijeva prepoznati i razlikovati

biblijske osobe, događaje i pripadajuća zemljovidna mjesta. Sposobnosti primjenjivanja

naučenog gradiva su na početnoj razini. Teže usvaja gradivo …

OGRANIČEN TRUD, NEDOVOLJAN – 1

Vjeroučenik(ca) nije usvojio programsku jedinicu. Ne uspijeva prepoznati i razlikovati

osnovne informacije gradiva. Ne pomaže ni učiteljeva pomoć…

STVARALAČKO IZRAŽAVANJE


Vjeroučenik(ca) ima izuzetno razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja. Na najvećem je

stupnju pismeni, scenski, glazbeni i likovni oblik izražavanja. Svoje sposobnosti vješto koristi

u izražavanju Božjih poruka na vjeronaučnom susretu. Govorne poruke su u skladu s

naučenim i one su spretno oblikovane Vrlo je uspješan u interpretativnom čitanju biblijskih i

drugih književno-umjetničkih tekstova, ističe se u scenskom prikazivanju biblijskih tekstova,

u usmenom izražavanju otkriva se sposobnost zamišljanja, asociranja i logičkog povezivanja

sadržaja. Uspješan je i kreativan u simboličkom izražavanju, posjeduje osjetljivost za

transcendentno, ima lijep pismeni izričaj, izrazite sposobnosti za likovno izražavanje, izrazito

kreativan i komunikativan…


Vjeroučenik(ca) ima razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja, međutim nedovoljno ih

koristi. Na učiteljeve se poticaje prepušta kreativnom stvaranju…


Vjeroučenik(ca) uglavnom ima razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja prosječna

razina. Stoga se koristi samo dobro usvojenim načinima. Nerado se prepušta kreativnom radu.

Ima vrlo razvijene sposobnosti ali ih ne koristi uvijek. Kad bi rad kod kuće bio temeljitiji

uspjeh bi bio mnogo bolji. Ne ulaže dovoljno napora da razvije svoje prednosti …

70


Vjeroučenik(ca) ima samo djelomice razvijene sposobnosti stvaralačkog izražavanja.

Pokazuje slabo zanimanje za takav način rada, te je potrebno često poticanje…


Vjeroučenik(ca) ima vrlo slabo razvijene sposobnosti. Interes je vrlo slab, a često odbija

učiteljev poticaj…

KULTURA MEĐUSOBNOG KOMUNICIRANJA


Vjeroučenik(ca) je naučeno gradivo potpuno integrirao u svoju osobnost.. Pokazuje osobitu

spremnost u svim komunikacijskim situacijama te se opaža spremnost življenja po vjeri.

Ponašanjem prati svoj usmeni izričaj. Vrlo lijepo surađuje s ljubavlju i rado pomaže drugima

(pažljiv i ljubazan, komunikativan i tolerantan, uljudan ). Uzornim ponašanjem pozitivno

djeluje na druge učenike. Svoje mišljenje izražava korektno i s poštovanjem, uvažava druge,

otvoren za suradnju i razgovor i razumijevanje. Pazi na izražavanje, otvoren i susretljiv,

plemenit i spreman pomoći, pouzdan i drži zadanu riječ, iskren i prijateljski raspoložen, gradi

pozitivne međuljudske odnose, zna oprostiti, suosjećajan s drugima. Poštuje starije, pristojan,

pazi na svoje i tuđe stvari, uredan …


Vjeroučenik(ca) svoje govorne poruke uglavnom spretno oblikuje u skladu s usvojenim

gradivom i integriranim u svoju osobnost. To se odražava i na njegovo ponašanje. Potreban je

poticaj glede popravljanja istoga što učenik prihvaća i uspješno rješava školske obaveze…


Komuniciranje i ponašanje vjeroučenik(ca) je na prosječnoj razini. U usmenom izričaju i

ponašanju pojavljuju se elementi koji nisu u duhu integriranog znanja. Na česti poticaj

učenik(ca) je voljan mijenjati se. Treba poticati pozitivnu verbalnu komunikaciju kao i na

pozitivan odnos prema radu i zalaganju na vjeronaučnom susretu. Ponaša se dobro i tek

djelomično izvršava školske obaveze …

71


U komuniciranju i ophođenju vjeroučenika(ce) vrlo se često pojavljuju elementi koji nisu u

duhu usvojenog integriranog znanja (npr. Neprimjereni izrazi). Mogao bi poboljšati svoj

odnos prema obavezama, te potpuno korigirati ponašanje među vršnjacima u

razredu.Vjeroučenik(ca) teško prihvaća poticaj. Ispoljava osobine neprihvatljivog ponašanja i

tek djelomično ispunjava školske obaveze …


Vjeroučenik(ca) u komuniciranju i ophođenju neizostavno koristi elemente koji nisu u duhu

vjeronaučnog predmeta. Ne pomaže ni učiteljev poticaj. Ispoljava osobine neprihvatljivog

ponašanja i ne ispunjava školske obaveze, ne prihvaća dobronamjerne savjete, ignorira

vršnjake u razredu i starije na javnom mjestu …

Documents

HRVATSKI JEZIK - gimnazija-gornjogradska-zg.skole.hr · književnosti i analiza i interpretacija književnog djela. Gradivo iz književnosti obuhvaća povijesni slijed stilskih razdoblja,