8
" I , ,, , AZ ESELYEGYENLOSEG , , , , ES A FELZARKOZTATAS VETULETEI , AZ OKTATASBAN " - V\ '<C ..J ::> z ' ' '0 I- a: \!1 - I- >- \!J . o u. .... u.a .... 'LI.I N <C ...J '0 .... "' ii<( N o o z o " \!) 'W V\ ... w ::c w ...... ct 2009. " ATEHETSEGGONDOZA " AZ ELETHOS " TANULASIG - MTTK Szabadka Subotica

I AZ ELETHOS ZIGT~RTO · 2017. 3. 16. · Szerb, horvat lektor Dragana Francišković . Angol lektor • 6dry Agnes . Nyomda VERZAL, Ujvidek . AZ ESELYEGYENLOSEG ES A FELZARK6ZTATAS

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: I AZ ELETHOS ZIGT~RTO · 2017. 3. 16. · Szerb, horvat lektor Dragana Francišković . Angol lektor • 6dry Agnes . Nyomda VERZAL, Ujvidek . AZ ESELYEGYENLOSEG ES A FELZARK6ZTATAS

bull bull bull

I

ZIGT~RTO

AZ ESELYEGYENLOSEG

ES A FELZARKOZTATAS VETULETEI

AZ OKTATASBAN

-V ltC J gt z

~ 0

I shya

bull ~ 1-IshygtshyJ

bull o u ua

LII bull N

ltC J

0 iilt( N o

bull o z o ) W V w c w ct

bull

2009

bull

ATEHETSEGGONDOZA

AZ ELETHOS

TANULASIG

-

bull

MTTK Szabadka Subotica

Kiad6 Forum Konyvkiad6 Ujvidek

es Ujvideki Egyetem Magyar Tannyelvii Tanit6kepzo Kar Szabadka

Fo- es felelos szerkeszto bull

Kaich Katalin

Sorozatszerkeszto bullBene Annamaria

Szerkeszto Bene Annamaria

Tudomanyos programbizottsag bull

Gabrity Molnar Iren (Szerbia) Gajić Olivera (Szerbia)

Hrvatić Neven (Horvatorszag) Ivanović Josip (Szerbia)

Jeges Zoltan (Szerbia) Kaich Katalin (Szerbia) Lepeš Josip (Szerbia)

Orosz Ildik6 (Ukrajna) Peko Anđelka (Horvatorszag)

Stredl Terezia (Szlovakia) Szalay Istvan (Magyarorszag)

T Molnar Gizella (Magyarorszag) Takacs Marta (Szerbia)

Pehar Lidija (Bosznia-Hercegovina)

Borit6terv Torok Melinda

Lektor Szab6 J6zsef

Korrektor Buzas Marta

Szerb horvat lektor Dragana Francišković

bull

Angol lektor 6dry Agnes

Nyomda VERZAL Ujvidek

AZ ESELYEGYENLOSEG ES A FELZARK6ZTATAS VETDLETEI

AZ OKTATASBAN

1

II

bull I A TEHETSEGGONDOZAST6L

AZ ELETHOSSZIG TART6 TANULASIG

l

I bull

bull

bull t

)

bull I Forum Konyvkiad6 Ujvidek

es Ujvideki Egyetem Magyar Tannyelvii Tanit6kepzo Kar Szabadka

I 2009

t ~

-middot-middot-middotmiddot-middotmiddot--------=--illillll~~

l~idsvag I (2007) Dijete i1astavnik i škola - Ideje za i11spiracijt1 i za djelova11jl- I Ielsi11šllti lltomitct za lju(lska prava Bil-1 Sarajevo

Fir1e N- Machbet F (1992) Pla)ring with Firc Traini11g for the creative use of conflicl Yot1tl1 Work Press Londo11

I-Iorng ] S - I-Iong J C-Cha11 Li11 L J - Cha11g S H-Chu H C (2005) Crealilt tcacl1crs and creative teacl1ing strategies International Jour11al of Consumer Slt1ltI ies 29 4 252- 258

Jnttšovec N ( 1987) Spodbuja11je otro kove ustvarjal11osti Ljt1bljana Držav11a založl)a Slove11ijc

Je11sc11 E (2005) Poučava11je s inozgo1n na t1111tt Zagreb Edt1ca Kollti S (1998) Storytclli11g The I-Ieart and Sot1l of Education l1ttpwwwprel ort~

prodt1cts Products Storytclli11g pdf Meyer I-I (2005) Što je dobra 11astava Zagreb Ert1dita middot McDrtiry J - Alterio M (2003) Learning Throt1gh Storytelli11g i11 Higher Edt1catio11

Using Ref1ection amp Experiencc to I1nprove Learni11g Kogan Page Londo11 a11ll Sterling

Newstrorn J W - Scannell E E (1980) Ga1ncs 1rai11crs Play Experin1e11tal Lear11i111~ Excrcises McGraw-Hill I11c New York London Sydney Toronto

Pečjak V ( 1989) Putovi do ideja Ljublja11a Vlastito izdanje Sht1lz von Thun F (2002) Kako 111eđusobno razgovara1no 1 Smetnje i razjašnje11ja

Zagreb Erudita

Shulz vo11 01u11 F (2002) Kako 1nedusobno razgovara1no 2 Stilovi vrijednosti i razvitak lič11osti Zagreb Erudita

Wir1lltler Mbdquo-Commi11cl1aL1 A (2008) Komt111illtacijsko-psihološka retorika Kallt() dobro izlagati javno govoriti izlagati i preze11tirati Zagreb Ert1dita

-

LADISLAV BOGNAR-SNJEŽANA KRAGULJ

Tl1e paper givcs emphasis on cncouraging creativity in thc teachi11g of ft1 ture tcachers and a pare11t Wished to cmphasize the importance of creativlt teaching wc cncourage future teachers a11d cducators to reflect on the concept of creativity define tl1em describe creative tcaching but also provide possib]c suggestions that would improve the quality of teaching whose creators anltI will be realized by tl1e1nselves Tl1e survey results clearly de1nonstrate that Stt1shydc11ts at colleges but also_ in educatio11 havc so far 1nostly Jess creative teachi11g and also to small examples of creative teachi11g that cot1ld use i11 future work In the year of creativity be ai1 exa1nple for tl1ose of Lts who learn the most - our stude11ts

bull

KREATIVNOST UČITELJA U RAZVIJANJU KREATIVNIH

POTENCIJALA UČENIKA

IDA SOMOIbdquoANJI-LADISLAV BOGNAR

1 Uvod

Kreativ11ost u školi i 11aslavi 11ajčcšće se spo1ni11je Ll 1lt011tckslt1 t111aprjcđe-11ja uvjetlt1 oclgoja i obrazovanja lltroz pristup us1njeren ttčc11ici1na i 11jil1ovi111 i11teresi111a i plt)trcba1na [)cfi11iranje poj1na lltreativnosli složc11 je proces lltako lltreativnost 11ijc jed11oz11ač11a pojava Upravo zbog toga postoji niz definicija lcoje i111ajt1 dodir11e točlltc i 111ogu se t1sustaviti u jcd11u zajedničlltu tj bdquoda je lltreshyltltivnost urode11a sposobnost svalltog pojcdi11ca da proizvodi odrcđc11Lt i1ovi11u 11a već postojeće stanje bilo Ll 111aterijalnoj bilo u duhov11oj sferi (rješenja ideshyje u1njet11ičllti oblici teorije ili proizvodi) da je ta 11ovina originalna ellto110shy111ična i pri1njenjiva u11utar određenog socijal11og ko11telltsla te da je pozitivno t1s1njere11a (So111ola11ji- Bog11ar 2008)

Počet11i pristt1pi lltreativ11osti javljaju se sredino1n dvadesetoga stoljeća ~Jocl vodstvotn psihologa Joy Paul Guilciforda i 11isu O(l1nah i1nali odgojnoshy()l)razov110 us1njcrc11jc l~llto11omski 11apredak i11dustrijslltoga društva Lt razvojt1 zal1tijevao je ocl pojedinca bržt1 prilagoclbt1 više ideja ii1ovc1cija i11vc11cija i jcdnostav110 rečenlt) više lltrce1tivnoga 1nišlje11ja U 1lt011tekstL1 tog i1ovog poj111a Joy Paul Guilclford ttvocli dvije di1ne11zije ljt1clslltoga n1išljenja - 1lt011vcrge11t110 i ltlivergent110 čije prcpoz11ava11je prt1ža 11ove mogućnosti lltvalitct11ijcga r1zvoja ltiruštva

Kreativnost u odgoj110- obrazov1101n lltontekstu pozor11ost dobiva tellt i1ashylltnad110 pri čc1nu se razvija više teorijslltih pristupa 011aj koji najpotpunije poshyjašnjava stvarallt1štvo svakallto je konfliterztni pristup lltoji obuhvaća kog11itiv11e psihološllte i sociološke z11ltlČlt1jkc pri istraživa11jL1 ali i 11aglašava važ11ost okolishy11e kao releva11t11oga Lttjccaja Upravo iz tog pristL1pa proizl~1ze četiri lltalcgorijc lltreativ11osti tj st varalašt Vltl lcreativ1za osoba lcreativni proces lcreativ11i Jgtrodulct i krealivr1a okolina

Kroz ov1j rc1d rlt1z1notrit će se kategorije lltreativ11e osobe i olltoli11e lltao pretshypostavllte krelt1tiv11oga l-1rocesa i sa111oga prodL1ktlt1 t111L1tar 11astav11oga procesa Istraživanje provede110 11a t1zorlltu osnovnoškolslltih t1čitelja ulltč1zat će na meshyđuovisnost ii1trizič11c 1notivacije i lltreativ11osti i i1a potrebt1 stalnog učenja i

usavrsava111a

21 1 210

I

i

11 Kreativna osoba i krcativ11a olcolina

I(ad~ govori1no o kreativnoj osobi i odgoj110-obrazovnoj ustanovi krca t1~nost ce prvc~st~eno razvijati učitelj a tek će 011da to isto moći utjecati 11 i

ucen1llta Ono sto ce se kod njega 11ajviše isticati su određene karakteristike lltreativ11osti poput samopouzdanja i sa1no1)0Štovanja otvore11osti novim islltt1 s~v~1na upornosti i motivacije tolerancije 11a 11eodrede11ost i spren1nosti 11 a

~1z1k~ D~lltl_e kko bi_ učitelj bio osposobljen za lltvalitet110 i sustavno razvija11je t pot~ca_11Je izra~avanJa lltreativ11osti kod uče11ika potreb11a su mu je određe11 a

~nanJa vl spo~naJe OPOjITIU stva~alaštva do kojih Će doći stalnin1 obrazovanjc111 ~ ~savrsava_11JCITI lltoJe ce inu os11n spoznaja pružiti i dovoljno samopouzda11ja i s1gurnost1 u ra(iL1 Drugi aspekt lltreativ11osti odgoja i obrazovanja svakallto je kreativ11a oko bull

11n~ Sva~a osoba o~lož11a je mnogim ekstrizičnim i intrinzičnim utjecajima ~ s~olsk1m ~-u UVJet11na ti utjecaji još izraže11iji uslijed svakodnev11ih socijalshyn~h 1n~~ra~C1Ja Oni postaju intenzivniji i uključujt1 širi krug sudionika - uče-middot n1k- uc1telJ-roditelj-zajednica

1-Ioće li učitelj u današnjem školstvu biti dovoljno motivira11-za sve izazove koji ga čekaju ovisit će upravo o njegovi1n karalltteristika1na i o ekstri11zič11ii11 i i11tri11zi~11i11 ~otivatori1~a Prem~ Nilltoli Pastuoviću ( 1987) 1notivacija je ~vc ~n~ sto COVJellta pokrece na aktivnost i određuje njezin sn1jer intenzitet

t~aJa11Je Mot~vacija ovisi o dva faktora Prvi je privlačnost nagrade koja se pojedincu nudi za rezultat ili učinak određe11e aktiv11osti i ovisi o ii1dividual shyni1n razli~a111a tj ~~bjektiv11om shvaćanjL1 privlačnosti (ista 11agrada oviSiltgt o osob~J h1Jevrarh1J1 1notiva i vrijednosti iina različit z11ačaj) Drugi je faktor ~orel~c1~a ul~zenoga truda i očekiva11e nagrade - što je lltorelacija veća moshy~1va~1Ja_ e veca ~ odno~u 11a kreativnost bdquoučitelj će biti najkreativniji ako je 111t~1nz1c110mot1v1ra11 lJ ako u radu gleda 11a cijeli zadatak i 11a osjećaj zadoshyvoljstva lltJI 111u za~~ta~ pruža naspam clltstri11zične motiviranosti lltada je ti radu usmJeren 11a cilJ tJ i1a J1agradu (So1nola11ji-Bognar 2008)

12 Kreativ11ost i 1notivacija

Proučavajući kategorije kreativ11osti u sa11101n kreativno111 procesl1 nasta shyve uoča~a ~e najv_eći značaj kreativne osobe-učiteljaučcnillta sa svi111 svoji111 ka~ak~~r1st1kana i c~tanv1a lič~1osti te kreativne okoli11e-šlltole kao jed11og ocl 11a~~cc1~ ut~ecaJana izrazava111e lltreativnosti 1-Ioće li i u kojoj mjeri šlltola utjeshycati na 1zrazava11Je kreativnosti ovisi o broj11in1 utjecajima u11utar sainc usta11oshy~e otv~re11 s~lltobi ~~đ~vzaposle11icima f1nancijsllto sta11jc škole inaterijalni ~ orga111zac1Jsk1 L1v~t1 i sl1c110 no najvažniji faktor svakako je sa1n učitelj koji i1na za~atak stvor1t1 potrebu klimu i okružje ugod110 i poticajno (unatoč 11eshyd~st~tc11na) za svakog pojecii11og L1čenillta Učitelj i111a zadatallt zai11teresirati uce~11llta za rad voditi ga u istraživački rad i pomoći inu u cjelokup1101n ra shyZVOJLl a ne sa1110 obrazovno1n Prema istraživa11ju Bob Jeffreya i Peter Woodsa

(2000) pozitivna at1nosferc1 unutar razreda povolj11bull1 4 ralvija11jc I 1c1l i 11( 1bull 11

salt rži slj edećc karalltteristilltc predvidanje iščekiva11jc i C)čclltiva11je (st ~ulaquo1 J ( 1i lu1cija 111otivirlt1jućil1 za učenillte) releva11t11ost (u nastlt1vu L1kljl1Čiti sve lltL1ltl1 1al11e rasne socijal11e i druge osobnosti pojedinoga razreda osobna iskt1slva 1osjećaje potallt11uti osjećaje korisnosti) postig11uće (i111ati visoka očekiva11ja 1 1)ovjere11je u l1čenikove sposob11osti) i zadovoljstvo (postig11L1ća rezultiraju

lt)sjećajem zadovoljstva t1če11ika) Za stvara11je i održlt1va11je tih uvjeta učitelj mora biti 1notivira11

2 Cilj istraživanja

Ovo istraživa11je nastoji dati pregled shvaćanja lltreativ11osti od stra11e

t)s11ovnoškolslltih učitelja i1jihovo zadovoljstvo ili nezadovoljstvo uvjetima lltole i okoline njihovu inotivaciju te utječe li i u kojoj 1njcri sve navedeno na

11j ihovL1 lltrcal iv11ost Cilj je postavljen kroz 11ekolillto istraživačlltih pita11ja a) osjećaj 7~1dovoljstvlt111ezadovoljstva uvjetin1a Ll šlltoli i izvan t1je lltroz plan

i program 1naterijal11e Ltvjete škole plaću meduljudsllte od11osc s lltolegama u

školi uče11ici111a roditclji1na injesto u kojemu se škola 11alazi b) razina 111otivacije s obziro1n i1a rlt111ije ispitane Ltvjete i u od11osu na kre shy

aliv11ost c) ste1vove o kreativnosti u nastavi i izvan nje d) stavove o stručno1n usavršava11ju

3 Metodologija

Pri istraživanju lltorištcn je i11dividual11i slobocl11i i11tervju lltatcgorizira11 ti šest te1nc1tslltih ej elina Uzorak istraživa11ja predstavlja jede111aest t1čitelja jedshy11c os11ov11e škole Ll Baranji I11tervju je bilježe11 u obliku aL1dio zapisa 11allton kt)jega su (lobive11i podatci lltategorizira11i ll pisa1101n oblilltu i dalje obradishy

vani

Kategorije relevant11c za ovaj rad odnose se 11a shvaćanje kreativnosti reashy

lizacijt1 u i1astavi i inotivaciju l1čitelja

4 Rczt1ltati

11 Promišljanja o kreativ11osti

Važn-t je prctpost1vllta osobe lltoja izrclžava svoju lltreativ11ost lltritič110 proshy111išlja11je vlastitil1 ideja Osobe lltoje izražava11ju lzrcativnost postavljaju rr111oga pitanja o svon1c radl1 pro111išljaju je li 0110 dovoljno (lobro što bi se još inoglo 11apraviti da bude bolje tj traže povratnu informaciju drt1gih Daju konstrulltshytiv11e prijedloge sa svi1n argu1ne11ti111a na tuđe ideje i1naju izraženu percepciju le opažajLt sve rclcvltl11t11c ele1ne11te potrebne za stvara11je i razvijanje kreativshy11osti Krcativ11a ()Soba 11e inora 11už110 i1nati izražc11e sve lltarakteristilltc 110

213 212

bull

bull

izražava veliki dio u većoj ili n1a11joj injcri ovis110 o uvjeti1na i ko11tekstu ti lltojen1u se Ll određc11om tre11utlltu 11alazi

U provcdc11om su istraživanju ispita11ici davali različite odgovore pri defi shy11iranju kreativ11osti i lltreativ11ih osobina Odgovori su se odnosili 11a kreativshy11ost kao sposobnost izražavanja 11a svoj poseba11 nači11 sposobnost svestranog izraž1vanja izražava11ja sposob11osti interesa sposobnost rasuđiva11ja zakljushyčiva11ja san1ostal11osti u radu izražava11ja u skladu sa svojo1n lič11ošću izra shyžava11je kroz umjetnička djela sposobnost korištc11ja materijala sposobnost iz 11ičcga 11apraviti 11ešto sposob11ost slič11a inteligenciji uroctena sposobnost neki1n ljudi1na

Osobi11e koje su pripisali učiteljima i učenicin1a lltoji izražavaju svoju krea shytiv11osl 11adovczuju se na i1jihove dcfi11icije i sl1vaćanje pojma stvaralaštva (Ta shy bull

blica 1)

Tablica 1

Kreativne osobi11e učiteljabull

radoz11alosl otvorenost sloboda izražavanja 1notivira11ost za rad

ko111unikativ11ost maštovitost s11alažljivost okretnost aktivnost i hiperaktiv11ost

otkače11ost dobro pa1nćenje asocijativ11ost zakljtLčivanje svestra11ost sposob11ost

sluša11ja zapažanja prilagođava11ja i111provizacije s111isao za estetiku visoka

očelltivanja od uče11ika

Kreativ11c osobine učenika

racloznalost iskrice 1našlovitosl originalnost samostal11ost ideja

česta pita11ja snalažljivost i spret11ost zainteresiranost za rad svestranost

aktiv11ost na satu iskorištava11je materijala 11a zani1nljiv 11ači11

izražava11je (sposoba11 izraziti što z11a i t1111ije) roditelji i11telektt1alci

Definiranje kreativrzih osobina učitelja i učenillta

Komentari ispitanika o krcativ11osti

bdquoZa 1nene je to nešto slično kao inteligencija fo je sposobnost otkrivanja nelltil1 rješe11ja ili raquojel 1nože to i ovakolaquo 1nalo raltloz11alosti 1nalo iskricamiddot

bdquoValjda san1 i1nala dobrt1 generacijt1 i roditelji sti bili i11telektualci a i sa1na djeca bave se 11ji1na od prvog razreda

bdquoKreativ11a ličnost treba biti otkače11a Da ga pustiš da se 011 izražava kako je 11je1nt1 11ajbolje Misli111 da treba da n1išlje11je i pa111Će11je i zakljtLčiva 11j e i asocijacije da 1ntL

je sve razvije110 Ja jallto ptL110 od 11jil111at1či112_Sa1110 i1n treba dopt1slili da se raz1našt1 i da bt1dt1 otkače11i

Svoju kreativnost t1a ljestvici od jedan do pet (jeda11 najniža pet i1ajvishyŠltl vrijed11ost) ocije11ili su ocjeno111 3 (jeda11 ispita11ik) vrlo visollto ocjeno1n 1 (osam ispitanillta) ocjenom 45 (jeclan ispitanik) i ocjenom 5 (jeda11 ispita11ik) ArgL1111enti za ocjc11e 4 od11ose se 11a inoguć11ost da se uvijek r11ože bolje i više Ispita11illt lltoj i se ocije11io ocjeno111 3 sn1atra da 11ije kreativna osoba da želi više

bull i bolje ali to jcd11ostav110 ne n1ože postići

-middotmiddotmiddotmiddot

Komentari ispitanika o 11jihovim kreativnim osobinama bull

bdquoUvijelt ltlobijc1n 11ckc ideje što cla in111apravim da to ne bt1tic lltlasiča11 sat Uvijek da sat bt1clc popu11je11 ispunjen da to butle veselo

bdquo0110 što i1a111 je po11t1dc110 tt udžbe11ikt1 na koji 11ačin će1no n1i to t1potrijcbiti evo tt1 treba biti kreativan Misli1n ako ćeš se držati udžbc11ika lltao pija11 plota

011da se tlef111iliv110 ne inože govoriti o kreativnosti bdquo Učiteljice lltojc 11ist1 [(rcaliv11e loje propala profesija Mc11i jed11ostav110 si11e ideja

111lt)gla L1ih to ovallto onako i nji1na bucle zani1nljivo

bdquoOsob110 11c111an1 11isa111 za 11elltc onoko stvari lil(ovne Kada se t1sporcclttjcm sa ostali111 lltltgtlegicn111_a rne11i l)t1cle žao što ja 11e1nam icleja i što 111cni 11e ide

12 Izražava11jc l(rcativ11lt)S~i tt nastavi

Postoja11jc lltrcaliv11oga potc11cijala učitelja i1ije dovolj110 bez spoz11aja o islltorištava11ju tog pote11cijala Učitelj 111ora iinati potrel)11a z11a11ja o i1ačinima izražavanja svoje lltrcati111osti 11c sa1110 u nastavi već ti cjelokup11lt)1n Žiotu i kroz cjcloživot11t1 pralltst1 vježbati i tisavršavati se 1cllt kre~ltivan učitelj s poshytrcb11i111 z11a11je1n i vjcšti11a111a 1nože lltvalitetno razvijati lltreativ11ost u uče11illtu Opisujući svojti kreativ11ost lt šlltoli i nastavi ltčitclji su se 11ajčešćc priklonishyli 11abraja11jl1 raz11il1 i11ctoda i strategija pol1Čc1va11je1 lltoje Sll savlaclali ili lltroz fakultetsllto obrazove111jc ili lltro1 raz11c clruge cdt1kc1cijc S111ltraju lltallto je to pozitivan pristltp raclL1 i r1zvija11ju uče11illtove kreativt1()Sti Njil1ovo lltorište11je či11lltvi111 grozdova pal1lltovc 111rcže raznih iglt1re1 (glu111a gllt1zba lilltovno izrashyžava11jc) lltor11ltovslltih progrrL111a i slič11c) ll reclov11oj i1e1stavi lltao 11eizostavshynim ele111e11tin1a ltlltazltje 11lt1 svjcs11ost pozitivnih po111allta ll 11aste1v110111 proceshy

su (Graf 1) Graf 1

bull bdquobdquobdquo- shybdquo - bull bdquo middot shy--- -middotmiddot-middot - - middotmiddot--middot-middot-- middot-middot- middotmiddotmiddot--middot- bdquo - bdquo middotmiddot shy---middot -middotmiddotmiddot- - -middot bull bull bdquo shy

I~ bull

i 1 I bull

I O ~ ~

I - bull

tbull bull I

bullbull bull bull - -middot

-- gt ~ - I

o - -middot-- ( bull

middot-middot V _

JT)

~ I bdquo 9 bull

co

ibull

l Z(I HlJ (i lJtO

hlPll bullI ti middotllll ll i I rlt bull bull0 lt1 )llJG

~011-l c11_i lt 11 1n1h 111ttto middotla - llalmiddot ~uja 11np101Zat 1ii 1

l 1 1 ivan1e lreltll I ll bull)middot l i l11 1 lbull ~11l bull1111~middot t

bullbull I

i

215214

) =middot

--

--

--

-middot 111-lllPTRlfllll I I s iii s _ 11111 bdquo bdquo bdquo--middot----middot-hmiddotmiddot __bdquo___bull I bdquo _bdquo______ bdquo -

Oblici izražavanje krcativ11osti ispitanika u nastavi

Uče11ici lltoji postaju mali istraživači i suradnici u procesu učenja najbolji su polltazatelj 11apretka a i takvi1n pristupo111 učiteljin1a je omogućena veća sloboda i1nprovizacija i prilagođavanje potrcba111a učenika Djelo111ično preshypoznavajttći lltreativ11e osobi11e uče11ika oblikujt1svoj rad

Komentari ispitanika o njil1ovom kreativnom izražavanju

bdquo011i vide ltia ja voli1n svoj predmet i ja 11ji1na dozvoli111 da se oni iskažt1 Netllto se islltaže pravljc11je1n plakata sastava netko se iskaže glazbe110bdquo svatko se izrazi 11a

bull V bull (C

SVOJ 11ac111 bdquoI(oristi1n raz11c i11elode išla sa111 na različite se1ni11arc i čitanje i pisa11je i či 11kvine

slažLt slagalice i111aju igre za ponavlja11jc t1 obliktt Čovječe i1e ljuti se koristin1 razne n1atcrijale

43 Motivacija

Kao što je i ranije u rac1u navedeno i11trinzič11a inotivacija kao činitelj kre shyativ11osti podrazumijeva postojanje osjećaja određenog zadovolj stva sreće ili ispu11j enja pri kreativno111 djelova11ju ali koja ovisi i o vrijednos11oj hij erarhiji svalltog pojedi11ca Ilezultati dobive11i ovin1 istraživanje111 ulltazuju 11a zaključalt lltallto je krcativ11ost pod s11až11i1n utj ecaje111 pojedi11čeve 1notivacije Razlillta se uočava tl vrsti inotivacije Fallttori lltoji Sll i1ajviše utjecali bilo pozitiv110 ili neshygativno 11a izražava11je lltreativnosti u radu veza11i su t1z intri11zič11u 111otivaciju koja najz11ačajnije utječe na pojedinca Ispitanici st1 pri tome naz11ačili zado shyvoljstvo učiteljski1n pozivom i radom s učenicima 1neđuljudske odnose s roshy

bull diteljimagt incduučeničke napetosti uzrokovane 11acionalno1n netrpeljivošću te 11ezai11teresira11ost učc11ika za rad (1ablica 2) Većina učitelja ocijenilo je svoj u motiviranost vrlo visokim ocjena111a čije su vrij ed11osti od mogućih S (gdje je S najviša ocje11a a 1 11aj11iža) jednake ocjeni 4 što se može protumačiti kako uz sve postojeće de1notivirajuće ekstri11zič11e fallttore prevladavlt1 111otivirajt1ći r~1ktor zadovoljstva učiteljslltin1 pozivo1n i ra(lom s uče11ici111a

bull

bull

2 16

Jablica 2 -- lvlltlt ivacijaNegativ110lozitiv110

S111anjcn broj sati Pla11 i progra111

i ltll)t1ja1n saltI raja

l)ovoljno 7a

Plaća njihove lrc11utne potrebe---

Matcrijal11i S11ala1c se

ttvjcti šklt)C middot------- --middot--middot- ---middot

Mccltlljtlltlsllti Potpora O()nltgtSi U šlltltlli pLltlagogmiddotinje

------ -middotmiddot-middot -middot -middot (gtotpora 1njcsta

oko linanciranjaOlltltgtlina raz nil1 projekata

i sl

Nen1ogućnost kvalitetne priprcn1c prirodnih pred1r1cta

LJčitcljski poziv ne cijeni se clovolj110 Uloženi trucl 11ijc proporcionala11 s

dol)ivc11on1 l)laćon1--__ -Nist1 t11)otpunosti Lt sltadu s

)l)treba1na I-INOS-a lgtonekac1 san1i fina11ciraju- -middot middot shy

Od11os s rav11atcljcn1 Nacio11alt1a 11ctrpclj ivost

Ocl11osi s roclitclj i111a bull Negativna lzritika clrugih lltolct~a

Nczaclovoljstvo i 11czainteresiranost učc11ika za ra(l

1gtcgt 11clltaltl clc111ltll ivira-- -- --middot-

Nije clc111lt)tivirajt1ćc

-gtltgttlClltad

dc1r1otivira --middot- shy

l)c111(gtt iviraj ućc

-- shy - -----middot-shymiddot----

Nedovoljno sadrmiddotaj11 za 1rladc i stare tgto11ckad Loša sociltgt-ckonon1ska situacija clc111otivira

igtoka 11ezaposlcnost bull

bull bull bull V bull

vlcJlivacijcz i ittjecl1) 11c1 111olivaciju ispita11ilca it orl11osit 11(i 111lr111z 1c11e i

middot ekstri 11 zičt1c 111ulivntore

Pre1111 clol)ivc11i111 pocaci111a 111ože se i1ri111ijetiti lltallto Slt ttčit elji veći110111

7aclovc)lj 11 i L1vjcti111a Ll šlltoli i izv111 11je i lza]ltC) postc)jcćc 11czaclovoljstv~) ltocl

11elltih ttčitelja (111alcrijal11i L1vjcli Jllt1Ća 11astavni pla11 i prltgtgra1n) 11c ~llJ~Ce ~ vclilltC)j tnjeri ll (l 11jil1lt)Vll 111()livacijll Taltlore lzoje Sll ipa~lt 11~Vli lt~~() 11aJlltJe~a shyt1ije lli1 11jil10Vll ITlOlivc1cijt1SlL111eclL1ljt1dstzi o~l11~si ll ol1l1lltLl os UVlCllt p~slOJCCe 11 acioi1ali1e 11ctr1Jc1jivc)sti il111eClL1 ltčitelja L1cc111lltlt1 1 rod1telJltl le losa soc10-cllto shy110111slltltl silttacij~l 111jcsta I)l1ća je 11ave(ie11a lltao 111ogući cle1notivirltjt1ći faktor Lt s lt1čajt1 cla u bt1clt1ć11cgtsti t1z šire11je cgtbitclji ovise slt1n1c) 11joj

l(o111c11lltlri ispitanil(a o uvjetima rada u školi

Niiii~~-cla middot~ 111 -~ar11~ zallti11L1ti-Zl~se 11e cijc11i-clovolj11c) ~š ratl ali ja bil1 opet odabrala t0Elt)Z~_zato_i~~~oli12 tljccLt i zalo što ~i --jc__cl_iv_a_1_1_------i

middot--1~ je st~1šmiddot~~-~ 1tcrcćt1jt1će Misli111 Lt tc)111 sll1ČajL1 ja bil1 11orala i111ali LtvijI~ ~1ekog1ltloclatr1og vrc111c 11a cla l)rltgtlltlt)111CJ1lira1n Misli111 11 C 11107e se sa1110 v~~l1lll l ro e

111ora ~1ro[(Ol11CJ1lirali j ltgtl)razožiti l(altla kaŽC111 da neslo 11C treba racl1l1 1 11C llta~Cl11 zaštlt) lltada 11c lltažc111 lltako se ltgtsjeća ltgt11aj koji je li111c 11ltgtglt)ltle11 cgt11cla lltacgt cla 111sta

) ((

11isa111 11i 11a11ravila V to111 s111islu fali vre111c11a za toL--------------- shy

[)io ispitanilza s111lt1tra lltallto je 11jihova lltrcaliv11ost podlož11_~ 111ot~vaciji 11a koju utjcčt1 ra 11ije ispita11i falztc) ri Oslanjajl1ći se ia i_1ter~rcllt1C1JU 011ceg z1doshyvoljstva i 111otivacijc L1čiteljt1 111ožc se jednake) pr1n11Jcl1t1 llta lltC) na lltrcltt1v11ost

bull

217

~-------

t1tječL1 isti fallttori Najčešće se 11avodi nezadovoljstvo i i1czai11tcresira11ost uče-11illta za rad kritiJlta lolcga i osob110 11ezadovoljstvo lltao osnov11i de1notivatoshyri lltoji sputavaju kreativ11i rad u i1astavi Kao potvr(la L1tjccltlja tih 1middot1llttora na izražava11jc krcativ11osti istraživanje je Dudellt Strobcl i Ru11co (2000) iz 1993 godi11e o utjecaju šlltolskc okoline 11a kreativnost uče11ika petih i šestih razreda je(lt1c os11ovne škole gdje su dobiveni podaci lltako uvjeti šlltolc (poput socioshycko11omskih uvjeta i istih razlillta u11utar razreda) Lttjcču 11a rezultate Torranccshyovoga testa kreativnog inišlje11ja u s1nislu s1na11jene kreativnosti

l(omenlari ispitanika o 11jil1ovoj motivaciji

Igta utjecalo l)i loše ozračje u školi ili i11ožcla drugačije vodstvo šlltole lltoje traži O(l 1nc11c i1ešto što ja 11e mogu isEu11iti

Ja 1nisli1n da mogu utjecati rneduljudsllti odnosi Ll kolellttivu da ideš i1a posao sa i1eki1n straho1n sa i1ellti111 grče1n u stomaku

((

Sa1na sebe inotivira1n Zainteresira11a sa1n za rad voli1n ovaj posao

Ja bih svojt11notivira11ost ocije11ila sa 5zato što kada ja pogleda1n to dijete 011da ja žcli1n da to sve bLtde super da ono zaista islltaže i svoje i11oguć11osti da inu zaista bude lijepo da inu i1e bude dosad110 da ponese neko zna11je i kada 011i odu ja se onako Ltvijek boji1n kallto će dalje i 011da n1i je drago klda ini dodu i lltada se hvale

44 Stručno usavršavanje

Iltroz istraživa11je uoče110 je prepoz11ava11je važ11osti struč11og usavršava shynja veći11e učitelja (Iablica 3) Nova z11a11ja nastoje uklopiti u svoju nastavL1 izrav110 ili prilagod1vanje1n potrcba1na što je i cilj obrazova11ja i usavršavanja Učitelj otvoren novom iskL1stvu i lltritičllti vred11ujući svoj rad u svrl1u pobolj shyša11ja 11astave već se 1nože 11azvati lltreativ11i1n učiteljcn1 Ipallt dio učitelja očito ne dobiva potreb110 usavršava11jc ili 0110 11e111a prc1ktič11u svrhu ili odredentt 11ovinu za 11jih Kod jed11og učitelja prepoznavanje potrebe za lltreativnošću a 11emogućnost dobiva11ja potrebnih spoznaja vještina zna11ja može se prott1shy1111čiti dvojallto s jcd11e stra11e struč11i sen1i11ari ili nisu dovoljno pripre111lje11i ili nisu dovolj110 struč11i ili 11isu te111atski zaolltružc11i lltako bi poticali i razvija middotshyli kreativnost a s druge strane i1edostatak učiteljeve motivacije 011ernogt1ćt1jc otvorc11ost i prihvaćanje 11ovih 1nogL1ćnosti

bull

bull

bull

Tablica 3

Poziliv110 Ncgativ110

Upoz11avanjc 11ovih oblika i 1netoda Raz1nje11a islltustva

Nova z11a11ja i spoznaje Novo se barc1n je(l1101n pri111ije11i

For1nal11ost Nije pri1nje11jivo Ll lraksi

To su već naL1čili na fak11ltetu Ne dopri11ose krcaliv11osti

Stavovi učitelja o stritčbdquo1om usavršavanjit i ocjena uspješnosti

5 Rasprava

lezt1ltelti dobive11i ovi111 istraživa11jem i1c odstupaju previše od dosadaš11jih istraživa11ja i potvr(lt1jt1 činjc11icL1 lltallto je lltreativ11ost pod s11ažnin1 utjecaje1n pojedi11čevc i11otivacije Zadovoljstvo utječe 11a rnotivaciju r11otivacija utječe na lltre11tiv11ost Razlillta se ttočava u vrsti inotivacijc li1lctori lltoji SLt najviše tttjccali bilo pozitiv110 ili 11ege1tiv110 vezani stt t1z i11tri11zičnu i11otivaciju lltoja 11ajznačaj11ije Lttječe i1c1 pojedi11ca Kao i1ajvaž11ije i najčešće ispitanici su 11aveli zadovoljstvo učiteljski111 pozivo111 i rado111 s t1če11icima 111ećluljL1dslltc odnose s roditclji1na 11apctosti Ltzrolltovane i1acio11al11on1 11etrpeljivošćL1 te i1czai11tercshysira11ost L1če11illta za rad Većina učitelja ocijc11ilo je svoju kreativ11ost i motivishyra11ost vrlo visolltim ocjena1na čije su vrijednosti jcd11ake ocjeni 4 što se inožc protu1načiti lltallto llZ sve postojeće de1notivirajuće f11lttcgtre prevlaclava 111otivirashyjući fe1llttor zadovoljstve1 učiteljski111 pozivo1n i ra(iorn s L1če11ici1na I11tri11zična 111otivacija kltlO či11itelj lltreativ11osti podrazt1111ijeva postoj1111jc osjeć1jcl odre(lcshy11ogel zadovoljstva sreće ili ispL111je11ja pri lltreativ1101n djelova11jtt

l)e1lj11ja edLtlltacija prlt)L1čava11jc i razvija11je i1astlt1ve i i1astav11oga proceshysa svalltako je 11eizostav110 u suvre111e11oj šlltoli Obrazova11je buclL1ćil1 l1Čitcljlt1 111ora razvijati L111ji1na svjes11ost te važnosti a sa111in1 ti111e i progran1i strL1Č11og Ltsavršava11ja ze1 učitelje koji su već Ll pr1ksi inoraju se djelo111ič110 prilagocliti ~)oseb11osti111a svlt1lltc osobe jer iallto veći1101n prepoz11ato 1lt10 prijellto potrebshy110 i pri1nje11jivo očito i111di i1epotpu110 (loltlcll110 obrazove111je 11a podrL1ČjL1 bull lcreativ11lt)sti Učitelji SLl 11avoclili i potporu i ko111u11ilaciju se1 struč11jaci111a i lltolcgan1a ali i sLtra(lnju s t1čenici111a lltoji su i111 često svoji111 slobo(l11i111 i i1esshypt1ta11iin izražava11je111 prLtžali os11ovt1 za dalj11je os111išljlva11je ili realizira11je 11ovih ideja ili i1lt1Či11a rada Uprlt1vo u to s1njerL1 vidi se 1noguć11C)St razvija11ja lltrcativncgtsti Jgtc)trcba za sur~1dnjo1n prelazi ogra11iče11 l)roj struč11og usavršashyva11ja koje je česte) i 11eprallttič11cgt SL1racl11j1 se 111ožc ostvariti 11a razi11i šlcole lltoja je pri1nar110 mjesto pri1na11jlt1 11ovih z11a11ja i i1jegc)vc prallttič11c L1porabc I(~lo inogt1ć11ost lltvalitet11ijeg razvoja navo(iirno zajcd11ict1 Ltče11ja lltoja 01noshygL1ćuje veću i11teralltciju i kvalitet11iju ko1nt111ikaciju 11e Slt11110 učitelja ttče11ika ~ strL1č11il1 sL1r1d11illta 11ego i šire zajed11ice Danas se i1111ogo govori a negdje i j)rovodi ta ideja Poja1n zajed11icc učenj1 pojavljuje se 90-tih godina u SAD-u i predstavlja socijalnu strullttLtru lltojc-1 01nogućL1jc poveziva11je 011oga što se uči

219218

s 1noguć11ošću poveća11c interakcije iz1nedu onih lltoji uče sa svojim učitclji1111 koji postaju suclio11ici u izazovu učenjabdquo Za razliku od povremenog struč1tll)1

intor1nira11ja zajcd11iclt uče11ja može1no dcfi11irati kao grupu svojo1n voljltgt111 udrl1že11ih osoba lltoje u dužem vre111e11slltom rlt1zdoblju (od nekoliko nljcscl 1 do r1ckolillto godina) llto1nuniciraju svoje vrijed11osti stvaraju zajedničku vizijt1 sL1ra(tuju s ciljem t1nc1predivanja svoje pralltsc i osob11og uče11ja lltritički gtrl 111išljajL1 svoje djelova11jc i njegove uvjetebdquo (Bog11ar-Bog11ar 2007) OstvarL1jt1 L1 kvalitetnu ko1nunikaciju i interalltciju učitelja učenika i struč11ih surad11 ilz1 mogući st1veći pon1aci u razvija11ju i poticanju lltreativ11osti

6 Zaključak bull

Svalltod11ev11i ineduljudski odnosi s lltolega1na učenicirna roditelji11 ia uvjeti rada plaća i ostali elltstri11zič11i 111otivatori utječu u inanjoj ili većoj injeri 11a 1notivaciju u pozitiv1101n ili 11egativnon1 srnislu ovisno o hijerarhiji vrijecI nosti svalltog učitelja Ipallt t1ajvaž11ijo1n se sinatra i11tri11zična motivacija 0111 lltoja dolazi iz sa1nog pojedi11ca uslijed zadovoljstva t1čitcljski111 pozivo1n za(lc)

voljstva rado1n s uče11icima Dodat11a edukacija i usavršavanje utječe na kreativnost učitelja pružajlLcmiddoti

praktič11a rješenja razvijanja kreativnoga rad kroz razne oblike inetode islltL1 stva i dr Potrebno je ipallt osvr11uti se r1a potrebe i posebnosti učitelja Uprav(gt u to1n smjeru kreće se projekt Razvoj stvaralaštva ll cjeloživotnoj eduklcij i

učitelja Jedan dio projclltta provodi se u školan1a lltroz ajcd11ice učenja a (lrLlt~i

dio r1a Učiteljsko1ne fakultetu t1 Osijeku gdje se i11tenziv11i1n rado1n sa stt1dc11 ti1111 (i profesorima koji se žele r1a kreativan način uključiti u ra(l) nastoji prtt žiti lltreativ11a os11ova Cilj je 11astavu prilagoditi stL1denti1na kako bi poslužila lltao realan pri111jer n1ogućc nastave u čiju će realizaciju završetllto1n studija i sa111i krenuti lrojekt lltroz dio us111jerc11 budući1n učitelji1na nastoji doskočili potcšlltoća111a s lltojima se susreću učitelji u praksi i pružiti ogled11e pri1njercmiddot lltreativ11e nastave

U nastavno111 procesu važno je spoznati bogatstvo koje pruža i1epo11ovljishyvost i individual11ost svakog uče11illta i i1a tome graditi svoj pristup Kreativ11i stav 1neduti111 ne oz11ačava opet tallto dubokL1 pro1nje11u da se uvjetL1je svallto O(tbacivanje uhoda11ih ali često i koris11ih i1avika Kreltivni stav 111ože koegzi shystirc1ti s navilltlt1ma i rutinskim poslovima Važno je da nas inertnost i rutinershystvo 11e preuz1ne pod svoju vlast (Ozi111ec 1987) Ipallt 1n11ogi i1ači11i poticanjlt1 lltreativ11osti i1cće se kvalitet110 odraziti i1a pojedinca ulltoliko ne postoji želj a Zltl pro1njenon1 ili O(iređe11a privlač11ost i simpatija za posao koji pojedi11ac obavshylja i u kojemu se može lltrcativno izraziti Upravo zbog toga jeda11 od važnih aspelltata poticanja kreativ11osti svalltako je i potica11je i11tri11zič11e inotivacije

bull

220

bull

LITERAIURA

1~og11ar B (2008) Stvnralačllti pristi1p znci11osti M~o~ičld c)glecli 15 (l)Zagreb l~ogilar L-Bognar B (2007) J(ret-itiv11osl i1c1telcz kao vmiddotz11~1čan~ kon1peler1c1a

bdquo asta11 čke projesije u l(on1petencije i kompetent11ost L1c1telJa Os1Jek 1Igt B z vko M (2008)middot Pupils as actio11 researcl1ers 11nprov111g)og11ar -middot _o middot

so111et11i11g itnporta11t in 0L1r lives EdL1cational Jol1rr1al f l1v1ng 1~1~or1~s Fleith i)ci1ise dc Souza (2000) 1cacl1er and Student Percc1)t1ons of Creat1v1ty 111

tl1e Classroo1n Enviro111ne11t VWWqL1cstiacon1 Jcffrcy I~ -bullVoolis 1) Creati11g Atrnosphere And To11c In Prirnary Classroo1ns -YVfJW

qL1cstiaco111 Mail A (1968) Kreativnost t111astavi Sarajevo Svjetlost

middot v (1999)middot Uvod Lt n1etodologiJLI istraživa11ja odgoja i obrazovanJa ZagrebMLlZlC middot

EclL1ca ()ziinec s (1987) Oclgoj kreativnosti Kalzo prcpoz11ati i poticati clječj11 krcat1v11ost

Varalclin Opći Savez drL1štva Naša djeca bull Pasttiović N (1987) Edukacijslci Jristitp 11rnz11ijczt1ju1middotr1otivncijc za rad U fclL1koloska

istraživa11ja Zagrcl) Školska 1lt11jiga ltii1c() A M (2002) E11er)Olle 1as Creative Pote11tial 11 Crcat1v1ty -middot Fro111 I)otc11t1al

lltgt llealizatio11 Silobrčić v (2003) Kako sastaviti objaviti i ocijc11iti z11a11stve110 djelo Zagreb

Mcclicinska 11aklacla Siinplicio J s C 1eacl1i11g Classroo111 l~clucators I~Iow 10 13e More Eftcct1ve A11d

Creative 1cacl1crs wwwqL1estiaco1n v bull

S 1 middotmiddot I Bog11ar 1 (2008)middot Kreativnost it os11ov11ošlcolslci111 itvetirr1a Z1vot i slltola ()1110 at1)1gt bull- ( ) Ibull bull

casopis za teorijll i pralltSll odgoja i obrazovaI1Ja 0SIJC1lt middot l t lmiddot Cremiddotltivity Bcycgti1d Art http wwvcreativityforl1feco111fL1ll_art1clel e1g 1

pl1parliclc__id=3 l

Creativity of teachers in developing the creative potential of stude11ts

IDA SOMOLANJI-LAl)ISIbdquoAV BOGNAR

As 011e of tlle basic prcdisposit io11 for thc clevelop1ne11t of thc creative poshylential of irlclivi(llials) is ccrtlt1i11ly tl1c scl1ool as a pllt1cc of syste1nat1c e(iucc1t1011 Creativity of teacl1ers is lalltCil as tl1e main co11clitio11 for the develop1ne11t a11d

111cc111e11t of cxprcssio11 of crcativity of stL1de11tsc 11l1~l~very perso11 is Sltbjectet to inany extcr11al c111ltl i11ter11al i11f1L1e11ccs _111

sc11oc)l enviro11111c11t thesc ii1f1uc11ces are eve11 1nore pro11ounce(i dLte to evc~ yshy(iay social ii1terltlctions wl1ich ii1 gre1ter cgtr lesser cxtc11t affcct the t11ot1vat1011

for Yorllt and thllS to express crc11tivity _ c011ducted rescarch asscssed tl1e perccptio11 oi crcat1v1ty i11 ele1ne11~ary

school teachers their satisfactio11 or (lissatisfaction with the school cond1t1ons ailci thc social c11viro111nc11t thcir rnotivatio11 a11(l its cvc11tual i11flt1encc a11d

cxte11t 011 exprcssio11 of creativity

221

  • Skeniranje_20170316 (10)
  • Skeniranje_20170316 (11)
  • Skeniranje_20170316 (12)
  • Skeniranje_20170316
  • Skeniranje_20170316 (2)
  • Skeniranje_20170316 (3)
  • Skeniranje_20170316 (4)
  • Skeniranje_20170316 (5)
Page 2: I AZ ELETHOS ZIGT~RTO · 2017. 3. 16. · Szerb, horvat lektor Dragana Francišković . Angol lektor • 6dry Agnes . Nyomda VERZAL, Ujvidek . AZ ESELYEGYENLOSEG ES A FELZARK6ZTATAS

Kiad6 Forum Konyvkiad6 Ujvidek

es Ujvideki Egyetem Magyar Tannyelvii Tanit6kepzo Kar Szabadka

Fo- es felelos szerkeszto bull

Kaich Katalin

Sorozatszerkeszto bullBene Annamaria

Szerkeszto Bene Annamaria

Tudomanyos programbizottsag bull

Gabrity Molnar Iren (Szerbia) Gajić Olivera (Szerbia)

Hrvatić Neven (Horvatorszag) Ivanović Josip (Szerbia)

Jeges Zoltan (Szerbia) Kaich Katalin (Szerbia) Lepeš Josip (Szerbia)

Orosz Ildik6 (Ukrajna) Peko Anđelka (Horvatorszag)

Stredl Terezia (Szlovakia) Szalay Istvan (Magyarorszag)

T Molnar Gizella (Magyarorszag) Takacs Marta (Szerbia)

Pehar Lidija (Bosznia-Hercegovina)

Borit6terv Torok Melinda

Lektor Szab6 J6zsef

Korrektor Buzas Marta

Szerb horvat lektor Dragana Francišković

bull

Angol lektor 6dry Agnes

Nyomda VERZAL Ujvidek

AZ ESELYEGYENLOSEG ES A FELZARK6ZTATAS VETDLETEI

AZ OKTATASBAN

1

II

bull I A TEHETSEGGONDOZAST6L

AZ ELETHOSSZIG TART6 TANULASIG

l

I bull

bull

bull t

)

bull I Forum Konyvkiad6 Ujvidek

es Ujvideki Egyetem Magyar Tannyelvii Tanit6kepzo Kar Szabadka

I 2009

t ~

-middot-middot-middotmiddot-middotmiddot--------=--illillll~~

l~idsvag I (2007) Dijete i1astavnik i škola - Ideje za i11spiracijt1 i za djelova11jl- I Ielsi11šllti lltomitct za lju(lska prava Bil-1 Sarajevo

Fir1e N- Machbet F (1992) Pla)ring with Firc Traini11g for the creative use of conflicl Yot1tl1 Work Press Londo11

I-Iorng ] S - I-Iong J C-Cha11 Li11 L J - Cha11g S H-Chu H C (2005) Crealilt tcacl1crs and creative teacl1ing strategies International Jour11al of Consumer Slt1ltI ies 29 4 252- 258

Jnttšovec N ( 1987) Spodbuja11je otro kove ustvarjal11osti Ljt1bljana Držav11a založl)a Slove11ijc

Je11sc11 E (2005) Poučava11je s inozgo1n na t1111tt Zagreb Edt1ca Kollti S (1998) Storytclli11g The I-Ieart and Sot1l of Education l1ttpwwwprel ort~

prodt1cts Products Storytclli11g pdf Meyer I-I (2005) Što je dobra 11astava Zagreb Ert1dita middot McDrtiry J - Alterio M (2003) Learning Throt1gh Storytelli11g i11 Higher Edt1catio11

Using Ref1ection amp Experiencc to I1nprove Learni11g Kogan Page Londo11 a11ll Sterling

Newstrorn J W - Scannell E E (1980) Ga1ncs 1rai11crs Play Experin1e11tal Lear11i111~ Excrcises McGraw-Hill I11c New York London Sydney Toronto

Pečjak V ( 1989) Putovi do ideja Ljublja11a Vlastito izdanje Sht1lz von Thun F (2002) Kako 111eđusobno razgovara1no 1 Smetnje i razjašnje11ja

Zagreb Erudita

Shulz vo11 01u11 F (2002) Kako 1nedusobno razgovara1no 2 Stilovi vrijednosti i razvitak lič11osti Zagreb Erudita

Wir1lltler Mbdquo-Commi11cl1aL1 A (2008) Komt111illtacijsko-psihološka retorika Kallt() dobro izlagati javno govoriti izlagati i preze11tirati Zagreb Ert1dita

-

LADISLAV BOGNAR-SNJEŽANA KRAGULJ

Tl1e paper givcs emphasis on cncouraging creativity in thc teachi11g of ft1 ture tcachers and a pare11t Wished to cmphasize the importance of creativlt teaching wc cncourage future teachers a11d cducators to reflect on the concept of creativity define tl1em describe creative tcaching but also provide possib]c suggestions that would improve the quality of teaching whose creators anltI will be realized by tl1e1nselves Tl1e survey results clearly de1nonstrate that Stt1shydc11ts at colleges but also_ in educatio11 havc so far 1nostly Jess creative teachi11g and also to small examples of creative teachi11g that cot1ld use i11 future work In the year of creativity be ai1 exa1nple for tl1ose of Lts who learn the most - our stude11ts

bull

KREATIVNOST UČITELJA U RAZVIJANJU KREATIVNIH

POTENCIJALA UČENIKA

IDA SOMOIbdquoANJI-LADISLAV BOGNAR

1 Uvod

Kreativ11ost u školi i 11aslavi 11ajčcšće se spo1ni11je Ll 1lt011tckslt1 t111aprjcđe-11ja uvjetlt1 oclgoja i obrazovanja lltroz pristup us1njeren ttčc11ici1na i 11jil1ovi111 i11teresi111a i plt)trcba1na [)cfi11iranje poj1na lltreativnosli složc11 je proces lltako lltreativnost 11ijc jed11oz11ač11a pojava Upravo zbog toga postoji niz definicija lcoje i111ajt1 dodir11e točlltc i 111ogu se t1sustaviti u jcd11u zajedničlltu tj bdquoda je lltreshyltltivnost urode11a sposobnost svalltog pojcdi11ca da proizvodi odrcđc11Lt i1ovi11u 11a već postojeće stanje bilo Ll 111aterijalnoj bilo u duhov11oj sferi (rješenja ideshyje u1njet11ičllti oblici teorije ili proizvodi) da je ta 11ovina originalna ellto110shy111ična i pri1njenjiva u11utar određenog socijal11og ko11telltsla te da je pozitivno t1s1njere11a (So111ola11ji- Bog11ar 2008)

Počet11i pristt1pi lltreativ11osti javljaju se sredino1n dvadesetoga stoljeća ~Jocl vodstvotn psihologa Joy Paul Guilciforda i 11isu O(l1nah i1nali odgojnoshy()l)razov110 us1njcrc11jc l~llto11omski 11apredak i11dustrijslltoga društva Lt razvojt1 zal1tijevao je ocl pojedinca bržt1 prilagoclbt1 više ideja ii1ovc1cija i11vc11cija i jcdnostav110 rečenlt) više lltrce1tivnoga 1nišlje11ja U 1lt011tekstL1 tog i1ovog poj111a Joy Paul Guilclford ttvocli dvije di1ne11zije ljt1clslltoga n1išljenja - 1lt011vcrge11t110 i ltlivergent110 čije prcpoz11ava11je prt1ža 11ove mogućnosti lltvalitct11ijcga r1zvoja ltiruštva

Kreativnost u odgoj110- obrazov1101n lltontekstu pozor11ost dobiva tellt i1ashylltnad110 pri čc1nu se razvija više teorijslltih pristupa 011aj koji najpotpunije poshyjašnjava stvarallt1štvo svakallto je konfliterztni pristup lltoji obuhvaća kog11itiv11e psihološllte i sociološke z11ltlČlt1jkc pri istraživa11jL1 ali i 11aglašava važ11ost okolishy11e kao releva11t11oga Lttjccaja Upravo iz tog pristL1pa proizl~1ze četiri lltalcgorijc lltreativ11osti tj st varalašt Vltl lcreativ1za osoba lcreativni proces lcreativ11i Jgtrodulct i krealivr1a okolina

Kroz ov1j rc1d rlt1z1notrit će se kategorije lltreativ11e osobe i olltoli11e lltao pretshypostavllte krelt1tiv11oga l-1rocesa i sa111oga prodL1ktlt1 t111L1tar 11astav11oga procesa Istraživanje provede110 11a t1zorlltu osnovnoškolslltih t1čitelja ulltč1zat će na meshyđuovisnost ii1trizič11c 1notivacije i lltreativ11osti i i1a potrebt1 stalnog učenja i

usavrsava111a

21 1 210

I

i

11 Kreativna osoba i krcativ11a olcolina

I(ad~ govori1no o kreativnoj osobi i odgoj110-obrazovnoj ustanovi krca t1~nost ce prvc~st~eno razvijati učitelj a tek će 011da to isto moći utjecati 11 i

ucen1llta Ono sto ce se kod njega 11ajviše isticati su određene karakteristike lltreativ11osti poput samopouzdanja i sa1no1)0Štovanja otvore11osti novim islltt1 s~v~1na upornosti i motivacije tolerancije 11a 11eodrede11ost i spren1nosti 11 a

~1z1k~ D~lltl_e kko bi_ učitelj bio osposobljen za lltvalitet110 i sustavno razvija11je t pot~ca_11Je izra~avanJa lltreativ11osti kod uče11ika potreb11a su mu je određe11 a

~nanJa vl spo~naJe OPOjITIU stva~alaštva do kojih Će doći stalnin1 obrazovanjc111 ~ ~savrsava_11JCITI lltoJe ce inu os11n spoznaja pružiti i dovoljno samopouzda11ja i s1gurnost1 u ra(iL1 Drugi aspekt lltreativ11osti odgoja i obrazovanja svakallto je kreativ11a oko bull

11n~ Sva~a osoba o~lož11a je mnogim ekstrizičnim i intrinzičnim utjecajima ~ s~olsk1m ~-u UVJet11na ti utjecaji još izraže11iji uslijed svakodnev11ih socijalshyn~h 1n~~ra~C1Ja Oni postaju intenzivniji i uključujt1 širi krug sudionika - uče-middot n1k- uc1telJ-roditelj-zajednica

1-Ioće li učitelj u današnjem školstvu biti dovoljno motivira11-za sve izazove koji ga čekaju ovisit će upravo o njegovi1n karalltteristika1na i o ekstri11zič11ii11 i i11tri11zi~11i11 ~otivatori1~a Prem~ Nilltoli Pastuoviću ( 1987) 1notivacija je ~vc ~n~ sto COVJellta pokrece na aktivnost i određuje njezin sn1jer intenzitet

t~aJa11Je Mot~vacija ovisi o dva faktora Prvi je privlačnost nagrade koja se pojedincu nudi za rezultat ili učinak određe11e aktiv11osti i ovisi o ii1dividual shyni1n razli~a111a tj ~~bjektiv11om shvaćanjL1 privlačnosti (ista 11agrada oviSiltgt o osob~J h1Jevrarh1J1 1notiva i vrijednosti iina različit z11ačaj) Drugi je faktor ~orel~c1~a ul~zenoga truda i očekiva11e nagrade - što je lltorelacija veća moshy~1va~1Ja_ e veca ~ odno~u 11a kreativnost bdquoučitelj će biti najkreativniji ako je 111t~1nz1c110mot1v1ra11 lJ ako u radu gleda 11a cijeli zadatak i 11a osjećaj zadoshyvoljstva lltJI 111u za~~ta~ pruža naspam clltstri11zične motiviranosti lltada je ti radu usmJeren 11a cilJ tJ i1a J1agradu (So1nola11ji-Bognar 2008)

12 Kreativ11ost i 1notivacija

Proučavajući kategorije kreativ11osti u sa11101n kreativno111 procesl1 nasta shyve uoča~a ~e najv_eći značaj kreativne osobe-učiteljaučcnillta sa svi111 svoji111 ka~ak~~r1st1kana i c~tanv1a lič~1osti te kreativne okoli11e-šlltole kao jed11og ocl 11a~~cc1~ ut~ecaJana izrazava111e lltreativnosti 1-Ioće li i u kojoj mjeri šlltola utjeshycati na 1zrazava11Je kreativnosti ovisi o broj11in1 utjecajima u11utar sainc usta11oshy~e otv~re11 s~lltobi ~~đ~vzaposle11icima f1nancijsllto sta11jc škole inaterijalni ~ orga111zac1Jsk1 L1v~t1 i sl1c110 no najvažniji faktor svakako je sa1n učitelj koji i1na za~atak stvor1t1 potrebu klimu i okružje ugod110 i poticajno (unatoč 11eshyd~st~tc11na) za svakog pojecii11og L1čenillta Učitelj i111a zadatallt zai11teresirati uce~11llta za rad voditi ga u istraživački rad i pomoći inu u cjelokup1101n ra shyZVOJLl a ne sa1110 obrazovno1n Prema istraživa11ju Bob Jeffreya i Peter Woodsa

(2000) pozitivna at1nosferc1 unutar razreda povolj11bull1 4 ralvija11jc I 1c1l i 11( 1bull 11

salt rži slj edećc karalltteristilltc predvidanje iščekiva11jc i C)čclltiva11je (st ~ulaquo1 J ( 1i lu1cija 111otivirlt1jućil1 za učenillte) releva11t11ost (u nastlt1vu L1kljl1Čiti sve lltL1ltl1 1al11e rasne socijal11e i druge osobnosti pojedinoga razreda osobna iskt1slva 1osjećaje potallt11uti osjećaje korisnosti) postig11uće (i111ati visoka očekiva11ja 1 1)ovjere11je u l1čenikove sposob11osti) i zadovoljstvo (postig11L1ća rezultiraju

lt)sjećajem zadovoljstva t1če11ika) Za stvara11je i održlt1va11je tih uvjeta učitelj mora biti 1notivira11

2 Cilj istraživanja

Ovo istraživa11je nastoji dati pregled shvaćanja lltreativ11osti od stra11e

t)s11ovnoškolslltih učitelja i1jihovo zadovoljstvo ili nezadovoljstvo uvjetima lltole i okoline njihovu inotivaciju te utječe li i u kojoj 1njcri sve navedeno na

11j ihovL1 lltrcal iv11ost Cilj je postavljen kroz 11ekolillto istraživačlltih pita11ja a) osjećaj 7~1dovoljstvlt111ezadovoljstva uvjetin1a Ll šlltoli i izvan t1je lltroz plan

i program 1naterijal11e Ltvjete škole plaću meduljudsllte od11osc s lltolegama u

školi uče11ici111a roditclji1na injesto u kojemu se škola 11alazi b) razina 111otivacije s obziro1n i1a rlt111ije ispitane Ltvjete i u od11osu na kre shy

aliv11ost c) ste1vove o kreativnosti u nastavi i izvan nje d) stavove o stručno1n usavršava11ju

3 Metodologija

Pri istraživanju lltorištcn je i11dividual11i slobocl11i i11tervju lltatcgorizira11 ti šest te1nc1tslltih ej elina Uzorak istraživa11ja predstavlja jede111aest t1čitelja jedshy11c os11ov11e škole Ll Baranji I11tervju je bilježe11 u obliku aL1dio zapisa 11allton kt)jega su (lobive11i podatci lltategorizira11i ll pisa1101n oblilltu i dalje obradishy

vani

Kategorije relevant11c za ovaj rad odnose se 11a shvaćanje kreativnosti reashy

lizacijt1 u i1astavi i inotivaciju l1čitelja

4 Rczt1ltati

11 Promišljanja o kreativ11osti

Važn-t je prctpost1vllta osobe lltoja izrclžava svoju lltreativ11ost lltritič110 proshy111išlja11je vlastitil1 ideja Osobe lltoje izražava11ju lzrcativnost postavljaju rr111oga pitanja o svon1c radl1 pro111išljaju je li 0110 dovoljno (lobro što bi se još inoglo 11apraviti da bude bolje tj traže povratnu informaciju drt1gih Daju konstrulltshytiv11e prijedloge sa svi1n argu1ne11ti111a na tuđe ideje i1naju izraženu percepciju le opažajLt sve rclcvltl11t11c ele1ne11te potrebne za stvara11je i razvijanje kreativshy11osti Krcativ11a ()Soba 11e inora 11už110 i1nati izražc11e sve lltarakteristilltc 110

213 212

bull

bull

izražava veliki dio u većoj ili n1a11joj injcri ovis110 o uvjeti1na i ko11tekstu ti lltojen1u se Ll određc11om tre11utlltu 11alazi

U provcdc11om su istraživanju ispita11ici davali različite odgovore pri defi shy11iranju kreativ11osti i lltreativ11ih osobina Odgovori su se odnosili 11a kreativshy11ost kao sposobnost izražavanja 11a svoj poseba11 nači11 sposobnost svestranog izraž1vanja izražava11ja sposob11osti interesa sposobnost rasuđiva11ja zakljushyčiva11ja san1ostal11osti u radu izražava11ja u skladu sa svojo1n lič11ošću izra shyžava11je kroz umjetnička djela sposobnost korištc11ja materijala sposobnost iz 11ičcga 11apraviti 11ešto sposob11ost slič11a inteligenciji uroctena sposobnost neki1n ljudi1na

Osobi11e koje su pripisali učiteljima i učenicin1a lltoji izražavaju svoju krea shytiv11osl 11adovczuju se na i1jihove dcfi11icije i sl1vaćanje pojma stvaralaštva (Ta shy bull

blica 1)

Tablica 1

Kreativne osobi11e učiteljabull

radoz11alosl otvorenost sloboda izražavanja 1notivira11ost za rad

ko111unikativ11ost maštovitost s11alažljivost okretnost aktivnost i hiperaktiv11ost

otkače11ost dobro pa1nćenje asocijativ11ost zakljtLčivanje svestra11ost sposob11ost

sluša11ja zapažanja prilagođava11ja i111provizacije s111isao za estetiku visoka

očelltivanja od uče11ika

Kreativ11c osobine učenika

racloznalost iskrice 1našlovitosl originalnost samostal11ost ideja

česta pita11ja snalažljivost i spret11ost zainteresiranost za rad svestranost

aktiv11ost na satu iskorištava11je materijala 11a zani1nljiv 11ači11

izražava11je (sposoba11 izraziti što z11a i t1111ije) roditelji i11telektt1alci

Definiranje kreativrzih osobina učitelja i učenillta

Komentari ispitanika o krcativ11osti

bdquoZa 1nene je to nešto slično kao inteligencija fo je sposobnost otkrivanja nelltil1 rješe11ja ili raquojel 1nože to i ovakolaquo 1nalo raltloz11alosti 1nalo iskricamiddot

bdquoValjda san1 i1nala dobrt1 generacijt1 i roditelji sti bili i11telektualci a i sa1na djeca bave se 11ji1na od prvog razreda

bdquoKreativ11a ličnost treba biti otkače11a Da ga pustiš da se 011 izražava kako je 11je1nt1 11ajbolje Misli111 da treba da n1išlje11je i pa111Će11je i zakljtLčiva 11j e i asocijacije da 1ntL

je sve razvije110 Ja jallto ptL110 od 11jil111at1či112_Sa1110 i1n treba dopt1slili da se raz1našt1 i da bt1dt1 otkače11i

Svoju kreativnost t1a ljestvici od jedan do pet (jeda11 najniža pet i1ajvishyŠltl vrijed11ost) ocije11ili su ocjeno111 3 (jeda11 ispita11ik) vrlo visollto ocjeno1n 1 (osam ispitanillta) ocjenom 45 (jeclan ispitanik) i ocjenom 5 (jeda11 ispita11ik) ArgL1111enti za ocjc11e 4 od11ose se 11a inoguć11ost da se uvijek r11ože bolje i više Ispita11illt lltoj i se ocije11io ocjeno111 3 sn1atra da 11ije kreativna osoba da želi više

bull i bolje ali to jcd11ostav110 ne n1ože postići

-middotmiddotmiddotmiddot

Komentari ispitanika o 11jihovim kreativnim osobinama bull

bdquoUvijelt ltlobijc1n 11ckc ideje što cla in111apravim da to ne bt1tic lltlasiča11 sat Uvijek da sat bt1clc popu11je11 ispunjen da to butle veselo

bdquo0110 što i1a111 je po11t1dc110 tt udžbe11ikt1 na koji 11ačin će1no n1i to t1potrijcbiti evo tt1 treba biti kreativan Misli1n ako ćeš se držati udžbc11ika lltao pija11 plota

011da se tlef111iliv110 ne inože govoriti o kreativnosti bdquo Učiteljice lltojc 11ist1 [(rcaliv11e loje propala profesija Mc11i jed11ostav110 si11e ideja

111lt)gla L1ih to ovallto onako i nji1na bucle zani1nljivo

bdquoOsob110 11c111an1 11isa111 za 11elltc onoko stvari lil(ovne Kada se t1sporcclttjcm sa ostali111 lltltgtlegicn111_a rne11i l)t1cle žao što ja 11e1nam icleja i što 111cni 11e ide

12 Izražava11jc l(rcativ11lt)S~i tt nastavi

Postoja11jc lltrcaliv11oga potc11cijala učitelja i1ije dovolj110 bez spoz11aja o islltorištava11ju tog pote11cijala Učitelj 111ora iinati potrel)11a z11a11ja o i1ačinima izražavanja svoje lltrcati111osti 11c sa1110 u nastavi već ti cjelokup11lt)1n Žiotu i kroz cjcloživot11t1 pralltst1 vježbati i tisavršavati se 1cllt kre~ltivan učitelj s poshytrcb11i111 z11a11je1n i vjcšti11a111a 1nože lltvalitetno razvijati lltreativ11ost u uče11illtu Opisujući svojti kreativ11ost lt šlltoli i nastavi ltčitclji su se 11ajčešćc priklonishyli 11abraja11jl1 raz11il1 i11ctoda i strategija pol1Čc1va11je1 lltoje Sll savlaclali ili lltroz fakultetsllto obrazove111jc ili lltro1 raz11c clruge cdt1kc1cijc S111ltraju lltallto je to pozitivan pristltp raclL1 i r1zvija11ju uče11illtove kreativt1()Sti Njil1ovo lltorište11je či11lltvi111 grozdova pal1lltovc 111rcže raznih iglt1re1 (glu111a gllt1zba lilltovno izrashyžava11jc) lltor11ltovslltih progrrL111a i slič11c) ll reclov11oj i1e1stavi lltao 11eizostavshynim ele111e11tin1a ltlltazltje 11lt1 svjcs11ost pozitivnih po111allta ll 11aste1v110111 proceshy

su (Graf 1) Graf 1

bull bdquobdquobdquo- shybdquo - bull bdquo middot shy--- -middotmiddot-middot - - middotmiddot--middot-middot-- middot-middot- middotmiddotmiddot--middot- bdquo - bdquo middotmiddot shy---middot -middotmiddotmiddot- - -middot bull bull bdquo shy

I~ bull

i 1 I bull

I O ~ ~

I - bull

tbull bull I

bullbull bull bull - -middot

-- gt ~ - I

o - -middot-- ( bull

middot-middot V _

JT)

~ I bdquo 9 bull

co

ibull

l Z(I HlJ (i lJtO

hlPll bullI ti middotllll ll i I rlt bull bull0 lt1 )llJG

~011-l c11_i lt 11 1n1h 111ttto middotla - llalmiddot ~uja 11np101Zat 1ii 1

l 1 1 ivan1e lreltll I ll bull)middot l i l11 1 lbull ~11l bull1111~middot t

bullbull I

i

215214

) =middot

--

--

--

-middot 111-lllPTRlfllll I I s iii s _ 11111 bdquo bdquo bdquo--middot----middot-hmiddotmiddot __bdquo___bull I bdquo _bdquo______ bdquo -

Oblici izražavanje krcativ11osti ispitanika u nastavi

Uče11ici lltoji postaju mali istraživači i suradnici u procesu učenja najbolji su polltazatelj 11apretka a i takvi1n pristupo111 učiteljin1a je omogućena veća sloboda i1nprovizacija i prilagođavanje potrcba111a učenika Djelo111ično preshypoznavajttći lltreativ11e osobi11e uče11ika oblikujt1svoj rad

Komentari ispitanika o njil1ovom kreativnom izražavanju

bdquo011i vide ltia ja voli1n svoj predmet i ja 11ji1na dozvoli111 da se oni iskažt1 Netllto se islltaže pravljc11je1n plakata sastava netko se iskaže glazbe110bdquo svatko se izrazi 11a

bull V bull (C

SVOJ 11ac111 bdquoI(oristi1n raz11c i11elode išla sa111 na različite se1ni11arc i čitanje i pisa11je i či 11kvine

slažLt slagalice i111aju igre za ponavlja11jc t1 obliktt Čovječe i1e ljuti se koristin1 razne n1atcrijale

43 Motivacija

Kao što je i ranije u rac1u navedeno i11trinzič11a inotivacija kao činitelj kre shyativ11osti podrazumijeva postojanje osjećaja određenog zadovolj stva sreće ili ispu11j enja pri kreativno111 djelova11ju ali koja ovisi i o vrijednos11oj hij erarhiji svalltog pojedi11ca Ilezultati dobive11i ovin1 istraživanje111 ulltazuju 11a zaključalt lltallto je krcativ11ost pod s11až11i1n utj ecaje111 pojedi11čeve 1notivacije Razlillta se uočava tl vrsti inotivacije Fallttori lltoji Sll i1ajviše utjecali bilo pozitiv110 ili neshygativno 11a izražava11je lltreativnosti u radu veza11i su t1z intri11zič11u 111otivaciju koja najz11ačajnije utječe na pojedinca Ispitanici st1 pri tome naz11ačili zado shyvoljstvo učiteljski1n pozivom i radom s učenicima 1neđuljudske odnose s roshy

bull diteljimagt incduučeničke napetosti uzrokovane 11acionalno1n netrpeljivošću te 11ezai11teresira11ost učc11ika za rad (1ablica 2) Većina učitelja ocijenilo je svoj u motiviranost vrlo visokim ocjena111a čije su vrij ed11osti od mogućih S (gdje je S najviša ocje11a a 1 11aj11iža) jednake ocjeni 4 što se može protumačiti kako uz sve postojeće de1notivirajuće ekstri11zič11e fallttore prevladavlt1 111otivirajt1ći r~1ktor zadovoljstva učiteljslltin1 pozivo1n i ra(lom s uče11ici111a

bull

bull

2 16

Jablica 2 -- lvlltlt ivacijaNegativ110lozitiv110

S111anjcn broj sati Pla11 i progra111

i ltll)t1ja1n saltI raja

l)ovoljno 7a

Plaća njihove lrc11utne potrebe---

Matcrijal11i S11ala1c se

ttvjcti šklt)C middot------- --middot--middot- ---middot

Mccltlljtlltlsllti Potpora O()nltgtSi U šlltltlli pLltlagogmiddotinje

------ -middotmiddot-middot -middot -middot (gtotpora 1njcsta

oko linanciranjaOlltltgtlina raz nil1 projekata

i sl

Nen1ogućnost kvalitetne priprcn1c prirodnih pred1r1cta

LJčitcljski poziv ne cijeni se clovolj110 Uloženi trucl 11ijc proporcionala11 s

dol)ivc11on1 l)laćon1--__ -Nist1 t11)otpunosti Lt sltadu s

)l)treba1na I-INOS-a lgtonekac1 san1i fina11ciraju- -middot middot shy

Od11os s rav11atcljcn1 Nacio11alt1a 11ctrpclj ivost

Ocl11osi s roclitclj i111a bull Negativna lzritika clrugih lltolct~a

Nczaclovoljstvo i 11czainteresiranost učc11ika za ra(l

1gtcgt 11clltaltl clc111ltll ivira-- -- --middot-

Nije clc111lt)tivirajt1ćc

-gtltgttlClltad

dc1r1otivira --middot- shy

l)c111(gtt iviraj ućc

-- shy - -----middot-shymiddot----

Nedovoljno sadrmiddotaj11 za 1rladc i stare tgto11ckad Loša sociltgt-ckonon1ska situacija clc111otivira

igtoka 11ezaposlcnost bull

bull bull bull V bull

vlcJlivacijcz i ittjecl1) 11c1 111olivaciju ispita11ilca it orl11osit 11(i 111lr111z 1c11e i

middot ekstri 11 zičt1c 111ulivntore

Pre1111 clol)ivc11i111 pocaci111a 111ože se i1ri111ijetiti lltallto Slt ttčit elji veći110111

7aclovc)lj 11 i L1vjcti111a Ll šlltoli i izv111 11je i lza]ltC) postc)jcćc 11czaclovoljstv~) ltocl

11elltih ttčitelja (111alcrijal11i L1vjcli Jllt1Ća 11astavni pla11 i prltgtgra1n) 11c ~llJ~Ce ~ vclilltC)j tnjeri ll (l 11jil1lt)Vll 111()livacijll Taltlore lzoje Sll ipa~lt 11~Vli lt~~() 11aJlltJe~a shyt1ije lli1 11jil10Vll ITlOlivc1cijt1SlL111eclL1ljt1dstzi o~l11~si ll ol1l1lltLl os UVlCllt p~slOJCCe 11 acioi1ali1e 11ctr1Jc1jivc)sti il111eClL1 ltčitelja L1cc111lltlt1 1 rod1telJltl le losa soc10-cllto shy110111slltltl silttacij~l 111jcsta I)l1ća je 11ave(ie11a lltao 111ogući cle1notivirltjt1ći faktor Lt s lt1čajt1 cla u bt1clt1ć11cgtsti t1z šire11je cgtbitclji ovise slt1n1c) 11joj

l(o111c11lltlri ispitanil(a o uvjetima rada u školi

Niiii~~-cla middot~ 111 -~ar11~ zallti11L1ti-Zl~se 11e cijc11i-clovolj11c) ~š ratl ali ja bil1 opet odabrala t0Elt)Z~_zato_i~~~oli12 tljccLt i zalo što ~i --jc__cl_iv_a_1_1_------i

middot--1~ je st~1šmiddot~~-~ 1tcrcćt1jt1će Misli111 Lt tc)111 sll1ČajL1 ja bil1 11orala i111ali LtvijI~ ~1ekog1ltloclatr1og vrc111c 11a cla l)rltgtlltlt)111CJ1lira1n Misli111 11 C 11107e se sa1110 v~~l1lll l ro e

111ora ~1ro[(Ol11CJ1lirali j ltgtl)razožiti l(altla kaŽC111 da neslo 11C treba racl1l1 1 11C llta~Cl11 zaštlt) lltada 11c lltažc111 lltako se ltgtsjeća ltgt11aj koji je li111c 11ltgtglt)ltle11 cgt11cla lltacgt cla 111sta

) ((

11isa111 11i 11a11ravila V to111 s111islu fali vre111c11a za toL--------------- shy

[)io ispitanilza s111lt1tra lltallto je 11jihova lltrcaliv11ost podlož11_~ 111ot~vaciji 11a koju utjcčt1 ra 11ije ispita11i falztc) ri Oslanjajl1ći se ia i_1ter~rcllt1C1JU 011ceg z1doshyvoljstva i 111otivacijc L1čiteljt1 111ožc se jednake) pr1n11Jcl1t1 llta lltC) na lltrcltt1v11ost

bull

217

~-------

t1tječL1 isti fallttori Najčešće se 11avodi nezadovoljstvo i i1czai11tcresira11ost uče-11illta za rad kritiJlta lolcga i osob110 11ezadovoljstvo lltao osnov11i de1notivatoshyri lltoji sputavaju kreativ11i rad u i1astavi Kao potvr(la L1tjccltlja tih 1middot1llttora na izražava11jc krcativ11osti istraživanje je Dudellt Strobcl i Ru11co (2000) iz 1993 godi11e o utjecaju šlltolskc okoline 11a kreativnost uče11ika petih i šestih razreda je(lt1c os11ovne škole gdje su dobiveni podaci lltako uvjeti šlltolc (poput socioshycko11omskih uvjeta i istih razlillta u11utar razreda) Lttjcču 11a rezultate Torranccshyovoga testa kreativnog inišlje11ja u s1nislu s1na11jene kreativnosti

l(omenlari ispitanika o 11jil1ovoj motivaciji

Igta utjecalo l)i loše ozračje u školi ili i11ožcla drugačije vodstvo šlltole lltoje traži O(l 1nc11c i1ešto što ja 11e mogu isEu11iti

Ja 1nisli1n da mogu utjecati rneduljudsllti odnosi Ll kolellttivu da ideš i1a posao sa i1eki1n straho1n sa i1ellti111 grče1n u stomaku

((

Sa1na sebe inotivira1n Zainteresira11a sa1n za rad voli1n ovaj posao

Ja bih svojt11notivira11ost ocije11ila sa 5zato što kada ja pogleda1n to dijete 011da ja žcli1n da to sve bLtde super da ono zaista islltaže i svoje i11oguć11osti da inu zaista bude lijepo da inu i1e bude dosad110 da ponese neko zna11je i kada 011i odu ja se onako Ltvijek boji1n kallto će dalje i 011da n1i je drago klda ini dodu i lltada se hvale

44 Stručno usavršavanje

Iltroz istraživa11je uoče110 je prepoz11ava11je važ11osti struč11og usavršava shynja veći11e učitelja (Iablica 3) Nova z11a11ja nastoje uklopiti u svoju nastavL1 izrav110 ili prilagod1vanje1n potrcba1na što je i cilj obrazova11ja i usavršavanja Učitelj otvoren novom iskL1stvu i lltritičllti vred11ujući svoj rad u svrl1u pobolj shyša11ja 11astave već se 1nože 11azvati lltreativ11i1n učiteljcn1 Ipallt dio učitelja očito ne dobiva potreb110 usavršava11jc ili 0110 11e111a prc1ktič11u svrhu ili odredentt 11ovinu za 11jih Kod jed11og učitelja prepoznavanje potrebe za lltreativnošću a 11emogućnost dobiva11ja potrebnih spoznaja vještina zna11ja može se prott1shy1111čiti dvojallto s jcd11e stra11e struč11i sen1i11ari ili nisu dovoljno pripre111lje11i ili nisu dovolj110 struč11i ili 11isu te111atski zaolltružc11i lltako bi poticali i razvija middotshyli kreativnost a s druge strane i1edostatak učiteljeve motivacije 011ernogt1ćt1jc otvorc11ost i prihvaćanje 11ovih 1nogL1ćnosti

bull

bull

bull

Tablica 3

Poziliv110 Ncgativ110

Upoz11avanjc 11ovih oblika i 1netoda Raz1nje11a islltustva

Nova z11a11ja i spoznaje Novo se barc1n je(l1101n pri111ije11i

For1nal11ost Nije pri1nje11jivo Ll lraksi

To su već naL1čili na fak11ltetu Ne dopri11ose krcaliv11osti

Stavovi učitelja o stritčbdquo1om usavršavanjit i ocjena uspješnosti

5 Rasprava

lezt1ltelti dobive11i ovi111 istraživa11jem i1c odstupaju previše od dosadaš11jih istraživa11ja i potvr(lt1jt1 činjc11icL1 lltallto je lltreativ11ost pod s11ažnin1 utjecaje1n pojedi11čevc i11otivacije Zadovoljstvo utječe 11a rnotivaciju r11otivacija utječe na lltre11tiv11ost Razlillta se ttočava u vrsti inotivacijc li1lctori lltoji SLt najviše tttjccali bilo pozitiv110 ili 11ege1tiv110 vezani stt t1z i11tri11zičnu i11otivaciju lltoja 11ajznačaj11ije Lttječe i1c1 pojedi11ca Kao i1ajvaž11ije i najčešće ispitanici su 11aveli zadovoljstvo učiteljski111 pozivo111 i rado111 s t1če11icima 111ećluljL1dslltc odnose s roditclji1na 11apctosti Ltzrolltovane i1acio11al11on1 11etrpeljivošćL1 te i1czai11tercshysira11ost L1če11illta za rad Većina učitelja ocijc11ilo je svoju kreativ11ost i motivishyra11ost vrlo visolltim ocjena1na čije su vrijednosti jcd11ake ocjeni 4 što se inožc protu1načiti lltallto llZ sve postojeće de1notivirajuće f11lttcgtre prevlaclava 111otivirashyjući fe1llttor zadovoljstve1 učiteljski111 pozivo1n i ra(iorn s L1če11ici1na I11tri11zična 111otivacija kltlO či11itelj lltreativ11osti podrazt1111ijeva postoj1111jc osjeć1jcl odre(lcshy11ogel zadovoljstva sreće ili ispL111je11ja pri lltreativ1101n djelova11jtt

l)e1lj11ja edLtlltacija prlt)L1čava11jc i razvija11je i1astlt1ve i i1astav11oga proceshysa svalltako je 11eizostav110 u suvre111e11oj šlltoli Obrazova11je buclL1ćil1 l1Čitcljlt1 111ora razvijati L111ji1na svjes11ost te važnosti a sa111in1 ti111e i progran1i strL1Č11og Ltsavršava11ja ze1 učitelje koji su već Ll pr1ksi inoraju se djelo111ič110 prilagocliti ~)oseb11osti111a svlt1lltc osobe jer iallto veći1101n prepoz11ato 1lt10 prijellto potrebshy110 i pri1nje11jivo očito i111di i1epotpu110 (loltlcll110 obrazove111je 11a podrL1ČjL1 bull lcreativ11lt)sti Učitelji SLl 11avoclili i potporu i ko111u11ilaciju se1 struč11jaci111a i lltolcgan1a ali i sLtra(lnju s t1čenici111a lltoji su i111 često svoji111 slobo(l11i111 i i1esshypt1ta11iin izražava11je111 prLtžali os11ovt1 za dalj11je os111išljlva11je ili realizira11je 11ovih ideja ili i1lt1Či11a rada Uprlt1vo u to s1njerL1 vidi se 1noguć11C)St razvija11ja lltrcativncgtsti Jgtc)trcba za sur~1dnjo1n prelazi ogra11iče11 l)roj struč11og usavršashyva11ja koje je česte) i 11eprallttič11cgt SL1racl11j1 se 111ožc ostvariti 11a razi11i šlcole lltoja je pri1nar110 mjesto pri1na11jlt1 11ovih z11a11ja i i1jegc)vc prallttič11c L1porabc I(~lo inogt1ć11ost lltvalitet11ijeg razvoja navo(iirno zajcd11ict1 Ltče11ja lltoja 01noshygL1ćuje veću i11teralltciju i kvalitet11iju ko1nt111ikaciju 11e Slt11110 učitelja ttče11ika ~ strL1č11il1 sL1r1d11illta 11ego i šire zajed11ice Danas se i1111ogo govori a negdje i j)rovodi ta ideja Poja1n zajed11icc učenj1 pojavljuje se 90-tih godina u SAD-u i predstavlja socijalnu strullttLtru lltojc-1 01nogućL1jc poveziva11je 011oga što se uči

219218

s 1noguć11ošću poveća11c interakcije iz1nedu onih lltoji uče sa svojim učitclji1111 koji postaju suclio11ici u izazovu učenjabdquo Za razliku od povremenog struč1tll)1

intor1nira11ja zajcd11iclt uče11ja može1no dcfi11irati kao grupu svojo1n voljltgt111 udrl1že11ih osoba lltoje u dužem vre111e11slltom rlt1zdoblju (od nekoliko nljcscl 1 do r1ckolillto godina) llto1nuniciraju svoje vrijed11osti stvaraju zajedničku vizijt1 sL1ra(tuju s ciljem t1nc1predivanja svoje pralltsc i osob11og uče11ja lltritički gtrl 111išljajL1 svoje djelova11jc i njegove uvjetebdquo (Bog11ar-Bog11ar 2007) OstvarL1jt1 L1 kvalitetnu ko1nunikaciju i interalltciju učitelja učenika i struč11ih surad11 ilz1 mogući st1veći pon1aci u razvija11ju i poticanju lltreativ11osti

6 Zaključak bull

Svalltod11ev11i ineduljudski odnosi s lltolega1na učenicirna roditelji11 ia uvjeti rada plaća i ostali elltstri11zič11i 111otivatori utječu u inanjoj ili većoj injeri 11a 1notivaciju u pozitiv1101n ili 11egativnon1 srnislu ovisno o hijerarhiji vrijecI nosti svalltog učitelja Ipallt t1ajvaž11ijo1n se sinatra i11tri11zična motivacija 0111 lltoja dolazi iz sa1nog pojedi11ca uslijed zadovoljstva t1čitcljski111 pozivo1n za(lc)

voljstva rado1n s uče11icima Dodat11a edukacija i usavršavanje utječe na kreativnost učitelja pružajlLcmiddoti

praktič11a rješenja razvijanja kreativnoga rad kroz razne oblike inetode islltL1 stva i dr Potrebno je ipallt osvr11uti se r1a potrebe i posebnosti učitelja Uprav(gt u to1n smjeru kreće se projekt Razvoj stvaralaštva ll cjeloživotnoj eduklcij i

učitelja Jedan dio projclltta provodi se u školan1a lltroz ajcd11ice učenja a (lrLlt~i

dio r1a Učiteljsko1ne fakultetu t1 Osijeku gdje se i11tenziv11i1n rado1n sa stt1dc11 ti1111 (i profesorima koji se žele r1a kreativan način uključiti u ra(l) nastoji prtt žiti lltreativ11a os11ova Cilj je 11astavu prilagoditi stL1denti1na kako bi poslužila lltao realan pri111jer n1ogućc nastave u čiju će realizaciju završetllto1n studija i sa111i krenuti lrojekt lltroz dio us111jerc11 budući1n učitelji1na nastoji doskočili potcšlltoća111a s lltojima se susreću učitelji u praksi i pružiti ogled11e pri1njercmiddot lltreativ11e nastave

U nastavno111 procesu važno je spoznati bogatstvo koje pruža i1epo11ovljishyvost i individual11ost svakog uče11illta i i1a tome graditi svoj pristup Kreativ11i stav 1neduti111 ne oz11ačava opet tallto dubokL1 pro1nje11u da se uvjetL1je svallto O(tbacivanje uhoda11ih ali često i koris11ih i1avika Kreltivni stav 111ože koegzi shystirc1ti s navilltlt1ma i rutinskim poslovima Važno je da nas inertnost i rutinershystvo 11e preuz1ne pod svoju vlast (Ozi111ec 1987) Ipallt 1n11ogi i1ači11i poticanjlt1 lltreativ11osti i1cće se kvalitet110 odraziti i1a pojedinca ulltoliko ne postoji želj a Zltl pro1njenon1 ili O(iređe11a privlač11ost i simpatija za posao koji pojedi11ac obavshylja i u kojemu se može lltrcativno izraziti Upravo zbog toga jeda11 od važnih aspelltata poticanja kreativ11osti svalltako je i potica11je i11tri11zič11e inotivacije

bull

220

bull

LITERAIURA

1~og11ar B (2008) Stvnralačllti pristi1p znci11osti M~o~ičld c)glecli 15 (l)Zagreb l~ogilar L-Bognar B (2007) J(ret-itiv11osl i1c1telcz kao vmiddotz11~1čan~ kon1peler1c1a

bdquo asta11 čke projesije u l(on1petencije i kompetent11ost L1c1telJa Os1Jek 1Igt B z vko M (2008)middot Pupils as actio11 researcl1ers 11nprov111g)og11ar -middot _o middot

so111et11i11g itnporta11t in 0L1r lives EdL1cational Jol1rr1al f l1v1ng 1~1~or1~s Fleith i)ci1ise dc Souza (2000) 1cacl1er and Student Percc1)t1ons of Creat1v1ty 111

tl1e Classroo1n Enviro111ne11t VWWqL1cstiacon1 Jcffrcy I~ -bullVoolis 1) Creati11g Atrnosphere And To11c In Prirnary Classroo1ns -YVfJW

qL1cstiaco111 Mail A (1968) Kreativnost t111astavi Sarajevo Svjetlost

middot v (1999)middot Uvod Lt n1etodologiJLI istraživa11ja odgoja i obrazovanJa ZagrebMLlZlC middot

EclL1ca ()ziinec s (1987) Oclgoj kreativnosti Kalzo prcpoz11ati i poticati clječj11 krcat1v11ost

Varalclin Opći Savez drL1štva Naša djeca bull Pasttiović N (1987) Edukacijslci Jristitp 11rnz11ijczt1ju1middotr1otivncijc za rad U fclL1koloska

istraživa11ja Zagrcl) Školska 1lt11jiga ltii1c() A M (2002) E11er)Olle 1as Creative Pote11tial 11 Crcat1v1ty -middot Fro111 I)otc11t1al

lltgt llealizatio11 Silobrčić v (2003) Kako sastaviti objaviti i ocijc11iti z11a11stve110 djelo Zagreb

Mcclicinska 11aklacla Siinplicio J s C 1eacl1i11g Classroo111 l~clucators I~Iow 10 13e More Eftcct1ve A11d

Creative 1cacl1crs wwwqL1estiaco1n v bull

S 1 middotmiddot I Bog11ar 1 (2008)middot Kreativnost it os11ov11ošlcolslci111 itvetirr1a Z1vot i slltola ()1110 at1)1gt bull- ( ) Ibull bull

casopis za teorijll i pralltSll odgoja i obrazovaI1Ja 0SIJC1lt middot l t lmiddot Cremiddotltivity Bcycgti1d Art http wwvcreativityforl1feco111fL1ll_art1clel e1g 1

pl1parliclc__id=3 l

Creativity of teachers in developing the creative potential of stude11ts

IDA SOMOLANJI-LAl)ISIbdquoAV BOGNAR

As 011e of tlle basic prcdisposit io11 for thc clevelop1ne11t of thc creative poshylential of irlclivi(llials) is ccrtlt1i11ly tl1c scl1ool as a pllt1cc of syste1nat1c e(iucc1t1011 Creativity of teacl1ers is lalltCil as tl1e main co11clitio11 for the develop1ne11t a11d

111cc111e11t of cxprcssio11 of crcativity of stL1de11tsc 11l1~l~very perso11 is Sltbjectet to inany extcr11al c111ltl i11ter11al i11f1L1e11ccs _111

sc11oc)l enviro11111c11t thesc ii1f1uc11ces are eve11 1nore pro11ounce(i dLte to evc~ yshy(iay social ii1terltlctions wl1ich ii1 gre1ter cgtr lesser cxtc11t affcct the t11ot1vat1011

for Yorllt and thllS to express crc11tivity _ c011ducted rescarch asscssed tl1e perccptio11 oi crcat1v1ty i11 ele1ne11~ary

school teachers their satisfactio11 or (lissatisfaction with the school cond1t1ons ailci thc social c11viro111nc11t thcir rnotivatio11 a11(l its cvc11tual i11flt1encc a11d

cxte11t 011 exprcssio11 of creativity

221

  • Skeniranje_20170316 (10)
  • Skeniranje_20170316 (11)
  • Skeniranje_20170316 (12)
  • Skeniranje_20170316
  • Skeniranje_20170316 (2)
  • Skeniranje_20170316 (3)
  • Skeniranje_20170316 (4)
  • Skeniranje_20170316 (5)
Page 3: I AZ ELETHOS ZIGT~RTO · 2017. 3. 16. · Szerb, horvat lektor Dragana Francišković . Angol lektor • 6dry Agnes . Nyomda VERZAL, Ujvidek . AZ ESELYEGYENLOSEG ES A FELZARK6ZTATAS

-middot-middot-middotmiddot-middotmiddot--------=--illillll~~

l~idsvag I (2007) Dijete i1astavnik i škola - Ideje za i11spiracijt1 i za djelova11jl- I Ielsi11šllti lltomitct za lju(lska prava Bil-1 Sarajevo

Fir1e N- Machbet F (1992) Pla)ring with Firc Traini11g for the creative use of conflicl Yot1tl1 Work Press Londo11

I-Iorng ] S - I-Iong J C-Cha11 Li11 L J - Cha11g S H-Chu H C (2005) Crealilt tcacl1crs and creative teacl1ing strategies International Jour11al of Consumer Slt1ltI ies 29 4 252- 258

Jnttšovec N ( 1987) Spodbuja11je otro kove ustvarjal11osti Ljt1bljana Držav11a založl)a Slove11ijc

Je11sc11 E (2005) Poučava11je s inozgo1n na t1111tt Zagreb Edt1ca Kollti S (1998) Storytclli11g The I-Ieart and Sot1l of Education l1ttpwwwprel ort~

prodt1cts Products Storytclli11g pdf Meyer I-I (2005) Što je dobra 11astava Zagreb Ert1dita middot McDrtiry J - Alterio M (2003) Learning Throt1gh Storytelli11g i11 Higher Edt1catio11

Using Ref1ection amp Experiencc to I1nprove Learni11g Kogan Page Londo11 a11ll Sterling

Newstrorn J W - Scannell E E (1980) Ga1ncs 1rai11crs Play Experin1e11tal Lear11i111~ Excrcises McGraw-Hill I11c New York London Sydney Toronto

Pečjak V ( 1989) Putovi do ideja Ljublja11a Vlastito izdanje Sht1lz von Thun F (2002) Kako 111eđusobno razgovara1no 1 Smetnje i razjašnje11ja

Zagreb Erudita

Shulz vo11 01u11 F (2002) Kako 1nedusobno razgovara1no 2 Stilovi vrijednosti i razvitak lič11osti Zagreb Erudita

Wir1lltler Mbdquo-Commi11cl1aL1 A (2008) Komt111illtacijsko-psihološka retorika Kallt() dobro izlagati javno govoriti izlagati i preze11tirati Zagreb Ert1dita

-

LADISLAV BOGNAR-SNJEŽANA KRAGULJ

Tl1e paper givcs emphasis on cncouraging creativity in thc teachi11g of ft1 ture tcachers and a pare11t Wished to cmphasize the importance of creativlt teaching wc cncourage future teachers a11d cducators to reflect on the concept of creativity define tl1em describe creative tcaching but also provide possib]c suggestions that would improve the quality of teaching whose creators anltI will be realized by tl1e1nselves Tl1e survey results clearly de1nonstrate that Stt1shydc11ts at colleges but also_ in educatio11 havc so far 1nostly Jess creative teachi11g and also to small examples of creative teachi11g that cot1ld use i11 future work In the year of creativity be ai1 exa1nple for tl1ose of Lts who learn the most - our stude11ts

bull

KREATIVNOST UČITELJA U RAZVIJANJU KREATIVNIH

POTENCIJALA UČENIKA

IDA SOMOIbdquoANJI-LADISLAV BOGNAR

1 Uvod

Kreativ11ost u školi i 11aslavi 11ajčcšće se spo1ni11je Ll 1lt011tckslt1 t111aprjcđe-11ja uvjetlt1 oclgoja i obrazovanja lltroz pristup us1njeren ttčc11ici1na i 11jil1ovi111 i11teresi111a i plt)trcba1na [)cfi11iranje poj1na lltreativnosli složc11 je proces lltako lltreativnost 11ijc jed11oz11ač11a pojava Upravo zbog toga postoji niz definicija lcoje i111ajt1 dodir11e točlltc i 111ogu se t1sustaviti u jcd11u zajedničlltu tj bdquoda je lltreshyltltivnost urode11a sposobnost svalltog pojcdi11ca da proizvodi odrcđc11Lt i1ovi11u 11a već postojeće stanje bilo Ll 111aterijalnoj bilo u duhov11oj sferi (rješenja ideshyje u1njet11ičllti oblici teorije ili proizvodi) da je ta 11ovina originalna ellto110shy111ična i pri1njenjiva u11utar određenog socijal11og ko11telltsla te da je pozitivno t1s1njere11a (So111ola11ji- Bog11ar 2008)

Počet11i pristt1pi lltreativ11osti javljaju se sredino1n dvadesetoga stoljeća ~Jocl vodstvotn psihologa Joy Paul Guilciforda i 11isu O(l1nah i1nali odgojnoshy()l)razov110 us1njcrc11jc l~llto11omski 11apredak i11dustrijslltoga društva Lt razvojt1 zal1tijevao je ocl pojedinca bržt1 prilagoclbt1 više ideja ii1ovc1cija i11vc11cija i jcdnostav110 rečenlt) više lltrce1tivnoga 1nišlje11ja U 1lt011tekstL1 tog i1ovog poj111a Joy Paul Guilclford ttvocli dvije di1ne11zije ljt1clslltoga n1išljenja - 1lt011vcrge11t110 i ltlivergent110 čije prcpoz11ava11je prt1ža 11ove mogućnosti lltvalitct11ijcga r1zvoja ltiruštva

Kreativnost u odgoj110- obrazov1101n lltontekstu pozor11ost dobiva tellt i1ashylltnad110 pri čc1nu se razvija više teorijslltih pristupa 011aj koji najpotpunije poshyjašnjava stvarallt1štvo svakallto je konfliterztni pristup lltoji obuhvaća kog11itiv11e psihološllte i sociološke z11ltlČlt1jkc pri istraživa11jL1 ali i 11aglašava važ11ost okolishy11e kao releva11t11oga Lttjccaja Upravo iz tog pristL1pa proizl~1ze četiri lltalcgorijc lltreativ11osti tj st varalašt Vltl lcreativ1za osoba lcreativni proces lcreativ11i Jgtrodulct i krealivr1a okolina

Kroz ov1j rc1d rlt1z1notrit će se kategorije lltreativ11e osobe i olltoli11e lltao pretshypostavllte krelt1tiv11oga l-1rocesa i sa111oga prodL1ktlt1 t111L1tar 11astav11oga procesa Istraživanje provede110 11a t1zorlltu osnovnoškolslltih t1čitelja ulltč1zat će na meshyđuovisnost ii1trizič11c 1notivacije i lltreativ11osti i i1a potrebt1 stalnog učenja i

usavrsava111a

21 1 210

I

i

11 Kreativna osoba i krcativ11a olcolina

I(ad~ govori1no o kreativnoj osobi i odgoj110-obrazovnoj ustanovi krca t1~nost ce prvc~st~eno razvijati učitelj a tek će 011da to isto moći utjecati 11 i

ucen1llta Ono sto ce se kod njega 11ajviše isticati su određene karakteristike lltreativ11osti poput samopouzdanja i sa1no1)0Štovanja otvore11osti novim islltt1 s~v~1na upornosti i motivacije tolerancije 11a 11eodrede11ost i spren1nosti 11 a

~1z1k~ D~lltl_e kko bi_ učitelj bio osposobljen za lltvalitet110 i sustavno razvija11je t pot~ca_11Je izra~avanJa lltreativ11osti kod uče11ika potreb11a su mu je određe11 a

~nanJa vl spo~naJe OPOjITIU stva~alaštva do kojih Će doći stalnin1 obrazovanjc111 ~ ~savrsava_11JCITI lltoJe ce inu os11n spoznaja pružiti i dovoljno samopouzda11ja i s1gurnost1 u ra(iL1 Drugi aspekt lltreativ11osti odgoja i obrazovanja svakallto je kreativ11a oko bull

11n~ Sva~a osoba o~lož11a je mnogim ekstrizičnim i intrinzičnim utjecajima ~ s~olsk1m ~-u UVJet11na ti utjecaji još izraže11iji uslijed svakodnev11ih socijalshyn~h 1n~~ra~C1Ja Oni postaju intenzivniji i uključujt1 širi krug sudionika - uče-middot n1k- uc1telJ-roditelj-zajednica

1-Ioće li učitelj u današnjem školstvu biti dovoljno motivira11-za sve izazove koji ga čekaju ovisit će upravo o njegovi1n karalltteristika1na i o ekstri11zič11ii11 i i11tri11zi~11i11 ~otivatori1~a Prem~ Nilltoli Pastuoviću ( 1987) 1notivacija je ~vc ~n~ sto COVJellta pokrece na aktivnost i određuje njezin sn1jer intenzitet

t~aJa11Je Mot~vacija ovisi o dva faktora Prvi je privlačnost nagrade koja se pojedincu nudi za rezultat ili učinak određe11e aktiv11osti i ovisi o ii1dividual shyni1n razli~a111a tj ~~bjektiv11om shvaćanjL1 privlačnosti (ista 11agrada oviSiltgt o osob~J h1Jevrarh1J1 1notiva i vrijednosti iina različit z11ačaj) Drugi je faktor ~orel~c1~a ul~zenoga truda i očekiva11e nagrade - što je lltorelacija veća moshy~1va~1Ja_ e veca ~ odno~u 11a kreativnost bdquoučitelj će biti najkreativniji ako je 111t~1nz1c110mot1v1ra11 lJ ako u radu gleda 11a cijeli zadatak i 11a osjećaj zadoshyvoljstva lltJI 111u za~~ta~ pruža naspam clltstri11zične motiviranosti lltada je ti radu usmJeren 11a cilJ tJ i1a J1agradu (So1nola11ji-Bognar 2008)

12 Kreativ11ost i 1notivacija

Proučavajući kategorije kreativ11osti u sa11101n kreativno111 procesl1 nasta shyve uoča~a ~e najv_eći značaj kreativne osobe-učiteljaučcnillta sa svi111 svoji111 ka~ak~~r1st1kana i c~tanv1a lič~1osti te kreativne okoli11e-šlltole kao jed11og ocl 11a~~cc1~ ut~ecaJana izrazava111e lltreativnosti 1-Ioće li i u kojoj mjeri šlltola utjeshycati na 1zrazava11Je kreativnosti ovisi o broj11in1 utjecajima u11utar sainc usta11oshy~e otv~re11 s~lltobi ~~đ~vzaposle11icima f1nancijsllto sta11jc škole inaterijalni ~ orga111zac1Jsk1 L1v~t1 i sl1c110 no najvažniji faktor svakako je sa1n učitelj koji i1na za~atak stvor1t1 potrebu klimu i okružje ugod110 i poticajno (unatoč 11eshyd~st~tc11na) za svakog pojecii11og L1čenillta Učitelj i111a zadatallt zai11teresirati uce~11llta za rad voditi ga u istraživački rad i pomoći inu u cjelokup1101n ra shyZVOJLl a ne sa1110 obrazovno1n Prema istraživa11ju Bob Jeffreya i Peter Woodsa

(2000) pozitivna at1nosferc1 unutar razreda povolj11bull1 4 ralvija11jc I 1c1l i 11( 1bull 11

salt rži slj edećc karalltteristilltc predvidanje iščekiva11jc i C)čclltiva11je (st ~ulaquo1 J ( 1i lu1cija 111otivirlt1jućil1 za učenillte) releva11t11ost (u nastlt1vu L1kljl1Čiti sve lltL1ltl1 1al11e rasne socijal11e i druge osobnosti pojedinoga razreda osobna iskt1slva 1osjećaje potallt11uti osjećaje korisnosti) postig11uće (i111ati visoka očekiva11ja 1 1)ovjere11je u l1čenikove sposob11osti) i zadovoljstvo (postig11L1ća rezultiraju

lt)sjećajem zadovoljstva t1če11ika) Za stvara11je i održlt1va11je tih uvjeta učitelj mora biti 1notivira11

2 Cilj istraživanja

Ovo istraživa11je nastoji dati pregled shvaćanja lltreativ11osti od stra11e

t)s11ovnoškolslltih učitelja i1jihovo zadovoljstvo ili nezadovoljstvo uvjetima lltole i okoline njihovu inotivaciju te utječe li i u kojoj 1njcri sve navedeno na

11j ihovL1 lltrcal iv11ost Cilj je postavljen kroz 11ekolillto istraživačlltih pita11ja a) osjećaj 7~1dovoljstvlt111ezadovoljstva uvjetin1a Ll šlltoli i izvan t1je lltroz plan

i program 1naterijal11e Ltvjete škole plaću meduljudsllte od11osc s lltolegama u

školi uče11ici111a roditclji1na injesto u kojemu se škola 11alazi b) razina 111otivacije s obziro1n i1a rlt111ije ispitane Ltvjete i u od11osu na kre shy

aliv11ost c) ste1vove o kreativnosti u nastavi i izvan nje d) stavove o stručno1n usavršava11ju

3 Metodologija

Pri istraživanju lltorištcn je i11dividual11i slobocl11i i11tervju lltatcgorizira11 ti šest te1nc1tslltih ej elina Uzorak istraživa11ja predstavlja jede111aest t1čitelja jedshy11c os11ov11e škole Ll Baranji I11tervju je bilježe11 u obliku aL1dio zapisa 11allton kt)jega su (lobive11i podatci lltategorizira11i ll pisa1101n oblilltu i dalje obradishy

vani

Kategorije relevant11c za ovaj rad odnose se 11a shvaćanje kreativnosti reashy

lizacijt1 u i1astavi i inotivaciju l1čitelja

4 Rczt1ltati

11 Promišljanja o kreativ11osti

Važn-t je prctpost1vllta osobe lltoja izrclžava svoju lltreativ11ost lltritič110 proshy111išlja11je vlastitil1 ideja Osobe lltoje izražava11ju lzrcativnost postavljaju rr111oga pitanja o svon1c radl1 pro111išljaju je li 0110 dovoljno (lobro što bi se još inoglo 11apraviti da bude bolje tj traže povratnu informaciju drt1gih Daju konstrulltshytiv11e prijedloge sa svi1n argu1ne11ti111a na tuđe ideje i1naju izraženu percepciju le opažajLt sve rclcvltl11t11c ele1ne11te potrebne za stvara11je i razvijanje kreativshy11osti Krcativ11a ()Soba 11e inora 11už110 i1nati izražc11e sve lltarakteristilltc 110

213 212

bull

bull

izražava veliki dio u većoj ili n1a11joj injcri ovis110 o uvjeti1na i ko11tekstu ti lltojen1u se Ll određc11om tre11utlltu 11alazi

U provcdc11om su istraživanju ispita11ici davali različite odgovore pri defi shy11iranju kreativ11osti i lltreativ11ih osobina Odgovori su se odnosili 11a kreativshy11ost kao sposobnost izražavanja 11a svoj poseba11 nači11 sposobnost svestranog izraž1vanja izražava11ja sposob11osti interesa sposobnost rasuđiva11ja zakljushyčiva11ja san1ostal11osti u radu izražava11ja u skladu sa svojo1n lič11ošću izra shyžava11je kroz umjetnička djela sposobnost korištc11ja materijala sposobnost iz 11ičcga 11apraviti 11ešto sposob11ost slič11a inteligenciji uroctena sposobnost neki1n ljudi1na

Osobi11e koje su pripisali učiteljima i učenicin1a lltoji izražavaju svoju krea shytiv11osl 11adovczuju se na i1jihove dcfi11icije i sl1vaćanje pojma stvaralaštva (Ta shy bull

blica 1)

Tablica 1

Kreativne osobi11e učiteljabull

radoz11alosl otvorenost sloboda izražavanja 1notivira11ost za rad

ko111unikativ11ost maštovitost s11alažljivost okretnost aktivnost i hiperaktiv11ost

otkače11ost dobro pa1nćenje asocijativ11ost zakljtLčivanje svestra11ost sposob11ost

sluša11ja zapažanja prilagođava11ja i111provizacije s111isao za estetiku visoka

očelltivanja od uče11ika

Kreativ11c osobine učenika

racloznalost iskrice 1našlovitosl originalnost samostal11ost ideja

česta pita11ja snalažljivost i spret11ost zainteresiranost za rad svestranost

aktiv11ost na satu iskorištava11je materijala 11a zani1nljiv 11ači11

izražava11je (sposoba11 izraziti što z11a i t1111ije) roditelji i11telektt1alci

Definiranje kreativrzih osobina učitelja i učenillta

Komentari ispitanika o krcativ11osti

bdquoZa 1nene je to nešto slično kao inteligencija fo je sposobnost otkrivanja nelltil1 rješe11ja ili raquojel 1nože to i ovakolaquo 1nalo raltloz11alosti 1nalo iskricamiddot

bdquoValjda san1 i1nala dobrt1 generacijt1 i roditelji sti bili i11telektualci a i sa1na djeca bave se 11ji1na od prvog razreda

bdquoKreativ11a ličnost treba biti otkače11a Da ga pustiš da se 011 izražava kako je 11je1nt1 11ajbolje Misli111 da treba da n1išlje11je i pa111Će11je i zakljtLčiva 11j e i asocijacije da 1ntL

je sve razvije110 Ja jallto ptL110 od 11jil111at1či112_Sa1110 i1n treba dopt1slili da se raz1našt1 i da bt1dt1 otkače11i

Svoju kreativnost t1a ljestvici od jedan do pet (jeda11 najniža pet i1ajvishyŠltl vrijed11ost) ocije11ili su ocjeno111 3 (jeda11 ispita11ik) vrlo visollto ocjeno1n 1 (osam ispitanillta) ocjenom 45 (jeclan ispitanik) i ocjenom 5 (jeda11 ispita11ik) ArgL1111enti za ocjc11e 4 od11ose se 11a inoguć11ost da se uvijek r11ože bolje i više Ispita11illt lltoj i se ocije11io ocjeno111 3 sn1atra da 11ije kreativna osoba da želi više

bull i bolje ali to jcd11ostav110 ne n1ože postići

-middotmiddotmiddotmiddot

Komentari ispitanika o 11jihovim kreativnim osobinama bull

bdquoUvijelt ltlobijc1n 11ckc ideje što cla in111apravim da to ne bt1tic lltlasiča11 sat Uvijek da sat bt1clc popu11je11 ispunjen da to butle veselo

bdquo0110 što i1a111 je po11t1dc110 tt udžbe11ikt1 na koji 11ačin će1no n1i to t1potrijcbiti evo tt1 treba biti kreativan Misli1n ako ćeš se držati udžbc11ika lltao pija11 plota

011da se tlef111iliv110 ne inože govoriti o kreativnosti bdquo Učiteljice lltojc 11ist1 [(rcaliv11e loje propala profesija Mc11i jed11ostav110 si11e ideja

111lt)gla L1ih to ovallto onako i nji1na bucle zani1nljivo

bdquoOsob110 11c111an1 11isa111 za 11elltc onoko stvari lil(ovne Kada se t1sporcclttjcm sa ostali111 lltltgtlegicn111_a rne11i l)t1cle žao što ja 11e1nam icleja i što 111cni 11e ide

12 Izražava11jc l(rcativ11lt)S~i tt nastavi

Postoja11jc lltrcaliv11oga potc11cijala učitelja i1ije dovolj110 bez spoz11aja o islltorištava11ju tog pote11cijala Učitelj 111ora iinati potrel)11a z11a11ja o i1ačinima izražavanja svoje lltrcati111osti 11c sa1110 u nastavi već ti cjelokup11lt)1n Žiotu i kroz cjcloživot11t1 pralltst1 vježbati i tisavršavati se 1cllt kre~ltivan učitelj s poshytrcb11i111 z11a11je1n i vjcšti11a111a 1nože lltvalitetno razvijati lltreativ11ost u uče11illtu Opisujući svojti kreativ11ost lt šlltoli i nastavi ltčitclji su se 11ajčešćc priklonishyli 11abraja11jl1 raz11il1 i11ctoda i strategija pol1Čc1va11je1 lltoje Sll savlaclali ili lltroz fakultetsllto obrazove111jc ili lltro1 raz11c clruge cdt1kc1cijc S111ltraju lltallto je to pozitivan pristltp raclL1 i r1zvija11ju uče11illtove kreativt1()Sti Njil1ovo lltorište11je či11lltvi111 grozdova pal1lltovc 111rcže raznih iglt1re1 (glu111a gllt1zba lilltovno izrashyžava11jc) lltor11ltovslltih progrrL111a i slič11c) ll reclov11oj i1e1stavi lltao 11eizostavshynim ele111e11tin1a ltlltazltje 11lt1 svjcs11ost pozitivnih po111allta ll 11aste1v110111 proceshy

su (Graf 1) Graf 1

bull bdquobdquobdquo- shybdquo - bull bdquo middot shy--- -middotmiddot-middot - - middotmiddot--middot-middot-- middot-middot- middotmiddotmiddot--middot- bdquo - bdquo middotmiddot shy---middot -middotmiddotmiddot- - -middot bull bull bdquo shy

I~ bull

i 1 I bull

I O ~ ~

I - bull

tbull bull I

bullbull bull bull - -middot

-- gt ~ - I

o - -middot-- ( bull

middot-middot V _

JT)

~ I bdquo 9 bull

co

ibull

l Z(I HlJ (i lJtO

hlPll bullI ti middotllll ll i I rlt bull bull0 lt1 )llJG

~011-l c11_i lt 11 1n1h 111ttto middotla - llalmiddot ~uja 11np101Zat 1ii 1

l 1 1 ivan1e lreltll I ll bull)middot l i l11 1 lbull ~11l bull1111~middot t

bullbull I

i

215214

) =middot

--

--

--

-middot 111-lllPTRlfllll I I s iii s _ 11111 bdquo bdquo bdquo--middot----middot-hmiddotmiddot __bdquo___bull I bdquo _bdquo______ bdquo -

Oblici izražavanje krcativ11osti ispitanika u nastavi

Uče11ici lltoji postaju mali istraživači i suradnici u procesu učenja najbolji su polltazatelj 11apretka a i takvi1n pristupo111 učiteljin1a je omogućena veća sloboda i1nprovizacija i prilagođavanje potrcba111a učenika Djelo111ično preshypoznavajttći lltreativ11e osobi11e uče11ika oblikujt1svoj rad

Komentari ispitanika o njil1ovom kreativnom izražavanju

bdquo011i vide ltia ja voli1n svoj predmet i ja 11ji1na dozvoli111 da se oni iskažt1 Netllto se islltaže pravljc11je1n plakata sastava netko se iskaže glazbe110bdquo svatko se izrazi 11a

bull V bull (C

SVOJ 11ac111 bdquoI(oristi1n raz11c i11elode išla sa111 na različite se1ni11arc i čitanje i pisa11je i či 11kvine

slažLt slagalice i111aju igre za ponavlja11jc t1 obliktt Čovječe i1e ljuti se koristin1 razne n1atcrijale

43 Motivacija

Kao što je i ranije u rac1u navedeno i11trinzič11a inotivacija kao činitelj kre shyativ11osti podrazumijeva postojanje osjećaja određenog zadovolj stva sreće ili ispu11j enja pri kreativno111 djelova11ju ali koja ovisi i o vrijednos11oj hij erarhiji svalltog pojedi11ca Ilezultati dobive11i ovin1 istraživanje111 ulltazuju 11a zaključalt lltallto je krcativ11ost pod s11až11i1n utj ecaje111 pojedi11čeve 1notivacije Razlillta se uočava tl vrsti inotivacije Fallttori lltoji Sll i1ajviše utjecali bilo pozitiv110 ili neshygativno 11a izražava11je lltreativnosti u radu veza11i su t1z intri11zič11u 111otivaciju koja najz11ačajnije utječe na pojedinca Ispitanici st1 pri tome naz11ačili zado shyvoljstvo učiteljski1n pozivom i radom s učenicima 1neđuljudske odnose s roshy

bull diteljimagt incduučeničke napetosti uzrokovane 11acionalno1n netrpeljivošću te 11ezai11teresira11ost učc11ika za rad (1ablica 2) Većina učitelja ocijenilo je svoj u motiviranost vrlo visokim ocjena111a čije su vrij ed11osti od mogućih S (gdje je S najviša ocje11a a 1 11aj11iža) jednake ocjeni 4 što se može protumačiti kako uz sve postojeće de1notivirajuće ekstri11zič11e fallttore prevladavlt1 111otivirajt1ći r~1ktor zadovoljstva učiteljslltin1 pozivo1n i ra(lom s uče11ici111a

bull

bull

2 16

Jablica 2 -- lvlltlt ivacijaNegativ110lozitiv110

S111anjcn broj sati Pla11 i progra111

i ltll)t1ja1n saltI raja

l)ovoljno 7a

Plaća njihove lrc11utne potrebe---

Matcrijal11i S11ala1c se

ttvjcti šklt)C middot------- --middot--middot- ---middot

Mccltlljtlltlsllti Potpora O()nltgtSi U šlltltlli pLltlagogmiddotinje

------ -middotmiddot-middot -middot -middot (gtotpora 1njcsta

oko linanciranjaOlltltgtlina raz nil1 projekata

i sl

Nen1ogućnost kvalitetne priprcn1c prirodnih pred1r1cta

LJčitcljski poziv ne cijeni se clovolj110 Uloženi trucl 11ijc proporcionala11 s

dol)ivc11on1 l)laćon1--__ -Nist1 t11)otpunosti Lt sltadu s

)l)treba1na I-INOS-a lgtonekac1 san1i fina11ciraju- -middot middot shy

Od11os s rav11atcljcn1 Nacio11alt1a 11ctrpclj ivost

Ocl11osi s roclitclj i111a bull Negativna lzritika clrugih lltolct~a

Nczaclovoljstvo i 11czainteresiranost učc11ika za ra(l

1gtcgt 11clltaltl clc111ltll ivira-- -- --middot-

Nije clc111lt)tivirajt1ćc

-gtltgttlClltad

dc1r1otivira --middot- shy

l)c111(gtt iviraj ućc

-- shy - -----middot-shymiddot----

Nedovoljno sadrmiddotaj11 za 1rladc i stare tgto11ckad Loša sociltgt-ckonon1ska situacija clc111otivira

igtoka 11ezaposlcnost bull

bull bull bull V bull

vlcJlivacijcz i ittjecl1) 11c1 111olivaciju ispita11ilca it orl11osit 11(i 111lr111z 1c11e i

middot ekstri 11 zičt1c 111ulivntore

Pre1111 clol)ivc11i111 pocaci111a 111ože se i1ri111ijetiti lltallto Slt ttčit elji veći110111

7aclovc)lj 11 i L1vjcti111a Ll šlltoli i izv111 11je i lza]ltC) postc)jcćc 11czaclovoljstv~) ltocl

11elltih ttčitelja (111alcrijal11i L1vjcli Jllt1Ća 11astavni pla11 i prltgtgra1n) 11c ~llJ~Ce ~ vclilltC)j tnjeri ll (l 11jil1lt)Vll 111()livacijll Taltlore lzoje Sll ipa~lt 11~Vli lt~~() 11aJlltJe~a shyt1ije lli1 11jil10Vll ITlOlivc1cijt1SlL111eclL1ljt1dstzi o~l11~si ll ol1l1lltLl os UVlCllt p~slOJCCe 11 acioi1ali1e 11ctr1Jc1jivc)sti il111eClL1 ltčitelja L1cc111lltlt1 1 rod1telJltl le losa soc10-cllto shy110111slltltl silttacij~l 111jcsta I)l1ća je 11ave(ie11a lltao 111ogući cle1notivirltjt1ći faktor Lt s lt1čajt1 cla u bt1clt1ć11cgtsti t1z šire11je cgtbitclji ovise slt1n1c) 11joj

l(o111c11lltlri ispitanil(a o uvjetima rada u školi

Niiii~~-cla middot~ 111 -~ar11~ zallti11L1ti-Zl~se 11e cijc11i-clovolj11c) ~š ratl ali ja bil1 opet odabrala t0Elt)Z~_zato_i~~~oli12 tljccLt i zalo što ~i --jc__cl_iv_a_1_1_------i

middot--1~ je st~1šmiddot~~-~ 1tcrcćt1jt1će Misli111 Lt tc)111 sll1ČajL1 ja bil1 11orala i111ali LtvijI~ ~1ekog1ltloclatr1og vrc111c 11a cla l)rltgtlltlt)111CJ1lira1n Misli111 11 C 11107e se sa1110 v~~l1lll l ro e

111ora ~1ro[(Ol11CJ1lirali j ltgtl)razožiti l(altla kaŽC111 da neslo 11C treba racl1l1 1 11C llta~Cl11 zaštlt) lltada 11c lltažc111 lltako se ltgtsjeća ltgt11aj koji je li111c 11ltgtglt)ltle11 cgt11cla lltacgt cla 111sta

) ((

11isa111 11i 11a11ravila V to111 s111islu fali vre111c11a za toL--------------- shy

[)io ispitanilza s111lt1tra lltallto je 11jihova lltrcaliv11ost podlož11_~ 111ot~vaciji 11a koju utjcčt1 ra 11ije ispita11i falztc) ri Oslanjajl1ći se ia i_1ter~rcllt1C1JU 011ceg z1doshyvoljstva i 111otivacijc L1čiteljt1 111ožc se jednake) pr1n11Jcl1t1 llta lltC) na lltrcltt1v11ost

bull

217

~-------

t1tječL1 isti fallttori Najčešće se 11avodi nezadovoljstvo i i1czai11tcresira11ost uče-11illta za rad kritiJlta lolcga i osob110 11ezadovoljstvo lltao osnov11i de1notivatoshyri lltoji sputavaju kreativ11i rad u i1astavi Kao potvr(la L1tjccltlja tih 1middot1llttora na izražava11jc krcativ11osti istraživanje je Dudellt Strobcl i Ru11co (2000) iz 1993 godi11e o utjecaju šlltolskc okoline 11a kreativnost uče11ika petih i šestih razreda je(lt1c os11ovne škole gdje su dobiveni podaci lltako uvjeti šlltolc (poput socioshycko11omskih uvjeta i istih razlillta u11utar razreda) Lttjcču 11a rezultate Torranccshyovoga testa kreativnog inišlje11ja u s1nislu s1na11jene kreativnosti

l(omenlari ispitanika o 11jil1ovoj motivaciji

Igta utjecalo l)i loše ozračje u školi ili i11ožcla drugačije vodstvo šlltole lltoje traži O(l 1nc11c i1ešto što ja 11e mogu isEu11iti

Ja 1nisli1n da mogu utjecati rneduljudsllti odnosi Ll kolellttivu da ideš i1a posao sa i1eki1n straho1n sa i1ellti111 grče1n u stomaku

((

Sa1na sebe inotivira1n Zainteresira11a sa1n za rad voli1n ovaj posao

Ja bih svojt11notivira11ost ocije11ila sa 5zato što kada ja pogleda1n to dijete 011da ja žcli1n da to sve bLtde super da ono zaista islltaže i svoje i11oguć11osti da inu zaista bude lijepo da inu i1e bude dosad110 da ponese neko zna11je i kada 011i odu ja se onako Ltvijek boji1n kallto će dalje i 011da n1i je drago klda ini dodu i lltada se hvale

44 Stručno usavršavanje

Iltroz istraživa11je uoče110 je prepoz11ava11je važ11osti struč11og usavršava shynja veći11e učitelja (Iablica 3) Nova z11a11ja nastoje uklopiti u svoju nastavL1 izrav110 ili prilagod1vanje1n potrcba1na što je i cilj obrazova11ja i usavršavanja Učitelj otvoren novom iskL1stvu i lltritičllti vred11ujući svoj rad u svrl1u pobolj shyša11ja 11astave već se 1nože 11azvati lltreativ11i1n učiteljcn1 Ipallt dio učitelja očito ne dobiva potreb110 usavršava11jc ili 0110 11e111a prc1ktič11u svrhu ili odredentt 11ovinu za 11jih Kod jed11og učitelja prepoznavanje potrebe za lltreativnošću a 11emogućnost dobiva11ja potrebnih spoznaja vještina zna11ja može se prott1shy1111čiti dvojallto s jcd11e stra11e struč11i sen1i11ari ili nisu dovoljno pripre111lje11i ili nisu dovolj110 struč11i ili 11isu te111atski zaolltružc11i lltako bi poticali i razvija middotshyli kreativnost a s druge strane i1edostatak učiteljeve motivacije 011ernogt1ćt1jc otvorc11ost i prihvaćanje 11ovih 1nogL1ćnosti

bull

bull

bull

Tablica 3

Poziliv110 Ncgativ110

Upoz11avanjc 11ovih oblika i 1netoda Raz1nje11a islltustva

Nova z11a11ja i spoznaje Novo se barc1n je(l1101n pri111ije11i

For1nal11ost Nije pri1nje11jivo Ll lraksi

To su već naL1čili na fak11ltetu Ne dopri11ose krcaliv11osti

Stavovi učitelja o stritčbdquo1om usavršavanjit i ocjena uspješnosti

5 Rasprava

lezt1ltelti dobive11i ovi111 istraživa11jem i1c odstupaju previše od dosadaš11jih istraživa11ja i potvr(lt1jt1 činjc11icL1 lltallto je lltreativ11ost pod s11ažnin1 utjecaje1n pojedi11čevc i11otivacije Zadovoljstvo utječe 11a rnotivaciju r11otivacija utječe na lltre11tiv11ost Razlillta se ttočava u vrsti inotivacijc li1lctori lltoji SLt najviše tttjccali bilo pozitiv110 ili 11ege1tiv110 vezani stt t1z i11tri11zičnu i11otivaciju lltoja 11ajznačaj11ije Lttječe i1c1 pojedi11ca Kao i1ajvaž11ije i najčešće ispitanici su 11aveli zadovoljstvo učiteljski111 pozivo111 i rado111 s t1če11icima 111ećluljL1dslltc odnose s roditclji1na 11apctosti Ltzrolltovane i1acio11al11on1 11etrpeljivošćL1 te i1czai11tercshysira11ost L1če11illta za rad Većina učitelja ocijc11ilo je svoju kreativ11ost i motivishyra11ost vrlo visolltim ocjena1na čije su vrijednosti jcd11ake ocjeni 4 što se inožc protu1načiti lltallto llZ sve postojeće de1notivirajuće f11lttcgtre prevlaclava 111otivirashyjući fe1llttor zadovoljstve1 učiteljski111 pozivo1n i ra(iorn s L1če11ici1na I11tri11zična 111otivacija kltlO či11itelj lltreativ11osti podrazt1111ijeva postoj1111jc osjeć1jcl odre(lcshy11ogel zadovoljstva sreće ili ispL111je11ja pri lltreativ1101n djelova11jtt

l)e1lj11ja edLtlltacija prlt)L1čava11jc i razvija11je i1astlt1ve i i1astav11oga proceshysa svalltako je 11eizostav110 u suvre111e11oj šlltoli Obrazova11je buclL1ćil1 l1Čitcljlt1 111ora razvijati L111ji1na svjes11ost te važnosti a sa111in1 ti111e i progran1i strL1Č11og Ltsavršava11ja ze1 učitelje koji su već Ll pr1ksi inoraju se djelo111ič110 prilagocliti ~)oseb11osti111a svlt1lltc osobe jer iallto veći1101n prepoz11ato 1lt10 prijellto potrebshy110 i pri1nje11jivo očito i111di i1epotpu110 (loltlcll110 obrazove111je 11a podrL1ČjL1 bull lcreativ11lt)sti Učitelji SLl 11avoclili i potporu i ko111u11ilaciju se1 struč11jaci111a i lltolcgan1a ali i sLtra(lnju s t1čenici111a lltoji su i111 često svoji111 slobo(l11i111 i i1esshypt1ta11iin izražava11je111 prLtžali os11ovt1 za dalj11je os111išljlva11je ili realizira11je 11ovih ideja ili i1lt1Či11a rada Uprlt1vo u to s1njerL1 vidi se 1noguć11C)St razvija11ja lltrcativncgtsti Jgtc)trcba za sur~1dnjo1n prelazi ogra11iče11 l)roj struč11og usavršashyva11ja koje je česte) i 11eprallttič11cgt SL1racl11j1 se 111ožc ostvariti 11a razi11i šlcole lltoja je pri1nar110 mjesto pri1na11jlt1 11ovih z11a11ja i i1jegc)vc prallttič11c L1porabc I(~lo inogt1ć11ost lltvalitet11ijeg razvoja navo(iirno zajcd11ict1 Ltče11ja lltoja 01noshygL1ćuje veću i11teralltciju i kvalitet11iju ko1nt111ikaciju 11e Slt11110 učitelja ttče11ika ~ strL1č11il1 sL1r1d11illta 11ego i šire zajed11ice Danas se i1111ogo govori a negdje i j)rovodi ta ideja Poja1n zajed11icc učenj1 pojavljuje se 90-tih godina u SAD-u i predstavlja socijalnu strullttLtru lltojc-1 01nogućL1jc poveziva11je 011oga što se uči

219218

s 1noguć11ošću poveća11c interakcije iz1nedu onih lltoji uče sa svojim učitclji1111 koji postaju suclio11ici u izazovu učenjabdquo Za razliku od povremenog struč1tll)1

intor1nira11ja zajcd11iclt uče11ja može1no dcfi11irati kao grupu svojo1n voljltgt111 udrl1že11ih osoba lltoje u dužem vre111e11slltom rlt1zdoblju (od nekoliko nljcscl 1 do r1ckolillto godina) llto1nuniciraju svoje vrijed11osti stvaraju zajedničku vizijt1 sL1ra(tuju s ciljem t1nc1predivanja svoje pralltsc i osob11og uče11ja lltritički gtrl 111išljajL1 svoje djelova11jc i njegove uvjetebdquo (Bog11ar-Bog11ar 2007) OstvarL1jt1 L1 kvalitetnu ko1nunikaciju i interalltciju učitelja učenika i struč11ih surad11 ilz1 mogući st1veći pon1aci u razvija11ju i poticanju lltreativ11osti

6 Zaključak bull

Svalltod11ev11i ineduljudski odnosi s lltolega1na učenicirna roditelji11 ia uvjeti rada plaća i ostali elltstri11zič11i 111otivatori utječu u inanjoj ili većoj injeri 11a 1notivaciju u pozitiv1101n ili 11egativnon1 srnislu ovisno o hijerarhiji vrijecI nosti svalltog učitelja Ipallt t1ajvaž11ijo1n se sinatra i11tri11zična motivacija 0111 lltoja dolazi iz sa1nog pojedi11ca uslijed zadovoljstva t1čitcljski111 pozivo1n za(lc)

voljstva rado1n s uče11icima Dodat11a edukacija i usavršavanje utječe na kreativnost učitelja pružajlLcmiddoti

praktič11a rješenja razvijanja kreativnoga rad kroz razne oblike inetode islltL1 stva i dr Potrebno je ipallt osvr11uti se r1a potrebe i posebnosti učitelja Uprav(gt u to1n smjeru kreće se projekt Razvoj stvaralaštva ll cjeloživotnoj eduklcij i

učitelja Jedan dio projclltta provodi se u školan1a lltroz ajcd11ice učenja a (lrLlt~i

dio r1a Učiteljsko1ne fakultetu t1 Osijeku gdje se i11tenziv11i1n rado1n sa stt1dc11 ti1111 (i profesorima koji se žele r1a kreativan način uključiti u ra(l) nastoji prtt žiti lltreativ11a os11ova Cilj je 11astavu prilagoditi stL1denti1na kako bi poslužila lltao realan pri111jer n1ogućc nastave u čiju će realizaciju završetllto1n studija i sa111i krenuti lrojekt lltroz dio us111jerc11 budući1n učitelji1na nastoji doskočili potcšlltoća111a s lltojima se susreću učitelji u praksi i pružiti ogled11e pri1njercmiddot lltreativ11e nastave

U nastavno111 procesu važno je spoznati bogatstvo koje pruža i1epo11ovljishyvost i individual11ost svakog uče11illta i i1a tome graditi svoj pristup Kreativ11i stav 1neduti111 ne oz11ačava opet tallto dubokL1 pro1nje11u da se uvjetL1je svallto O(tbacivanje uhoda11ih ali često i koris11ih i1avika Kreltivni stav 111ože koegzi shystirc1ti s navilltlt1ma i rutinskim poslovima Važno je da nas inertnost i rutinershystvo 11e preuz1ne pod svoju vlast (Ozi111ec 1987) Ipallt 1n11ogi i1ači11i poticanjlt1 lltreativ11osti i1cće se kvalitet110 odraziti i1a pojedinca ulltoliko ne postoji želj a Zltl pro1njenon1 ili O(iređe11a privlač11ost i simpatija za posao koji pojedi11ac obavshylja i u kojemu se može lltrcativno izraziti Upravo zbog toga jeda11 od važnih aspelltata poticanja kreativ11osti svalltako je i potica11je i11tri11zič11e inotivacije

bull

220

bull

LITERAIURA

1~og11ar B (2008) Stvnralačllti pristi1p znci11osti M~o~ičld c)glecli 15 (l)Zagreb l~ogilar L-Bognar B (2007) J(ret-itiv11osl i1c1telcz kao vmiddotz11~1čan~ kon1peler1c1a

bdquo asta11 čke projesije u l(on1petencije i kompetent11ost L1c1telJa Os1Jek 1Igt B z vko M (2008)middot Pupils as actio11 researcl1ers 11nprov111g)og11ar -middot _o middot

so111et11i11g itnporta11t in 0L1r lives EdL1cational Jol1rr1al f l1v1ng 1~1~or1~s Fleith i)ci1ise dc Souza (2000) 1cacl1er and Student Percc1)t1ons of Creat1v1ty 111

tl1e Classroo1n Enviro111ne11t VWWqL1cstiacon1 Jcffrcy I~ -bullVoolis 1) Creati11g Atrnosphere And To11c In Prirnary Classroo1ns -YVfJW

qL1cstiaco111 Mail A (1968) Kreativnost t111astavi Sarajevo Svjetlost

middot v (1999)middot Uvod Lt n1etodologiJLI istraživa11ja odgoja i obrazovanJa ZagrebMLlZlC middot

EclL1ca ()ziinec s (1987) Oclgoj kreativnosti Kalzo prcpoz11ati i poticati clječj11 krcat1v11ost

Varalclin Opći Savez drL1štva Naša djeca bull Pasttiović N (1987) Edukacijslci Jristitp 11rnz11ijczt1ju1middotr1otivncijc za rad U fclL1koloska

istraživa11ja Zagrcl) Školska 1lt11jiga ltii1c() A M (2002) E11er)Olle 1as Creative Pote11tial 11 Crcat1v1ty -middot Fro111 I)otc11t1al

lltgt llealizatio11 Silobrčić v (2003) Kako sastaviti objaviti i ocijc11iti z11a11stve110 djelo Zagreb

Mcclicinska 11aklacla Siinplicio J s C 1eacl1i11g Classroo111 l~clucators I~Iow 10 13e More Eftcct1ve A11d

Creative 1cacl1crs wwwqL1estiaco1n v bull

S 1 middotmiddot I Bog11ar 1 (2008)middot Kreativnost it os11ov11ošlcolslci111 itvetirr1a Z1vot i slltola ()1110 at1)1gt bull- ( ) Ibull bull

casopis za teorijll i pralltSll odgoja i obrazovaI1Ja 0SIJC1lt middot l t lmiddot Cremiddotltivity Bcycgti1d Art http wwvcreativityforl1feco111fL1ll_art1clel e1g 1

pl1parliclc__id=3 l

Creativity of teachers in developing the creative potential of stude11ts

IDA SOMOLANJI-LAl)ISIbdquoAV BOGNAR

As 011e of tlle basic prcdisposit io11 for thc clevelop1ne11t of thc creative poshylential of irlclivi(llials) is ccrtlt1i11ly tl1c scl1ool as a pllt1cc of syste1nat1c e(iucc1t1011 Creativity of teacl1ers is lalltCil as tl1e main co11clitio11 for the develop1ne11t a11d

111cc111e11t of cxprcssio11 of crcativity of stL1de11tsc 11l1~l~very perso11 is Sltbjectet to inany extcr11al c111ltl i11ter11al i11f1L1e11ccs _111

sc11oc)l enviro11111c11t thesc ii1f1uc11ces are eve11 1nore pro11ounce(i dLte to evc~ yshy(iay social ii1terltlctions wl1ich ii1 gre1ter cgtr lesser cxtc11t affcct the t11ot1vat1011

for Yorllt and thllS to express crc11tivity _ c011ducted rescarch asscssed tl1e perccptio11 oi crcat1v1ty i11 ele1ne11~ary

school teachers their satisfactio11 or (lissatisfaction with the school cond1t1ons ailci thc social c11viro111nc11t thcir rnotivatio11 a11(l its cvc11tual i11flt1encc a11d

cxte11t 011 exprcssio11 of creativity

221

  • Skeniranje_20170316 (10)
  • Skeniranje_20170316 (11)
  • Skeniranje_20170316 (12)
  • Skeniranje_20170316
  • Skeniranje_20170316 (2)
  • Skeniranje_20170316 (3)
  • Skeniranje_20170316 (4)
  • Skeniranje_20170316 (5)
Page 4: I AZ ELETHOS ZIGT~RTO · 2017. 3. 16. · Szerb, horvat lektor Dragana Francišković . Angol lektor • 6dry Agnes . Nyomda VERZAL, Ujvidek . AZ ESELYEGYENLOSEG ES A FELZARK6ZTATAS

i

11 Kreativna osoba i krcativ11a olcolina

I(ad~ govori1no o kreativnoj osobi i odgoj110-obrazovnoj ustanovi krca t1~nost ce prvc~st~eno razvijati učitelj a tek će 011da to isto moći utjecati 11 i

ucen1llta Ono sto ce se kod njega 11ajviše isticati su određene karakteristike lltreativ11osti poput samopouzdanja i sa1no1)0Štovanja otvore11osti novim islltt1 s~v~1na upornosti i motivacije tolerancije 11a 11eodrede11ost i spren1nosti 11 a

~1z1k~ D~lltl_e kko bi_ učitelj bio osposobljen za lltvalitet110 i sustavno razvija11je t pot~ca_11Je izra~avanJa lltreativ11osti kod uče11ika potreb11a su mu je određe11 a

~nanJa vl spo~naJe OPOjITIU stva~alaštva do kojih Će doći stalnin1 obrazovanjc111 ~ ~savrsava_11JCITI lltoJe ce inu os11n spoznaja pružiti i dovoljno samopouzda11ja i s1gurnost1 u ra(iL1 Drugi aspekt lltreativ11osti odgoja i obrazovanja svakallto je kreativ11a oko bull

11n~ Sva~a osoba o~lož11a je mnogim ekstrizičnim i intrinzičnim utjecajima ~ s~olsk1m ~-u UVJet11na ti utjecaji još izraže11iji uslijed svakodnev11ih socijalshyn~h 1n~~ra~C1Ja Oni postaju intenzivniji i uključujt1 širi krug sudionika - uče-middot n1k- uc1telJ-roditelj-zajednica

1-Ioće li učitelj u današnjem školstvu biti dovoljno motivira11-za sve izazove koji ga čekaju ovisit će upravo o njegovi1n karalltteristika1na i o ekstri11zič11ii11 i i11tri11zi~11i11 ~otivatori1~a Prem~ Nilltoli Pastuoviću ( 1987) 1notivacija je ~vc ~n~ sto COVJellta pokrece na aktivnost i određuje njezin sn1jer intenzitet

t~aJa11Je Mot~vacija ovisi o dva faktora Prvi je privlačnost nagrade koja se pojedincu nudi za rezultat ili učinak određe11e aktiv11osti i ovisi o ii1dividual shyni1n razli~a111a tj ~~bjektiv11om shvaćanjL1 privlačnosti (ista 11agrada oviSiltgt o osob~J h1Jevrarh1J1 1notiva i vrijednosti iina različit z11ačaj) Drugi je faktor ~orel~c1~a ul~zenoga truda i očekiva11e nagrade - što je lltorelacija veća moshy~1va~1Ja_ e veca ~ odno~u 11a kreativnost bdquoučitelj će biti najkreativniji ako je 111t~1nz1c110mot1v1ra11 lJ ako u radu gleda 11a cijeli zadatak i 11a osjećaj zadoshyvoljstva lltJI 111u za~~ta~ pruža naspam clltstri11zične motiviranosti lltada je ti radu usmJeren 11a cilJ tJ i1a J1agradu (So1nola11ji-Bognar 2008)

12 Kreativ11ost i 1notivacija

Proučavajući kategorije kreativ11osti u sa11101n kreativno111 procesl1 nasta shyve uoča~a ~e najv_eći značaj kreativne osobe-učiteljaučcnillta sa svi111 svoji111 ka~ak~~r1st1kana i c~tanv1a lič~1osti te kreativne okoli11e-šlltole kao jed11og ocl 11a~~cc1~ ut~ecaJana izrazava111e lltreativnosti 1-Ioće li i u kojoj mjeri šlltola utjeshycati na 1zrazava11Je kreativnosti ovisi o broj11in1 utjecajima u11utar sainc usta11oshy~e otv~re11 s~lltobi ~~đ~vzaposle11icima f1nancijsllto sta11jc škole inaterijalni ~ orga111zac1Jsk1 L1v~t1 i sl1c110 no najvažniji faktor svakako je sa1n učitelj koji i1na za~atak stvor1t1 potrebu klimu i okružje ugod110 i poticajno (unatoč 11eshyd~st~tc11na) za svakog pojecii11og L1čenillta Učitelj i111a zadatallt zai11teresirati uce~11llta za rad voditi ga u istraživački rad i pomoći inu u cjelokup1101n ra shyZVOJLl a ne sa1110 obrazovno1n Prema istraživa11ju Bob Jeffreya i Peter Woodsa

(2000) pozitivna at1nosferc1 unutar razreda povolj11bull1 4 ralvija11jc I 1c1l i 11( 1bull 11

salt rži slj edećc karalltteristilltc predvidanje iščekiva11jc i C)čclltiva11je (st ~ulaquo1 J ( 1i lu1cija 111otivirlt1jućil1 za učenillte) releva11t11ost (u nastlt1vu L1kljl1Čiti sve lltL1ltl1 1al11e rasne socijal11e i druge osobnosti pojedinoga razreda osobna iskt1slva 1osjećaje potallt11uti osjećaje korisnosti) postig11uće (i111ati visoka očekiva11ja 1 1)ovjere11je u l1čenikove sposob11osti) i zadovoljstvo (postig11L1ća rezultiraju

lt)sjećajem zadovoljstva t1če11ika) Za stvara11je i održlt1va11je tih uvjeta učitelj mora biti 1notivira11

2 Cilj istraživanja

Ovo istraživa11je nastoji dati pregled shvaćanja lltreativ11osti od stra11e

t)s11ovnoškolslltih učitelja i1jihovo zadovoljstvo ili nezadovoljstvo uvjetima lltole i okoline njihovu inotivaciju te utječe li i u kojoj 1njcri sve navedeno na

11j ihovL1 lltrcal iv11ost Cilj je postavljen kroz 11ekolillto istraživačlltih pita11ja a) osjećaj 7~1dovoljstvlt111ezadovoljstva uvjetin1a Ll šlltoli i izvan t1je lltroz plan

i program 1naterijal11e Ltvjete škole plaću meduljudsllte od11osc s lltolegama u

školi uče11ici111a roditclji1na injesto u kojemu se škola 11alazi b) razina 111otivacije s obziro1n i1a rlt111ije ispitane Ltvjete i u od11osu na kre shy

aliv11ost c) ste1vove o kreativnosti u nastavi i izvan nje d) stavove o stručno1n usavršava11ju

3 Metodologija

Pri istraživanju lltorištcn je i11dividual11i slobocl11i i11tervju lltatcgorizira11 ti šest te1nc1tslltih ej elina Uzorak istraživa11ja predstavlja jede111aest t1čitelja jedshy11c os11ov11e škole Ll Baranji I11tervju je bilježe11 u obliku aL1dio zapisa 11allton kt)jega su (lobive11i podatci lltategorizira11i ll pisa1101n oblilltu i dalje obradishy

vani

Kategorije relevant11c za ovaj rad odnose se 11a shvaćanje kreativnosti reashy

lizacijt1 u i1astavi i inotivaciju l1čitelja

4 Rczt1ltati

11 Promišljanja o kreativ11osti

Važn-t je prctpost1vllta osobe lltoja izrclžava svoju lltreativ11ost lltritič110 proshy111išlja11je vlastitil1 ideja Osobe lltoje izražava11ju lzrcativnost postavljaju rr111oga pitanja o svon1c radl1 pro111išljaju je li 0110 dovoljno (lobro što bi se još inoglo 11apraviti da bude bolje tj traže povratnu informaciju drt1gih Daju konstrulltshytiv11e prijedloge sa svi1n argu1ne11ti111a na tuđe ideje i1naju izraženu percepciju le opažajLt sve rclcvltl11t11c ele1ne11te potrebne za stvara11je i razvijanje kreativshy11osti Krcativ11a ()Soba 11e inora 11už110 i1nati izražc11e sve lltarakteristilltc 110

213 212

bull

bull

izražava veliki dio u većoj ili n1a11joj injcri ovis110 o uvjeti1na i ko11tekstu ti lltojen1u se Ll određc11om tre11utlltu 11alazi

U provcdc11om su istraživanju ispita11ici davali različite odgovore pri defi shy11iranju kreativ11osti i lltreativ11ih osobina Odgovori su se odnosili 11a kreativshy11ost kao sposobnost izražavanja 11a svoj poseba11 nači11 sposobnost svestranog izraž1vanja izražava11ja sposob11osti interesa sposobnost rasuđiva11ja zakljushyčiva11ja san1ostal11osti u radu izražava11ja u skladu sa svojo1n lič11ošću izra shyžava11je kroz umjetnička djela sposobnost korištc11ja materijala sposobnost iz 11ičcga 11apraviti 11ešto sposob11ost slič11a inteligenciji uroctena sposobnost neki1n ljudi1na

Osobi11e koje su pripisali učiteljima i učenicin1a lltoji izražavaju svoju krea shytiv11osl 11adovczuju se na i1jihove dcfi11icije i sl1vaćanje pojma stvaralaštva (Ta shy bull

blica 1)

Tablica 1

Kreativne osobi11e učiteljabull

radoz11alosl otvorenost sloboda izražavanja 1notivira11ost za rad

ko111unikativ11ost maštovitost s11alažljivost okretnost aktivnost i hiperaktiv11ost

otkače11ost dobro pa1nćenje asocijativ11ost zakljtLčivanje svestra11ost sposob11ost

sluša11ja zapažanja prilagođava11ja i111provizacije s111isao za estetiku visoka

očelltivanja od uče11ika

Kreativ11c osobine učenika

racloznalost iskrice 1našlovitosl originalnost samostal11ost ideja

česta pita11ja snalažljivost i spret11ost zainteresiranost za rad svestranost

aktiv11ost na satu iskorištava11je materijala 11a zani1nljiv 11ači11

izražava11je (sposoba11 izraziti što z11a i t1111ije) roditelji i11telektt1alci

Definiranje kreativrzih osobina učitelja i učenillta

Komentari ispitanika o krcativ11osti

bdquoZa 1nene je to nešto slično kao inteligencija fo je sposobnost otkrivanja nelltil1 rješe11ja ili raquojel 1nože to i ovakolaquo 1nalo raltloz11alosti 1nalo iskricamiddot

bdquoValjda san1 i1nala dobrt1 generacijt1 i roditelji sti bili i11telektualci a i sa1na djeca bave se 11ji1na od prvog razreda

bdquoKreativ11a ličnost treba biti otkače11a Da ga pustiš da se 011 izražava kako je 11je1nt1 11ajbolje Misli111 da treba da n1išlje11je i pa111Će11je i zakljtLčiva 11j e i asocijacije da 1ntL

je sve razvije110 Ja jallto ptL110 od 11jil111at1či112_Sa1110 i1n treba dopt1slili da se raz1našt1 i da bt1dt1 otkače11i

Svoju kreativnost t1a ljestvici od jedan do pet (jeda11 najniža pet i1ajvishyŠltl vrijed11ost) ocije11ili su ocjeno111 3 (jeda11 ispita11ik) vrlo visollto ocjeno1n 1 (osam ispitanillta) ocjenom 45 (jeclan ispitanik) i ocjenom 5 (jeda11 ispita11ik) ArgL1111enti za ocjc11e 4 od11ose se 11a inoguć11ost da se uvijek r11ože bolje i više Ispita11illt lltoj i se ocije11io ocjeno111 3 sn1atra da 11ije kreativna osoba da želi više

bull i bolje ali to jcd11ostav110 ne n1ože postići

-middotmiddotmiddotmiddot

Komentari ispitanika o 11jihovim kreativnim osobinama bull

bdquoUvijelt ltlobijc1n 11ckc ideje što cla in111apravim da to ne bt1tic lltlasiča11 sat Uvijek da sat bt1clc popu11je11 ispunjen da to butle veselo

bdquo0110 što i1a111 je po11t1dc110 tt udžbe11ikt1 na koji 11ačin će1no n1i to t1potrijcbiti evo tt1 treba biti kreativan Misli1n ako ćeš se držati udžbc11ika lltao pija11 plota

011da se tlef111iliv110 ne inože govoriti o kreativnosti bdquo Učiteljice lltojc 11ist1 [(rcaliv11e loje propala profesija Mc11i jed11ostav110 si11e ideja

111lt)gla L1ih to ovallto onako i nji1na bucle zani1nljivo

bdquoOsob110 11c111an1 11isa111 za 11elltc onoko stvari lil(ovne Kada se t1sporcclttjcm sa ostali111 lltltgtlegicn111_a rne11i l)t1cle žao što ja 11e1nam icleja i što 111cni 11e ide

12 Izražava11jc l(rcativ11lt)S~i tt nastavi

Postoja11jc lltrcaliv11oga potc11cijala učitelja i1ije dovolj110 bez spoz11aja o islltorištava11ju tog pote11cijala Učitelj 111ora iinati potrel)11a z11a11ja o i1ačinima izražavanja svoje lltrcati111osti 11c sa1110 u nastavi već ti cjelokup11lt)1n Žiotu i kroz cjcloživot11t1 pralltst1 vježbati i tisavršavati se 1cllt kre~ltivan učitelj s poshytrcb11i111 z11a11je1n i vjcšti11a111a 1nože lltvalitetno razvijati lltreativ11ost u uče11illtu Opisujući svojti kreativ11ost lt šlltoli i nastavi ltčitclji su se 11ajčešćc priklonishyli 11abraja11jl1 raz11il1 i11ctoda i strategija pol1Čc1va11je1 lltoje Sll savlaclali ili lltroz fakultetsllto obrazove111jc ili lltro1 raz11c clruge cdt1kc1cijc S111ltraju lltallto je to pozitivan pristltp raclL1 i r1zvija11ju uče11illtove kreativt1()Sti Njil1ovo lltorište11je či11lltvi111 grozdova pal1lltovc 111rcže raznih iglt1re1 (glu111a gllt1zba lilltovno izrashyžava11jc) lltor11ltovslltih progrrL111a i slič11c) ll reclov11oj i1e1stavi lltao 11eizostavshynim ele111e11tin1a ltlltazltje 11lt1 svjcs11ost pozitivnih po111allta ll 11aste1v110111 proceshy

su (Graf 1) Graf 1

bull bdquobdquobdquo- shybdquo - bull bdquo middot shy--- -middotmiddot-middot - - middotmiddot--middot-middot-- middot-middot- middotmiddotmiddot--middot- bdquo - bdquo middotmiddot shy---middot -middotmiddotmiddot- - -middot bull bull bdquo shy

I~ bull

i 1 I bull

I O ~ ~

I - bull

tbull bull I

bullbull bull bull - -middot

-- gt ~ - I

o - -middot-- ( bull

middot-middot V _

JT)

~ I bdquo 9 bull

co

ibull

l Z(I HlJ (i lJtO

hlPll bullI ti middotllll ll i I rlt bull bull0 lt1 )llJG

~011-l c11_i lt 11 1n1h 111ttto middotla - llalmiddot ~uja 11np101Zat 1ii 1

l 1 1 ivan1e lreltll I ll bull)middot l i l11 1 lbull ~11l bull1111~middot t

bullbull I

i

215214

) =middot

--

--

--

-middot 111-lllPTRlfllll I I s iii s _ 11111 bdquo bdquo bdquo--middot----middot-hmiddotmiddot __bdquo___bull I bdquo _bdquo______ bdquo -

Oblici izražavanje krcativ11osti ispitanika u nastavi

Uče11ici lltoji postaju mali istraživači i suradnici u procesu učenja najbolji su polltazatelj 11apretka a i takvi1n pristupo111 učiteljin1a je omogućena veća sloboda i1nprovizacija i prilagođavanje potrcba111a učenika Djelo111ično preshypoznavajttći lltreativ11e osobi11e uče11ika oblikujt1svoj rad

Komentari ispitanika o njil1ovom kreativnom izražavanju

bdquo011i vide ltia ja voli1n svoj predmet i ja 11ji1na dozvoli111 da se oni iskažt1 Netllto se islltaže pravljc11je1n plakata sastava netko se iskaže glazbe110bdquo svatko se izrazi 11a

bull V bull (C

SVOJ 11ac111 bdquoI(oristi1n raz11c i11elode išla sa111 na različite se1ni11arc i čitanje i pisa11je i či 11kvine

slažLt slagalice i111aju igre za ponavlja11jc t1 obliktt Čovječe i1e ljuti se koristin1 razne n1atcrijale

43 Motivacija

Kao što je i ranije u rac1u navedeno i11trinzič11a inotivacija kao činitelj kre shyativ11osti podrazumijeva postojanje osjećaja određenog zadovolj stva sreće ili ispu11j enja pri kreativno111 djelova11ju ali koja ovisi i o vrijednos11oj hij erarhiji svalltog pojedi11ca Ilezultati dobive11i ovin1 istraživanje111 ulltazuju 11a zaključalt lltallto je krcativ11ost pod s11až11i1n utj ecaje111 pojedi11čeve 1notivacije Razlillta se uočava tl vrsti inotivacije Fallttori lltoji Sll i1ajviše utjecali bilo pozitiv110 ili neshygativno 11a izražava11je lltreativnosti u radu veza11i su t1z intri11zič11u 111otivaciju koja najz11ačajnije utječe na pojedinca Ispitanici st1 pri tome naz11ačili zado shyvoljstvo učiteljski1n pozivom i radom s učenicima 1neđuljudske odnose s roshy

bull diteljimagt incduučeničke napetosti uzrokovane 11acionalno1n netrpeljivošću te 11ezai11teresira11ost učc11ika za rad (1ablica 2) Većina učitelja ocijenilo je svoj u motiviranost vrlo visokim ocjena111a čije su vrij ed11osti od mogućih S (gdje je S najviša ocje11a a 1 11aj11iža) jednake ocjeni 4 što se može protumačiti kako uz sve postojeće de1notivirajuće ekstri11zič11e fallttore prevladavlt1 111otivirajt1ći r~1ktor zadovoljstva učiteljslltin1 pozivo1n i ra(lom s uče11ici111a

bull

bull

2 16

Jablica 2 -- lvlltlt ivacijaNegativ110lozitiv110

S111anjcn broj sati Pla11 i progra111

i ltll)t1ja1n saltI raja

l)ovoljno 7a

Plaća njihove lrc11utne potrebe---

Matcrijal11i S11ala1c se

ttvjcti šklt)C middot------- --middot--middot- ---middot

Mccltlljtlltlsllti Potpora O()nltgtSi U šlltltlli pLltlagogmiddotinje

------ -middotmiddot-middot -middot -middot (gtotpora 1njcsta

oko linanciranjaOlltltgtlina raz nil1 projekata

i sl

Nen1ogućnost kvalitetne priprcn1c prirodnih pred1r1cta

LJčitcljski poziv ne cijeni se clovolj110 Uloženi trucl 11ijc proporcionala11 s

dol)ivc11on1 l)laćon1--__ -Nist1 t11)otpunosti Lt sltadu s

)l)treba1na I-INOS-a lgtonekac1 san1i fina11ciraju- -middot middot shy

Od11os s rav11atcljcn1 Nacio11alt1a 11ctrpclj ivost

Ocl11osi s roclitclj i111a bull Negativna lzritika clrugih lltolct~a

Nczaclovoljstvo i 11czainteresiranost učc11ika za ra(l

1gtcgt 11clltaltl clc111ltll ivira-- -- --middot-

Nije clc111lt)tivirajt1ćc

-gtltgttlClltad

dc1r1otivira --middot- shy

l)c111(gtt iviraj ućc

-- shy - -----middot-shymiddot----

Nedovoljno sadrmiddotaj11 za 1rladc i stare tgto11ckad Loša sociltgt-ckonon1ska situacija clc111otivira

igtoka 11ezaposlcnost bull

bull bull bull V bull

vlcJlivacijcz i ittjecl1) 11c1 111olivaciju ispita11ilca it orl11osit 11(i 111lr111z 1c11e i

middot ekstri 11 zičt1c 111ulivntore

Pre1111 clol)ivc11i111 pocaci111a 111ože se i1ri111ijetiti lltallto Slt ttčit elji veći110111

7aclovc)lj 11 i L1vjcti111a Ll šlltoli i izv111 11je i lza]ltC) postc)jcćc 11czaclovoljstv~) ltocl

11elltih ttčitelja (111alcrijal11i L1vjcli Jllt1Ća 11astavni pla11 i prltgtgra1n) 11c ~llJ~Ce ~ vclilltC)j tnjeri ll (l 11jil1lt)Vll 111()livacijll Taltlore lzoje Sll ipa~lt 11~Vli lt~~() 11aJlltJe~a shyt1ije lli1 11jil10Vll ITlOlivc1cijt1SlL111eclL1ljt1dstzi o~l11~si ll ol1l1lltLl os UVlCllt p~slOJCCe 11 acioi1ali1e 11ctr1Jc1jivc)sti il111eClL1 ltčitelja L1cc111lltlt1 1 rod1telJltl le losa soc10-cllto shy110111slltltl silttacij~l 111jcsta I)l1ća je 11ave(ie11a lltao 111ogući cle1notivirltjt1ći faktor Lt s lt1čajt1 cla u bt1clt1ć11cgtsti t1z šire11je cgtbitclji ovise slt1n1c) 11joj

l(o111c11lltlri ispitanil(a o uvjetima rada u školi

Niiii~~-cla middot~ 111 -~ar11~ zallti11L1ti-Zl~se 11e cijc11i-clovolj11c) ~š ratl ali ja bil1 opet odabrala t0Elt)Z~_zato_i~~~oli12 tljccLt i zalo što ~i --jc__cl_iv_a_1_1_------i

middot--1~ je st~1šmiddot~~-~ 1tcrcćt1jt1će Misli111 Lt tc)111 sll1ČajL1 ja bil1 11orala i111ali LtvijI~ ~1ekog1ltloclatr1og vrc111c 11a cla l)rltgtlltlt)111CJ1lira1n Misli111 11 C 11107e se sa1110 v~~l1lll l ro e

111ora ~1ro[(Ol11CJ1lirali j ltgtl)razožiti l(altla kaŽC111 da neslo 11C treba racl1l1 1 11C llta~Cl11 zaštlt) lltada 11c lltažc111 lltako se ltgtsjeća ltgt11aj koji je li111c 11ltgtglt)ltle11 cgt11cla lltacgt cla 111sta

) ((

11isa111 11i 11a11ravila V to111 s111islu fali vre111c11a za toL--------------- shy

[)io ispitanilza s111lt1tra lltallto je 11jihova lltrcaliv11ost podlož11_~ 111ot~vaciji 11a koju utjcčt1 ra 11ije ispita11i falztc) ri Oslanjajl1ći se ia i_1ter~rcllt1C1JU 011ceg z1doshyvoljstva i 111otivacijc L1čiteljt1 111ožc se jednake) pr1n11Jcl1t1 llta lltC) na lltrcltt1v11ost

bull

217

~-------

t1tječL1 isti fallttori Najčešće se 11avodi nezadovoljstvo i i1czai11tcresira11ost uče-11illta za rad kritiJlta lolcga i osob110 11ezadovoljstvo lltao osnov11i de1notivatoshyri lltoji sputavaju kreativ11i rad u i1astavi Kao potvr(la L1tjccltlja tih 1middot1llttora na izražava11jc krcativ11osti istraživanje je Dudellt Strobcl i Ru11co (2000) iz 1993 godi11e o utjecaju šlltolskc okoline 11a kreativnost uče11ika petih i šestih razreda je(lt1c os11ovne škole gdje su dobiveni podaci lltako uvjeti šlltolc (poput socioshycko11omskih uvjeta i istih razlillta u11utar razreda) Lttjcču 11a rezultate Torranccshyovoga testa kreativnog inišlje11ja u s1nislu s1na11jene kreativnosti

l(omenlari ispitanika o 11jil1ovoj motivaciji

Igta utjecalo l)i loše ozračje u školi ili i11ožcla drugačije vodstvo šlltole lltoje traži O(l 1nc11c i1ešto što ja 11e mogu isEu11iti

Ja 1nisli1n da mogu utjecati rneduljudsllti odnosi Ll kolellttivu da ideš i1a posao sa i1eki1n straho1n sa i1ellti111 grče1n u stomaku

((

Sa1na sebe inotivira1n Zainteresira11a sa1n za rad voli1n ovaj posao

Ja bih svojt11notivira11ost ocije11ila sa 5zato što kada ja pogleda1n to dijete 011da ja žcli1n da to sve bLtde super da ono zaista islltaže i svoje i11oguć11osti da inu zaista bude lijepo da inu i1e bude dosad110 da ponese neko zna11je i kada 011i odu ja se onako Ltvijek boji1n kallto će dalje i 011da n1i je drago klda ini dodu i lltada se hvale

44 Stručno usavršavanje

Iltroz istraživa11je uoče110 je prepoz11ava11je važ11osti struč11og usavršava shynja veći11e učitelja (Iablica 3) Nova z11a11ja nastoje uklopiti u svoju nastavL1 izrav110 ili prilagod1vanje1n potrcba1na što je i cilj obrazova11ja i usavršavanja Učitelj otvoren novom iskL1stvu i lltritičllti vred11ujući svoj rad u svrl1u pobolj shyša11ja 11astave već se 1nože 11azvati lltreativ11i1n učiteljcn1 Ipallt dio učitelja očito ne dobiva potreb110 usavršava11jc ili 0110 11e111a prc1ktič11u svrhu ili odredentt 11ovinu za 11jih Kod jed11og učitelja prepoznavanje potrebe za lltreativnošću a 11emogućnost dobiva11ja potrebnih spoznaja vještina zna11ja može se prott1shy1111čiti dvojallto s jcd11e stra11e struč11i sen1i11ari ili nisu dovoljno pripre111lje11i ili nisu dovolj110 struč11i ili 11isu te111atski zaolltružc11i lltako bi poticali i razvija middotshyli kreativnost a s druge strane i1edostatak učiteljeve motivacije 011ernogt1ćt1jc otvorc11ost i prihvaćanje 11ovih 1nogL1ćnosti

bull

bull

bull

Tablica 3

Poziliv110 Ncgativ110

Upoz11avanjc 11ovih oblika i 1netoda Raz1nje11a islltustva

Nova z11a11ja i spoznaje Novo se barc1n je(l1101n pri111ije11i

For1nal11ost Nije pri1nje11jivo Ll lraksi

To su već naL1čili na fak11ltetu Ne dopri11ose krcaliv11osti

Stavovi učitelja o stritčbdquo1om usavršavanjit i ocjena uspješnosti

5 Rasprava

lezt1ltelti dobive11i ovi111 istraživa11jem i1c odstupaju previše od dosadaš11jih istraživa11ja i potvr(lt1jt1 činjc11icL1 lltallto je lltreativ11ost pod s11ažnin1 utjecaje1n pojedi11čevc i11otivacije Zadovoljstvo utječe 11a rnotivaciju r11otivacija utječe na lltre11tiv11ost Razlillta se ttočava u vrsti inotivacijc li1lctori lltoji SLt najviše tttjccali bilo pozitiv110 ili 11ege1tiv110 vezani stt t1z i11tri11zičnu i11otivaciju lltoja 11ajznačaj11ije Lttječe i1c1 pojedi11ca Kao i1ajvaž11ije i najčešće ispitanici su 11aveli zadovoljstvo učiteljski111 pozivo111 i rado111 s t1če11icima 111ećluljL1dslltc odnose s roditclji1na 11apctosti Ltzrolltovane i1acio11al11on1 11etrpeljivošćL1 te i1czai11tercshysira11ost L1če11illta za rad Većina učitelja ocijc11ilo je svoju kreativ11ost i motivishyra11ost vrlo visolltim ocjena1na čije su vrijednosti jcd11ake ocjeni 4 što se inožc protu1načiti lltallto llZ sve postojeće de1notivirajuće f11lttcgtre prevlaclava 111otivirashyjući fe1llttor zadovoljstve1 učiteljski111 pozivo1n i ra(iorn s L1če11ici1na I11tri11zična 111otivacija kltlO či11itelj lltreativ11osti podrazt1111ijeva postoj1111jc osjeć1jcl odre(lcshy11ogel zadovoljstva sreće ili ispL111je11ja pri lltreativ1101n djelova11jtt

l)e1lj11ja edLtlltacija prlt)L1čava11jc i razvija11je i1astlt1ve i i1astav11oga proceshysa svalltako je 11eizostav110 u suvre111e11oj šlltoli Obrazova11je buclL1ćil1 l1Čitcljlt1 111ora razvijati L111ji1na svjes11ost te važnosti a sa111in1 ti111e i progran1i strL1Č11og Ltsavršava11ja ze1 učitelje koji su već Ll pr1ksi inoraju se djelo111ič110 prilagocliti ~)oseb11osti111a svlt1lltc osobe jer iallto veći1101n prepoz11ato 1lt10 prijellto potrebshy110 i pri1nje11jivo očito i111di i1epotpu110 (loltlcll110 obrazove111je 11a podrL1ČjL1 bull lcreativ11lt)sti Učitelji SLl 11avoclili i potporu i ko111u11ilaciju se1 struč11jaci111a i lltolcgan1a ali i sLtra(lnju s t1čenici111a lltoji su i111 često svoji111 slobo(l11i111 i i1esshypt1ta11iin izražava11je111 prLtžali os11ovt1 za dalj11je os111išljlva11je ili realizira11je 11ovih ideja ili i1lt1Či11a rada Uprlt1vo u to s1njerL1 vidi se 1noguć11C)St razvija11ja lltrcativncgtsti Jgtc)trcba za sur~1dnjo1n prelazi ogra11iče11 l)roj struč11og usavršashyva11ja koje je česte) i 11eprallttič11cgt SL1racl11j1 se 111ožc ostvariti 11a razi11i šlcole lltoja je pri1nar110 mjesto pri1na11jlt1 11ovih z11a11ja i i1jegc)vc prallttič11c L1porabc I(~lo inogt1ć11ost lltvalitet11ijeg razvoja navo(iirno zajcd11ict1 Ltče11ja lltoja 01noshygL1ćuje veću i11teralltciju i kvalitet11iju ko1nt111ikaciju 11e Slt11110 učitelja ttče11ika ~ strL1č11il1 sL1r1d11illta 11ego i šire zajed11ice Danas se i1111ogo govori a negdje i j)rovodi ta ideja Poja1n zajed11icc učenj1 pojavljuje se 90-tih godina u SAD-u i predstavlja socijalnu strullttLtru lltojc-1 01nogućL1jc poveziva11je 011oga što se uči

219218

s 1noguć11ošću poveća11c interakcije iz1nedu onih lltoji uče sa svojim učitclji1111 koji postaju suclio11ici u izazovu učenjabdquo Za razliku od povremenog struč1tll)1

intor1nira11ja zajcd11iclt uče11ja može1no dcfi11irati kao grupu svojo1n voljltgt111 udrl1že11ih osoba lltoje u dužem vre111e11slltom rlt1zdoblju (od nekoliko nljcscl 1 do r1ckolillto godina) llto1nuniciraju svoje vrijed11osti stvaraju zajedničku vizijt1 sL1ra(tuju s ciljem t1nc1predivanja svoje pralltsc i osob11og uče11ja lltritički gtrl 111išljajL1 svoje djelova11jc i njegove uvjetebdquo (Bog11ar-Bog11ar 2007) OstvarL1jt1 L1 kvalitetnu ko1nunikaciju i interalltciju učitelja učenika i struč11ih surad11 ilz1 mogući st1veći pon1aci u razvija11ju i poticanju lltreativ11osti

6 Zaključak bull

Svalltod11ev11i ineduljudski odnosi s lltolega1na učenicirna roditelji11 ia uvjeti rada plaća i ostali elltstri11zič11i 111otivatori utječu u inanjoj ili većoj injeri 11a 1notivaciju u pozitiv1101n ili 11egativnon1 srnislu ovisno o hijerarhiji vrijecI nosti svalltog učitelja Ipallt t1ajvaž11ijo1n se sinatra i11tri11zična motivacija 0111 lltoja dolazi iz sa1nog pojedi11ca uslijed zadovoljstva t1čitcljski111 pozivo1n za(lc)

voljstva rado1n s uče11icima Dodat11a edukacija i usavršavanje utječe na kreativnost učitelja pružajlLcmiddoti

praktič11a rješenja razvijanja kreativnoga rad kroz razne oblike inetode islltL1 stva i dr Potrebno je ipallt osvr11uti se r1a potrebe i posebnosti učitelja Uprav(gt u to1n smjeru kreće se projekt Razvoj stvaralaštva ll cjeloživotnoj eduklcij i

učitelja Jedan dio projclltta provodi se u školan1a lltroz ajcd11ice učenja a (lrLlt~i

dio r1a Učiteljsko1ne fakultetu t1 Osijeku gdje se i11tenziv11i1n rado1n sa stt1dc11 ti1111 (i profesorima koji se žele r1a kreativan način uključiti u ra(l) nastoji prtt žiti lltreativ11a os11ova Cilj je 11astavu prilagoditi stL1denti1na kako bi poslužila lltao realan pri111jer n1ogućc nastave u čiju će realizaciju završetllto1n studija i sa111i krenuti lrojekt lltroz dio us111jerc11 budući1n učitelji1na nastoji doskočili potcšlltoća111a s lltojima se susreću učitelji u praksi i pružiti ogled11e pri1njercmiddot lltreativ11e nastave

U nastavno111 procesu važno je spoznati bogatstvo koje pruža i1epo11ovljishyvost i individual11ost svakog uče11illta i i1a tome graditi svoj pristup Kreativ11i stav 1neduti111 ne oz11ačava opet tallto dubokL1 pro1nje11u da se uvjetL1je svallto O(tbacivanje uhoda11ih ali često i koris11ih i1avika Kreltivni stav 111ože koegzi shystirc1ti s navilltlt1ma i rutinskim poslovima Važno je da nas inertnost i rutinershystvo 11e preuz1ne pod svoju vlast (Ozi111ec 1987) Ipallt 1n11ogi i1ači11i poticanjlt1 lltreativ11osti i1cće se kvalitet110 odraziti i1a pojedinca ulltoliko ne postoji želj a Zltl pro1njenon1 ili O(iređe11a privlač11ost i simpatija za posao koji pojedi11ac obavshylja i u kojemu se može lltrcativno izraziti Upravo zbog toga jeda11 od važnih aspelltata poticanja kreativ11osti svalltako je i potica11je i11tri11zič11e inotivacije

bull

220

bull

LITERAIURA

1~og11ar B (2008) Stvnralačllti pristi1p znci11osti M~o~ičld c)glecli 15 (l)Zagreb l~ogilar L-Bognar B (2007) J(ret-itiv11osl i1c1telcz kao vmiddotz11~1čan~ kon1peler1c1a

bdquo asta11 čke projesije u l(on1petencije i kompetent11ost L1c1telJa Os1Jek 1Igt B z vko M (2008)middot Pupils as actio11 researcl1ers 11nprov111g)og11ar -middot _o middot

so111et11i11g itnporta11t in 0L1r lives EdL1cational Jol1rr1al f l1v1ng 1~1~or1~s Fleith i)ci1ise dc Souza (2000) 1cacl1er and Student Percc1)t1ons of Creat1v1ty 111

tl1e Classroo1n Enviro111ne11t VWWqL1cstiacon1 Jcffrcy I~ -bullVoolis 1) Creati11g Atrnosphere And To11c In Prirnary Classroo1ns -YVfJW

qL1cstiaco111 Mail A (1968) Kreativnost t111astavi Sarajevo Svjetlost

middot v (1999)middot Uvod Lt n1etodologiJLI istraživa11ja odgoja i obrazovanJa ZagrebMLlZlC middot

EclL1ca ()ziinec s (1987) Oclgoj kreativnosti Kalzo prcpoz11ati i poticati clječj11 krcat1v11ost

Varalclin Opći Savez drL1štva Naša djeca bull Pasttiović N (1987) Edukacijslci Jristitp 11rnz11ijczt1ju1middotr1otivncijc za rad U fclL1koloska

istraživa11ja Zagrcl) Školska 1lt11jiga ltii1c() A M (2002) E11er)Olle 1as Creative Pote11tial 11 Crcat1v1ty -middot Fro111 I)otc11t1al

lltgt llealizatio11 Silobrčić v (2003) Kako sastaviti objaviti i ocijc11iti z11a11stve110 djelo Zagreb

Mcclicinska 11aklacla Siinplicio J s C 1eacl1i11g Classroo111 l~clucators I~Iow 10 13e More Eftcct1ve A11d

Creative 1cacl1crs wwwqL1estiaco1n v bull

S 1 middotmiddot I Bog11ar 1 (2008)middot Kreativnost it os11ov11ošlcolslci111 itvetirr1a Z1vot i slltola ()1110 at1)1gt bull- ( ) Ibull bull

casopis za teorijll i pralltSll odgoja i obrazovaI1Ja 0SIJC1lt middot l t lmiddot Cremiddotltivity Bcycgti1d Art http wwvcreativityforl1feco111fL1ll_art1clel e1g 1

pl1parliclc__id=3 l

Creativity of teachers in developing the creative potential of stude11ts

IDA SOMOLANJI-LAl)ISIbdquoAV BOGNAR

As 011e of tlle basic prcdisposit io11 for thc clevelop1ne11t of thc creative poshylential of irlclivi(llials) is ccrtlt1i11ly tl1c scl1ool as a pllt1cc of syste1nat1c e(iucc1t1011 Creativity of teacl1ers is lalltCil as tl1e main co11clitio11 for the develop1ne11t a11d

111cc111e11t of cxprcssio11 of crcativity of stL1de11tsc 11l1~l~very perso11 is Sltbjectet to inany extcr11al c111ltl i11ter11al i11f1L1e11ccs _111

sc11oc)l enviro11111c11t thesc ii1f1uc11ces are eve11 1nore pro11ounce(i dLte to evc~ yshy(iay social ii1terltlctions wl1ich ii1 gre1ter cgtr lesser cxtc11t affcct the t11ot1vat1011

for Yorllt and thllS to express crc11tivity _ c011ducted rescarch asscssed tl1e perccptio11 oi crcat1v1ty i11 ele1ne11~ary

school teachers their satisfactio11 or (lissatisfaction with the school cond1t1ons ailci thc social c11viro111nc11t thcir rnotivatio11 a11(l its cvc11tual i11flt1encc a11d

cxte11t 011 exprcssio11 of creativity

221

  • Skeniranje_20170316 (10)
  • Skeniranje_20170316 (11)
  • Skeniranje_20170316 (12)
  • Skeniranje_20170316
  • Skeniranje_20170316 (2)
  • Skeniranje_20170316 (3)
  • Skeniranje_20170316 (4)
  • Skeniranje_20170316 (5)
Page 5: I AZ ELETHOS ZIGT~RTO · 2017. 3. 16. · Szerb, horvat lektor Dragana Francišković . Angol lektor • 6dry Agnes . Nyomda VERZAL, Ujvidek . AZ ESELYEGYENLOSEG ES A FELZARK6ZTATAS

bull

bull

izražava veliki dio u većoj ili n1a11joj injcri ovis110 o uvjeti1na i ko11tekstu ti lltojen1u se Ll određc11om tre11utlltu 11alazi

U provcdc11om su istraživanju ispita11ici davali različite odgovore pri defi shy11iranju kreativ11osti i lltreativ11ih osobina Odgovori su se odnosili 11a kreativshy11ost kao sposobnost izražavanja 11a svoj poseba11 nači11 sposobnost svestranog izraž1vanja izražava11ja sposob11osti interesa sposobnost rasuđiva11ja zakljushyčiva11ja san1ostal11osti u radu izražava11ja u skladu sa svojo1n lič11ošću izra shyžava11je kroz umjetnička djela sposobnost korištc11ja materijala sposobnost iz 11ičcga 11apraviti 11ešto sposob11ost slič11a inteligenciji uroctena sposobnost neki1n ljudi1na

Osobi11e koje su pripisali učiteljima i učenicin1a lltoji izražavaju svoju krea shytiv11osl 11adovczuju se na i1jihove dcfi11icije i sl1vaćanje pojma stvaralaštva (Ta shy bull

blica 1)

Tablica 1

Kreativne osobi11e učiteljabull

radoz11alosl otvorenost sloboda izražavanja 1notivira11ost za rad

ko111unikativ11ost maštovitost s11alažljivost okretnost aktivnost i hiperaktiv11ost

otkače11ost dobro pa1nćenje asocijativ11ost zakljtLčivanje svestra11ost sposob11ost

sluša11ja zapažanja prilagođava11ja i111provizacije s111isao za estetiku visoka

očelltivanja od uče11ika

Kreativ11c osobine učenika

racloznalost iskrice 1našlovitosl originalnost samostal11ost ideja

česta pita11ja snalažljivost i spret11ost zainteresiranost za rad svestranost

aktiv11ost na satu iskorištava11je materijala 11a zani1nljiv 11ači11

izražava11je (sposoba11 izraziti što z11a i t1111ije) roditelji i11telektt1alci

Definiranje kreativrzih osobina učitelja i učenillta

Komentari ispitanika o krcativ11osti

bdquoZa 1nene je to nešto slično kao inteligencija fo je sposobnost otkrivanja nelltil1 rješe11ja ili raquojel 1nože to i ovakolaquo 1nalo raltloz11alosti 1nalo iskricamiddot

bdquoValjda san1 i1nala dobrt1 generacijt1 i roditelji sti bili i11telektualci a i sa1na djeca bave se 11ji1na od prvog razreda

bdquoKreativ11a ličnost treba biti otkače11a Da ga pustiš da se 011 izražava kako je 11je1nt1 11ajbolje Misli111 da treba da n1išlje11je i pa111Će11je i zakljtLčiva 11j e i asocijacije da 1ntL

je sve razvije110 Ja jallto ptL110 od 11jil111at1či112_Sa1110 i1n treba dopt1slili da se raz1našt1 i da bt1dt1 otkače11i

Svoju kreativnost t1a ljestvici od jedan do pet (jeda11 najniža pet i1ajvishyŠltl vrijed11ost) ocije11ili su ocjeno111 3 (jeda11 ispita11ik) vrlo visollto ocjeno1n 1 (osam ispitanillta) ocjenom 45 (jeclan ispitanik) i ocjenom 5 (jeda11 ispita11ik) ArgL1111enti za ocjc11e 4 od11ose se 11a inoguć11ost da se uvijek r11ože bolje i više Ispita11illt lltoj i se ocije11io ocjeno111 3 sn1atra da 11ije kreativna osoba da želi više

bull i bolje ali to jcd11ostav110 ne n1ože postići

-middotmiddotmiddotmiddot

Komentari ispitanika o 11jihovim kreativnim osobinama bull

bdquoUvijelt ltlobijc1n 11ckc ideje što cla in111apravim da to ne bt1tic lltlasiča11 sat Uvijek da sat bt1clc popu11je11 ispunjen da to butle veselo

bdquo0110 što i1a111 je po11t1dc110 tt udžbe11ikt1 na koji 11ačin će1no n1i to t1potrijcbiti evo tt1 treba biti kreativan Misli1n ako ćeš se držati udžbc11ika lltao pija11 plota

011da se tlef111iliv110 ne inože govoriti o kreativnosti bdquo Učiteljice lltojc 11ist1 [(rcaliv11e loje propala profesija Mc11i jed11ostav110 si11e ideja

111lt)gla L1ih to ovallto onako i nji1na bucle zani1nljivo

bdquoOsob110 11c111an1 11isa111 za 11elltc onoko stvari lil(ovne Kada se t1sporcclttjcm sa ostali111 lltltgtlegicn111_a rne11i l)t1cle žao što ja 11e1nam icleja i što 111cni 11e ide

12 Izražava11jc l(rcativ11lt)S~i tt nastavi

Postoja11jc lltrcaliv11oga potc11cijala učitelja i1ije dovolj110 bez spoz11aja o islltorištava11ju tog pote11cijala Učitelj 111ora iinati potrel)11a z11a11ja o i1ačinima izražavanja svoje lltrcati111osti 11c sa1110 u nastavi već ti cjelokup11lt)1n Žiotu i kroz cjcloživot11t1 pralltst1 vježbati i tisavršavati se 1cllt kre~ltivan učitelj s poshytrcb11i111 z11a11je1n i vjcšti11a111a 1nože lltvalitetno razvijati lltreativ11ost u uče11illtu Opisujući svojti kreativ11ost lt šlltoli i nastavi ltčitclji su se 11ajčešćc priklonishyli 11abraja11jl1 raz11il1 i11ctoda i strategija pol1Čc1va11je1 lltoje Sll savlaclali ili lltroz fakultetsllto obrazove111jc ili lltro1 raz11c clruge cdt1kc1cijc S111ltraju lltallto je to pozitivan pristltp raclL1 i r1zvija11ju uče11illtove kreativt1()Sti Njil1ovo lltorište11je či11lltvi111 grozdova pal1lltovc 111rcže raznih iglt1re1 (glu111a gllt1zba lilltovno izrashyžava11jc) lltor11ltovslltih progrrL111a i slič11c) ll reclov11oj i1e1stavi lltao 11eizostavshynim ele111e11tin1a ltlltazltje 11lt1 svjcs11ost pozitivnih po111allta ll 11aste1v110111 proceshy

su (Graf 1) Graf 1

bull bdquobdquobdquo- shybdquo - bull bdquo middot shy--- -middotmiddot-middot - - middotmiddot--middot-middot-- middot-middot- middotmiddotmiddot--middot- bdquo - bdquo middotmiddot shy---middot -middotmiddotmiddot- - -middot bull bull bdquo shy

I~ bull

i 1 I bull

I O ~ ~

I - bull

tbull bull I

bullbull bull bull - -middot

-- gt ~ - I

o - -middot-- ( bull

middot-middot V _

JT)

~ I bdquo 9 bull

co

ibull

l Z(I HlJ (i lJtO

hlPll bullI ti middotllll ll i I rlt bull bull0 lt1 )llJG

~011-l c11_i lt 11 1n1h 111ttto middotla - llalmiddot ~uja 11np101Zat 1ii 1

l 1 1 ivan1e lreltll I ll bull)middot l i l11 1 lbull ~11l bull1111~middot t

bullbull I

i

215214

) =middot

--

--

--

-middot 111-lllPTRlfllll I I s iii s _ 11111 bdquo bdquo bdquo--middot----middot-hmiddotmiddot __bdquo___bull I bdquo _bdquo______ bdquo -

Oblici izražavanje krcativ11osti ispitanika u nastavi

Uče11ici lltoji postaju mali istraživači i suradnici u procesu učenja najbolji su polltazatelj 11apretka a i takvi1n pristupo111 učiteljin1a je omogućena veća sloboda i1nprovizacija i prilagođavanje potrcba111a učenika Djelo111ično preshypoznavajttći lltreativ11e osobi11e uče11ika oblikujt1svoj rad

Komentari ispitanika o njil1ovom kreativnom izražavanju

bdquo011i vide ltia ja voli1n svoj predmet i ja 11ji1na dozvoli111 da se oni iskažt1 Netllto se islltaže pravljc11je1n plakata sastava netko se iskaže glazbe110bdquo svatko se izrazi 11a

bull V bull (C

SVOJ 11ac111 bdquoI(oristi1n raz11c i11elode išla sa111 na različite se1ni11arc i čitanje i pisa11je i či 11kvine

slažLt slagalice i111aju igre za ponavlja11jc t1 obliktt Čovječe i1e ljuti se koristin1 razne n1atcrijale

43 Motivacija

Kao što je i ranije u rac1u navedeno i11trinzič11a inotivacija kao činitelj kre shyativ11osti podrazumijeva postojanje osjećaja određenog zadovolj stva sreće ili ispu11j enja pri kreativno111 djelova11ju ali koja ovisi i o vrijednos11oj hij erarhiji svalltog pojedi11ca Ilezultati dobive11i ovin1 istraživanje111 ulltazuju 11a zaključalt lltallto je krcativ11ost pod s11až11i1n utj ecaje111 pojedi11čeve 1notivacije Razlillta se uočava tl vrsti inotivacije Fallttori lltoji Sll i1ajviše utjecali bilo pozitiv110 ili neshygativno 11a izražava11je lltreativnosti u radu veza11i su t1z intri11zič11u 111otivaciju koja najz11ačajnije utječe na pojedinca Ispitanici st1 pri tome naz11ačili zado shyvoljstvo učiteljski1n pozivom i radom s učenicima 1neđuljudske odnose s roshy

bull diteljimagt incduučeničke napetosti uzrokovane 11acionalno1n netrpeljivošću te 11ezai11teresira11ost učc11ika za rad (1ablica 2) Većina učitelja ocijenilo je svoj u motiviranost vrlo visokim ocjena111a čije su vrij ed11osti od mogućih S (gdje je S najviša ocje11a a 1 11aj11iža) jednake ocjeni 4 što se može protumačiti kako uz sve postojeće de1notivirajuće ekstri11zič11e fallttore prevladavlt1 111otivirajt1ći r~1ktor zadovoljstva učiteljslltin1 pozivo1n i ra(lom s uče11ici111a

bull

bull

2 16

Jablica 2 -- lvlltlt ivacijaNegativ110lozitiv110

S111anjcn broj sati Pla11 i progra111

i ltll)t1ja1n saltI raja

l)ovoljno 7a

Plaća njihove lrc11utne potrebe---

Matcrijal11i S11ala1c se

ttvjcti šklt)C middot------- --middot--middot- ---middot

Mccltlljtlltlsllti Potpora O()nltgtSi U šlltltlli pLltlagogmiddotinje

------ -middotmiddot-middot -middot -middot (gtotpora 1njcsta

oko linanciranjaOlltltgtlina raz nil1 projekata

i sl

Nen1ogućnost kvalitetne priprcn1c prirodnih pred1r1cta

LJčitcljski poziv ne cijeni se clovolj110 Uloženi trucl 11ijc proporcionala11 s

dol)ivc11on1 l)laćon1--__ -Nist1 t11)otpunosti Lt sltadu s

)l)treba1na I-INOS-a lgtonekac1 san1i fina11ciraju- -middot middot shy

Od11os s rav11atcljcn1 Nacio11alt1a 11ctrpclj ivost

Ocl11osi s roclitclj i111a bull Negativna lzritika clrugih lltolct~a

Nczaclovoljstvo i 11czainteresiranost učc11ika za ra(l

1gtcgt 11clltaltl clc111ltll ivira-- -- --middot-

Nije clc111lt)tivirajt1ćc

-gtltgttlClltad

dc1r1otivira --middot- shy

l)c111(gtt iviraj ućc

-- shy - -----middot-shymiddot----

Nedovoljno sadrmiddotaj11 za 1rladc i stare tgto11ckad Loša sociltgt-ckonon1ska situacija clc111otivira

igtoka 11ezaposlcnost bull

bull bull bull V bull

vlcJlivacijcz i ittjecl1) 11c1 111olivaciju ispita11ilca it orl11osit 11(i 111lr111z 1c11e i

middot ekstri 11 zičt1c 111ulivntore

Pre1111 clol)ivc11i111 pocaci111a 111ože se i1ri111ijetiti lltallto Slt ttčit elji veći110111

7aclovc)lj 11 i L1vjcti111a Ll šlltoli i izv111 11je i lza]ltC) postc)jcćc 11czaclovoljstv~) ltocl

11elltih ttčitelja (111alcrijal11i L1vjcli Jllt1Ća 11astavni pla11 i prltgtgra1n) 11c ~llJ~Ce ~ vclilltC)j tnjeri ll (l 11jil1lt)Vll 111()livacijll Taltlore lzoje Sll ipa~lt 11~Vli lt~~() 11aJlltJe~a shyt1ije lli1 11jil10Vll ITlOlivc1cijt1SlL111eclL1ljt1dstzi o~l11~si ll ol1l1lltLl os UVlCllt p~slOJCCe 11 acioi1ali1e 11ctr1Jc1jivc)sti il111eClL1 ltčitelja L1cc111lltlt1 1 rod1telJltl le losa soc10-cllto shy110111slltltl silttacij~l 111jcsta I)l1ća je 11ave(ie11a lltao 111ogući cle1notivirltjt1ći faktor Lt s lt1čajt1 cla u bt1clt1ć11cgtsti t1z šire11je cgtbitclji ovise slt1n1c) 11joj

l(o111c11lltlri ispitanil(a o uvjetima rada u školi

Niiii~~-cla middot~ 111 -~ar11~ zallti11L1ti-Zl~se 11e cijc11i-clovolj11c) ~š ratl ali ja bil1 opet odabrala t0Elt)Z~_zato_i~~~oli12 tljccLt i zalo što ~i --jc__cl_iv_a_1_1_------i

middot--1~ je st~1šmiddot~~-~ 1tcrcćt1jt1će Misli111 Lt tc)111 sll1ČajL1 ja bil1 11orala i111ali LtvijI~ ~1ekog1ltloclatr1og vrc111c 11a cla l)rltgtlltlt)111CJ1lira1n Misli111 11 C 11107e se sa1110 v~~l1lll l ro e

111ora ~1ro[(Ol11CJ1lirali j ltgtl)razožiti l(altla kaŽC111 da neslo 11C treba racl1l1 1 11C llta~Cl11 zaštlt) lltada 11c lltažc111 lltako se ltgtsjeća ltgt11aj koji je li111c 11ltgtglt)ltle11 cgt11cla lltacgt cla 111sta

) ((

11isa111 11i 11a11ravila V to111 s111islu fali vre111c11a za toL--------------- shy

[)io ispitanilza s111lt1tra lltallto je 11jihova lltrcaliv11ost podlož11_~ 111ot~vaciji 11a koju utjcčt1 ra 11ije ispita11i falztc) ri Oslanjajl1ći se ia i_1ter~rcllt1C1JU 011ceg z1doshyvoljstva i 111otivacijc L1čiteljt1 111ožc se jednake) pr1n11Jcl1t1 llta lltC) na lltrcltt1v11ost

bull

217

~-------

t1tječL1 isti fallttori Najčešće se 11avodi nezadovoljstvo i i1czai11tcresira11ost uče-11illta za rad kritiJlta lolcga i osob110 11ezadovoljstvo lltao osnov11i de1notivatoshyri lltoji sputavaju kreativ11i rad u i1astavi Kao potvr(la L1tjccltlja tih 1middot1llttora na izražava11jc krcativ11osti istraživanje je Dudellt Strobcl i Ru11co (2000) iz 1993 godi11e o utjecaju šlltolskc okoline 11a kreativnost uče11ika petih i šestih razreda je(lt1c os11ovne škole gdje su dobiveni podaci lltako uvjeti šlltolc (poput socioshycko11omskih uvjeta i istih razlillta u11utar razreda) Lttjcču 11a rezultate Torranccshyovoga testa kreativnog inišlje11ja u s1nislu s1na11jene kreativnosti

l(omenlari ispitanika o 11jil1ovoj motivaciji

Igta utjecalo l)i loše ozračje u školi ili i11ožcla drugačije vodstvo šlltole lltoje traži O(l 1nc11c i1ešto što ja 11e mogu isEu11iti

Ja 1nisli1n da mogu utjecati rneduljudsllti odnosi Ll kolellttivu da ideš i1a posao sa i1eki1n straho1n sa i1ellti111 grče1n u stomaku

((

Sa1na sebe inotivira1n Zainteresira11a sa1n za rad voli1n ovaj posao

Ja bih svojt11notivira11ost ocije11ila sa 5zato što kada ja pogleda1n to dijete 011da ja žcli1n da to sve bLtde super da ono zaista islltaže i svoje i11oguć11osti da inu zaista bude lijepo da inu i1e bude dosad110 da ponese neko zna11je i kada 011i odu ja se onako Ltvijek boji1n kallto će dalje i 011da n1i je drago klda ini dodu i lltada se hvale

44 Stručno usavršavanje

Iltroz istraživa11je uoče110 je prepoz11ava11je važ11osti struč11og usavršava shynja veći11e učitelja (Iablica 3) Nova z11a11ja nastoje uklopiti u svoju nastavL1 izrav110 ili prilagod1vanje1n potrcba1na što je i cilj obrazova11ja i usavršavanja Učitelj otvoren novom iskL1stvu i lltritičllti vred11ujući svoj rad u svrl1u pobolj shyša11ja 11astave već se 1nože 11azvati lltreativ11i1n učiteljcn1 Ipallt dio učitelja očito ne dobiva potreb110 usavršava11jc ili 0110 11e111a prc1ktič11u svrhu ili odredentt 11ovinu za 11jih Kod jed11og učitelja prepoznavanje potrebe za lltreativnošću a 11emogućnost dobiva11ja potrebnih spoznaja vještina zna11ja može se prott1shy1111čiti dvojallto s jcd11e stra11e struč11i sen1i11ari ili nisu dovoljno pripre111lje11i ili nisu dovolj110 struč11i ili 11isu te111atski zaolltružc11i lltako bi poticali i razvija middotshyli kreativnost a s druge strane i1edostatak učiteljeve motivacije 011ernogt1ćt1jc otvorc11ost i prihvaćanje 11ovih 1nogL1ćnosti

bull

bull

bull

Tablica 3

Poziliv110 Ncgativ110

Upoz11avanjc 11ovih oblika i 1netoda Raz1nje11a islltustva

Nova z11a11ja i spoznaje Novo se barc1n je(l1101n pri111ije11i

For1nal11ost Nije pri1nje11jivo Ll lraksi

To su već naL1čili na fak11ltetu Ne dopri11ose krcaliv11osti

Stavovi učitelja o stritčbdquo1om usavršavanjit i ocjena uspješnosti

5 Rasprava

lezt1ltelti dobive11i ovi111 istraživa11jem i1c odstupaju previše od dosadaš11jih istraživa11ja i potvr(lt1jt1 činjc11icL1 lltallto je lltreativ11ost pod s11ažnin1 utjecaje1n pojedi11čevc i11otivacije Zadovoljstvo utječe 11a rnotivaciju r11otivacija utječe na lltre11tiv11ost Razlillta se ttočava u vrsti inotivacijc li1lctori lltoji SLt najviše tttjccali bilo pozitiv110 ili 11ege1tiv110 vezani stt t1z i11tri11zičnu i11otivaciju lltoja 11ajznačaj11ije Lttječe i1c1 pojedi11ca Kao i1ajvaž11ije i najčešće ispitanici su 11aveli zadovoljstvo učiteljski111 pozivo111 i rado111 s t1če11icima 111ećluljL1dslltc odnose s roditclji1na 11apctosti Ltzrolltovane i1acio11al11on1 11etrpeljivošćL1 te i1czai11tercshysira11ost L1če11illta za rad Većina učitelja ocijc11ilo je svoju kreativ11ost i motivishyra11ost vrlo visolltim ocjena1na čije su vrijednosti jcd11ake ocjeni 4 što se inožc protu1načiti lltallto llZ sve postojeće de1notivirajuće f11lttcgtre prevlaclava 111otivirashyjući fe1llttor zadovoljstve1 učiteljski111 pozivo1n i ra(iorn s L1če11ici1na I11tri11zična 111otivacija kltlO či11itelj lltreativ11osti podrazt1111ijeva postoj1111jc osjeć1jcl odre(lcshy11ogel zadovoljstva sreće ili ispL111je11ja pri lltreativ1101n djelova11jtt

l)e1lj11ja edLtlltacija prlt)L1čava11jc i razvija11je i1astlt1ve i i1astav11oga proceshysa svalltako je 11eizostav110 u suvre111e11oj šlltoli Obrazova11je buclL1ćil1 l1Čitcljlt1 111ora razvijati L111ji1na svjes11ost te važnosti a sa111in1 ti111e i progran1i strL1Č11og Ltsavršava11ja ze1 učitelje koji su već Ll pr1ksi inoraju se djelo111ič110 prilagocliti ~)oseb11osti111a svlt1lltc osobe jer iallto veći1101n prepoz11ato 1lt10 prijellto potrebshy110 i pri1nje11jivo očito i111di i1epotpu110 (loltlcll110 obrazove111je 11a podrL1ČjL1 bull lcreativ11lt)sti Učitelji SLl 11avoclili i potporu i ko111u11ilaciju se1 struč11jaci111a i lltolcgan1a ali i sLtra(lnju s t1čenici111a lltoji su i111 često svoji111 slobo(l11i111 i i1esshypt1ta11iin izražava11je111 prLtžali os11ovt1 za dalj11je os111išljlva11je ili realizira11je 11ovih ideja ili i1lt1Či11a rada Uprlt1vo u to s1njerL1 vidi se 1noguć11C)St razvija11ja lltrcativncgtsti Jgtc)trcba za sur~1dnjo1n prelazi ogra11iče11 l)roj struč11og usavršashyva11ja koje je česte) i 11eprallttič11cgt SL1racl11j1 se 111ožc ostvariti 11a razi11i šlcole lltoja je pri1nar110 mjesto pri1na11jlt1 11ovih z11a11ja i i1jegc)vc prallttič11c L1porabc I(~lo inogt1ć11ost lltvalitet11ijeg razvoja navo(iirno zajcd11ict1 Ltče11ja lltoja 01noshygL1ćuje veću i11teralltciju i kvalitet11iju ko1nt111ikaciju 11e Slt11110 učitelja ttče11ika ~ strL1č11il1 sL1r1d11illta 11ego i šire zajed11ice Danas se i1111ogo govori a negdje i j)rovodi ta ideja Poja1n zajed11icc učenj1 pojavljuje se 90-tih godina u SAD-u i predstavlja socijalnu strullttLtru lltojc-1 01nogućL1jc poveziva11je 011oga što se uči

219218

s 1noguć11ošću poveća11c interakcije iz1nedu onih lltoji uče sa svojim učitclji1111 koji postaju suclio11ici u izazovu učenjabdquo Za razliku od povremenog struč1tll)1

intor1nira11ja zajcd11iclt uče11ja može1no dcfi11irati kao grupu svojo1n voljltgt111 udrl1že11ih osoba lltoje u dužem vre111e11slltom rlt1zdoblju (od nekoliko nljcscl 1 do r1ckolillto godina) llto1nuniciraju svoje vrijed11osti stvaraju zajedničku vizijt1 sL1ra(tuju s ciljem t1nc1predivanja svoje pralltsc i osob11og uče11ja lltritički gtrl 111išljajL1 svoje djelova11jc i njegove uvjetebdquo (Bog11ar-Bog11ar 2007) OstvarL1jt1 L1 kvalitetnu ko1nunikaciju i interalltciju učitelja učenika i struč11ih surad11 ilz1 mogući st1veći pon1aci u razvija11ju i poticanju lltreativ11osti

6 Zaključak bull

Svalltod11ev11i ineduljudski odnosi s lltolega1na učenicirna roditelji11 ia uvjeti rada plaća i ostali elltstri11zič11i 111otivatori utječu u inanjoj ili većoj injeri 11a 1notivaciju u pozitiv1101n ili 11egativnon1 srnislu ovisno o hijerarhiji vrijecI nosti svalltog učitelja Ipallt t1ajvaž11ijo1n se sinatra i11tri11zična motivacija 0111 lltoja dolazi iz sa1nog pojedi11ca uslijed zadovoljstva t1čitcljski111 pozivo1n za(lc)

voljstva rado1n s uče11icima Dodat11a edukacija i usavršavanje utječe na kreativnost učitelja pružajlLcmiddoti

praktič11a rješenja razvijanja kreativnoga rad kroz razne oblike inetode islltL1 stva i dr Potrebno je ipallt osvr11uti se r1a potrebe i posebnosti učitelja Uprav(gt u to1n smjeru kreće se projekt Razvoj stvaralaštva ll cjeloživotnoj eduklcij i

učitelja Jedan dio projclltta provodi se u školan1a lltroz ajcd11ice učenja a (lrLlt~i

dio r1a Učiteljsko1ne fakultetu t1 Osijeku gdje se i11tenziv11i1n rado1n sa stt1dc11 ti1111 (i profesorima koji se žele r1a kreativan način uključiti u ra(l) nastoji prtt žiti lltreativ11a os11ova Cilj je 11astavu prilagoditi stL1denti1na kako bi poslužila lltao realan pri111jer n1ogućc nastave u čiju će realizaciju završetllto1n studija i sa111i krenuti lrojekt lltroz dio us111jerc11 budući1n učitelji1na nastoji doskočili potcšlltoća111a s lltojima se susreću učitelji u praksi i pružiti ogled11e pri1njercmiddot lltreativ11e nastave

U nastavno111 procesu važno je spoznati bogatstvo koje pruža i1epo11ovljishyvost i individual11ost svakog uče11illta i i1a tome graditi svoj pristup Kreativ11i stav 1neduti111 ne oz11ačava opet tallto dubokL1 pro1nje11u da se uvjetL1je svallto O(tbacivanje uhoda11ih ali često i koris11ih i1avika Kreltivni stav 111ože koegzi shystirc1ti s navilltlt1ma i rutinskim poslovima Važno je da nas inertnost i rutinershystvo 11e preuz1ne pod svoju vlast (Ozi111ec 1987) Ipallt 1n11ogi i1ači11i poticanjlt1 lltreativ11osti i1cće se kvalitet110 odraziti i1a pojedinca ulltoliko ne postoji želj a Zltl pro1njenon1 ili O(iređe11a privlač11ost i simpatija za posao koji pojedi11ac obavshylja i u kojemu se može lltrcativno izraziti Upravo zbog toga jeda11 od važnih aspelltata poticanja kreativ11osti svalltako je i potica11je i11tri11zič11e inotivacije

bull

220

bull

LITERAIURA

1~og11ar B (2008) Stvnralačllti pristi1p znci11osti M~o~ičld c)glecli 15 (l)Zagreb l~ogilar L-Bognar B (2007) J(ret-itiv11osl i1c1telcz kao vmiddotz11~1čan~ kon1peler1c1a

bdquo asta11 čke projesije u l(on1petencije i kompetent11ost L1c1telJa Os1Jek 1Igt B z vko M (2008)middot Pupils as actio11 researcl1ers 11nprov111g)og11ar -middot _o middot

so111et11i11g itnporta11t in 0L1r lives EdL1cational Jol1rr1al f l1v1ng 1~1~or1~s Fleith i)ci1ise dc Souza (2000) 1cacl1er and Student Percc1)t1ons of Creat1v1ty 111

tl1e Classroo1n Enviro111ne11t VWWqL1cstiacon1 Jcffrcy I~ -bullVoolis 1) Creati11g Atrnosphere And To11c In Prirnary Classroo1ns -YVfJW

qL1cstiaco111 Mail A (1968) Kreativnost t111astavi Sarajevo Svjetlost

middot v (1999)middot Uvod Lt n1etodologiJLI istraživa11ja odgoja i obrazovanJa ZagrebMLlZlC middot

EclL1ca ()ziinec s (1987) Oclgoj kreativnosti Kalzo prcpoz11ati i poticati clječj11 krcat1v11ost

Varalclin Opći Savez drL1štva Naša djeca bull Pasttiović N (1987) Edukacijslci Jristitp 11rnz11ijczt1ju1middotr1otivncijc za rad U fclL1koloska

istraživa11ja Zagrcl) Školska 1lt11jiga ltii1c() A M (2002) E11er)Olle 1as Creative Pote11tial 11 Crcat1v1ty -middot Fro111 I)otc11t1al

lltgt llealizatio11 Silobrčić v (2003) Kako sastaviti objaviti i ocijc11iti z11a11stve110 djelo Zagreb

Mcclicinska 11aklacla Siinplicio J s C 1eacl1i11g Classroo111 l~clucators I~Iow 10 13e More Eftcct1ve A11d

Creative 1cacl1crs wwwqL1estiaco1n v bull

S 1 middotmiddot I Bog11ar 1 (2008)middot Kreativnost it os11ov11ošlcolslci111 itvetirr1a Z1vot i slltola ()1110 at1)1gt bull- ( ) Ibull bull

casopis za teorijll i pralltSll odgoja i obrazovaI1Ja 0SIJC1lt middot l t lmiddot Cremiddotltivity Bcycgti1d Art http wwvcreativityforl1feco111fL1ll_art1clel e1g 1

pl1parliclc__id=3 l

Creativity of teachers in developing the creative potential of stude11ts

IDA SOMOLANJI-LAl)ISIbdquoAV BOGNAR

As 011e of tlle basic prcdisposit io11 for thc clevelop1ne11t of thc creative poshylential of irlclivi(llials) is ccrtlt1i11ly tl1c scl1ool as a pllt1cc of syste1nat1c e(iucc1t1011 Creativity of teacl1ers is lalltCil as tl1e main co11clitio11 for the develop1ne11t a11d

111cc111e11t of cxprcssio11 of crcativity of stL1de11tsc 11l1~l~very perso11 is Sltbjectet to inany extcr11al c111ltl i11ter11al i11f1L1e11ccs _111

sc11oc)l enviro11111c11t thesc ii1f1uc11ces are eve11 1nore pro11ounce(i dLte to evc~ yshy(iay social ii1terltlctions wl1ich ii1 gre1ter cgtr lesser cxtc11t affcct the t11ot1vat1011

for Yorllt and thllS to express crc11tivity _ c011ducted rescarch asscssed tl1e perccptio11 oi crcat1v1ty i11 ele1ne11~ary

school teachers their satisfactio11 or (lissatisfaction with the school cond1t1ons ailci thc social c11viro111nc11t thcir rnotivatio11 a11(l its cvc11tual i11flt1encc a11d

cxte11t 011 exprcssio11 of creativity

221

  • Skeniranje_20170316 (10)
  • Skeniranje_20170316 (11)
  • Skeniranje_20170316 (12)
  • Skeniranje_20170316
  • Skeniranje_20170316 (2)
  • Skeniranje_20170316 (3)
  • Skeniranje_20170316 (4)
  • Skeniranje_20170316 (5)
Page 6: I AZ ELETHOS ZIGT~RTO · 2017. 3. 16. · Szerb, horvat lektor Dragana Francišković . Angol lektor • 6dry Agnes . Nyomda VERZAL, Ujvidek . AZ ESELYEGYENLOSEG ES A FELZARK6ZTATAS

--

--

--

-middot 111-lllPTRlfllll I I s iii s _ 11111 bdquo bdquo bdquo--middot----middot-hmiddotmiddot __bdquo___bull I bdquo _bdquo______ bdquo -

Oblici izražavanje krcativ11osti ispitanika u nastavi

Uče11ici lltoji postaju mali istraživači i suradnici u procesu učenja najbolji su polltazatelj 11apretka a i takvi1n pristupo111 učiteljin1a je omogućena veća sloboda i1nprovizacija i prilagođavanje potrcba111a učenika Djelo111ično preshypoznavajttći lltreativ11e osobi11e uče11ika oblikujt1svoj rad

Komentari ispitanika o njil1ovom kreativnom izražavanju

bdquo011i vide ltia ja voli1n svoj predmet i ja 11ji1na dozvoli111 da se oni iskažt1 Netllto se islltaže pravljc11je1n plakata sastava netko se iskaže glazbe110bdquo svatko se izrazi 11a

bull V bull (C

SVOJ 11ac111 bdquoI(oristi1n raz11c i11elode išla sa111 na različite se1ni11arc i čitanje i pisa11je i či 11kvine

slažLt slagalice i111aju igre za ponavlja11jc t1 obliktt Čovječe i1e ljuti se koristin1 razne n1atcrijale

43 Motivacija

Kao što je i ranije u rac1u navedeno i11trinzič11a inotivacija kao činitelj kre shyativ11osti podrazumijeva postojanje osjećaja određenog zadovolj stva sreće ili ispu11j enja pri kreativno111 djelova11ju ali koja ovisi i o vrijednos11oj hij erarhiji svalltog pojedi11ca Ilezultati dobive11i ovin1 istraživanje111 ulltazuju 11a zaključalt lltallto je krcativ11ost pod s11až11i1n utj ecaje111 pojedi11čeve 1notivacije Razlillta se uočava tl vrsti inotivacije Fallttori lltoji Sll i1ajviše utjecali bilo pozitiv110 ili neshygativno 11a izražava11je lltreativnosti u radu veza11i su t1z intri11zič11u 111otivaciju koja najz11ačajnije utječe na pojedinca Ispitanici st1 pri tome naz11ačili zado shyvoljstvo učiteljski1n pozivom i radom s učenicima 1neđuljudske odnose s roshy

bull diteljimagt incduučeničke napetosti uzrokovane 11acionalno1n netrpeljivošću te 11ezai11teresira11ost učc11ika za rad (1ablica 2) Većina učitelja ocijenilo je svoj u motiviranost vrlo visokim ocjena111a čije su vrij ed11osti od mogućih S (gdje je S najviša ocje11a a 1 11aj11iža) jednake ocjeni 4 što se može protumačiti kako uz sve postojeće de1notivirajuće ekstri11zič11e fallttore prevladavlt1 111otivirajt1ći r~1ktor zadovoljstva učiteljslltin1 pozivo1n i ra(lom s uče11ici111a

bull

bull

2 16

Jablica 2 -- lvlltlt ivacijaNegativ110lozitiv110

S111anjcn broj sati Pla11 i progra111

i ltll)t1ja1n saltI raja

l)ovoljno 7a

Plaća njihove lrc11utne potrebe---

Matcrijal11i S11ala1c se

ttvjcti šklt)C middot------- --middot--middot- ---middot

Mccltlljtlltlsllti Potpora O()nltgtSi U šlltltlli pLltlagogmiddotinje

------ -middotmiddot-middot -middot -middot (gtotpora 1njcsta

oko linanciranjaOlltltgtlina raz nil1 projekata

i sl

Nen1ogućnost kvalitetne priprcn1c prirodnih pred1r1cta

LJčitcljski poziv ne cijeni se clovolj110 Uloženi trucl 11ijc proporcionala11 s

dol)ivc11on1 l)laćon1--__ -Nist1 t11)otpunosti Lt sltadu s

)l)treba1na I-INOS-a lgtonekac1 san1i fina11ciraju- -middot middot shy

Od11os s rav11atcljcn1 Nacio11alt1a 11ctrpclj ivost

Ocl11osi s roclitclj i111a bull Negativna lzritika clrugih lltolct~a

Nczaclovoljstvo i 11czainteresiranost učc11ika za ra(l

1gtcgt 11clltaltl clc111ltll ivira-- -- --middot-

Nije clc111lt)tivirajt1ćc

-gtltgttlClltad

dc1r1otivira --middot- shy

l)c111(gtt iviraj ućc

-- shy - -----middot-shymiddot----

Nedovoljno sadrmiddotaj11 za 1rladc i stare tgto11ckad Loša sociltgt-ckonon1ska situacija clc111otivira

igtoka 11ezaposlcnost bull

bull bull bull V bull

vlcJlivacijcz i ittjecl1) 11c1 111olivaciju ispita11ilca it orl11osit 11(i 111lr111z 1c11e i

middot ekstri 11 zičt1c 111ulivntore

Pre1111 clol)ivc11i111 pocaci111a 111ože se i1ri111ijetiti lltallto Slt ttčit elji veći110111

7aclovc)lj 11 i L1vjcti111a Ll šlltoli i izv111 11je i lza]ltC) postc)jcćc 11czaclovoljstv~) ltocl

11elltih ttčitelja (111alcrijal11i L1vjcli Jllt1Ća 11astavni pla11 i prltgtgra1n) 11c ~llJ~Ce ~ vclilltC)j tnjeri ll (l 11jil1lt)Vll 111()livacijll Taltlore lzoje Sll ipa~lt 11~Vli lt~~() 11aJlltJe~a shyt1ije lli1 11jil10Vll ITlOlivc1cijt1SlL111eclL1ljt1dstzi o~l11~si ll ol1l1lltLl os UVlCllt p~slOJCCe 11 acioi1ali1e 11ctr1Jc1jivc)sti il111eClL1 ltčitelja L1cc111lltlt1 1 rod1telJltl le losa soc10-cllto shy110111slltltl silttacij~l 111jcsta I)l1ća je 11ave(ie11a lltao 111ogući cle1notivirltjt1ći faktor Lt s lt1čajt1 cla u bt1clt1ć11cgtsti t1z šire11je cgtbitclji ovise slt1n1c) 11joj

l(o111c11lltlri ispitanil(a o uvjetima rada u školi

Niiii~~-cla middot~ 111 -~ar11~ zallti11L1ti-Zl~se 11e cijc11i-clovolj11c) ~š ratl ali ja bil1 opet odabrala t0Elt)Z~_zato_i~~~oli12 tljccLt i zalo što ~i --jc__cl_iv_a_1_1_------i

middot--1~ je st~1šmiddot~~-~ 1tcrcćt1jt1će Misli111 Lt tc)111 sll1ČajL1 ja bil1 11orala i111ali LtvijI~ ~1ekog1ltloclatr1og vrc111c 11a cla l)rltgtlltlt)111CJ1lira1n Misli111 11 C 11107e se sa1110 v~~l1lll l ro e

111ora ~1ro[(Ol11CJ1lirali j ltgtl)razožiti l(altla kaŽC111 da neslo 11C treba racl1l1 1 11C llta~Cl11 zaštlt) lltada 11c lltažc111 lltako se ltgtsjeća ltgt11aj koji je li111c 11ltgtglt)ltle11 cgt11cla lltacgt cla 111sta

) ((

11isa111 11i 11a11ravila V to111 s111islu fali vre111c11a za toL--------------- shy

[)io ispitanilza s111lt1tra lltallto je 11jihova lltrcaliv11ost podlož11_~ 111ot~vaciji 11a koju utjcčt1 ra 11ije ispita11i falztc) ri Oslanjajl1ći se ia i_1ter~rcllt1C1JU 011ceg z1doshyvoljstva i 111otivacijc L1čiteljt1 111ožc se jednake) pr1n11Jcl1t1 llta lltC) na lltrcltt1v11ost

bull

217

~-------

t1tječL1 isti fallttori Najčešće se 11avodi nezadovoljstvo i i1czai11tcresira11ost uče-11illta za rad kritiJlta lolcga i osob110 11ezadovoljstvo lltao osnov11i de1notivatoshyri lltoji sputavaju kreativ11i rad u i1astavi Kao potvr(la L1tjccltlja tih 1middot1llttora na izražava11jc krcativ11osti istraživanje je Dudellt Strobcl i Ru11co (2000) iz 1993 godi11e o utjecaju šlltolskc okoline 11a kreativnost uče11ika petih i šestih razreda je(lt1c os11ovne škole gdje su dobiveni podaci lltako uvjeti šlltolc (poput socioshycko11omskih uvjeta i istih razlillta u11utar razreda) Lttjcču 11a rezultate Torranccshyovoga testa kreativnog inišlje11ja u s1nislu s1na11jene kreativnosti

l(omenlari ispitanika o 11jil1ovoj motivaciji

Igta utjecalo l)i loše ozračje u školi ili i11ožcla drugačije vodstvo šlltole lltoje traži O(l 1nc11c i1ešto što ja 11e mogu isEu11iti

Ja 1nisli1n da mogu utjecati rneduljudsllti odnosi Ll kolellttivu da ideš i1a posao sa i1eki1n straho1n sa i1ellti111 grče1n u stomaku

((

Sa1na sebe inotivira1n Zainteresira11a sa1n za rad voli1n ovaj posao

Ja bih svojt11notivira11ost ocije11ila sa 5zato što kada ja pogleda1n to dijete 011da ja žcli1n da to sve bLtde super da ono zaista islltaže i svoje i11oguć11osti da inu zaista bude lijepo da inu i1e bude dosad110 da ponese neko zna11je i kada 011i odu ja se onako Ltvijek boji1n kallto će dalje i 011da n1i je drago klda ini dodu i lltada se hvale

44 Stručno usavršavanje

Iltroz istraživa11je uoče110 je prepoz11ava11je važ11osti struč11og usavršava shynja veći11e učitelja (Iablica 3) Nova z11a11ja nastoje uklopiti u svoju nastavL1 izrav110 ili prilagod1vanje1n potrcba1na što je i cilj obrazova11ja i usavršavanja Učitelj otvoren novom iskL1stvu i lltritičllti vred11ujući svoj rad u svrl1u pobolj shyša11ja 11astave već se 1nože 11azvati lltreativ11i1n učiteljcn1 Ipallt dio učitelja očito ne dobiva potreb110 usavršava11jc ili 0110 11e111a prc1ktič11u svrhu ili odredentt 11ovinu za 11jih Kod jed11og učitelja prepoznavanje potrebe za lltreativnošću a 11emogućnost dobiva11ja potrebnih spoznaja vještina zna11ja može se prott1shy1111čiti dvojallto s jcd11e stra11e struč11i sen1i11ari ili nisu dovoljno pripre111lje11i ili nisu dovolj110 struč11i ili 11isu te111atski zaolltružc11i lltako bi poticali i razvija middotshyli kreativnost a s druge strane i1edostatak učiteljeve motivacije 011ernogt1ćt1jc otvorc11ost i prihvaćanje 11ovih 1nogL1ćnosti

bull

bull

bull

Tablica 3

Poziliv110 Ncgativ110

Upoz11avanjc 11ovih oblika i 1netoda Raz1nje11a islltustva

Nova z11a11ja i spoznaje Novo se barc1n je(l1101n pri111ije11i

For1nal11ost Nije pri1nje11jivo Ll lraksi

To su već naL1čili na fak11ltetu Ne dopri11ose krcaliv11osti

Stavovi učitelja o stritčbdquo1om usavršavanjit i ocjena uspješnosti

5 Rasprava

lezt1ltelti dobive11i ovi111 istraživa11jem i1c odstupaju previše od dosadaš11jih istraživa11ja i potvr(lt1jt1 činjc11icL1 lltallto je lltreativ11ost pod s11ažnin1 utjecaje1n pojedi11čevc i11otivacije Zadovoljstvo utječe 11a rnotivaciju r11otivacija utječe na lltre11tiv11ost Razlillta se ttočava u vrsti inotivacijc li1lctori lltoji SLt najviše tttjccali bilo pozitiv110 ili 11ege1tiv110 vezani stt t1z i11tri11zičnu i11otivaciju lltoja 11ajznačaj11ije Lttječe i1c1 pojedi11ca Kao i1ajvaž11ije i najčešće ispitanici su 11aveli zadovoljstvo učiteljski111 pozivo111 i rado111 s t1če11icima 111ećluljL1dslltc odnose s roditclji1na 11apctosti Ltzrolltovane i1acio11al11on1 11etrpeljivošćL1 te i1czai11tercshysira11ost L1če11illta za rad Većina učitelja ocijc11ilo je svoju kreativ11ost i motivishyra11ost vrlo visolltim ocjena1na čije su vrijednosti jcd11ake ocjeni 4 što se inožc protu1načiti lltallto llZ sve postojeće de1notivirajuće f11lttcgtre prevlaclava 111otivirashyjući fe1llttor zadovoljstve1 učiteljski111 pozivo1n i ra(iorn s L1če11ici1na I11tri11zična 111otivacija kltlO či11itelj lltreativ11osti podrazt1111ijeva postoj1111jc osjeć1jcl odre(lcshy11ogel zadovoljstva sreće ili ispL111je11ja pri lltreativ1101n djelova11jtt

l)e1lj11ja edLtlltacija prlt)L1čava11jc i razvija11je i1astlt1ve i i1astav11oga proceshysa svalltako je 11eizostav110 u suvre111e11oj šlltoli Obrazova11je buclL1ćil1 l1Čitcljlt1 111ora razvijati L111ji1na svjes11ost te važnosti a sa111in1 ti111e i progran1i strL1Č11og Ltsavršava11ja ze1 učitelje koji su već Ll pr1ksi inoraju se djelo111ič110 prilagocliti ~)oseb11osti111a svlt1lltc osobe jer iallto veći1101n prepoz11ato 1lt10 prijellto potrebshy110 i pri1nje11jivo očito i111di i1epotpu110 (loltlcll110 obrazove111je 11a podrL1ČjL1 bull lcreativ11lt)sti Učitelji SLl 11avoclili i potporu i ko111u11ilaciju se1 struč11jaci111a i lltolcgan1a ali i sLtra(lnju s t1čenici111a lltoji su i111 često svoji111 slobo(l11i111 i i1esshypt1ta11iin izražava11je111 prLtžali os11ovt1 za dalj11je os111išljlva11je ili realizira11je 11ovih ideja ili i1lt1Či11a rada Uprlt1vo u to s1njerL1 vidi se 1noguć11C)St razvija11ja lltrcativncgtsti Jgtc)trcba za sur~1dnjo1n prelazi ogra11iče11 l)roj struč11og usavršashyva11ja koje je česte) i 11eprallttič11cgt SL1racl11j1 se 111ožc ostvariti 11a razi11i šlcole lltoja je pri1nar110 mjesto pri1na11jlt1 11ovih z11a11ja i i1jegc)vc prallttič11c L1porabc I(~lo inogt1ć11ost lltvalitet11ijeg razvoja navo(iirno zajcd11ict1 Ltče11ja lltoja 01noshygL1ćuje veću i11teralltciju i kvalitet11iju ko1nt111ikaciju 11e Slt11110 učitelja ttče11ika ~ strL1č11il1 sL1r1d11illta 11ego i šire zajed11ice Danas se i1111ogo govori a negdje i j)rovodi ta ideja Poja1n zajed11icc učenj1 pojavljuje se 90-tih godina u SAD-u i predstavlja socijalnu strullttLtru lltojc-1 01nogućL1jc poveziva11je 011oga što se uči

219218

s 1noguć11ošću poveća11c interakcije iz1nedu onih lltoji uče sa svojim učitclji1111 koji postaju suclio11ici u izazovu učenjabdquo Za razliku od povremenog struč1tll)1

intor1nira11ja zajcd11iclt uče11ja može1no dcfi11irati kao grupu svojo1n voljltgt111 udrl1že11ih osoba lltoje u dužem vre111e11slltom rlt1zdoblju (od nekoliko nljcscl 1 do r1ckolillto godina) llto1nuniciraju svoje vrijed11osti stvaraju zajedničku vizijt1 sL1ra(tuju s ciljem t1nc1predivanja svoje pralltsc i osob11og uče11ja lltritički gtrl 111išljajL1 svoje djelova11jc i njegove uvjetebdquo (Bog11ar-Bog11ar 2007) OstvarL1jt1 L1 kvalitetnu ko1nunikaciju i interalltciju učitelja učenika i struč11ih surad11 ilz1 mogući st1veći pon1aci u razvija11ju i poticanju lltreativ11osti

6 Zaključak bull

Svalltod11ev11i ineduljudski odnosi s lltolega1na učenicirna roditelji11 ia uvjeti rada plaća i ostali elltstri11zič11i 111otivatori utječu u inanjoj ili većoj injeri 11a 1notivaciju u pozitiv1101n ili 11egativnon1 srnislu ovisno o hijerarhiji vrijecI nosti svalltog učitelja Ipallt t1ajvaž11ijo1n se sinatra i11tri11zična motivacija 0111 lltoja dolazi iz sa1nog pojedi11ca uslijed zadovoljstva t1čitcljski111 pozivo1n za(lc)

voljstva rado1n s uče11icima Dodat11a edukacija i usavršavanje utječe na kreativnost učitelja pružajlLcmiddoti

praktič11a rješenja razvijanja kreativnoga rad kroz razne oblike inetode islltL1 stva i dr Potrebno je ipallt osvr11uti se r1a potrebe i posebnosti učitelja Uprav(gt u to1n smjeru kreće se projekt Razvoj stvaralaštva ll cjeloživotnoj eduklcij i

učitelja Jedan dio projclltta provodi se u školan1a lltroz ajcd11ice učenja a (lrLlt~i

dio r1a Učiteljsko1ne fakultetu t1 Osijeku gdje se i11tenziv11i1n rado1n sa stt1dc11 ti1111 (i profesorima koji se žele r1a kreativan način uključiti u ra(l) nastoji prtt žiti lltreativ11a os11ova Cilj je 11astavu prilagoditi stL1denti1na kako bi poslužila lltao realan pri111jer n1ogućc nastave u čiju će realizaciju završetllto1n studija i sa111i krenuti lrojekt lltroz dio us111jerc11 budući1n učitelji1na nastoji doskočili potcšlltoća111a s lltojima se susreću učitelji u praksi i pružiti ogled11e pri1njercmiddot lltreativ11e nastave

U nastavno111 procesu važno je spoznati bogatstvo koje pruža i1epo11ovljishyvost i individual11ost svakog uče11illta i i1a tome graditi svoj pristup Kreativ11i stav 1neduti111 ne oz11ačava opet tallto dubokL1 pro1nje11u da se uvjetL1je svallto O(tbacivanje uhoda11ih ali često i koris11ih i1avika Kreltivni stav 111ože koegzi shystirc1ti s navilltlt1ma i rutinskim poslovima Važno je da nas inertnost i rutinershystvo 11e preuz1ne pod svoju vlast (Ozi111ec 1987) Ipallt 1n11ogi i1ači11i poticanjlt1 lltreativ11osti i1cće se kvalitet110 odraziti i1a pojedinca ulltoliko ne postoji želj a Zltl pro1njenon1 ili O(iređe11a privlač11ost i simpatija za posao koji pojedi11ac obavshylja i u kojemu se može lltrcativno izraziti Upravo zbog toga jeda11 od važnih aspelltata poticanja kreativ11osti svalltako je i potica11je i11tri11zič11e inotivacije

bull

220

bull

LITERAIURA

1~og11ar B (2008) Stvnralačllti pristi1p znci11osti M~o~ičld c)glecli 15 (l)Zagreb l~ogilar L-Bognar B (2007) J(ret-itiv11osl i1c1telcz kao vmiddotz11~1čan~ kon1peler1c1a

bdquo asta11 čke projesije u l(on1petencije i kompetent11ost L1c1telJa Os1Jek 1Igt B z vko M (2008)middot Pupils as actio11 researcl1ers 11nprov111g)og11ar -middot _o middot

so111et11i11g itnporta11t in 0L1r lives EdL1cational Jol1rr1al f l1v1ng 1~1~or1~s Fleith i)ci1ise dc Souza (2000) 1cacl1er and Student Percc1)t1ons of Creat1v1ty 111

tl1e Classroo1n Enviro111ne11t VWWqL1cstiacon1 Jcffrcy I~ -bullVoolis 1) Creati11g Atrnosphere And To11c In Prirnary Classroo1ns -YVfJW

qL1cstiaco111 Mail A (1968) Kreativnost t111astavi Sarajevo Svjetlost

middot v (1999)middot Uvod Lt n1etodologiJLI istraživa11ja odgoja i obrazovanJa ZagrebMLlZlC middot

EclL1ca ()ziinec s (1987) Oclgoj kreativnosti Kalzo prcpoz11ati i poticati clječj11 krcat1v11ost

Varalclin Opći Savez drL1štva Naša djeca bull Pasttiović N (1987) Edukacijslci Jristitp 11rnz11ijczt1ju1middotr1otivncijc za rad U fclL1koloska

istraživa11ja Zagrcl) Školska 1lt11jiga ltii1c() A M (2002) E11er)Olle 1as Creative Pote11tial 11 Crcat1v1ty -middot Fro111 I)otc11t1al

lltgt llealizatio11 Silobrčić v (2003) Kako sastaviti objaviti i ocijc11iti z11a11stve110 djelo Zagreb

Mcclicinska 11aklacla Siinplicio J s C 1eacl1i11g Classroo111 l~clucators I~Iow 10 13e More Eftcct1ve A11d

Creative 1cacl1crs wwwqL1estiaco1n v bull

S 1 middotmiddot I Bog11ar 1 (2008)middot Kreativnost it os11ov11ošlcolslci111 itvetirr1a Z1vot i slltola ()1110 at1)1gt bull- ( ) Ibull bull

casopis za teorijll i pralltSll odgoja i obrazovaI1Ja 0SIJC1lt middot l t lmiddot Cremiddotltivity Bcycgti1d Art http wwvcreativityforl1feco111fL1ll_art1clel e1g 1

pl1parliclc__id=3 l

Creativity of teachers in developing the creative potential of stude11ts

IDA SOMOLANJI-LAl)ISIbdquoAV BOGNAR

As 011e of tlle basic prcdisposit io11 for thc clevelop1ne11t of thc creative poshylential of irlclivi(llials) is ccrtlt1i11ly tl1c scl1ool as a pllt1cc of syste1nat1c e(iucc1t1011 Creativity of teacl1ers is lalltCil as tl1e main co11clitio11 for the develop1ne11t a11d

111cc111e11t of cxprcssio11 of crcativity of stL1de11tsc 11l1~l~very perso11 is Sltbjectet to inany extcr11al c111ltl i11ter11al i11f1L1e11ccs _111

sc11oc)l enviro11111c11t thesc ii1f1uc11ces are eve11 1nore pro11ounce(i dLte to evc~ yshy(iay social ii1terltlctions wl1ich ii1 gre1ter cgtr lesser cxtc11t affcct the t11ot1vat1011

for Yorllt and thllS to express crc11tivity _ c011ducted rescarch asscssed tl1e perccptio11 oi crcat1v1ty i11 ele1ne11~ary

school teachers their satisfactio11 or (lissatisfaction with the school cond1t1ons ailci thc social c11viro111nc11t thcir rnotivatio11 a11(l its cvc11tual i11flt1encc a11d

cxte11t 011 exprcssio11 of creativity

221

  • Skeniranje_20170316 (10)
  • Skeniranje_20170316 (11)
  • Skeniranje_20170316 (12)
  • Skeniranje_20170316
  • Skeniranje_20170316 (2)
  • Skeniranje_20170316 (3)
  • Skeniranje_20170316 (4)
  • Skeniranje_20170316 (5)
Page 7: I AZ ELETHOS ZIGT~RTO · 2017. 3. 16. · Szerb, horvat lektor Dragana Francišković . Angol lektor • 6dry Agnes . Nyomda VERZAL, Ujvidek . AZ ESELYEGYENLOSEG ES A FELZARK6ZTATAS

~-------

t1tječL1 isti fallttori Najčešće se 11avodi nezadovoljstvo i i1czai11tcresira11ost uče-11illta za rad kritiJlta lolcga i osob110 11ezadovoljstvo lltao osnov11i de1notivatoshyri lltoji sputavaju kreativ11i rad u i1astavi Kao potvr(la L1tjccltlja tih 1middot1llttora na izražava11jc krcativ11osti istraživanje je Dudellt Strobcl i Ru11co (2000) iz 1993 godi11e o utjecaju šlltolskc okoline 11a kreativnost uče11ika petih i šestih razreda je(lt1c os11ovne škole gdje su dobiveni podaci lltako uvjeti šlltolc (poput socioshycko11omskih uvjeta i istih razlillta u11utar razreda) Lttjcču 11a rezultate Torranccshyovoga testa kreativnog inišlje11ja u s1nislu s1na11jene kreativnosti

l(omenlari ispitanika o 11jil1ovoj motivaciji

Igta utjecalo l)i loše ozračje u školi ili i11ožcla drugačije vodstvo šlltole lltoje traži O(l 1nc11c i1ešto što ja 11e mogu isEu11iti

Ja 1nisli1n da mogu utjecati rneduljudsllti odnosi Ll kolellttivu da ideš i1a posao sa i1eki1n straho1n sa i1ellti111 grče1n u stomaku

((

Sa1na sebe inotivira1n Zainteresira11a sa1n za rad voli1n ovaj posao

Ja bih svojt11notivira11ost ocije11ila sa 5zato što kada ja pogleda1n to dijete 011da ja žcli1n da to sve bLtde super da ono zaista islltaže i svoje i11oguć11osti da inu zaista bude lijepo da inu i1e bude dosad110 da ponese neko zna11je i kada 011i odu ja se onako Ltvijek boji1n kallto će dalje i 011da n1i je drago klda ini dodu i lltada se hvale

44 Stručno usavršavanje

Iltroz istraživa11je uoče110 je prepoz11ava11je važ11osti struč11og usavršava shynja veći11e učitelja (Iablica 3) Nova z11a11ja nastoje uklopiti u svoju nastavL1 izrav110 ili prilagod1vanje1n potrcba1na što je i cilj obrazova11ja i usavršavanja Učitelj otvoren novom iskL1stvu i lltritičllti vred11ujući svoj rad u svrl1u pobolj shyša11ja 11astave već se 1nože 11azvati lltreativ11i1n učiteljcn1 Ipallt dio učitelja očito ne dobiva potreb110 usavršava11jc ili 0110 11e111a prc1ktič11u svrhu ili odredentt 11ovinu za 11jih Kod jed11og učitelja prepoznavanje potrebe za lltreativnošću a 11emogućnost dobiva11ja potrebnih spoznaja vještina zna11ja može se prott1shy1111čiti dvojallto s jcd11e stra11e struč11i sen1i11ari ili nisu dovoljno pripre111lje11i ili nisu dovolj110 struč11i ili 11isu te111atski zaolltružc11i lltako bi poticali i razvija middotshyli kreativnost a s druge strane i1edostatak učiteljeve motivacije 011ernogt1ćt1jc otvorc11ost i prihvaćanje 11ovih 1nogL1ćnosti

bull

bull

bull

Tablica 3

Poziliv110 Ncgativ110

Upoz11avanjc 11ovih oblika i 1netoda Raz1nje11a islltustva

Nova z11a11ja i spoznaje Novo se barc1n je(l1101n pri111ije11i

For1nal11ost Nije pri1nje11jivo Ll lraksi

To su već naL1čili na fak11ltetu Ne dopri11ose krcaliv11osti

Stavovi učitelja o stritčbdquo1om usavršavanjit i ocjena uspješnosti

5 Rasprava

lezt1ltelti dobive11i ovi111 istraživa11jem i1c odstupaju previše od dosadaš11jih istraživa11ja i potvr(lt1jt1 činjc11icL1 lltallto je lltreativ11ost pod s11ažnin1 utjecaje1n pojedi11čevc i11otivacije Zadovoljstvo utječe 11a rnotivaciju r11otivacija utječe na lltre11tiv11ost Razlillta se ttočava u vrsti inotivacijc li1lctori lltoji SLt najviše tttjccali bilo pozitiv110 ili 11ege1tiv110 vezani stt t1z i11tri11zičnu i11otivaciju lltoja 11ajznačaj11ije Lttječe i1c1 pojedi11ca Kao i1ajvaž11ije i najčešće ispitanici su 11aveli zadovoljstvo učiteljski111 pozivo111 i rado111 s t1če11icima 111ećluljL1dslltc odnose s roditclji1na 11apctosti Ltzrolltovane i1acio11al11on1 11etrpeljivošćL1 te i1czai11tercshysira11ost L1če11illta za rad Većina učitelja ocijc11ilo je svoju kreativ11ost i motivishyra11ost vrlo visolltim ocjena1na čije su vrijednosti jcd11ake ocjeni 4 što se inožc protu1načiti lltallto llZ sve postojeće de1notivirajuće f11lttcgtre prevlaclava 111otivirashyjući fe1llttor zadovoljstve1 učiteljski111 pozivo1n i ra(iorn s L1če11ici1na I11tri11zična 111otivacija kltlO či11itelj lltreativ11osti podrazt1111ijeva postoj1111jc osjeć1jcl odre(lcshy11ogel zadovoljstva sreće ili ispL111je11ja pri lltreativ1101n djelova11jtt

l)e1lj11ja edLtlltacija prlt)L1čava11jc i razvija11je i1astlt1ve i i1astav11oga proceshysa svalltako je 11eizostav110 u suvre111e11oj šlltoli Obrazova11je buclL1ćil1 l1Čitcljlt1 111ora razvijati L111ji1na svjes11ost te važnosti a sa111in1 ti111e i progran1i strL1Č11og Ltsavršava11ja ze1 učitelje koji su već Ll pr1ksi inoraju se djelo111ič110 prilagocliti ~)oseb11osti111a svlt1lltc osobe jer iallto veći1101n prepoz11ato 1lt10 prijellto potrebshy110 i pri1nje11jivo očito i111di i1epotpu110 (loltlcll110 obrazove111je 11a podrL1ČjL1 bull lcreativ11lt)sti Učitelji SLl 11avoclili i potporu i ko111u11ilaciju se1 struč11jaci111a i lltolcgan1a ali i sLtra(lnju s t1čenici111a lltoji su i111 često svoji111 slobo(l11i111 i i1esshypt1ta11iin izražava11je111 prLtžali os11ovt1 za dalj11je os111išljlva11je ili realizira11je 11ovih ideja ili i1lt1Či11a rada Uprlt1vo u to s1njerL1 vidi se 1noguć11C)St razvija11ja lltrcativncgtsti Jgtc)trcba za sur~1dnjo1n prelazi ogra11iče11 l)roj struč11og usavršashyva11ja koje je česte) i 11eprallttič11cgt SL1racl11j1 se 111ožc ostvariti 11a razi11i šlcole lltoja je pri1nar110 mjesto pri1na11jlt1 11ovih z11a11ja i i1jegc)vc prallttič11c L1porabc I(~lo inogt1ć11ost lltvalitet11ijeg razvoja navo(iirno zajcd11ict1 Ltče11ja lltoja 01noshygL1ćuje veću i11teralltciju i kvalitet11iju ko1nt111ikaciju 11e Slt11110 učitelja ttče11ika ~ strL1č11il1 sL1r1d11illta 11ego i šire zajed11ice Danas se i1111ogo govori a negdje i j)rovodi ta ideja Poja1n zajed11icc učenj1 pojavljuje se 90-tih godina u SAD-u i predstavlja socijalnu strullttLtru lltojc-1 01nogućL1jc poveziva11je 011oga što se uči

219218

s 1noguć11ošću poveća11c interakcije iz1nedu onih lltoji uče sa svojim učitclji1111 koji postaju suclio11ici u izazovu učenjabdquo Za razliku od povremenog struč1tll)1

intor1nira11ja zajcd11iclt uče11ja može1no dcfi11irati kao grupu svojo1n voljltgt111 udrl1že11ih osoba lltoje u dužem vre111e11slltom rlt1zdoblju (od nekoliko nljcscl 1 do r1ckolillto godina) llto1nuniciraju svoje vrijed11osti stvaraju zajedničku vizijt1 sL1ra(tuju s ciljem t1nc1predivanja svoje pralltsc i osob11og uče11ja lltritički gtrl 111išljajL1 svoje djelova11jc i njegove uvjetebdquo (Bog11ar-Bog11ar 2007) OstvarL1jt1 L1 kvalitetnu ko1nunikaciju i interalltciju učitelja učenika i struč11ih surad11 ilz1 mogući st1veći pon1aci u razvija11ju i poticanju lltreativ11osti

6 Zaključak bull

Svalltod11ev11i ineduljudski odnosi s lltolega1na učenicirna roditelji11 ia uvjeti rada plaća i ostali elltstri11zič11i 111otivatori utječu u inanjoj ili većoj injeri 11a 1notivaciju u pozitiv1101n ili 11egativnon1 srnislu ovisno o hijerarhiji vrijecI nosti svalltog učitelja Ipallt t1ajvaž11ijo1n se sinatra i11tri11zična motivacija 0111 lltoja dolazi iz sa1nog pojedi11ca uslijed zadovoljstva t1čitcljski111 pozivo1n za(lc)

voljstva rado1n s uče11icima Dodat11a edukacija i usavršavanje utječe na kreativnost učitelja pružajlLcmiddoti

praktič11a rješenja razvijanja kreativnoga rad kroz razne oblike inetode islltL1 stva i dr Potrebno je ipallt osvr11uti se r1a potrebe i posebnosti učitelja Uprav(gt u to1n smjeru kreće se projekt Razvoj stvaralaštva ll cjeloživotnoj eduklcij i

učitelja Jedan dio projclltta provodi se u školan1a lltroz ajcd11ice učenja a (lrLlt~i

dio r1a Učiteljsko1ne fakultetu t1 Osijeku gdje se i11tenziv11i1n rado1n sa stt1dc11 ti1111 (i profesorima koji se žele r1a kreativan način uključiti u ra(l) nastoji prtt žiti lltreativ11a os11ova Cilj je 11astavu prilagoditi stL1denti1na kako bi poslužila lltao realan pri111jer n1ogućc nastave u čiju će realizaciju završetllto1n studija i sa111i krenuti lrojekt lltroz dio us111jerc11 budući1n učitelji1na nastoji doskočili potcšlltoća111a s lltojima se susreću učitelji u praksi i pružiti ogled11e pri1njercmiddot lltreativ11e nastave

U nastavno111 procesu važno je spoznati bogatstvo koje pruža i1epo11ovljishyvost i individual11ost svakog uče11illta i i1a tome graditi svoj pristup Kreativ11i stav 1neduti111 ne oz11ačava opet tallto dubokL1 pro1nje11u da se uvjetL1je svallto O(tbacivanje uhoda11ih ali često i koris11ih i1avika Kreltivni stav 111ože koegzi shystirc1ti s navilltlt1ma i rutinskim poslovima Važno je da nas inertnost i rutinershystvo 11e preuz1ne pod svoju vlast (Ozi111ec 1987) Ipallt 1n11ogi i1ači11i poticanjlt1 lltreativ11osti i1cće se kvalitet110 odraziti i1a pojedinca ulltoliko ne postoji želj a Zltl pro1njenon1 ili O(iređe11a privlač11ost i simpatija za posao koji pojedi11ac obavshylja i u kojemu se može lltrcativno izraziti Upravo zbog toga jeda11 od važnih aspelltata poticanja kreativ11osti svalltako je i potica11je i11tri11zič11e inotivacije

bull

220

bull

LITERAIURA

1~og11ar B (2008) Stvnralačllti pristi1p znci11osti M~o~ičld c)glecli 15 (l)Zagreb l~ogilar L-Bognar B (2007) J(ret-itiv11osl i1c1telcz kao vmiddotz11~1čan~ kon1peler1c1a

bdquo asta11 čke projesije u l(on1petencije i kompetent11ost L1c1telJa Os1Jek 1Igt B z vko M (2008)middot Pupils as actio11 researcl1ers 11nprov111g)og11ar -middot _o middot

so111et11i11g itnporta11t in 0L1r lives EdL1cational Jol1rr1al f l1v1ng 1~1~or1~s Fleith i)ci1ise dc Souza (2000) 1cacl1er and Student Percc1)t1ons of Creat1v1ty 111

tl1e Classroo1n Enviro111ne11t VWWqL1cstiacon1 Jcffrcy I~ -bullVoolis 1) Creati11g Atrnosphere And To11c In Prirnary Classroo1ns -YVfJW

qL1cstiaco111 Mail A (1968) Kreativnost t111astavi Sarajevo Svjetlost

middot v (1999)middot Uvod Lt n1etodologiJLI istraživa11ja odgoja i obrazovanJa ZagrebMLlZlC middot

EclL1ca ()ziinec s (1987) Oclgoj kreativnosti Kalzo prcpoz11ati i poticati clječj11 krcat1v11ost

Varalclin Opći Savez drL1štva Naša djeca bull Pasttiović N (1987) Edukacijslci Jristitp 11rnz11ijczt1ju1middotr1otivncijc za rad U fclL1koloska

istraživa11ja Zagrcl) Školska 1lt11jiga ltii1c() A M (2002) E11er)Olle 1as Creative Pote11tial 11 Crcat1v1ty -middot Fro111 I)otc11t1al

lltgt llealizatio11 Silobrčić v (2003) Kako sastaviti objaviti i ocijc11iti z11a11stve110 djelo Zagreb

Mcclicinska 11aklacla Siinplicio J s C 1eacl1i11g Classroo111 l~clucators I~Iow 10 13e More Eftcct1ve A11d

Creative 1cacl1crs wwwqL1estiaco1n v bull

S 1 middotmiddot I Bog11ar 1 (2008)middot Kreativnost it os11ov11ošlcolslci111 itvetirr1a Z1vot i slltola ()1110 at1)1gt bull- ( ) Ibull bull

casopis za teorijll i pralltSll odgoja i obrazovaI1Ja 0SIJC1lt middot l t lmiddot Cremiddotltivity Bcycgti1d Art http wwvcreativityforl1feco111fL1ll_art1clel e1g 1

pl1parliclc__id=3 l

Creativity of teachers in developing the creative potential of stude11ts

IDA SOMOLANJI-LAl)ISIbdquoAV BOGNAR

As 011e of tlle basic prcdisposit io11 for thc clevelop1ne11t of thc creative poshylential of irlclivi(llials) is ccrtlt1i11ly tl1c scl1ool as a pllt1cc of syste1nat1c e(iucc1t1011 Creativity of teacl1ers is lalltCil as tl1e main co11clitio11 for the develop1ne11t a11d

111cc111e11t of cxprcssio11 of crcativity of stL1de11tsc 11l1~l~very perso11 is Sltbjectet to inany extcr11al c111ltl i11ter11al i11f1L1e11ccs _111

sc11oc)l enviro11111c11t thesc ii1f1uc11ces are eve11 1nore pro11ounce(i dLte to evc~ yshy(iay social ii1terltlctions wl1ich ii1 gre1ter cgtr lesser cxtc11t affcct the t11ot1vat1011

for Yorllt and thllS to express crc11tivity _ c011ducted rescarch asscssed tl1e perccptio11 oi crcat1v1ty i11 ele1ne11~ary

school teachers their satisfactio11 or (lissatisfaction with the school cond1t1ons ailci thc social c11viro111nc11t thcir rnotivatio11 a11(l its cvc11tual i11flt1encc a11d

cxte11t 011 exprcssio11 of creativity

221

  • Skeniranje_20170316 (10)
  • Skeniranje_20170316 (11)
  • Skeniranje_20170316 (12)
  • Skeniranje_20170316
  • Skeniranje_20170316 (2)
  • Skeniranje_20170316 (3)
  • Skeniranje_20170316 (4)
  • Skeniranje_20170316 (5)
Page 8: I AZ ELETHOS ZIGT~RTO · 2017. 3. 16. · Szerb, horvat lektor Dragana Francišković . Angol lektor • 6dry Agnes . Nyomda VERZAL, Ujvidek . AZ ESELYEGYENLOSEG ES A FELZARK6ZTATAS

s 1noguć11ošću poveća11c interakcije iz1nedu onih lltoji uče sa svojim učitclji1111 koji postaju suclio11ici u izazovu učenjabdquo Za razliku od povremenog struč1tll)1

intor1nira11ja zajcd11iclt uče11ja može1no dcfi11irati kao grupu svojo1n voljltgt111 udrl1že11ih osoba lltoje u dužem vre111e11slltom rlt1zdoblju (od nekoliko nljcscl 1 do r1ckolillto godina) llto1nuniciraju svoje vrijed11osti stvaraju zajedničku vizijt1 sL1ra(tuju s ciljem t1nc1predivanja svoje pralltsc i osob11og uče11ja lltritički gtrl 111išljajL1 svoje djelova11jc i njegove uvjetebdquo (Bog11ar-Bog11ar 2007) OstvarL1jt1 L1 kvalitetnu ko1nunikaciju i interalltciju učitelja učenika i struč11ih surad11 ilz1 mogući st1veći pon1aci u razvija11ju i poticanju lltreativ11osti

6 Zaključak bull

Svalltod11ev11i ineduljudski odnosi s lltolega1na učenicirna roditelji11 ia uvjeti rada plaća i ostali elltstri11zič11i 111otivatori utječu u inanjoj ili većoj injeri 11a 1notivaciju u pozitiv1101n ili 11egativnon1 srnislu ovisno o hijerarhiji vrijecI nosti svalltog učitelja Ipallt t1ajvaž11ijo1n se sinatra i11tri11zična motivacija 0111 lltoja dolazi iz sa1nog pojedi11ca uslijed zadovoljstva t1čitcljski111 pozivo1n za(lc)

voljstva rado1n s uče11icima Dodat11a edukacija i usavršavanje utječe na kreativnost učitelja pružajlLcmiddoti

praktič11a rješenja razvijanja kreativnoga rad kroz razne oblike inetode islltL1 stva i dr Potrebno je ipallt osvr11uti se r1a potrebe i posebnosti učitelja Uprav(gt u to1n smjeru kreće se projekt Razvoj stvaralaštva ll cjeloživotnoj eduklcij i

učitelja Jedan dio projclltta provodi se u školan1a lltroz ajcd11ice učenja a (lrLlt~i

dio r1a Učiteljsko1ne fakultetu t1 Osijeku gdje se i11tenziv11i1n rado1n sa stt1dc11 ti1111 (i profesorima koji se žele r1a kreativan način uključiti u ra(l) nastoji prtt žiti lltreativ11a os11ova Cilj je 11astavu prilagoditi stL1denti1na kako bi poslužila lltao realan pri111jer n1ogućc nastave u čiju će realizaciju završetllto1n studija i sa111i krenuti lrojekt lltroz dio us111jerc11 budući1n učitelji1na nastoji doskočili potcšlltoća111a s lltojima se susreću učitelji u praksi i pružiti ogled11e pri1njercmiddot lltreativ11e nastave

U nastavno111 procesu važno je spoznati bogatstvo koje pruža i1epo11ovljishyvost i individual11ost svakog uče11illta i i1a tome graditi svoj pristup Kreativ11i stav 1neduti111 ne oz11ačava opet tallto dubokL1 pro1nje11u da se uvjetL1je svallto O(tbacivanje uhoda11ih ali često i koris11ih i1avika Kreltivni stav 111ože koegzi shystirc1ti s navilltlt1ma i rutinskim poslovima Važno je da nas inertnost i rutinershystvo 11e preuz1ne pod svoju vlast (Ozi111ec 1987) Ipallt 1n11ogi i1ači11i poticanjlt1 lltreativ11osti i1cće se kvalitet110 odraziti i1a pojedinca ulltoliko ne postoji želj a Zltl pro1njenon1 ili O(iređe11a privlač11ost i simpatija za posao koji pojedi11ac obavshylja i u kojemu se može lltrcativno izraziti Upravo zbog toga jeda11 od važnih aspelltata poticanja kreativ11osti svalltako je i potica11je i11tri11zič11e inotivacije

bull

220

bull

LITERAIURA

1~og11ar B (2008) Stvnralačllti pristi1p znci11osti M~o~ičld c)glecli 15 (l)Zagreb l~ogilar L-Bognar B (2007) J(ret-itiv11osl i1c1telcz kao vmiddotz11~1čan~ kon1peler1c1a

bdquo asta11 čke projesije u l(on1petencije i kompetent11ost L1c1telJa Os1Jek 1Igt B z vko M (2008)middot Pupils as actio11 researcl1ers 11nprov111g)og11ar -middot _o middot

so111et11i11g itnporta11t in 0L1r lives EdL1cational Jol1rr1al f l1v1ng 1~1~or1~s Fleith i)ci1ise dc Souza (2000) 1cacl1er and Student Percc1)t1ons of Creat1v1ty 111

tl1e Classroo1n Enviro111ne11t VWWqL1cstiacon1 Jcffrcy I~ -bullVoolis 1) Creati11g Atrnosphere And To11c In Prirnary Classroo1ns -YVfJW

qL1cstiaco111 Mail A (1968) Kreativnost t111astavi Sarajevo Svjetlost

middot v (1999)middot Uvod Lt n1etodologiJLI istraživa11ja odgoja i obrazovanJa ZagrebMLlZlC middot

EclL1ca ()ziinec s (1987) Oclgoj kreativnosti Kalzo prcpoz11ati i poticati clječj11 krcat1v11ost

Varalclin Opći Savez drL1štva Naša djeca bull Pasttiović N (1987) Edukacijslci Jristitp 11rnz11ijczt1ju1middotr1otivncijc za rad U fclL1koloska

istraživa11ja Zagrcl) Školska 1lt11jiga ltii1c() A M (2002) E11er)Olle 1as Creative Pote11tial 11 Crcat1v1ty -middot Fro111 I)otc11t1al

lltgt llealizatio11 Silobrčić v (2003) Kako sastaviti objaviti i ocijc11iti z11a11stve110 djelo Zagreb

Mcclicinska 11aklacla Siinplicio J s C 1eacl1i11g Classroo111 l~clucators I~Iow 10 13e More Eftcct1ve A11d

Creative 1cacl1crs wwwqL1estiaco1n v bull

S 1 middotmiddot I Bog11ar 1 (2008)middot Kreativnost it os11ov11ošlcolslci111 itvetirr1a Z1vot i slltola ()1110 at1)1gt bull- ( ) Ibull bull

casopis za teorijll i pralltSll odgoja i obrazovaI1Ja 0SIJC1lt middot l t lmiddot Cremiddotltivity Bcycgti1d Art http wwvcreativityforl1feco111fL1ll_art1clel e1g 1

pl1parliclc__id=3 l

Creativity of teachers in developing the creative potential of stude11ts

IDA SOMOLANJI-LAl)ISIbdquoAV BOGNAR

As 011e of tlle basic prcdisposit io11 for thc clevelop1ne11t of thc creative poshylential of irlclivi(llials) is ccrtlt1i11ly tl1c scl1ool as a pllt1cc of syste1nat1c e(iucc1t1011 Creativity of teacl1ers is lalltCil as tl1e main co11clitio11 for the develop1ne11t a11d

111cc111e11t of cxprcssio11 of crcativity of stL1de11tsc 11l1~l~very perso11 is Sltbjectet to inany extcr11al c111ltl i11ter11al i11f1L1e11ccs _111

sc11oc)l enviro11111c11t thesc ii1f1uc11ces are eve11 1nore pro11ounce(i dLte to evc~ yshy(iay social ii1terltlctions wl1ich ii1 gre1ter cgtr lesser cxtc11t affcct the t11ot1vat1011

for Yorllt and thllS to express crc11tivity _ c011ducted rescarch asscssed tl1e perccptio11 oi crcat1v1ty i11 ele1ne11~ary

school teachers their satisfactio11 or (lissatisfaction with the school cond1t1ons ailci thc social c11viro111nc11t thcir rnotivatio11 a11(l its cvc11tual i11flt1encc a11d

cxte11t 011 exprcssio11 of creativity

221

  • Skeniranje_20170316 (10)
  • Skeniranje_20170316 (11)
  • Skeniranje_20170316 (12)
  • Skeniranje_20170316
  • Skeniranje_20170316 (2)
  • Skeniranje_20170316 (3)
  • Skeniranje_20170316 (4)
  • Skeniranje_20170316 (5)