Upload
natali-gecan
View
33
Download
7
Embed Size (px)
DESCRIPTION
informatika stručni studij prava
Citation preview
Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci
2009
INFORMATIKA i
STATISTIKA ZA
JAVNU UPRAVU
1
Sadraj
Osnovni koncepti informatike tehnologije .................................................................................................. 3
Operacijski sustavi ....................................................................................................................................... 10
Programski paket MS Office ........................................................................................................................ 12
Umreena raunala, sigurnosni aspekti informacijskih mrea .................................................................... 14
Baze podataka ............................................................................................................................................. 18
Sustav za upravljanje bazom podataka ................................................................................................... 20
Sigurnost baze podataka ......................................................................................................................... 22
Informatizacija uredskog poslovanja ........................................................................................................... 23
Obrada teksta .......................................................................................................................................... 25
Proraunske tablice ................................................................................................................................. 26
Grafiki dokumenti .................................................................................................................................. 27
Prezentacije ............................................................................................................................................. 27
Elektronike komunikacije....................................................................................................................... 27
Primjena raunala u bibliotekarstvu ........................................................................................................... 29
Koritenje informatike tehnologije u javnoj upravi: .................................................................................. 29
Primjena informacijskih modela u upravnom postupku: ............................................................................ 30
Primjena informacijske tehnologije u izuavanja prava: ............................................................................. 30
Kompjutorski kriminalitet ............................................................................................................................ 31
Informacijski sustav ..................................................................................................................................... 31
Ciljevi i vrste napada na informacijske sustave ........................................................................................... 32
Metoda i sredstva zatite ........................................................................................................................... 34
2
Pravne reforme i informatika tehnologija ................................................................................................. 36
Pojam kompjutorskog kriminaliteta i oblici kompjutorskih zloupotreba (morfologija) .............................. 38
3
Osnovni koncepti informatike tehnologije
Informacijska tehnologija odnosi se na obradu informacija uporabom elektronikih
raunala, raunalnih ureaja i raunalnih programa. Obrada informacija ukljuuje pretvorbu,
pohranu, zatitu, izmjenu, prijenos i dobavu podataka pri emu vanu ulogu imaju
komunikacijske tehnologije. Raunalno sklopovlje (hardware) sainjavaju elektromehanike
komponente raunala. Raunalni programi (software) omoguuje izvoenje obrade na podacima
primjenom raunalnog sklopovlja. Komunikacijske tehnologije povezuju raunala radi breg i
uinkovitijeg prijenosa podataka.
Po snazi obrade razlikujemo sljedea raunala:
osobna raunala PC, Mac,
radna stanica vea raunalna snaga,
velika raunala (mainframe) raunala najvee snage (superraunala).
Prema prenosivosti razlikujemo:
stolna raunala,
prijenosna raunala laptop, notebook,
runa raunala PDA, palmtop.
Glavni dijelovi raunala su:
sredinja jedinica za obradu (CPU) - prihvaa binarne podatke, obrauje ih i prosljeuje
okolini; drugi naziv je mikroprocesor ili procesor,
memorija - sposobnost pohrane ili uvanje odreene koliine podataka, primjeri su RAM
i ROM memorije,
sabirnice - unutarnje (PCI, AGP) i vanjske (USB),
ulazni ureaji - unos podataka ili programa,
izlazni ureaji pretvaraju podatke iz raunala u oblik prihvatljiv okolini ,
4
ulazno-izlazni ureaji omoguuju unos podataka i programa te njihovu pohranu
(primjer je tvrdi disk),
vanjski ureaji pisa, monitor, skener.
Na rad raunala utjee:
brzina obrade podataka vea snaga mikroprocesora i vei radni takt ubrzavaju izvoenje
programskih instrukcija,
raspoloiva memorija vea radna memorija omoguuje pohranu vee koliine podataka
i programa ime se izbjegava potreba za estim prijenosom podataka izmeu memorije i
jedinica za vanjsku pohranu (tvrdi disk, CD ROM) te ubrzava rad raunala.
Sredinja jedinica za obradu (CPU) omoguuje kontrolu rada raunala i izvoenje aritmetiko-
logikih operacija nad podacima. Brzina rada sredinje jedinice za obradu podataka odreena je
sa:
raunalnom snagom koliinom podataka obradivih u jedinici vremena,
frekvencijom takta odreuje vrijeme izvoenja programskih instrukcija
brojem bitova za istovremenu obradu vei broj bitova omoguuje veu koliinu
podataka za obradu,
arhitekturom procesora internom graom procesora (koritenje odreenih
poluvodikih elemenata, ugradnja cache memorije itd.).
Memorija omoguuje pohranu podataka i programa za vrijeme rada raunala. Vrste memorije
su: RAM, ROM, SRAM, CMOS, DRAM.
Memorija moe biti izraena u obliku:
memorijskih modula - SIMM, DIMM, SODIMM, RIMM,
FLASH memorija prenosiva memorija (USB stik),
PC Card memorijske kartice za proirivanje kapaciteta pohrane podataka (fotografski
aparati, mobiteli),
5
brza priruna memorija (cache) omoguuje privremenu pohranu podataka, a odlikuje
se velikom brzinom i malim kapacitetom.
Kapacitet memorije on najmanje prema najveoj:
1B (bajt) - 8 bita (osam memorijskih lokacija koje mogu poprimiti vrijednost 0 ili 1)
1KB (kilobajt ) 1024 bajta
1 MB (megabajt) 1024 KB
1 GB (gigabajt) 1024 MB
1 TB (terabajt) 1024 GB
Ulazni ureaji omoguuju unos podataka za obradu. Primjeri ulaznih ureaja:
Tipkovnica
Mi
Grafika ploa
Palica
Zaslon osjetljiv na dodir (touch screen)
Osjetilna ploha
Skener
Digitalni fotoaparat
Webcam web kamera
italo crtnikog koda
Izlazni ureaji pretvaraju podatke iz raunala u oblik prihvatljiv okolini. Primjeri izlaznih ureaja
su:
Monitor
Pisa
Crtalo (plotter)
Sklopovi za stvaranje zvuka
6
Ulazno-izlazni ureaji
Ureaji za pohranu disk, disketa, magnetska vrpca, magnetska kartica, optiki disk
Raunalni programi dijele se u sistemske i korisnike programe. Sistemski programi su operacijski
sustav i BIOS (Basic Input-Output System smjeten u ROM-u; to je program koji se pokree pri
pokretanju raunala).
Operacijski sustavi:
o Skup programa koji povezuje sve dijelove raunala i omoguuju rad korisnicima na
raunalu.
o Primjeri operativnog sustava su: Windows, Linux, Unix, OS/2.
o Viekorisniki operacijski sustavi omoguuje rad za vie korisnika putem prijave
uporabom korisnikog imena (user name) i lozinke (password).
o Sistem operater osoba zaduena za odravanje funkcionalnosti i sigurnosti
operacijskog sustava.
Operacijski sustav komunikaciju sa korisnikom ostvaruje primjenom korisnikog suelja.
Korisniko suelje moe biti:
GUI grafiko korisniko suelje
o Korisniko suelje je dio programa za komunikaciju s korisnikom.
o Karakterizira ga uporaba sliica ikona.
o Grafiki mod ili nain rada pokazivaem selektiramo elemente radne povrine i
poduzimamo odreene aktivnosti sa ciljem izvoenja naredbi operacijskog
sustava.
Znakovno korisniko suelje
o Tekstualni mod ili nain rada upis naredbi operacijskog sustava u naredbenom
retku (command prompt).
Korisniki programi omoguuju obradu podataka prilagoenu zahtjevima korisnika. Primjeri
korisnikih programa su:
7
obrada teksta,
stolno izdavatvo prireivanje teksta za tisak,
obrada slika,
obrada zvuka,
baze podataka obrada velike koliine istovrsnih podataka,
tablino raunanje raunanje s mnogo podataka,
prezentacije,
inenjerski programi,
o projektiranje pomou raunala CAD,
o proizvodnja pomou raunala CAM.
Razvoj raunalnih programa ukljuuje sljedee razvojne faze:
Planiranje
Analiza prikupljanje i obrada zahtjeva korisnika.
Algoritam simboliki prikaz aktivnosti kojima se izvodi obrada podataka.
Dijagram toka grafiki prikaz programa, slikovni prikaz algoritma.
Pseudokod skup izraza na govornom jeziku koji pojanjavaju to program treba raditi.
Programiranje pisanje programskog koda.
o Sintaksa
o Provjera
Potpora kupcima pruanje dodatnih uputa korisnicima i odravanje programa prema
novonastalim zahtjevima poslovnog okruenja.
Dokumentacija tehniki zapis programa.
Poslovi u kojima je raunalo djelomino zamijenilo ovjeka su:
administrativni poslovi,
banke,
osiguravateljske tvrtke,
8
rezervacija i prodaja zrakoplovnih karata,
poslovi dravne uprave,
zdravstvu,
obrazovanju.
Uporaba informacijske tehnologije u svakodnevnom ivotu ukljuuje:
Raunala na poslu:
o Rad na daljinu
o Rad na daljinu za drugog poslodavca
o Voenje vlastitog posla kod kue
Elektroniki svijet
o Elektronika pota (e-mail)
o Besplatna elektronika adresa (WWW adresa)
o Elektroniko poslovanje i elektronika trgovina
Elektroniko poslovanje i elektronika trgovina odnosi se na:
Web commerce poslovanje putem Interneta.
www stranice oglaavanje i kupnja putem Interneta.
SSL protokoli protokoli za ifriranje osobnih podataka pri prijenosu raunalnom
mreom.
Obiljeja fizika odvojenost kupca i prodavaa, niska cijena poslovanja, mogunost
velike brzine prilagodbe promjenama na tritu.
Prednosti jednostavnost oglaavanja, dostupnost informacija, detaljnost informacija,
trenutna auriranost promjena, smanjenje trokova poslovanja.
Potekoe ovisnost o pristupu Internetu, nedostatak fizikog kontakta sa prodavaem,
veliki trokovi distribucije za robe sa niskom cijenom.
9
Robe pogodne za elektroniko poslovanje sve robe iji trokovi ne utjeu znaajno na
poveanje osnovne cijene robe te su prikladne za prijenos potom.
Ergonomija se odnosi na poloaj tijela pri radu sa raunalom. Preporuku se odnose na:
ureenje radnog mjesta,
razgibavanje,
sjedenje u uspravnom poloaju,
razgibavanje aka i zglobova ruku,
odmaranje oiju elektromagnetska zraenja.
Mjere opreza za izbjegavanje nezgoda (polijevanje vodom raunala, dodirivanje oteenje
izolacije)
Okoli ureenje radne okoline.
Zdravstvene posljedice rada s raunalom su:
poremeaji vida,
bolovi u leima.
RSI repetetive strain injury ozljede uzrokovane mnogobrojnim pokretima prstiju, ake
i zglobova
Autorska prava:
Kraa neovlateno kopiranje i prodaja programa.
Haker osobe koje se bave nedoputenim aktivnostima vezanim za raunala.
Vrste i distribucije programa s gledita autorskih prava.
o Komercijalni programi koritenje se naplauje
o Shareware programi imaju limitirano vrije rada ili smanjen opseg funkcija u
odnosu na komercijalnu verziju programa
o Freeware programi koriste se bez novane naknade
Licenca ugovor izmeu proizvoaa i korisnika programa (EULA).
o Serijski broj broj kojim se potvruje dozvola koritenja komercijalnog programa.
10
Operacijski sustavi
Dananja raunala sadre jedan ili vie procesora, radnu memoriju, disk, pisa,
tipkovnicu, display, mrena suelja i druge ulazno-izlazne ureaje. Pisanje programa koji koriste
sve navedene komponente i omoguuju optimalan rad je teak posao. Raunala su opremljena
slojem sofvera operacijski sustav, koji upravlja svim ureajima raunala i izvodi korisnike
programe. Operacijski sustav je skup programa koji povezuju aplikativni softver sa hardverom
raunala, pruajui korisnicima jednostavno suelje za upotrebu raunala.
Osnovni pojmovi operacijskih sustava su:
Procesi (process) skup aktivnosti koje nastaju pri izvoenju programa.
Zastoji (deadlocks) situacija u kojoj dolazi do blokiranja izvoenja dva ili vie procesa
zbog meusobne raspodjele resursa za obradu
Upravljanje memorijom (memory management)
Ulaz/izlaz (Input/Output)
Datoteni sustav (file system)
Sigurnost (security) provjera dozvola pristupa podacima od strane korisnika
Tuma naredbi (shell, command interpreter) program za prihvat zahtjeva korisnika za
obradom
Sistemski pozivi (system call) nain pozivanje dijelova operacijskog sustava sa ciljem
izvoenja zahtjeva korisnikih programa.
Funkcije operacijskih sustava su:
upravljanje procesima,
upravljanje memorijom,
upravljanje datotenim sustavom,
upravljanje U/I obradom,
sigurnost i zatita.
11
Vrste operacijskih sustava su:
mainframe operativni sustavi,
server operativni sustavi,
multiprocesorski operativni sustavi,
operativni sustavi za osobna raunala,
real-time operativni sustavi,
operativni sustavi za minijaturne ureaje,
operativni sustavi pametnih kartica.
Suelje Windows operacijskog sustava je grafiko suelje GUI i ukljuuje:
rad sa prozorima,
uporaba ikona,
rad sa miem,
uporaba izbornika.
12
Programski paket MS Office
Skup aplikativnih programa za uredsko poslovanje:
MS Word obrada teksta.
MS Excel tabline kalkulacije.
MS Access rad s bazama podataka.
MS PowerPoint izrada prezentacija.
MS word program za obradu teksta sa mogunostima:
oblikovanja izgleda dokumenta,
veliine dokumenta,
margina,
orijentacije,
oblikovanja teksta,
oblikovanjem fonta,
ureivanjem proreda,
poravnanja,
rada s tablicama,
umetanja slika, simbola, grafikih elemenata,
provjere pravopisa i gramatike,
izrade krunih pisama, omotnica
izrade sadraja, indeksa
ispisa dokumenta.
MS Excel je program za tabline kalkulacije koji omoguuje:
obradu podataka u tablicama,
uporabu korisnikih formula,
13
uporabu ugraenih funkcija,
izradu grafikona,
sortiranje, grupiranje podataka, provjera unosa,
ispis podataka.
MS Access je program za manipulaciju podacima u bazi podataka koji omoguuje:
rad s bazama podataka,
obrada vee koliine podataka identine strukture.
MS PowerPoint je programski alat za izradu prezentacija koji omoguuje:
izradu korisnikih aplikacija dodavanjem slajdova,
unos teksta, tablica, slika i animacija,
dodavanje efekata na elementima slajdova,
rad sa master pogledom,
ispis prezentacije.
14
Umreena raunala, sigurnosni aspekti informacijskih mrea
Raunalna mrea povezan sustav raunala sa namjenom razmjene podataka korisnika i
racionalnije uporabe resursa.
LAN lokalna mrea (sustav raunala jedne zgrade)
o Kontrolu izvodi nadzorno raunalo mree (server)
o Veze se ostvaruju bakrenim icama, optikim kablovima ili beino
WAN rasprostranjene mree koja sadri vie LAN mrea
Beine mree WLAN ili Wi-Fi
o Raunala se spajaju na pristupnu toku (hot spot)
o Princip rada mree je klijent server komunikacija
Internet skup meusobno povezanih raznovrsnih raunalnih mrea razmjetenih diljem svijeta.
Pojmovi povezani sa Internetom:
korisniki servisi (WWW, elektronika pota, tribine i drugo),
davatelji internetske usluge (ISP, provajderi),
WWW sustav koji omoguuje prijenos i prikaz WWW stranica,
veza ili link tekst ili slika kojom se povezujemo sa www stranicom,
WWW preglednik (browser) program za prikaz i manipulaciju sa www stranicom,
primjena hipermedije,
URL jedinstvena adresa za pristup nekom dokumentu putem Interneta.
Internet
Protokol propisani nain kojim se podaci prenose mreom
Intranet
Privatna mrea zasnovana na Internet tehnologiji bez pristupa na ostatak Interneta. Ako
je dozvoljen pristup izvan privatne mree koristi se posebno raunalo za filtriranje
protoka podataka (vatrozid ili firewall)
15
Extranet
Dio Intranet mree koji je dostupan vanjskim korisnicima uz odreena ogranienja
Telefonska mrea u raunalstvu ostvaruje se:
Iznajmljeni komunikacijski kanali neprekidna veza sa Internetom
Javna telefonska mrea spajanje putem modema, veza je uspostavljena odreeno
vrijeme
ISDN digitalna mrea integriranih usluga
o Bre biranje
o Vea brzina prijenosa podataka
o Prijenos zvuka i digitalnih podataka iz raunala
DSL i ADSL - iskoritenje raspoloivog frekvencijskog podruja telefonske linije
o Velika brzina prijenosa podataka
o Korisnik moe biti cijelo vrijeme online
Razmjena digitalnih podataka ostvaruje se:
Analogno
Digitalno
Prijenosni kanal, brzina prijenosa digitalnih signala, saimanje podataka
Modem ureaj koji omoguuje prijenos digitalnih podataka putem telefonske linije
Upravljenje informacijskom sigurnou
Tajnost zatita uvida i dostupnosti povjerljivih podataka neovlatenim osobama
Integritet podataka konzistentnost podataka i sprjeavanje promjena mimo ovlatenih
procedura
Sigurnost podataka odnosi se na:
Iskrivljenje podataka neeljena promjena podataka
Sigurnost sprjeava iskrivljenje podataka i kontrolu pristupa podacima
16
Sigurnosna politika ukljuuje:
Organizacija upravljanja sigurnou
Skupine osoba koje dolaze u dodir s informacijskim sustavom
Korisnici
Davatelji informatikih usluga
Osobe zaduene za provjeru sigurnog sustava
Fizika sigurnost informacijskog sustava ukljuuje:
nadzor informacijskog sustava,
izradu sigurnosnih kopije (backup),
prijavu korisnika
o Korisniko ime
o Lozinka pravila za odreivanje lozinke: este promjene, kombiniranje brojeva i
slova, najmanje 6 znakova.
Sigurnosne mjere pri radu s elektronikom potom
Postupanje u sluaju naruavanja sigurnosti podataka
Tajnost podataka odreena je sa:
sigurnosnom politikom,
Zakonom o zatiti tajnosti podataka.
Raunalni virusi su programi koji ometaju korisnika u radu.
irenje virusa mogue je:
Mailom
Instalacijom programa i kopiranjem datoteka
Vrste zlonamjernih programa su:
Virusi koji mijenjaju datoteke
Makro virusi
17
Virusi koji se ire elektronikom potom
Trojanski konj
Crv
Lani virus (hoax)
Spam
Zatita od virusa postie se:
ogranienjem pristupa raunalu,
zatitom lozinkama,
provjerom izvora podataka,
izradom sigurnosnih kopija,
antivirusnim programima,
redovitim auriranjem.
Postupak u sluaju otkrivanja virusa
ustanoviti vrsta virusa,
ukloniti virus koritenjem antivirusnog programa te zamijeniti inficirane datoteke
originalnim datotekama.
18
Baze podataka
Baza podataka je skup podataka nekog informacijskog sustava. Koriste se za obradu velike
koliine podataka istovrsne strukture.
Vrste baza podataka:
Baze neformatiranih podataka
Baze formatiranih podataka
Baze znanja.
Baze neformatiranih podataka sadre tekstualne ili razliite multimedijske podatke. Zovemo
ih i bazom 'dokumenata' jer sadre tekstove novinskih, strunih ili znanstvenih lanaka, slika,
videozapisa, zvukovnih podataka i slino. Pretraivanje se izvodi navoenjem kljunih rijei za
koje se oekuje da su sadrane u tekstu.
Baze formatiranih podataka koriste definiranu strukturu podataka i uglavnom se koriste u
poslovnom okruenju. Razlikujemo starije baze podataka graene po hijerarhijskom ili mrenom
modelu i novije baze podataka graene po relacijskom, objektom ili dimenzijskom modelu.
Podaci takvih baza podataka se prikazuju u tabelama.
Baza znanja sadri znanje prikazano u razliitim oblicima (pravila, semantike mree i drugo).
Znanje se moe koristiti uporabom razliitih mehanizama zakljuivanja. Primjenjuju se u
ekspertnim sustavima (dijagnoza greaka, financijska predvianja, planiranje akcija i slino).
Prema nainu pohrane podataka razlikujemo:
Hijerarhijske baze podataka
Mrene baze podataka
Relacijske baze podataka
Hijerarhijske baze podataka zasniva se od slogova koji se sastoje od polja. Skup slogova u
hijerarhijskom modelu se zove stablo. Stablo ima jedan glavni slog i vie podreenih slogova.
19
Nii slogovi mogu biti povezani samo sa jednim viim slogom, dok vii slogovi mogu imati vie
niih slogova. Koncept hijerarhijskih baza podataka danas je naputen.
Mrene baze podataka je proirenje hijerarhijskog modela podataka jer dozvoljava da
nii slogovi mogu biti povezani sa vie od jednim viim slojem tvorei mreu. Pretraivanje
podataka izvodi se po unaprijed definiranim i tono utvrenim putevima pretraivanja.
Relacijske baze sastoji se od skupa relacija odnosno tablica. Definicija jedne relacije
(tablice) zove se relacijska shema. Ona se sastoji od naziva relacije, popisa atributa kojima
opisujemo relaciju (naziva stupaca tablice) i definicije primarnog i stranog kljua. Primarni klju
je atribut koji jednoznano identificira svaki redak tablice (relacije). Strani klju je atribut relacije
koji se referencira na primarni klju neke druge relacije, a omoguuje povezivanje dviju relacija.
Skup svih relacijskih shema ini relacijsku shemu baze podataka.
Pri oblikovanju baze podataka potrebno je izraditi:
Konceptualni model podataka
Logiki model podataka
Fiziki model podataka.
Konceptualni model podataka sadri opise objekata, njihovih atributa i meusobnih odnosa
(veza) objekata. U pravilu se koristi grafiki prikaz u obliku dijagrama entiteta i veza. Entiteti su
stvari, objekti, ive ili neive pojave o kojima prikupljamo podatke. Atributima opisujemo
svojstva entiteta, a vezama odreujemo njihov meusobni odnos.
Logiki model podataka koristi konceptualni model podataka za definiranje rasporeda
podataka u datotekama, odnosno tablicama. Za tablice se odreuju nazivi, atributi, primarni i
strani kljuevi.
Fiziki model podataka je implementacija logikog modela podataka na fizikom mediju.
Manipulacija podacima u bazi podataka izvodi se uporabom strukturiranog jezika za
izvoenje upita (SQL Structured Query Language). Osnovne operacije se odnose na
manipulaciju podacima (unos, izmjena i brisanje) i izluivanje podataka (selektiranje podataka
zasnovano na upitima, spajanje tablica i projekcija na relaciji).
20
Sustav za upravljanje bazom podataka
Manipulacija podacima pohranjenim u bazi podataka izvodi se primjenom sustava za
upravljanje bazom podataka (SUBP ili DBMS DataBase Management System). SUBP je
programski sustav sa zadacima:
Obavljanje svih operacija na bazi podataka
Kontrola i nadgledanje rada
Razliiti oblici zatite baze podataka.
Sustav za upravljanje bazom podataka omoguuje:
Definiciju podataka koji se pohranjuju u bazi podataka
Obavljanje razliitih operacija na podacima
Zatitu podataka
Zatita integriteta
Zatita podataka od neovlatenog koritenja.
Kontrolu istovremenog pristupa podacima
Obnovu baze podataka u sluaju oteenja ili prekida rada
Nadgledanje i kontrolu baze podataka.
21
Aktivnosti nad bazom podataka SUBP izvodi pomou:
Rjenika podataka
Podsustava zatite
Podsustava za upravljanje transakcijama
Podsustav za upravljanje upitima.
Rjenik podataka sadri opis podataka pohranjenih u bazi podataka. Rjenik podataka sadri
informacije o bazi podataka:
Opis svih podataka
Popis korisnika baze podataka i njihova ovlatenja
Deklarativna pravila i okidai
Pohranjene procedure
Podsustav zatite osigurava nadzor i kontrolu na aktivnostima korisnika u skladu sa njihovim
ovlastima.
Podsustav za upravljanje transakcijama nadgleda ispravnost izvoenja transakcija i osigurava
njihovo cjelovito izvoenje.
Podsustav za upravljanje upitima omoguuje odabir skupa podataka koji zadovoljavaju
kriterije za pretraivanje koje odreuje korisnik.
22
Sigurnost baze podataka
Ostvaruje se dodjelom ovlatenja korisnicima baze podataka i kontrolom istovremenog
pristupa podacima. Svaki korisnik baze podataka za pristup u SUBP-a koristi korisniko ime i
zaporku. Prilikom dodjele pristupa korisnicima baze podataka koristi se:
diskrecijski pristup pri kojem svaki korisnik ima posebna prava za pristup objektima u
bazi podataka
mandatorni pristup gdje se objekti rasporeuju u kategorije, a korisnici u grupe te se
svakoj grupi korisnika odreuju pravila za pristup kategoriji objekata.
Za pohranu podataka o korisnikim pravima koritenja objekata u bazi podataka koriste
se autorizacijske matrice u obliku tablica (redci matrice pripadaju korisnicima, stupci objektima,
a u presjeku retka i stupca definirana su pravila za koritenje).
U sluaju oteenja baze podataka potrebno je obnoviti sadraj podataka pohranjenim u
bazi podataka. Obnova podataka izvodi se na osnovi rezervnih kopija podataka (backup).
Uestalost izrada rezervnih kopija je ovisna o vanosti podataka. Nakon izrade rezervne kopije
svaka izmjena sadraja u bazi podataka se evidentira u dnevniku izmjena (logical log) koji
omoguuje povrat stanja podataka i nakon trenutka izrade rezervne kopije.
Kako bi se osigurala ispravnost izvoenje operacija na podacima u bazi podataka izvode
se akcije zakljuavanja jednog ili vie zapisa (redaka tablica) ili cijele tablice. Zakljuavanje se
izvodi za vrijeme operaciju izmjene podataka u bazi podataka ime se onemoguuje drugim
transakcijama izmjena tih podataka. Zakljuavanje moe biti:
zakljuavanje radi itanja za vrijeme itanja podataka nije dozvoljena izmjena podataka
zakljuavanje radi izmjene onemoguuje druge transakcije da itaju ili mijenjaju
podatke.
23
Informatizacija uredskog poslovanja
Suvremeni ured je mjesto rad osoba koje se bave informacijama i znanjem u smislu
njihova kreiranja i primjene.
Uloga ureda u poslovnom sustavu:
organizacija i upravljanje radom zaposlenih,
0bjedinjavanje poslova koji se odvijaju po drugim poslovnim funkcijama i razinama
upravljanja,
predstavljanje poslovnog sustava prema njegovoj okolini.
Aktivnosti suvremenog ureda:
upravljanje dokumentacijom kreiranje, pohranjivanje, pretraivanje i razmjena razliitih
dokumenata,
rasporeivanje grupa i pojedinaca usklaivanje kalendara i satnica,
poslovno komuniciranje pismeno, glasovno ili digitalno,
obrada podataka izrada prorauna i obrauna,
upravljanje projektima.
Automatizacija uredskog poslovanja (Office Automation System OAS)
Uvoenje informacijske tehnologije za podrku uredskim aktivnostima. Prvi oblici
orijentirani na obradu i razmjenu pisanih dokumenata.
Osnovni naini automatizacije uredskog poslovanja primjenom informacijske tehnologije su:
obrada teksta,
faks skeniranje teksta i ispis kopije,
elektronika pota,
24
glasovna pota prijenos glasovnih poruka pohranjenih u digitalnom obliku na raunalu,
videotekst elektroniko publiciranje tekstualnih dokumenata,
audio konferencije istovremeno sudjelovanje vie osoba u telefonskom razgovoru.
Groupware
Groupware je novi pristup u informatizaciji uredskog poslovanja. Groupware je
informatizacija uredskog poslovanja posebno kao podrka timskom radu.
Groupware mora sadravati:
timski rad,
razvoj aplikacija,
upravljanje dokumentacijom.
Timski rad podrazumijeva sastanke i druge oblike komunikacije grupe ljudi koji rade na
zajednikim poslovima u cilju poveanja produktivnosti.
Vrste informatike podrke za groupware:
elektronika pota,
elektronika oglasna ploa mogunost izravne promjene dokumenata za vie korisnika,
elektronika konferencija razmjena pisanih poruka izmeu vie korisnika,
video konferencija.
Razvoj aplikacija
Odnosi se na izradu softverskih proizvoda zasnovanih na integraciji zasebnih modula koji
se prilagoavaju potrebama korisnika. Najpoznatija aplikacija je namijenjena upravljanju
dokumentima.
25
Upravljanje dokumentacijom
Koristi grupnu bazu dokumenata. Grupna baza podataka je neformatizirana
multimedijska baza podataka s odgovarajuim SUBP-a (sustavom za upravljanje bazom
podataka). Dokumenti mogu biti tekstualni, tablini, grafiki, video zapisi i drugo. SUBP
osigurava kontrolu pristupa podacima i zatitu dokumenata
Unos podataka omoguen izravno iz drugih aplikacija. Mogue pretraivanje na razini
identifikacije i sadraja, praenje starijih verzija dokumenata i praenje tijeka dokumenta
Obrada teksta
Najea uporaba raunala u uredskom poslovanju odnosi se na obradu teksta. Program
za obradu teksta je raunalni program za kreiranje i manipulaciju dokumenta koji osim teksta
moe sadravati tablice, slike, grafikone i drugo. Prednosti programa za obradu teksta odnose se
na izmjenu, ureivanje, manipulaciju, viestruku uporabu i pohranu teksta.
Prema namjeni i mogunostima programe za obradu teksta dijelimo na:
editori osnovne radnje na unosu i editiranju teksta,
tekst procesori unos, oblikovanje, ureivanje i priprema dokumenta za ispis,
stolno izdavatvo priprema za tisak asopisa, knjiga i drugo. Poslovi prijeloma teksta.
Funkcije programa za obradu teksta su:
unos,
izmjena,
pretraivanje,
odabiranje.
26
Ureivanje teksta odnosi se na:
veliina stranice dimenzije lista papira i margina,
oznaavanje dodavanje brojeva stranica ili drugih elemenata u zaglavlje i podnoje
dokumenta,
ulomak,
uvlaenje,
prored odreivanje razmaka izmeu redova,
poravnavanje,
obrub,
oznaavanje simbolima,
vrsta pisama ili fonta,
veliina slova,
fusnote pojanjenja dijelova teksta pri dnu stranice ili na kraju dokumenta.
Proraunske tablice
Programi za rad sa proraunskim tablicama omoguuju unos podataka u tablice i
izvoenje obrada nad upisanim podacima. Dokument je organiziran u vie radnih listova. U
pravilu su stupci oznaeni slovima engleske abecede, a redci brojevima. Obrada na podacima
izvodi se primjenom ugraenih funkcija ili korisniki definiranih formula.
Osnovni tipovi podataka koji se unose u elije su:
tekst,
brojevi,
datumi,
obrada.
27
Formule povezuju vrijednost elija u pojedinim redcima i stupcima sa algebarskim izrazima
tvorei novu vrijednost izraunavanjem formule.
Grafikoni omoguuju prikaz podataka iz tablica u obliku grafikona. Izrada grafikona je
najee potpuno automatizovana primjenom arobnjaka (wizard) za izradu grafikona.
Grafiki dokumenti
Grafikim dokumentima omoguuje se vizualizacija podataka pohranjenih u tablicama ili
drugim strukturama. Grafiki dokumenti se odnose na:
proraunske tablice i grafikoni,
organizacijske strukture,
planiranje i praenje projekata.
Prezentacije
Prezentacija je suvremeni nain prezentiranja ideja, koncepata, rezultata putem nizanja
slajdova sa tekstualnim i grafikim sadrajima. Za fokusiranja panje auditorija na pojedine
elemente prezantacije koriste se razliiti animacijski efekti.
Elektronike komunikacije
Elektronika komunikacija je neizostavan segment uredskog poslovanja suvremenog
ureda. Sredstva elektronike komunikacije koja se koriste u suvremenom uredu su:
elektronika pota ukljuuje tri bitna imbenika: Korisnika, poruku i pretince za
elektroniku potu,
telekonferencije uporaba raunala, video i audio opreme za odravanja sastanaka
izmeu fiziki udaljenih osoba.
28
poslovni web portali portali poslovnih sustava sa ciljem pruanja specifinih usluga i
ostvarivanja poslovne dobiti; zasnivaju se na Internet tehnologiji povezanoj sa bazama
podataka,
virtualna radna mjesta poetna Internet stranica zaposlenika nekog poslovnog sustava
koja mu prua sve potrebne informacije, aplikacije i usluge potrebne za obavljanje
svakodnevnog profesionalnog rada.
29
Primjena raunala u bibliotekarstvu
Klasine biblioteke aurirale su podatke prema odreenim indeksima kao na primjer
kartice autora i kartice naslova. Kataloki ormari je baza podataka jer svaka kartica ima
uniforman zapis (slog) i skup meusobno povezanih podataka (field, atributi). Kriterij za
pretraivanje naziva se pogled (view). Skup podataka koji koristimo za pretragu je upit (query), a
pojam po kojem traimo naziva se kljuna rije (keyword). Nedostatak takvog auriranja je
nemogunost dohvata podataka prema nekim drugim kriterijima. Primjenom baza podataka
omogueno je pretraivanje po proizvoljno odreenim kriterijima. Osim pretraivanja podataka
pohranjenim u tablice mogue je pretraivati i sadraje dokumenata pohranjenih u bazi
podataka. Svaki znaajan dio teksta oznaava se kljunim rijeima. Kljune rijei trebaju biti to
krae, ali moraju suvislo i smisleno oznaavati sadraj na koji se odnose. Dozvoljena je upotreba
samo kljunih rijei koje se nalaze u pojmovniku (tezaurusi). Izrada i izmjena tezaurusa je u
nadlenosti administratora baze podataka.
Metode pretraivanja koje koristimo su:
metoda kljunih rijei sa zatvorenim pojmovnikom koristi se tezaurusi,
metoda pretraivanja slobodnog teksta pretraivanje se izvodi trenutno na cijelom
tekstu.
Koritenje informatike tehnologije u javnoj upravi:
Primjena informacijske tehnologije u javnoj upravi odnosi se na:
projektiranje unutranje organizacije,
voenje informaciono-dokumentacijskih sustava,
voenje upravljakih sustava.
30
Kancelarijsko poslovanje obuhvaa:
primanje i pregledanje pote,
zavoenje akata,
dostavljanje akata,
otpremanje pote,
razvoenje akata i predmeta.
Primjena informacijskih modela u upravnom postupku:
bolje i adekvatnije informiranje o pravu,
automatizirano izvoenje pojedinih operacija i radnji u upravnom postupku,
predstavljanje informacijskih tokova (informacije o postupku od poetka do kraja),
automatizacija odluivanja o pravima, obvezama i pravnim interesima uesnika u
postupku.
Informacijski modeli mogu se koristiti kao sredstvo informiranja o pravu, odnosno
materijalno-pravnim i procesno pravnim odredbama propisa, te za automatizaciju postupka
odluivanja u pravnom postupku.
Primjena informacijske tehnologije u izuavanja prava:
Izrada datoteka pohranjenih na CD-u ili drugim medijima koje se konstantno auriraju sa
trenutnim stanjem u pravosuu (narodne novine). Osigurati ulazak u datoteke u okviru
biblioteno-informacijskih sustava ili drugih institucija. Odgovarajui registri koji omoguuju
primjenom izbornika jednostavniji pristup potrebnim podacima.
31
Kompjutorski kriminalitet
Informacijski sustav
Informacijski sustavi je sustav koji provodi informacije u jednom obliku i procesira ih u
drugom obliku. Cilj informacijskog sustava je dostava traenih informacija u pravom trenutku i
na pravom mjestu uz minimalne trokove. Aktivnosti informacijskog sustava su: prikupljanje
podataka i informacija, obrada podataka i informacija, memoriranje podataka i informacija i
distribucija informacija prema krajnjem korisniku. Informacijski sustav sadrava sljedee
dijelove:
hardware materijalna osnovica koju tvori informatika tehnologija
software programska osnovica za rad hardwera
lifeware informacijski djelatnici (profesionalni informatiari i korisnici sustava)
orgware organizacijske metode i postupci za povezivanje harware-a, software-a i
lifeware-a u skladnu cjelinu
netware komunikacijski povezana informatika (telekomunikacijska) mrea
dataware koncepcija i organizacija baza podataka.
Naela informacijskih sustava:
1. Efikasnosti uinkovito prikupljanje traenih informacija za potrebe korisnika iz skupa
svih informacija
2. Ekonominosti ulaganja u razvoj, odravanje i rad sustava trebaju biti razmjerni
koristima koje od njihovog rada imaju korisnici sustava
3. Sigurnosti utvrivanje odgovornosti za sigurnost informacijskih sustava te primjena
suvremenih mjera zatite informacijskih sustava.
Internet je raunalna mrea sa velikim brojem rastuih korisnika. Osnovne karakteristike
Internet mree su efikasnost, fleksibilnost i otvorenost. Prvotna namjena Internet mree nije bila
komercijalna, pa se sigurnosti komuniciranja i razmjene podataka u Internetu nije davala velika
vanost. Razvoj, uvoenje i irenje elektronikog poslovanja putem Interneta stvorio je nove
prijetnje sigurnosti na Internetu, pa je razvoj i poboljanje sigurnosti na Internetu od primarne
vanosti za rad Interneta.
32
Ciljevi i vrste napada na informacijske sustave
Napadi na informacijske sustave su sve aktivnosti kojima poinitelji nastoje pristupiti
kompjutorskim sustavima sa ciljem neovlatenog koritenja podataka, programa ili web stranica
te onesposobljavanja kompjutorskog sustava.
Ciljevi napada koji se izvode na Internetu su:
Korisnike lozinke osiguravanje nesmetanog pristupa kompjutorskom sustavu
Podaci i informacije uvid, izmjena ili brisanje podataka
Datoteke pristup datotekama sa brojevima kreditnih kartica
Kompjutorski programi brisanje, mijenjanje ili neovlateno kopiranje
Web stranice i News grupe neovlatena promjena sadraja
Onemoguavanje koritenja kompjutorskih sustava onemoguavanje usluga sustava
prekomjernim optereivanjem raunalnih resursa (komunikacijskih kanala)
Materijalni (tehniki) resursi informacijskog sustava otuivanje, unitavanje ili
oteivanje materijalnih resursa.
Napadom se smatra:
Neovlateni pristup podacima
Neovlatena izmjena podataka
Neovlateno brisanje podataka
Presnimavanje malicioznog programa
Koritenje tueg raunala za pristup mrei
teta na infrastrukturi
Oteenje ili unitenje tehnike osnovice ili medija za pohranu podataka
33
Napade na informacijske sustave razlikujemo prema:
Volji napadaa:
o namjerne svjesno poduzimanje radnji
o sluajne osoba ne zna ili nije svjesna posljedica svojih aktivnosti na sigurnost
sustava
Uinku radnje:
o aktivni izmjena objekta napada
o pasivni objekt napada ostaje nepromijenjen
Mjestu napada:
o unutarnji izvodi ih osoba sa ovlatenjima za rad u informacijskom sustavu
o Vanjski izvodi ih osoba bez ovlatenja za pristup informacijskom sustavu
Informacijskim resursima:
o napadi na podatkovne resurse povreda povjerljivosti, cjelovitosti i dostupnosti
podataka
o napadi programsku osnovicu neovlaten pristup, izmjena ili brisanje sistemskog,
aplikativnog ili komunikacijskog programa
o napadi na tehniku osnovicu usmjereni su na hardver ili sredstva komunikacije.
Ovisno o ciljevima napada razlikujemo:
maskiranje,
neovlateno koritenje,
uskraivanje usluga,
neovlateno pribavljanje informacija
neovlatena izmjena informacija.
34
Aktivnosti poinitelja napada:
Osiguravanje pristupa prikupljanje podataka o sustavu i nainu na koji se sustav koristi,
a zatim otkrivanje pristupnih lozinki upotrebom lanog predstavljanja, pogaanja lozinki,
pretraivanje podataka o sustavu, prislukivanja telefonskih linija za prijenos podataka i
drugo.
Proirivanje pristupa izmjena ovlasti za rad na kompjuterskom sustavu sa ciljem
dobivanje administratorskih ovlasti kako bi se nesmetano koristili resursi kompjutorskog
sustava
Poduzimanje drugih radnji ovisno o motivima napada manipulacija podacima,
uskraivanje usluge, instaliranje malicioznog programa koji dovodi do neeljenih
posljedica za korisnika.
Uklanjanje dokaza o svojem prisustvu - uklanjanje podataka o svom prisustvu u
kompjutorskom sustavu iz datoteka za praenje aktivnosti korisnika sustava (log
datoteka).
Metoda i sredstva zatite
Mjerama zatite osigurava se fizika, ljudska, komunikacijska i operativna sigurnost sustava.
Najee mjere i sredstva zatite su:
Fizika zatita sprjeavanje fizikog pristupa sustavu i koritenju njegovih resursa
Provjera pristupa provjera identifikacije korisnika i provjera autorizacije odnosno
provjera prava i privilegija za koritenje resursa sustava; ostvaruje se upisom korisnikog
imena (user name) i zaporke ili ifre (password).
Kriptografija postupci izmjene originalnog oblika podataka pri pohrani ili prijenosu
podataka sa ciljem nemogunosti koritenja podataka u tom obliku; krajnji korisnici
primjenom postupaka dekodiranja podatke prevode u poetni oblik.
Digitalni certifikati isprava u digitalnom obliku za potvrdu identiteta pravne ili fizike
osobe.
Digitalni potpisi tehnologija provjere vjerodostojnosti dokumenata u digitalnom obliku
35
Digitalni vremenski brijeg postupak provjere vremena nastanka dokumenata sa
digitalnim postupcima sa ciljem onemoguavanja kasnije izmjene originalnih
dokumenata.
Kerberos - mreni identifikacijski protokol zasnovan na koritenju kriptografske metode
tajnog kljua.
Stegenagrafija odnosi se na umijee i tehniku skrivenog pisanja; umetanja podataka u
neiskoritene dijelove informacijskih paketa koji putuju komunikacijskim mreama.
Vatrozid zatita u kompjutorskim mrea sa ciljem zatite sustava od neovlatenog
pristupa podacima i programima.
Izdvajanje izoliranje vanih podataka iz mree, odnosno pohrana na medije nedostupne
mrenim resursima.
Sigurnosne kopije redovita pohrana podataka i programa te njihovo uvanje na
zatienom mjestu sa ciljem obnove originalnih podataka u sluaju njihovog oteenja ili
unitenja.
Zatita od virusa sprjeavanja pokretanja i irenja raunalnih virusa primjenom redovito
auriranog antivirusnog programa.
Nadzor i analiza rada skup mjera i sredstava za provjeru pristupa i koritenja
kompjutorskog sustava, analizu rada sustava i ispitivanje slabosti sustava.
Pogreke u zatiti sustava nastaju kao rezultat ljudskih propusta koji se odnose na odabir
pogrenih lozinki ili privilegija, pogrenu implementaciju protokola, pogreke pri konfiguraciji
sustava, neodgovarajuem nadzoru sustava, koritenju zastarjelih i neodgovarajuih metoda
fizike zatite, izostanku sigurnosne politike, nedovoljnim ulaganjima u sigurnost i zatitu i drugo.
Meuovisnost, odgovornost i suradnja svih korisnika kompjutorskih sustava preduvjet je za
osiguravanje sigurnosti i zatite kompjutorskih sustav od neeljenih napada.
36
Pravne reforme i informatika tehnologija
Usporedno sa informatikim razvojem i oslanjanjem drutva na kompjutorske sustave, rasla
je i svijest o vanosti njihove efikasne zatite. Aktivnosti na zatiti kompjutorskih sustava najvie
se primjenjuje za:
Zatitu baza podataka sa podacima graana
Zatitu od kompjutorskih zloupotreba na podruju gospodarstva
Zatitu intelektualnog vlasnitva
Zatitu drugih prava i interesa ija je povreda u neposrednoj vezi sa informatikom
tehnologijom
Zatita podataka pohranjenih u informacijskim sustavima je osnovno pravno i etiko pitanje
dananjice. Zatita podataka se u pravilu odnosi na zatita privatnosti graana. Osnovna naela
zatite privatnosti graana pri radu kompjutoriziranih informacijskih sustava sadre sljedee
preporuke:
Svaki podatak se koristi za posebnu namjenu
Pristup podacima dozvoljen je samo ovlatenim osobama i koristi se u svrhu prikupljanja
Koliina podataka mora odgovarati namjeni prikupljanja podataka
Podaci za identifikaciju se izdvajaju od ostalih podataka pri statistikim obradama
Naela informiranja koja omoguuju osobama pristup podacima o njima
Korisnik unaprijed odreuje stupanj sigurnosti odreenih podataka
Postajanje sustava tehnike kontrole radi otkrivanja krenja mjera sigurnosti
Vremensko vrijeme pohrane podataka je ogranieno
Tonost podataka, otkrivanje netonih podataka
Kodeks profesionalne etike za radnike kompjutorskih centara
37
Porast kompjutorskog gospodarskog kriminala uvjetovao je proirenje zakonodavne
djelatnosti na djela gospodarskog kriminaliteta izvrena na kompjutorskim sustavima, odnosno
njihovim resursima.
Zatita intelektualnog vlasnitva odnosi se na zatitu intelektualnog vlasnitva, odnosno
kompjutorskih programa i topologije (strukture) ipova. Pravna zatita mogua je postupkom
patentiranja ali se zbog skupoe, dugotrajnosti uvoenja i same prirode patentiranja (zatita
izuma) ee koristi zatita autorskog prava. Pravna zatita sofware-a se u najveem broju
zemalja ostvaruje zatitom autorskih prava. Proizvoa sofware-a primjenom licennog ugovora
koji se izdaje uz sofware-ski paket, sklapa ugovor o koritenju sa kupcima ukoliko nije mogue
izravno sklapanje ugovora (kupnja sofware-a putem trgovca). Kupci stjeu pravo na koritenja
programa pod ugovornim uvjetima ali ne postaju njegovi vlasnici.
38
Pojam kompjutorskog kriminaliteta i oblici kompjutorskih zloupotreba
(morfologija)
Kompjutorski kriminalitet obuhvaa svako djelo koje je poinjeno pomou posebnog znanja o
koritenju kompjutorske tehnologije. Kompjutorski kriminalitet je svaki nezakoniti akt za koji je
nuno posebno znanje o kompjutorskoj tehnologiji za njegovo izvrenje, istragu ili procesuiranje.
Pojavni oblici kompjutorskih zloupotreba (morfologija), naine izvrenja (modus operandi) i
poinitelji djela prikazani su tablicom 1.
Tablica 1. Prikaz pojavnih oblika kompjutorskih zloupotreba
Neovlaten pristup kompjutorskom sustavu
Morfologija Modus operandi Poinitelji
Radnje sa ciljem zaobilaenja provjere pristupa sredinjem kompjutorskom sustavu (serveru).
Unutranji korisnici sustava koriste raunala sa neodlogiranim korisnicima, vanjski zaobilaze sigurnosne provjere upotrebom lozinki korisnika sustava.
Osobe sa omoguenim fizikim pristupom kompjutorskom sustavu ili osobe sa daljinskim pristupom
Kompjutorska pijunaa
Morfologija Modus operandi Poinitelji
Manipulacije koje za cilj imaju neovlateno pribavljanje tajnih podataka i informacija pohranjenih u kompjutorskom sustavu ili prenesenih komunikacijskim kanalima
Neopaen pristupaju kompjutorskom sustavu, koriste slabosti sigurnosnog sustava i pristupaju tajnim podacima. Za komunikacijski prijenos podataka koristi se prislukivanje i deifriranje podataka.
Osobe sa velikim znanjem iz podruja informatike i telekomunikacijske tehnologije (hakeri).
39
Kompjutorska sabotaa
Morfologija Modus operandi Poinitelji
Neovlatene aktivnosti sa ciljem onemoguenja nesmetanog rada kompjutorskog sustava ili njegovih resursa.
Fizika aktivnost koja dovodi do onesposobljavanja ili oteanog koritenja rada kompjutorskog sustava; mogua je izmjena ili brisanje podataka instaliranjem virusa, trojanskog konja
Osobe sa veim tehnikim znanjem (hakeri, teroristi, profesionalni ili organizirani kriminalci)
Kompjutorska prijevara
Morfologija Modus operandi Poinitelji
Manipulacija na podacima sa ciljem nezakonitog pribavljanja imovinska ili neka druga korist.
Izravnim pristupom podacima koritenjem komercijalnih program za rad sa bazama podataka; koritenjem posebnog programa koji izvodi izmjenu na ulaznim i izlaznim podacima.
Osobe ovlatene za pristup kompjutorskom sustavu.
Kompjutorsko krivotvorenje
Morfologija Modus operandi Poinitelji
Radnje kojima se krivotvore dokumenti u digitalnom obliku ili se koristi kompjutor u krivotvorenju dokumenata, novca, vrijednosnih papira i drugo.
Ovlatenim ili neovlatenim pristupom kompjutorskom sustavu mijenjaju se digitalni dokumenti; za kopiranje dokumenata, novca i vrijednosnih papira koriste se skeneri, grafiki programi i laserski pisai.
Korisnici srednjeg ili veeg informatikog znanja.
Softversko piratstvo
Morfologija Modus operandi Poinitelji
Neovlateno koritenje i reproduciranje zatienih kompjutorskih programa.
Reproduciranje sadraja digitalnih medija; pristup digitalnim sadrajima omoguen je putem Interneta
Svi graani, ali posebna kategorija su graani koji nastoje stei nezakonitu imovinsku korist.
40
tetni i nezakoniti sadraji
Morfologija Modus operandi Poinitelji
Djela kojima se pomou kompjutorske tehnologije proizvode, reproduciraju ili distribuiraju nemoralni i nezakoniti sadraji u digitalnom obliku.
Primjenom zvunih kartica, mikrofona, skenera, digitalnih aparata i kamera prenose se neprimjereni tekstualni, grafiki, audio i video sadraji u digitalni oblik i zapisuju na razliite medije.
Osobe koje ine radnje iz materijalne koristi; osobe koje se rukovode ideolokim ciljevima; psihiki poremeene osobe; profesionalni kriminalci.
Razvoj kaznenopravnog zakonodavstva na podruju kompjutorskog kriminaliteta usmjeren je na
pravnu regulativu radnji:
Neovlatenog pristupa kompjutorskom sustavu
Kompjutorske pijunae i prislukivanja
Kompjutorske sabotaa
Kompjutorskog krivotvorenja
Kompjutorske prijevare.