www.nasciturus.com/

IZVANPARNIČNI POSTUPAK

Subjekti izvanparničnog postupka:- Sud (u izvanparničnom postupku) u pravilu odlučuje sudac pojedinac;- Pomoćni sudski organi;- Stranke (tužitelj i tuženik)

1. POSTUPAK ZA LIŠENJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

U ovom postupku, sposobnosti se lišava osoba koja zbog duševne bolesti zaostalosti ili kojeg drugog razloga, nije sposobna da se sama brine o svojim pravima.Djelomično se sposobnosti lišava punoljetna osoba koja svojim postupcima neposredno ugrožava svoja ili tuđa prava i interese, zbog duševne bolesti, zaostalosti, prekomjernog uživanja alkohola ili opojnih droga.Ovaj postupak pokreće sud ex offcio ili na prijedlog:

- organa starateljstva- državnoga odvjetnika- bračnog druga- krvnih srodnika, te drugih koji s njim žive u istom kućanstvu- ili ista ta osoba ako može shvatiti značaj svojega prijedloga.

Prema Obiteljskom zakonu:“Postupak za lišenje ili vraćanje poslovne sposobnosti pokrenut će sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog Centra za socijalnu skrb bračnoga druga osobe o kojoj se provodi postupak njezinih krvnih srodnika u ravnoj lozi, pobočnih srodnika do drugog stupnja (brat ili sestra) ili skrbnik uz odobrenje CZSS ili osoba o kojoj će se voditi postupak vraćanja poslovne sposobnosti.“

U tom prijedlogu moraju se navesti činjenice na kojima se temelji prijedlog i predložiti dokaze.Nakon pokretanja postupka, sud određuje ročište na koje poziva osobu koja je podnijela prijedlog, osobu zbog koje se postupak pokreće, njena skrbnika, te organ starateljstva CZSS. Sud će nastojati saslušati osobu o kojoj se provodi postupak. Ako se ta osoba nalazi u psihijatrijskoj ustanovi, saslušat će se u pravilu u toj ustanovi. Sud može odustati od pozivanja i saslušavanja osobe o kojoj se provodi postupak, te ako bi to za nju bilo štetno ili ako saslušanje nije moguće s obzirom na njezino mentalno oštećenje i zdravstveno stanje.Odluku o lišenju poslovne sposobnosti, sud donosi kada utvrdi postojanje zakonom propisanih pretpostavki. Ali, ako utvrdi da neku osobu treba djelomično lišiti poslovne sposobnosti, sud može zastati s postupkom i odložiti donošenje odluke, ako se ta osoba podvrgne liječenju u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi. Vrijeme na koje se odlaže donošenje odluke ne može biti kraće od 6 mjeseci, ni duže od 1 godine, ali sud može opozvati svoju odluku ako osoba koju treba lišiti poslovne sposobnosti, napusti zdravstvenu ustanovu ili bude otpuštena zbog narušavanja reda ili na drugi način osujeti liječenje.Rješenje o lišavanju poslovne sposobnosti je konstitutivnoga karaktera i svoj učinak proizvodi kada postane pravomoćno. Kada prestanu razlozi zbog kojih je došlo do lišenja poslovne sposobnosti, sud će odlučiti o vraćanju poslovne sposobnosti.Kada odbije prijedlog za potpuno ili djelomično vraćanje poslovne sposobnosti, sud može odlučiti da se prije isteka određenoga roka, ali ne duljeg od godinu dana, ne može ponovo tražiti vraćanje poslovne sposobnosti, ali iz ishoda postupka s velikom vjerojatnošću proizlazi da za određeno vrijeme ne treba očekivati izlječenje ili znatno poboljšanje psihičkoga stanja ili drugih okolnosti zbog kojih je osoba lišena poslovne sposobnosti.2. ZADRŽAVANJE U USTANOVAMA ZA DUŠEVNE BOLESTI – PRISLINA HOSPITALIZACIJA

U slučajevima kada zavod za liječenje duševnih bolesti primi na liječenje bez njena pristanka,neku osobu za koju sumnja da je duševno bolesna, dužan je roku od 48 sati obavijestiti o tome nadležni sud

1

www.nasciturus.com/

na čijem se području nalazi zavod. To isto mora učiniti i u slučajevima kada bolesnika, koji je na svoj zahtjev primljen u takav zavod, naknadno ograniči u slobodi kretanja.

Nadležni sud povodom prijave, dužan je u izvanparničnom postupku, nakon prethodnog prikupljanja relevantnih informacija, a naročito nakon saslušavanja vještaka i neposrednog kontakta sa zadržanim bolesnikom, odlučiti da li je osnovano njegovo prinudno zadržavanje u zavodu. Odluka o dozvoli zadržavanja, vrijedi najduže godinu dana, a sud može odrediti i kraći rok trajanja. Zadržavanje se može produžiti preko određenog roka, samo nakon ponovnog saslušanja zadržane osobe i njena pregleda od strane kvalificiranih vještaka. Ako se utvrdi da je prestala potreba daljnjeg zadržavanja u zavodu, zadržana osoba i drugi koji za to imaju pravni interes, mogu tražiti od suda da preispita osnovanost donesene odluke o zadržavanju.

Postupak za lišenje ili ograničavanje poslovne sposobnosti, provodi se neovisno od postupka u kome se odlučuje o zadržavanju u ustanovi za duševne bolesti.

3.a) POSTUPAK ZA PRODUŽENJE RODITELJSKOG PRAVA

Na prijedlog roditelja ili organa starateljstva, sud može u izvanparničnom postupku donijeti odluku da se roditeljsko pravo produži i poslije punoljetnosti ako dijeti zbog tjelesnih ili duševnih nedostataka nije sposobno da se samo brine o svojoj ličnosti, pravima i interesima.

Prijedlog se mora podnijeti prije nastupanja punoljetnosti.

Kada prestanu razlozi zbog kojih je došlo do produženja roditeljskog prava, sud također u izvanparničnom postupku, na prijedlog te osobe ili organa starateljstva, donosi odluku o prestanku produženja roditeljskog prava.

b) POSTUPAK ZA LIŠENJE I OGRANIČENJE RODITELJSKOG PRAVA

Roditelj koji zloupotrebljava roditeljsko pravo ili grubo zanemaruju izvršavanje roditeljskih dužnosti, lišava se roditeljskog prava odlukom suda u izvanparničnom postupku. Roditelj može biti lišen ovog prava u pogledu jednog ili sve djece.

Postupak za lišenje prava na roditeljsku skrb, dužan je pokrenuti:- SZSS čim sazna za okolnosti- Drugi roditelj- Dijete- Ili sud po službenoj dužnosti

Pravo na roditeljsku skrb vratit će se odlukom suda kada prestanu razlozi zbog kojih je to pravo oduzeto, a postupak će pokrenuti roditelj kojem je to pravo oduzeto ili CZSS.U slučaju da je pokrenut postupak za lišenje roditeljske skrbi za oba ili jednoga roditelja, CZSS će imenovati djetetu posebnog skrbnika.

4. DAVANJE DOZVOLE ZE ZAKLJUČENJE BRAKA

Predviđena je mogućnost da sud u izvanparničnom postupku dozvoli zaključenje braka, iako nisu ispunjene sve pretpostavke za njegovu valjanost:

A) osobi koja je navršila 16 godina života, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da za zaključenje braka postoji opravdan razlog.

2

www.nasciturus.com/

Prijedlog za donošenje odluke o dopuštenju sklapanja braka, može podnijeti samo maloljetna osoba.U postupku u svezi s prijedlogom, sud će saslušati:- maloljetnog podnositelja prijedloga;- njegove roditelje;- skrbnika;- osobu s kojom namjerava sklopiti brak; - te, pribaviti mišljenje CZSS i ispitati okolnosti za odluku.

Rješenje suda:▫ dopušta se prijevremeno sklapanje braka;▫ odbija se prijedlog s obrazloženim razlozima.

B) osobi lišenoj poslovne sposobnosti za koju utvrdi da je sposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze, te da je brak očito u njenom interesu.Prijedlog za donošenje odluke o dopuštenju sklapanja braka, može podnijeti samo osoba lišena poslovne sposobnosti. U postupku u svezi s prijedlogom, sud će pribaviti mišljenje skrbnika ili roditelja koji skrbi o djetetu lišenom poslovne sposobnosti i CZSS.Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za dopuštenje za sklapanje braka zbog potpunog lišenja poslovne sposobnosti, žalbu mogu podnijeti:- osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti,- osoba s kojom namjerava sklopiti brak.Protiv sudske odluke kojom se dopušta sklapanje barka osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti, žalbu mogu podnijeti:∆ njezin skrbnik,∆ CZSS.

5. BRAČNI SPOROVI

U ovim sporovima se traži da se postojeći status bračnih drugova izmijeni razvodom ili poništenjem braka ili se traži utvrđivanje postojanja ili nepostojanja braka.Kao stranke mogu sudjelovati bračni drugovi kao suprotstavljene stranke, bilo kao nužni ili jedinstveni su-parničari.

Sporovi radi razvoda braka – razvod se traži tužbom ili sporazumnim zahtjevom za razvod braka. Tužba i presuda su konstitutivne naravi.Sporovi radi poništenja braka – tužbom se traži poništenje braka zbog apsolutne ili relativne ništavosti. Tužba i presuda su konstitutivne naravi. Osim bračnih drugova, mogu ih pokrenuti treće osobe koje za to imaju pravni interes, te organ starateljstva.Sporovi radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka – utvrđuje se da li među strankama postoji ne-postoji brak. Pokreće se tužbom. Tužba i presuda su deklarativne naravi. Pravo na pokretanje imaju bračni drugovi, treće osobe koje imaju pravni interes, te organ starateljstva.

Pravo na traženje razvoda i poništenje braka, predstavlja strogo osobno pravo, ne prelazi na nasljednike, prestaju smrću ovlaštenika.

6. POSTUPAK ZA PROGLAŠENJE OSOBE UMRLOM I POSTUPAK ZA DOKAZIVANJE SMRTI

Sud će proglasiti umrlom osobu:1. O čijem životu u posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a od čijeg je rođenja proteklo 60

godina.2. Osobu o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti za posljednjih 5 godina, a postoji vjerojatnost da

više nije živa.

3

www.nasciturus.com/

3. Osobu koja je nestala u brodolomu, zrakoplovnoj ili drugoj nesreći, a nema vijesti 6 mjeseci od prestanka opasnosti.

4. Osobu koja je nestala u toku rata ili ratnih događanja, a o njoj nema nikakvih vijesti godinu dana od prestanka neprijateljstva.

Nadležan sud na čijem je području ta osoba imala posljednje prebivalište ili boravište. Pokretanje postupka može predložiti osoba koja za to ima pravni interes ili državni odvjetnik. U tom prijedlogu treba navesti činjenice na kojima predlagatelj zasniva svoj zahtjev. Kad su ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka za proglašenje nestale osobe umrlom, sud izdaje oglas u kojem se navode bitne okolnosti slučaja i poziva se nestala osoba da se javi, kao i svaka druga osoba koja o tome nešto zna. Oglas se objavljuje u Narodnim novinama i na oglasnoj ploči suda. Po isteku koji je naznačen u oglasu, sud saslušava predlagatelja, a onda donosi odluku o prijedlogu u kojem navodi mjesec i godinu koji se smatraju vrijeme smrti nestale osobe. Ukoliko je ova osoba živa ili je umrla drugoga dana, svaka osoba koja za to ima pravni interes može tražiti ukidanje ili preinačenje odluke suda.

7. POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA – OSTAVINSKI POSTUPAK

Među imovinsko pravnim izvanparničnim postupcima, centralno mjesto zauzima postupak u nasljednim stvarima unutar kojega razlikujemo dvije osnovne odvojene procedure, s obzirom na neposredan cilj:

1. sastavljanje sudske oporuke uključujući međunarodnu oporuku2. postupak za ostavinsku raspravu

Postupak za sastavljanje oporukeJavna oporuka je ona oporuka koja je načinjena uz sudjelovanje javnih tijela. Javnu oporuku ovlašteni su sastaviti:

- sudac općinskog suda- sudski savjetnik u općinskom sudu- javni bilježnik- u inozemstvu – konzularni, odnosno, diplomatski konzularni predstavnik RH.

Ovlaštena osoba sastavlja oporuku na osnovi kazivanja oporučitelja, te nakon što pročita i izjavi da je to njegova posljednja volja, sudac to potvrđuje u samom zapisniku i ovjerava svojim potpisom; potpisuju se zapisničar, oporučitelj i svjedoci. Svjedoci mogu biti osobe koje su punoljetne i kojima nije oduzeta poslovna sposobnost, koji znaju čitati i pisati i razumiju jezik. To ne mogu biti potomci oporučitelja, usvojenici i njihovi potomci, te osobe kojima se nešto ostavlja oporukom.

Oporučitelj može pred sudom opozvati svoju oporuku

Međunarodna oporuka je novi oblik oporuke, kojim se htjelo osigurati šire poštivanje izjave posljednje volje. Oporučitelj koji želi svojoj oporuci dati oblik međunarodne oporuke mota podnijeti zahtjev nekoj od ovlaštenih osoba za sastavljanje javne oporuke:

- sucu ili sudskom savjetniku općinskog suda,- javnom bilježniku,- konzularnom, odnosno konzularno-diplomatskom predstavništvu RH.

Postupak za ostavinsku raspravu

U ovom postupku se utvrđuje:a) tko su ostaviteljevi nasljednici,b) sastav ostavine,c) koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima i drugim osobama.

4

www.nasciturus.com/

Za raspravljanje ostavine, stvarno je nadležan općinski sud, odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda. Postupak vodi i odluke donosi sudac pojedinac ili sudski savjetnik.Postupak pokreće sud ex officio svaki puta kada sud sazna da je neka osoba umrla ili je proglašena umrlom.Subjekti su sud i stranke. Strankama se smatraju nasljednici i zapisnici (legatari) kao i druge osobe koje ostvare neka prava iz ostavine.Odluke se donose u obliku rješenja protiv kojega je dopuštena žalba o kojoj odlučuje županijski sud.

PRETHODNE RADNJE:

□ Sastavljanje smrtovnice (kad neka osoba umre ili bude proglašena umrlom, matičar koji je nadležan upisati smrt u maticu umrlih, dužan je u roku od 30 dana od toga upisa, sastaviti i dostaviti smrtovnicu ostavinskom sudu).□ Popis ostaviteljeve imovine (svrha je zaštita prava i interesa nasljednika, zapisovnika, ostaviteljevih vjerovnika i drugih zainteresiranih osoba. Provodi se po odluci suda. Popis obuhvaća cjelokupnu imovinu koja je bila u posjedu i vlasništvu umrlog, kao i onu koja se nalazi kod drugih osoba).□ Postupak s oporukom (dostavlja se sudu zajedno sa smrtovnicom. Kad sud utvrdi da je osoba umrla, otvara oporuku, čita je i o tome sastavlja zapisnik. To čini u prisustvu dvoje punoljetnih građana koji mogu biti i nasljednici).

Ostavinski postupak pokreće sud po službenoj dužnosti kada primi smrtovnici ili izvadak iz matice umrlih ili pravomoćno rješenje o proglašenju neke osobe umrlom. Sud poziva na raspravu sve zainteresirane osobe. Ostavinska rasprava se vodi na jednom ili više ročišta s ciljem da se rasprave sva pitanja koja se odnose na ostavinu. Nakon završetka ostavinske rasprave, sud donosi svoju odluku – rješenje o nasljeđivanju, protiv kojega je dopuštana žalba. Ako je oporuka u pisanome obliku nestala ili je uništena neovisno od volje ostavitelja, a među zainteresiranima nema spora o postojanju oporuke i njenom sadržaju, ostavinski sud će o tome saslušati sve zainteresirane.

8. AMORTIZACIJA ISPRAVA - SUDSKI PONIŠTAJ ISPRAVA

Izgubljene, ukradene, izgorjele ili na koji drugi način nestale ili uništene isprave kojima se neposredno osnivaju, preinačuju ili ukidaju imovinska prava, mogu se u posebnom izvanparničnom postupku poništiti (sudski proglasiti da su izgubile pravnu valjanost). Pravila se ne odnose na novčanice, lutrijske srećke, ulaznice, vozne karte, i sl.Za postupak amortizacije isprava, u pravilu je nadležan općinski sud na čijem se području nalazi mjesto ispunjenja obveze. Prijedlog za pokretanje postupka može podnijeti osoba koja iz isprave ili na osnovi ispravi može ostvarivati takvo pravo, te osoba koja ima pravni interes da se određena isprava uništi.

Sud objavljuje pokretanje postupka amortizacije isprava, posebnim oglasom u kojem se najavljuje poništaj isprave, ako se u označenom roku nitko ne prijavi sudu s ispravom čiji se poništaj traži, ili ako se stavi prigovor protiv prijedloga za poništaj. Pokretanje postupka za amortizaciju isprava ima za posljedicu da se prema predlagaču prekida zastarijevanje od dana kada je prijedlog podnesen nadležnom sudu. Postupak amortizacije isprave obustavlja se ako to traži predlagač, ako treći podnese sudu ispravu čiji se poništaj traži, ili ako inače dokaže da je ima, te ako se naknadno utvrdi da su navodi predlagatelja neistiniti.Rješenje o poništaju isprave, zamjenjuje nestalu ispravu dok se ne izda nova.

9. UREĐENJE MEĐA

5

www.nasciturus.com/

Ako su međašni znaci između dva zemljišta tako povrijeđeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili se više ne raspoznaju, ili ako su sporne, tada svaki susjed ima pravo tražiti da se u izvanparničnom postupku izvrši obnavljanje ili ispravka međa.

Postupak se pokreće:1. na temelju prijedloga za uređenje međa,2. po službenoj dužnosti ako je uređenje međa prejudicijelno pitanje.

Za uređenje međa, mjesno je nadležan općinski suda na čijem se području nalazi sporna međa, a ako se nalazi na području više sudova, predlagatelj ima pravo izbora suda.

Pokušava se postići sporazum među strankama. Ako s ročišta izostane predlagatelj – stara se da je povukao prijedlog, a prisutna osoba može predložiti da se postupak nastavi u odsutnosti.Ako među strankama ne dođe do sporazuma, sud određuje ročište na licu mjesta.

UTVRĐIVANJE MEĐA NA TRI NAČINA:

□ Na temelju jačeg prava – stranka može svoje jače pravo ostvariti u izvanparničnom postupku, što je jedini dopušteni način ako prometna vrijednost međaške površine ne prelazi određeni iznos. Ako slučajno prelazi određeni iznos, stranke se moraju složiti da se jače pravo ostvaruje u izvanparničnom postupku.□ Ako se međe ne određuju na temelju jačega prava, utvrđuju se po zadnjem mirnom posjedu.□ Ako ne po zadnjem mirnom posjedu, tada je sudac po pravničnoj ocjeni dužan na licu mjesta odrediti granicu označujući među međaškim znacima.Troškove postupka stranke snose srazmjerno s veličinom graničnih linija. Kada vrijednost međaške površine prelazi navedeni iznos, a stranke nisu pristale da se jače pravo odredi u izvanparničnom postupku – svaka je strana ovlaštena da ostvaruje svoje jače pravo u parničnom postupku. Prekluzivni rok za tužbu je 3 mjeseca od pravomoćnosti odluke donesene u izvanparničnom postupku.Ako su stranke pristale da se uređenje međa rješava izvanparničnim postupkom – odluka izvanparničnog suda o uređenju međa se ne može osporavati u parnici.

OVRŠNO PRAVO

Ovršnim zakonom se nastoji postići ubrzanje i pojednostavljenje postupka ovrhe i osiguranja tražbine vjerovnika, poštujući pri tome temeljna procesna prava stranaka, a osobito dostojanstvo dužnika.Taj se cilj nastojao postići promjenom položaja stranaka u postupku. Položaj pasivne stranke je otežan, jer je na nju prebačen rizik provedbe ovrhe, kao i nekih oblika osiguranja, a otklonjene su, tj. smanjene su mogućnosti, ranije česte u praksi, pretvaranje postupka ovrhe u postupak ponovnog suđenja i dokazivanja vjerovnika. Bitno su sužene i mogućnosti izuzimanja predmeta od ovrhe, odnosno osiguranja – uvedeno je i načelo zaštite ovrhovoditelja.

1. SREDSTVA I PREDMET OVRHE I OSIGURANJA

NOVČANA KAZNA I KAZNA ZATVORA

Za određivanje novčanih kazni kao sredstva ovrhe i osiguranje, te uvođenje kazne zatvora kao novog sredstva ovrhe i osiguranja, vrijedi strogi legalitet.Kad je Ovršnim zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ona se može izreći fizičkim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, a pravnim osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.

6

www.nasciturus.com/

Ukupni zbroj zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izrečene novčane kazne, ne može u istom postupku prijeći šest mjeseci.Zatvorska kazna izriče se u trajanju od najmanje 15 dana. O kažnjavanju novčanom kaznom i zatvorskom kaznom, sud odlučuje rješenjem. Na rješenje o kažnjavanju, dopuštena je žalba u roku od 3 dana.

ZAŠTITA OVRŠENIKA I PROTIVNIKA OSIGURANJA

Apsolutno su izuzeti od ovrhe stvari izvan prometa, rudno blago i druga prirodna bogatstva, te druge stvari za koje je to posebnim zakonom određeno.Relativno – s obzirom na svoju specifičnu funkciju – izuzeti su od ovrhe objekti, naoružanje i oprema namijenjeni obrani. Relativno su u načelu izuzeti od ovrhe, radi naplate, novčane tražbine stvari i prava koji su nužni za zadovoljenje osnovnih potreba ovršenika - fizičke osobe i osoba koje je on po zakonu dužan uzdržavati, ili za obavljanje samostalne djelatnosti koja je ovršenikov glavni izvor sredstava za život.

2. NEKI OPĆI PROCESNI INSTITUTI

DOSTAVA OVRHE

Pravnoj osobi koja je upisana u određeni sudski ili drugi upisnik, dostava se obavlja na adresu navedenu u prijedlogu. Ako dostava na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije, obavlja se na adresu sjedišta upisanog u zapisnik. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavlja se isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. U tom slučaju smatra se da je dostava obavljena istekom 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči.

PRAVNI LIJEKOVI

Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju, dopuštena je u pravilu samostalna žalba, i to u roku od 8 dana. Protiv rješenja o ovrsi, na temelju vjerodostojne isprave može se izjaviti prigovor.Žalba u pravilu nije suspenzivna. Rješenje kojim se žalba odbija i prvostupanjsko rješenje, potvrđuje, odnosno kojim se prvostupanjsko rješenje preinačuje, jest pravomoćno.U ovršnom postupku i postupku osiguranja, revizija nije dopuštena. U ovršnom postupku i postupku osiguranja, povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu i prigovora.Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

3. OVRŠNA ISPRAVA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA

Ovršna isprava je jedna od dviju, zakonom utvrđenih osnova, za određivanje ovrhe. Lista ovršnih isprava taksativno je određena:

1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,2. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna upravna nagodba sklopljena u tom

postupku, ako glase na ispunjenje novčane obveze,3. ovršna javnobilježnička isprava,4. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

Sudskom odlukom smatraju se: presuda, rješenje, platni nalog, te druga odluka donesena u postupku pred sudom, a sudskom nagodbom se smatra nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima. Odlukom upravnoga tijela, smatraju se rješenje i zaključak koje je u pravnom postupku donijelo tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima.

7

www.nasciturus.com/

ALTERNATIVNA OBVEZA I ALTERNATIVNO OVLAŠTENJE

Ako na temelju ovršne isprave, ovršenik ima pravo birati između više predmeta, svoje obveze (alternativna obveza po izboru dužnika) i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor između tih predmeta i ne ispuni dužnu obvezu, tada predmet kojim obveza treba biti ispunjena, određuje ovrhovoditelj u ovršnom prijedlogu.

VJERODOSTOJNA ISPRAVA

Vjerodostojne su isprave: račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kada je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvod iz ovjerovljenih poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava, te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.

4. PRAVNI LIJEKOVI OVRŠENIKA I OVRHOVODITELJA PROTIV RJEŠENJA O OVRSI

Ovršni je zakon napustio instituciju prigovora ovršenika protiv rješenja o ovrsi, na temelju ovršne isprave, zamijenivši ga remonstrativno-devolutivnom žalbom.Žalbu je moguće izjaviti zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog bitnih povreda odredaba ovršnog postupka. Ovršenik može žalbu izjaviti, ako:

- isprava na temelju koje je doneseno rješenje o ovrsi, nije ovršna isprava. Na taj opugnacijski razlog u povodu žalbe, sud pazi po službenoj dužnosti.

- Ovršna isprava nije stekla svojstvo ovršnosti. Sud na to NE pazi po službenoj dužnosti.- Ako je ovršna isprava na temelju koje je doneseno rješenje o ovrsi ukinuta, poništena,

preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno, ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost. Sud na to pazi po službenoj dužnosti.

- Ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha. Sud na to pazi po službenoj dužnosti.

- Ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom. Sud na to NE pazi po službenoj dužnosti.

- Ako je nastupila zastara tražbine o kojoj

5. PRIGOVOR PROTIV RJEŠENJA O OVRSI NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE

Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, ovršenik može podnijeti prigovor u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima, u roku od tri dana, osim ako ne pobija samo odluku o troškovima postupka. Ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi donesenom na temelju vjerodostojne isprave, ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija to rješenje, smatrat će se da rješenje pobija u cijelosti.

NAČELO STROGOG (FORMALNOG) LEGALITETA

Ovršni sud, prigodom donošenja rješenja o ovrsi nije ovlašten upuštati se u ocjenu materijalne zakonitosti i pravilnosti ovršne isprave. On je u cijelosti vezan za ovršnu ispravu. Kada toga ne bi bilo, bila bi povrijeđena maksima ne bis in idem jer bi onda ovršni sud mogao ponovno kontrolirati nezakonitost i pravilnost ovršne isprave.Međutim, ako neke ove okolnosti dovode u pitanje aktualnost ovršne isprave, ovršni sud u povodu pravnih lijekova, može izmijeniti svoju odluku o ovrsi koja je bila donesena na temelju ovršne isprave.

NAČELO ZAŠTITE DUŽNIKA (NAČELO SOCIJALNOSTI)

8

www.nasciturus.com/

Cilj ovršnog postupka je osigurati uvjete za što brže i potpunije ostvarenje zahtjeva vjerovnika. Međutim, fenomen humanizacije prava zahtijeva da se ovrhom ne smiju dovesti u pitanje značajne društvene vrijednosti dužnika (život, sloboda, dostojanstvo, ekonomska i socijalna egzistencija). Dužnika i u ovršnom postupku treba štititi na način da mjerama ovrhe ne bude onesposobljen za daljnje privređivanje.

LETEĆA OVRHA

U postupku radi naplate novčanih potraživanja na stvarima dužnika, u zahtjevu za ovrhu, ne moraju konkretno biti navedene te stvari; dovoljno je navesti mjesto gdje se one nalaze. U takvom slučaju, sud koji donosi rješenje o ovrsi, sastavlja zamolnicu, ne navodeći koji će sud provesti ovrhu. Rješenje i zamolnicu uručuje vjerovniku da ih on, kada utvrdi koji će sud provesti ovrhu, osobno preda tom sudu.

PRETHODNE MJERE

Prethodne mjere određuju se samo radi osiguranja novčanih tražbina. Za razliku od prethodne ovrhe koja je ograničena samo na slučaj posjedovanja (neovršne) presude, prethodne mjere mogu se odrediti na temelju bilo koje odluke suda ili upravnoga tijela, te na temelju sudske ili upravne nagodbe, odnosno, javnobilježničke isprave. Uz posjedovanje ovakve isprave, drugi je uvjet za određenje prethodne mjere predlagateljevo predočenje vjerojatnosti opasnosti da bi se bez osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

Privremene mjere

Ovrha se može osigurati i privremenim mjerama. Za razliku od prethodnih mjere, koje za podlogu moraju imati neovršnu ili nedospjelu sudsku ili upravnu odluku, odnosno, nagodbu ili javnobilježničku ispravu, privremena mjera može se predložiti i odrediti i prije pokretanja sudskog ili upravnog postupka, ali i tijekom tih postupaka, kao i po njihovu završetku, sve dotle dok ovrha ne bude provedena.

U prijedlogu za određivanje privremene mjere, predlagatelj mora istaći zahtjev s preciznom oznakom tražbine, prijedlogom mjere i vremena njezina trajanja, a kada je to potrebno, i sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti i na kojem predmetu osiguranja.

Predlagatelj privremene mjere mora obrazložiti svoj zahtjev, uz navođenje činjenica i predlaganje dokaza. Dakle, uvjeti za određivanje privremene mjere, stroži su nego kod prethodne mjere.

PRAVNI LIJEKOVI

Protiv rješenja donesenog u prvom stupu, može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostave prvostupanjskog rješenja, ako ovim zakonom nije određeno drugačije. Žalba ne odgađa provedbu rješenja.

9

www.nasciturus.com/

OVRŠNO PRAVO

Ovršno pravo je sustav pravnih pravila kojima su uređeni procesno pravo i supstancijalni pravni odnosi koji nastaju u tijeku i povodu sudskog ovršnog postupka. Materija je regulirana Ovršnim zakonom. Svaki ovršni postupak je niz pravno reguliranih i funkcionalno koordiniranih radnji suda, stranaka i drugih subjekata koji imaju za cilj prinudno ostvarenje, odnosno, osiguranje budućeg ostvarenja vjerovnikovog potraživanja. Ovršni postupak je postupak dviju stranaka, aktivne, vjerovnika koji traži izvršenje određenog potraživanja i pasivne, dužnika s obzirom na koju se izvršenje, odnosno, osiguranje traži. U tom izvršnom postupku se prisilno ostvaruju naredbe suda samo iz kondemnatornih presuda, samo kada nema dobrovoljnog ispunjenja i samo kada vjerovnik to zahtijeva. Stvarno su nadležni općinski i trgovački sudovi.

NAČELO STROGOG (FORMALNOG) LEGALITETA

Ovo načelo sastoji se u tome da ovršni sud prigodom donošenja rješenja o ovrsi nije ovlašten upuštati se u ocjenu materijalne zakonitosti i pravilnosti ovršne isprave. U cijelosti je vezana za ovršnu ispravu. Kada toga ne bi bilo, tada bi bila povrijeđena maksima ne bis in idem jer bi onda ovršni sud mogao ponovno kontrolirati zakonitost i pravilnost ovršne isprave. Ako neke nove okolnosti dovode u pitanje aktualnost ovršne isprave, ovršni sud, u povodu pravnih lijekova, može izmijeniti svoju odluku o ovrsi koja je donesena na temelju ovršne isprave. Ukoliko se u tijeku ovršnog postupka pojavi spor o okolnostima za aktualnost ovršne isprave, ovršni sud nije ovlašten raspravljati o tim pitanjima, već je dužan jednu od stranaka uputiti u građansku parnicu. Ovo vrijedi i kod donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i ako ovdje ne postoji kvalificirana isprava, tj. kvalificirani sporazum stranaka (sudska nagodba). Ovo načelo nije u zakonu izričito izraženo.

NAČELO ZAŠTITE OVRŠENIKA = NAČELO SOCIJALNOSTI

Osnovni zadatak ovršnog postupka je da osigura procesne uvjete za što efikasnije (potpunije, brže, jeftinije) ostvarenje, odnosno, osiguranje vjerovnikova potraživanja. Ostvarenje ovoga cilja prema fenomenu humanizacije prava, zahtijeva da se u ovršnom postupku ne smiju dovesti u pitanje značajnije vrijednosti dužnika (život, sloboda, dostojanstvo, ekonomska i socijalna egzistencija). Dužnika i u ovršnom postupku treba štititi na način da mjerama ovrhe ne bude onesposobljen za daljnje privređivanje. Ta zaštita ostvaruje se isključivanjem i ograničavanjem predmeta i sredstava na kojima

10

www.nasciturus.com/

se, odnosno, putem kojih se može prinudno u tijeku ovršnog postupka ostvariti i osigurati vjerovnikovo potraživanje, te pružanjem dužniku određenih procesnih i supstancijalno-pravnih jamstava u tijeku i u povodu toga postupka. Evolucija ovoga načela započela je potiskivanjem oblika personalne egzekucije u korist imovinske i pretvaranjem sustava generalne, u sustav singularne ovrhe. S obzirom na predmet ovrhe, radi namirenja novčanih potraživanja, može se provesti na svakoj dužnikovoj stvari i pravu, osim koji su zakonom izričito izuzeti.

OVRŠNA ISPRAVA

Neposredni cilj ovršnog postupka je da se vjerovnikovo potraživanje prinudnim putem ostvari, ili da se osigura buduće izvršenje toga potraživanja. Funkcija ovršne isprave je dvojaka. Njeno postojanje je nužna procesna pretpostavka za dopustivost prinudnog izvršenja, s druge strane, uz postojanje ovršne isprave vezuje se presumpcija o postojanju potraživanja koje je u njoj utvrđeno i o legitimaciji stranaka koje su u njoj označeni kao vjerovnik, odnosno, kao dužnik. Ovršna je isprava kvalificirana, u pravilu, javna isprava određenoga sadržaja.

Lista ovršnih isprava je taksativno određena. To su: 1) ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba2) ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna upravna nagodba sklopljena u tom

postupku, ako glase na ispunjenje novčane obveze3) ovršna javnobilježnička isprava.

VJERODOSTOJNOST ISPRAVA

To je isprava koja nema kvalitetu ovršnih isprava u užem smislu, ali kojima se ipak u visokom stupnju čini vjerojatnim egzistencija potraživanja koja se njime dokazuje. Cilj koji se njome htio postići je pojednostavljenje u prinudnoj realizaciji potraživanja preskakanjem postupka za izdavanje platnog naloga. Vjerodostojne su isprave: račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kada je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvod iz vjerovnikovih poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava, te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Vjerodostojna isprava sposobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik, te predmet, vrsta i vrijeme ispunjenja obveze.

RAZLIKA IZMEĐU PRIVREMENIH I PRETHODNIH MJERA

Prethodne su mjere zakonom taksativno određena sredstva vremenski ograničenog osiguranja budućeg namirenja novčanog potraživanja vjerovnika u stadiju u kojem kvalificirana isprava u tom potraživanju već postoji, ali još nije postala ovršna, a vjerojatno je da postoji opasnost od osujećenja budućeg namirenja.

Privremene mjere su sredstva vremenski ograničenog osiguranja budućeg ostvarenja vjerovnikovog potraživanja, za čije bi ispunjenje u postupku izvršenja bili nadležni ovršni sudovi ako bi ovršni postupak bio pokrenut, njihovo ostvarenje, a isto tako i osujećenje može imati određeno pravno relevantne posljedice, ali bez apsolutnog pravnog učinka u korist vjerovnika; one se mogu poduzeti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka radi zaštite potraživanja koje se osigurava, te nakon okončanja tih postupaka, sve dok izvršenje ne bude provedeno.

Uvjeti za određivanje privremene mjere su stroži nego kod prethodne mjere, jer je ovdje predlagatelj dužan ne samo opasnost ostvarenja svoje tražbine učiniti vjerojatnim, već i dokazati postojanje činjenica na kojima temelji svoj zahtjev. Dopustivost privremenih mjera je šire određena, tako da se one mogu odrediti i radi osiguranja nedospjelih i uvjetnih tražbina. Privremena mjera je sekundarna u odnosu na prethodnu, pa može biti određena samo onda ako ne postoje uvjeti za određivanje prethodne mjere kojom se može postići ista svrha.

11

www.nasciturus.com/

PRAVNI LIJEKOVI KOJI SU NA RASPOLAGANJU OVRŠENIKU

Ovršeniku su na raspolaganju žalba i prigovor.

Žalbu je moguće izjaviti zbog pogrešne primjene materijalnih prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog bitnih povreda odredaba ovršnog postupka.

Ako je žalba izjavljena zbog opozicijskih razloga, sud prvog stupnja je dužan dostaviti žalbu ovrhovitelju radi očitovanja u roku od osam dana, ako ovrhovitelj ospori osnovanost tih razloga, odnosno, ako se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja ovlašten je prihvatiti žalbu ako ovršenik osnovanost navedenih razloga dokaže javnom, ovjerovljenom privatnom ili drugom ispravom koja ima značenje javne isprave, u suprotnom, sud prvog stupnja dužan je posebnim rješenjem uputiti ovršenika u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Zbog opozicijskih razloga, ovršenik može podnijeti prigovor protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti, uz uvjet da te prigovore nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u žalbi protiv toga rješenja. Takva se žalba može podnijeti sve do dovršetka ovršnog postupka. Sud je dužan odbaciti je ako se ona temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti i u prije podnesenoj žalbi. Protiv rješenja o ovrsi, na temelju vjerodostojne isprave, ovršenik može podnijeti prigovor u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim odnosima, u roku od tri dana, osim ako ne pobija samo odluku o troškovima postupka. Ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi, donesenom na temelju vjerodostojne isprave, ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija to rješenje, smatrat će se da rješenje pobija u cijelosti.

Opozicijski prigovor i opozicijska tužba

Opozicijski prigovori formalno predstavljaju skupinu žalbenih razloga a po svojoj suštini odnose se na supstancijalnopravnu tražbinu ovrhovoditelja na način da se istima osporava dopustivost provođenja ovrhe nakon nastupanja kvalificiranih činjenica koje "ukidaju i zaustavljaju" utvrđenu tražbinuTužba kojom ovršenik pokrene parnicu u ovom slučaju je opozicijska tužba. Dakle, radi se o tužbi ovršenika radi proglašavanja ovrhe nedopuštenom, tužbi koja se podnosi tijekom ovršnog postupka, a ima značenje pravnog sredstva kojim dužnik može valorizirati svoje opozicijske žalbene razloge.

Opozicijska tužba i žalba – žalba protiv rješenja o ovrsi izjavljena zbog opozicijskih razloga, odnosno tužba koja se podnosi iz tih razloga. Podnose se protiv zahtjeva radi čijeg je ostvarenja dopuštena ovrha zbog činjenica koje ukidaju ili zaustavaljaju taj zahtjev, a koje su nastupile nakon što je nastao ovršni naslov na osnovi kojeg je ovrha dopuštena. Opozicijski razlozi: 1) ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako na temelju nje nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika; 2) ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja nagodbe ili javnobilježničke isprave; 3) ako je ispunjenje tražbine odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u

12

www.nasciturus.com/

postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja nagodbe ili javnobilježničke isprave; 4) ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

Opugnacijski prigovor i opugnacijska tužba

Opugnacijski prigovori formalno predstavljaju skupinu žalbenih razloga, a po svojoj suštini odnose se na dopustivost donošenja rješenja o ovrsi unatoč valjanoj ovršnoj ispravi i postojanju potraživanja. To su razlozi kojima se osporava dopustivost provođenja konkretne ovrhe zbog toga što nema pretpostavki da se u načelu osnovana ovrha provede u sadašnje vrijeme odnosno u korist ili protiv osoba koje u postupku imaju položaj stranaka.Opugnacijska tužba je tužba ovršenika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, tužbi koja se podnosi tijekom ovršnog postupka, a ima značenje pravnog sredstva kojim dužnik može valorizirati svoje opugnacijske žalbene razloge.

Opugnacijska tužba – tužba ovršenika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom 1. jer nisu nastupile činjenice od kojih ovisi dospijeće ili ovršnost zahtjeva, 2. jer nije nastupila pravna sukcesija, 3. jer se ovrhovoditelj odrekao prava na ovrhu,4. jer još nije proteklo vrijeme za koje se odrekao ovrhe.

Ovršnost – svojstvo isprave da se na temelju nje može tražiti ovrha.Ovršni naslov – kvalificirana isprava na temelju koje se može tražiti ovrha

STVARNA NADLEŽNOST U OVRŠNOM POSTUPKU: - općinskih sudova- trgovačkih sudova (ovrhu nad nenovčanim sredstvima mogu povjeriti općinskim)

OVRHU PROVODE:1. sudovi – sudske odluke ostvaruju se u ovršnom postupku2. bilježnici – odlučuju na temelju vjerodostojne isprave3. upravna tijela – npr. oduke donesene u upravnom izvršnom postupku)

IZLUČNA TUŽBA – tužba trećeg koji tijekom ovršnog postupka izjavljuje protivljenje jer ima pravo zbog kojeg ovrha nije dopuštena.

U ovrhama nema revizije.

13