Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Novije lingvističke teorije
Studij Hrvatski jezik i književnost (diplomski), jednopredmetni / dvopredmetni
Semestar 2. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 18.15-20.30, dv. 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku –
Nositelj kolegija prof. dr. sc. Lada Badurina Kabinet 705
Vrijeme za konzultacije četvrtkom 15,00–16,00 Telefon 051/265-661
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Dr. phil. Nikolina Palašić
Kabinet 718 Vrijeme za konzultacije srijedom 15,00–16,00
Telefon 051/265-688 e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Strukturalizam i poststrukturalizam. Funkcionalizam u jezikoslovlju. Sistemska funkcionalna lingvistika (teorija). Gramatika i komunikacija: funkcionalna gramatika, gramatika teksta, lingvistika teksta. Kritička lingvistika. Analiza diskursa / kritička analiza diskursa / teorija diskursa / konverzacijska analiza. Sociolingvistika. Antropološka lingvistika. Psiholingvistika. Pragmalingvistika. Temeljne postavke transformacijsko-generativne lingvistike. Kognitivna teorija i kognitivna lingvistika. Kognitivna semantika. Primijenjena lingvistika. Feministička lingvistika.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: • usporediti i objasniti različite teorijske pravce u lingvistici • definirati novije lingvističke pojmove • pokazati poznavanje nazivoslovlja i ovladanost odgovarajućim metajezikom • kritički komentirati pristupe jeziku i jezičnoj djelatnosti
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 – Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 35 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 35 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 3 100
Kontinuirana provjera znanja – međuispiti
Kontinuirana provjera znanja provodi se putem kolokvija (međuispita). Na kolokvijima se propituje poznavanje uglavnom primarnih izvora (tekstova). Tekstovi koji u knjižnici nisu zastupljeni u odgovarajućem broju primjeraka studentima će biti dostupni na portalu Mudri.
1. kolokvij – funkcionalizam u jezikoslovlju; analiza diskursa/kritička analiza diskursa 2. kolokvij – pragmalingvistika, kognitivna lingvistika, sociolingvistika Kolokviji donose najviše po 35 bodova (35 + 35 =70). Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju studenti moraju ostvariti 20 ili više bodova. Broj ostvarenih bodova
odgovara broju ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na 2. kolokviju studenti moraju ostvariti 20 ili više bodova. Broj ostvarenih bodova
odgovara broju ocjenskih bodova. Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: – studentima koji su na 1. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 19 ili manje bodova – studentima koji su na 2. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 19 ili manje bodova – studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu – studentima kojima je termin nastave Novijih lingvističkih teorija kolidirao s drugim studijskim obvezama Termin se popravka kolokvija utvrđuje naknadno. Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit pozitivno su ocijenjena oba kolokvija. Završni ispit Završni ispit je pismeni. Propituje se poznavanje cjelokupnog sadržaja kolegija. Ukupan broj ocjenskih bodova
na završnom ispitu je 30, a oni se raspodjeljuju prema ovoj ljestvici: za ocjenu izvrstan 30 ocjenskih bodova za ocjenu vrlo dobar 25 ocjenska boda za ocjenu dobar 20 ocjenskih bodova za ocjenu dovoljan 15 ocjenskih bodova za ocjenu nedovoljan pismeni ispit se ponavlja Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova
da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Glovacki-Bernardi, Zrinjka (priredila), Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 12001. ili 22007. (odabrana poglavlja).
2. Ivić, Milka, Pravci u lingvistici /2/, deveto, dopunjeno izdanje, Biblioteka XX vek, Beograd 2001. (odabrana poglavlja).
3. Škiljan, Dubravko, Pogled u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1985. (ili koje kasnije izdanje) (odabrani sadržaji).
Napomena: popis obvezne literature proširivat će se odabranim sadržajima s popisa izborne literature. Ti će se (u pravilu kraći) tekstovi (ako ne postoje u knjižnici) studentima učiniti dostupnima na portalu Mudri.
IZBORNA LITERATURA
1. Badurina, Lada, Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Izdavački centar Rijeka i Hrvatska sveučilišna naklada, Rijeka – Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja).
2. Cook, Guy, Applied Linguistics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 3. Halliday, M. A. K., On Language and Linguistics (ur. J. Webster), Continuum, 2003. 4. Ivanetić, Nada, Govorni činovi, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1995. 5. Pišković, Tatjana, „Feministički otpor rodnoj asimetriji jezika u jeziku i jezikoslovlju“, Otpor: Subverzivne
prakse u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi, Zbornik radova 42. seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagreb, 2014, str. 145–168.
6. Scovel, Thomas, Psycholinguistics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 7. Spolsky, Bernard, Sociolinguistics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 8. Tabakowska, Elżbieta, Gramatika i predočavanje: Uvod u kognitivnu lingvistiku, FF press, Zagreb, 2005. 9. Widdowson, H. G., Discourse Analysis, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press. 10. Yule, George, Pragmatics, Oxford Introductions to Language Study, Oxford University Press.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). Na nastavi će se redovito provjeravati postignuća studenata.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
• predavanja i seminari • konsultacije
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
• osobno na predavanjima i seminarima • konsultacije • elektronička pošta (prema dogovoru)
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Završni ispit je pismeni.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski 4. i 18. veljače 2015. u 13
Proljetni izvanredni
8. travnja 2015. u 13
Ljetni 17. lipnja i 1. srpnja 2015. u 13
Jesenski izvanredni
4. i 11. rujna 2015. u 13
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
Strukturalizam i poststrukturalizam.
Funkcionalizam u jezikoslovlju. Sistemska funkcionalna lingvistika (teorija).
Gramatika i komunikacija: funkcionalna gramatika, gramatika teksta, lingvistika teksta.
Kritička lingvistika. Analiza diskursa / kritička analiza diskursa / teorija diskursa / konverzacijska analiza.
Sociolingvistika.
Antropološka lingvistika i etnolingvistika 1. kolokvij
Psiholingvistika.
Pragmalingvistika.
Temeljne postavke transformacijsko-generativne lingvistike.
Kognitivna teorija i kognitivna lingvistika.
Kognitivna semantika.
Primijenjena lingvistika.
Feministička lingvistika. 2. kolokvij
Lingvistički pravci u 20. stoljeću: sinteza.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska književna antropologija i rano novovjekovlje Studij HJK, diplomski jednopredmetni – nastavnički smjer Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+0+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom od 11,15 do 12,00 te od 12,15 do 13,00
Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Na engleskom jeziku: Croatian Literary Anthropology and Early Modern Period
Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč-Konestra Kabinet F 715
Vrijeme za konzultacije utorkom od 14,00 do 15,30
Telefon 051 265-604 098 467 908
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju viši asistent-znanstveni suradnik dr. sc. Saša Potočnjak
Kabinet F 715 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom od 13,30 do 15,00
Telefon 051 265-686 e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Književna antropologija kao zasebna disciplina (teorijske i metodološke premise); hrvatska književnost ranoga novovjekovlja (od 16. do 18. stoljeća) kao antropološki dokument; filologija i književna antropologija; tematizacija antropoloških fundamentalija u književnim tekstovima (društveno djelovanje, mentalni svjetovi, tijelo, politički diskurz itd.); imagološka istraživanja hrvatske književnosti ranoga novovjekovlja (hrvatski imaginarij, ideologemi; vlastiti/tuđi prostor; kanoni i stereotipi; pitanja identiteta); oniričko kao književnoantropološki i poetički fenomen; umijeće pamćenja (ars memoriae) i kultura sjećanja; lieux de mémoire
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon odslušanoga kolegija i položenoga ispita očekuje se da će student: - ovladati terminologijom i metodologijom književne antropologije - moći primijeniti metodologiju književne antropologije u književnokritičkoj interpretaciji književnih tekstova hrvatskoga ranoga novoga vijeka
- moći analizirati književne tekstove iz 16., 17. i 18. st. te im pristupiti kao antropološkim dokumentima
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 Seminarski rad: 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 Međuispit: 1 40 ZAVRŠNI ISPIT Usmeni ispit: 1 30 UKUPNO 3 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu
ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome
ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Burke, P. Što je kulturalna povijest? Izdanja antibarbarus, Zagreb, 2006. 2. Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, Ur. Ž. Benčić i D.
Fališevac,, Disput, Zagreb 2006. (odabrani tekstovi) 3. Gulin, V. 1996, ''Antropološka vizura povijesti: Držićev Dubrovnik'', Etnološka tribina 19, 151-170. 4. Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju. Priredili D. Dukić et al., Srednja Europa i Ibis grafika,
Zagreb 2009. (odabrani tekstovi) 5. Mrdeža Antonina, D. Drukčiji od drugih? Nacionalni prostor u hrvatskoj književnosti, Disput, Zagreb,
2009. (odabrani tekstovi) 6. Poetika renesansne kulture: novi historizam, Ur. David Šporer, disput, Zagreb 2007. (odabrani
tekstovi) 7. Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, Ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Disput,
Zagreb 2012. (odabrani tekstovi) 8. Rafolt, L., Drugo lice drugosti, Disput, Zagreb, 2009. (odabrani tekstovi)
IZBORNA LITERATURA
1. Dukić, D., 1998, Figura protivnika u hrvatskoj povijesnoj epici, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. 2. Geertz, C., 1973, The Interpretation of Cultures, New York: Basic Books, Inc., Publishers. 3. Iser, W., 1989, Prospecting: From Reader Response to Literary Anthropology, The John Hopkins
University Press, Baltimore and London. 4. Iser, W., 1995, The Fictive and the Imaginary: Charting Literary Anthropology 5. Iser, W., 2000, ''What Is Literary Anthropology? The Difference between Explanatory and
Exploratory Fictions'', u: Revenge of the Aesthetic. The Place of Literature in Theory Today, edited by M. P. Clark, Berkeley / Los Angeles / London: University of California Press.
6. Kulturni bestijarij, Ur. S. Marjanić i A. Zaradija Kiš, Hrvatska sveučilišna naklada : Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2011-2012. (odabrani tekstovi)
7. Poyatos, F., 1988, Literary Anthropology. A New Interdisciplinary Approach to people, Signs and Literature, edited by F. Poyatos, Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishing Company
8. Kultura pamćenja i historija: izbor Pierre Nora, Jan Assmann, Steven Knapp, Mona Ozouf, Eric Hobsbawm, Jakob Vogel, John R. Gillis, James Young, Etienne Francois, Paul Boyer, Idith Zertal, priredile [i] prevele M. Brkljačić, S. Prlenda. Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.
9. Assman, J., Kulturno pamćenje: pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama, prev. V. Preljević, Vrijeme, Zenica, 2005.
10. Zlatar, A., 1989, Istinito, lažno, izmišljeno. Filozofska istraživanja, Zagreb.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su obavezni prisustvovati na 70% predavanja i seminara. Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika. Vježbe na satovima seminara se ne ocjenjuju ocjenskim bodovima, već su kontinuirana priprema za međuispit.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
preko mrežnih stranica fakulteta; MudRi - preko zajedničke e-pošte studenata
- na konzultacijama i nastavi - popis seminarskih tema: na prvom satu seminara
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
• u terminima konzultacija • preko e-pošte NAČIN POLAGANJA ISPITA
Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova.
1. Kontinuirana provjera znanja: Studenti su obavezni tijekom semestra napisati seminarski rad na jednu od tema priloženih na prvom nastavnom satu. Temu seminara student mora izabrati nakon prvoga nastavnoga sata i javiti se nastavniku na e-mail adresu. Pri izradi seminarskoga rada student je obavezan dolaziti na konzultacije tijekom semestra o čemu se vodi evidencija. Seminarski rad se piše prema dostupnim Uputama o pisanju seminarskoga rada. Izrađen seminarski rad student je obavezan predati 25. svibnja 2015. Književnoantropološka analiza odabranoga teksta iz korpusa rano novovjekovne književnosti. Seminarski rad nosi maksimalno 30 ocjenskih bodova raspodijeljenih na sljedeći način:
Formalni elementi seminara (Upute i literatura) i metodološko-sadržajni elementi: 10 bodova Analitički pristup: 20 bodova
2. Međuispit: Studenti su obavezni položiti 1 pismeni međuispit. Osim propisane literature priprema za međuispit zahtijeva aktivno sudjelovanje na nastavi. Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova ostvarenih seminarom i međuispitom. Svaka aktivnost se mora zadovoljiti u najmanje 50% ukupne ocjenske vrijednosti da bi joj se dodijelili ocjenski bodovi. Seminarski rad: 30 ocjenskih bodova Međuispit: 40 ocjenskih bodova:
Točni odgovori
Ocjenski bodovi
0-19 0 20-22 20 23-25 25 26-28 28 29-30 30 31-33 33 34-36 36 37-40 40
Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:
A – od 80 do 100% ocjene B – od 70 do 79,9% ocjene C – od 60 do 69,9% ocjene D – od 50 do 59,9% ocjene E – od 40 do 49,9% ocjene
Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:
Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C
Dovoljan ( 2 ) – D i E Napomena: Studenti koji ostvare 0 do 29,9% ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji ostvare 30 do 39,9% bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Studenti moraju ostvariti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu. Završni ispit usmeni je ispit na kojem student može ostvariti maksimalno 30 bodova. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
Sve obveze studenti su dužni obaviti prema terminima navedenima u izvedbenom programu
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 23.6. i 7.7. 2014. u 14,00 sati
Jesenski izvanredni
1. i 8.9. u 14,00 sati
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
PREDLOŽAK / ODABRANI PRIMJER
NAPOMENE ZA IZRADU SEMINARSKOGA RADA
2.3. 2015.
1. Uvod u antropologiju 2. Uvod u novu kulturalnu povijest 3. Literarni obrat 4. Mikro-povijest, prakse i reprezentacije
Ulomak: C. Ginzburg, Sir i crvi
Odabir predloška za čitanje (popis tekstova – ujedno i odabrani ulomak za analizu na satu)
9.3.
1. Književna antropologija (N. Rapport, F. Poyatos, W. Iser, L. Čale-Feldman)
2. Tematizacija antropoloških fundamentalija u književnim tekstovima
3. Sistemi u književnoj antropologiji 4. Književna antropologija kao metodologija
istraživanja (W. Iser, D. J. Sumara)
Ulomak: M. Cervantes, Don Quijote
16.3.
1. Grad: antropološka vizura povijesti: trgovina, Dubrovnik otvoreni i zatvoreni grad, grad kao kulturalni sistem (V. Gulin, D. Fališevac, L. Jardine)
2. M. Držić: Skup, Dundo Maroje
M. Držić: Skup M. Držić: Dundo
Maroje
23.3.
1. Žena, obitelj, brak: reprezentacija ženskoga identiteta (Euridika, Laura, Robinja, Tirena, Hekuba, Kate Kapuralica…) (V. Gulin, L. Čale-Feldman, D. Fališevac, S. Stojan, L. Rafolt)
2. Reprezentacije moći i renesansno samooblikovanje: hrvatska pastorala/pastorela (M. Držić, P. Zoranić)/(V. Turner); melodrama (J. Palmotić)
3. (Novi) historicizam / New Historicism (S. Greenblatt, L. Montrose)
M. Vetranović: Orfeo / Posvetilište Abramovo
H. Lucić: Robinja M. Držić: Tirena M. Držić: Hekuba P. Zoranić: Planine J. Palmotić: Pavlimir
30.3. 1. Tematologija: privatnost i mentaliteti (D.
Dukić) 2. Povijest mentaliteta (histoire des
Ulomak: F. Rabelais, Gargantua i
N. Nalješković: Komedije
mentalités) I. – odabrane teme (privatnost, egzorcizam i ritual)
3. N. Nalješković: Komedije 4. Hrana (tijelo): Držićev Pomet;
Nalješkovićeve godulje
Pantagruel
6.4. 6. BLAGDAN / NERADNI DAN Napomena: od 13. travnja do 4. svibnja predavanja će biti dostupna on-line te su studenti obavezni u navedenom periodu izraditi seminarski rad kako bi ga mogli predati 25. svibnja 2015.
13.4.
T7. (MUDRI) književno-antropološka analiza; reprezentacije moći
Odabrani tekstovi za navedenu temu dostupni na MudRi
Priprema i izrada seminarskoga rada:
M. Držić: Skup M. Držić: Dundo
Maroje M. Vetranović:
Orfeo / Posvetilište Abramovo
H. Lucić: Robinja M. Držić: Tirena M. Držić: Hekuba P. Zoranić: Planine N. Nalješković:
Komedije J. Baraković: Vila
Slovinka J. Palmotić:
Pavlimir P. Zrinski:
Adrianskoga mora Sirena
F. Grabovac: Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga
20.4. T8. (MUDRI) književno-antropološka analiza; tematizacija tijela i hrane
Odabrani tekstovi za navedenu temu dostupni na MudRi
27.4. T9. (MUDRI) književno-antropološka analiza; tematizacija kazne i nasilja
Odabrani tekstovi za navedenu temu dostupni na MudRi
4.5.
T10. (MUDRI) književno-antropološka analiza; tematizacija kulturnih stereotipa
Odabrani tekstovi za navedenu temu dostupni na MudRi
11.5.
1. Reprezentacija nasilja (sistemsko nasilje): M. Držić, Hekuba; Profil ubojice u hrvatskoj renesansnoj tragediji (L. Rafolt)
2. Povijest mentaliteta (histoire des mentalités) II. – odabrane teme
18.5.
1. Oniričko kao književnoantropološki fenomen
2. J. Baraković: 9. pjevanje Vile Slovinke 3. P. Zrinski: oniričko u Adrijanskoga mora
Sireni
J. Baraković: Vila Slovinka
P. Zrinski: Adrianskoga mora Sirena
Gundulić: Osman Predati završnu verziju seminarskoga rada – na MudRi
25.5.
1. Politički spektakl; vlastiti/tuđi prostor, pitanje identiteta (Z. Blažević – S. Coha)
2. Lik Zrinskoga (reprezentacija) 3. I. Gundulić, Osman (prostori i granice)
1.6.
1. Imagologija – Drugi, nacionalni narativi, ideologemi, pogranični mentalitet (D. Dukić)
2. Kultura sjećanja – kanoni i kulturni stereotipi (J. Assmann, P. Nora, D. Oraić Tolić)
3. Od reprezentacije do konstrukcije – konstruiranje zajednica (P. Burke); nacionalni prostor (D. Mrdeža Antonina, D. Dukić)
4. F. Grabovac i A. Kačić Miošić
F. Grabovac: Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga
8.6. MEĐUISPIT
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti Studij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni studij Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 8.15 do 10.45 sati u predavaonici br. 105 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karol Visinko
Kabinet 609 Vrijeme za konzultacije srijedom od 11.30 do 13. sati
Telefon 265-669 e-mail [email protected] ; [email protected]
Suradnik na kolegiju / Kabinet /
Vrijeme za konzultacije / Telefon /
e-mail /
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Motivacija i interes za poučavanje i učenje hrvatskoga jezika i književnosti – nastavnik/učitelj hrvatskoga jezika i književnosti i učenici u osnovnoj i srednjoj školi. Oblici nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnogai književnoga odgoja i obrazovanja. Učitelj i učenik u procesu jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja. Jezične djelatnosti (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje i prevođenje) u poučavanju, učenju i nastavi hrvatskoga jezika i književnosti. Usvajanje i učenje hrvatskoga jezika. Komunikacijska jezična kompetencija (u skladu sa zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike). Kompetencija komunikacije na materinskome jeziku i metodička kompetencija (učiti kako učiti – učiti kako slušati, govoriti, čitati i pisati). Suodnos dviju temeljnih kompetencija s ostalim ključnim kompetencijama, a to su komunikacija na stranim jezicima, matematička kompetencija i osnove kompetencije u prirodoslovlju i tehnici, digitalna kompetencija, međuljudska, međukulturna i društvena kompetencija, kompetencija inicijativnosti i poduzetnosti te kompetencija kulturne svijesti i kulturnoga izražavanja. Vrste čitanja. Strategije čitanja. Strategije poučavanja rječniku. Strategije pisanja. Pristupi poučavanja pisanju. Složenost školskoga predmeta Hrvatski jezik – nastavna područja: hrvatski jezik (rječnik, gramatika, pravopis, pravogovor i povijest hrvatskoga jezika); jezično izražavanje (govorna i pisana uporaba hrvatskoga jezika); književnost (recepcija i interpretacija književnih tekstova svih rodova i vrsta, školska lektira); medijska kultura (kazalište, film, radio i televizija, tisak, strip, računalna tehnologija i knjižnica). Svrha i zadaće školskoga predmeta Hrvatski jezik. Ishodi učenja. Programska odnosno kurikulska određenja, standardi i kompetencije. S tim u poveznici nastavna načela u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti. Osnovne sastavnice nastavnikove/učiteljeve pisane pripreme za izvođenje nastave. Metodički sustavi poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti. Oblici poučavanja (čelni, individualni, individualizirani, suradničko učenje – rad u skupini i u paru).
Tipovi nastavnih sati i obilježja ustroja (struktura) nastavnih sati u pojedinome nastavnome području: u nastavi hrvatskoga jezika, u nastavi jezičnoga izražavanja, u nastavi književnosti i u nastavi medijske kulture.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon odslušanoga predmeta i položenoga ispita student će moći: 1. primjenjivati osnovne pojmove metajezika struke (odnosno osnovne pojmove
primijenjene znanstvene discipline koja se bavi poučavanjem hrvatskoga jezika i književnosti)
2. razlikovati i objasniti oblike nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja
3. opisati i objasniti funkcionalnu uključenost jezičnih djelatnosti u svekoliki jezični i književni odgoj i obrazovanje, napose u ostvarivanje sadržaja školskoga predmeta Hrvatski jezik
4. opisati i objasniti funkciju i primjenu standarda, kurikula i kompetencija te načela u poučavanju hrvatskoga jezika i književnosti
5. funkcionalno primijeniti metodičke pristupe, sustave i postupke u zadatcima koji se odnose na sva nastavna područja školskoga predmeta Hrvatski jezik (na nastavu hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture)
6. navesti, opisati i objasniti tipove nastavnih sati i obilježja njihova ustroja za svako nastavno područje školskoga predmeta Hrvatski jezik u osnovnoj i srednjoj školi
7. navesti osnovne sastavnice u nastavnikovoj/učiteljevoj pisanoj pripremi za izvođenje nastave hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture u osnovnoj i srednjoj školi
8. opisati i objasniti svaku od osam ključnih kompetencija s gledišta jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja
9. svjesnije zapažati aktualne zahtjeve i potrebe nastave hrvatskoga jezika i književnosti u osnovnoj i srednjoj školi.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminar Konzultacije Samostalni radx x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave
0,5 -
Zadatak u vezi sa strategijama čitanja i strategijama poučavanja rječniku na predlošku književnoga i neknjiževnoga teksta (pisani rad)
0,5
20
Zadatak koji se odnosi na sadržaje nastave književnosti i nastave medijske kulture (izvedba)
0,5 20
Esej
0,5 30
Završni ispit (usmeni) 1 30 UKUPNO 3 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Težak, S., Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, Školska knjiga, 1996., Rosandić, D., Metodika književnog odgoja, Zagreb, Školska knjiga, 2005. Visinko, K., Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Zagreb, Školska knjiga, 12005., 22009. Visinko, K., Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – Pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010. Visinko, K., Čitanje : poučavanje i učenje, Zagreb, Školska knjiga, 2014. Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Strasbourg, Vijeće Europe (Odjel za suvremene jezike) – Zagreb, Školska knjiga, 2005. IZBORNA LITERATURA
Češi, M. i Barbaroša-Šikić, M., ur., Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika : Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama : Radovi sa Simpozija učitelja i nastavnika Hrvatskoga ezika, Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje i Naklada Slap, 2007, str. 9.-125. Češi, M., Cvikić, L. i Milović, S., ur., Inojezični učenik u okruženju hrvatskoga jezika, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2012. Diklić, Z., ur., Strip u nastavi hrvatskoga jezika, Suvremena metodika nastave hrvatskoga jezika – tematski broj 4, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Diklić, Z., ur., Hrvatski u školi, zbornik metodičkih radova, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
Gudelj-Velaga, Z., Pristupi učenju hrvatskog kao drugog jezika u domovini, Rijeka,
Fluminensia 1/2, 185-200, 1991. Juričić, D., ur., Udžbenik i virtualno okruženje, zbornik radova sa znanstveno –stručnog skupa, Školska knjiga, Zagreb, 2004. Kajić, R., Povezivanje umjetnosti u nastavi, Školske novine, Zagreb, 1991. Kermek-Sredanović, M., Književni interesi djece i omladine, Školske novine, Zagreb, 1985. Kermek-Sredanović, M., Književno-scenski odgoj i obrazovanje mladih, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Kunić, I., Kultura dječjeg govornog i scenskog stvaralaštva, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Rosandić, D. i Rosandić, I., Riječ hrvatska u višejezičnom i višekulturnom ozračju, Školske novine, Zagreb, 1991. Stričević, Ivanka, ur., Pismenost – europske perspektive, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrčak, tematski broj 14, 2002. Stričević, Ivanka, ur., Pismenost – sposobnost bez koje se ne može, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrčak, tematski broj 17, 2003. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Školska knjiga, Zagreb, 21988.
Škarić, I., Temeljci suvremenog govorništva, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Titone, R., Primijenjena psiholingvistika: Psihološki uvod u didaktiku jezika, Zagreb, Školska knjiga, 1977. Težak, S., Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine, Školska knjiga, Zagreb, 31979.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Student je obvezan redovito pohađati nastavu. U zadanim je rokovima obvezan riješiti zadatke kojima će potvrditi svoju organizacijsku, stručnu i stvaralačku sposobnost i vještinu u vezi s osnovama poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti. Student je obvezan proučiti sadržaje iz obvezne literature na koju ga upućuje nastavnik, na obavijesnoj razini poznavati izbornu literaturu iz koje je obvezan odabrati jedan naslov.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Predavanja Seminari
Elektronička pošta Mrežne stranice
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Na predavanjima i tijekom seminara, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
U ovome se kolegiju provode i pisane i usmene provjere znanja, sposobnosti i vještina studenata. Kvalitet rada studenta proizlazi iz sastavnica koje se navode u opisu sustava ocjenjivanja (v. tablicu o sustavu ocjenjivanja). OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski 11. i 25. 2. u 12 (U) Proljetni
izvanredni 8. 4. u 12 (U)
Ljetni 17. 6. i 1. 7. u 12 (U) Jesenski
izvanredni 4. i 11. 9. u 12 (U)
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
5.3.2015. Uvod u sadržaje i obveze kolegija Školski predmet Hrvatski jezik u osnovnoj i srednjoj školi
12.3.2015. Jezične djelatnosti i osam ključnih kompetencija (pregled) Slušanje – Govorenje
19.3.2015 Čitanje – Pisanje
26.3.2015. Čitanje književnih i neknjiževnih tekstova (vrste i strategije čitanja)
2.4.2015. Školska interpretacija književnoga teksta
9.4.2015. Književni tekst u sustavu problemske nastave
16.4.2015. Komunikacijske vrijednosti ostalih metodičkih sustava
23.4.2015. Unutarpredmetna i međupredmetna korelacija, integracija i koordinacija
30.4.2015. Jednostavnost i složenost nastave jezičnoga izražavanja (oblici jezičnoga izražavanja)
7.5.2015. Različitost stilova u nastavnoj praksi (obrazovne, odgojne, funkcionalne i komunikacijske vrijednosti)
14.5.2015. Nastava hrvatskoga jezika (rječnik, gramatika, pravopis i pravogovor)
21.5.2015. Nastavnikova/učiteljeva pisana priprema (osnovni pojmovi)
28.5.2015. Studentske izvedbe zadatka (ocjenjuje se)
4.6.2015. Studentske izvedbe zadatka (ocjenjuje se) – nastavak
11.6.2015. Pisanje eseja (ocjenjuje se)
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Starije hrvatsko jezikoslovlje Studij Dvopredmetni i jednopredmetni diplomski studij HJK Semestar II. i IV. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac
Kabinet F-603
Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 12,15 do 13 sati; četvrtkom od 10,15 do 11 sati i e-poštom
Telefon 051/265-668 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju dr. sc. Borana Morić Mohorovičić Kabinet F-615
Vrijeme za konzultacije četvrtkom 14.00-15.30 Telefon 051/265-676
e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Osnova programa obuhvaća proučavanje hrvatskih jezikoslovnih priručnika do kraja 19. st. te značajki standardizacijskih procesa. Jezikoslovni se rad promatra kronološki i tematski. Analiziraju se jezikoslovni tekstovi različitih književnojezičnih koncepcija i namjena – rječnici, gramatike, slovopisni i pravopisni priručnici, rasprave, polemike, članci i sl. U toj se analizi problematizira razdjelnica predstandardnoga i standardnoga razdoblja. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv.OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Razvijanje kompetencije za provedbu egzaktne lingvostilističke interpretacije tekstova starije pismenosti te kompetencije za pristup izabranim jezikoslovnim djelima različitih standardoloških faza. Nakon odslušanih predavanja i seminara, vođenih analiza izabranih jezikoslovnih tekstova i proučene literature studenti će moći: - samostalno analizirati jezične i stilske značajke hrvatskih jezikoslovnih tiskanih i rukopisnih tekstova (posebice rječnika i gramatika); - biti sposobni samostalno provesti egzaktnu interpretaciju rječničkoga članka u starijim rječnicima; - protumačiti važnost programskih tekstova; - interpretirati standardizacijske procese, utvrditi korijene i okolnosti normiranja pojedinih jezičnih činjenica.NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 20 Aktivnost u nastavi 0,5 20 Istraživanje 1,5 60 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. Nema završnoga ispita.UKUPNO 4 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da
bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Gabrić-Bagarić, D., Na ishodištu hrvatske leksikografije, Zagreb, 2010. Moguš, M., Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 1993. Tafra, B., Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić, Zagreb 1993. Vončina, J., Preporodni jezični temelji, Zagreb 1993. Vončina, J., Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, 1985, 7-88. Vončina, J., Vrančićev rječnik, Filologija, 9, 1979, 7-36.IZBORNA LITERATURA
Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 16. stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011. Bićanić, A. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 17. i 18. stoljeće, knj. 3, Croatica, Zagreb, 2013. Brozović, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Farkaš, L., Od slovosloxnosti slavonske, Osijek, 2010. Ham, S., Jezik zagrebačke filološke škole, Osijek 1998. Kajkaviana croatica : hrvatska kajkavska riječ (Katalog izložbe), Zagreb 1996. Katičić, R., Gramatika Bartola Kašića, u: Rad JAZU 388, 1981, 5-129. Kurelac, F. – Šulek, B. – Pacel, V. – Veber Tkalčević, A., Jezikoslovne rasprave i članci, Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb 1999. Moguš, M., Križanićeva hrvatska gramatika, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 19, 1984, 1-96. Nyomárkay, I., Kroatističke studije, Zagreb 2000. Sesar, D., Putovima slavenskih književnih jezika, Zagreb 1996. Stolac, D., Hrvatsko pomorsko nazivlje, Rijeka 1998. Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 32002. Vončina, J., Jezična baština, Split 1988. Pretisci hrvatskih jezikoslovnih djela od 16. do 19. stoljeća Zbornici radova (izbor); Časopisi (izbor)
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
• Studenti mogu maksimalno izostati 30% sa sati predavanja i seminara. • Za više od 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu: [email protected], [email protected] • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja. • Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanu obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. • Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
• konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • e-pošta; • oglasna ploča.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
• u vrijeme konzultacija • e-poštom • nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.NAČIN POLAGANJA ISPITA
1.Istraživački zadatak: Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadataka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Student je tijekom pisanja istraživačkoga zadatka dužan redovito dolaziti na konzultacije s profesorom (najmanje troje konzultacije). Radovi u obliku PwPt-prezentacije trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s profesorom. Bodove za rad studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 60): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 40; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada i poštivanje normi HSJ – 20 Istraživački zadatak u PwPt-prezentaciji mora sadržavati sljedeće dijelove:
sažetak, ključne riječi, uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature.
Pri ocjenjivanju se u obzir uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava, odnosno stručan
komentar rezultata analize). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Istraživački se radovi predaju u elektronskom obliku na e-adresu [email protected] i [email protected] te nakon konzultacija s profesorom na CD-u do kraja semestra. U slučaju prekoračenja zadanoga roka studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživački zadatak (maksimalno 60) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 54 – 60 bodova Vrlo dobar (4) – 46 – 53 bodova Dobar (3) – 38 – 45 bodova Dovoljan (2) – 30 – 37 bodova KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je izložena, predana i pozitivno ocijenjena istraživačkoga zadatka te kontinuirane provjere znanja (testovi na nastavi i redovite konzultacije s profesorom). Pridruživanje se ocjena ostvarenim bodovima vrši nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:
• A – 90 do 100% ocjenskih bodova • B – 80 do 89,9% ocjenskih bodova • C – 70 do 79,9% ocjenskih bodova • D – 60 do 69,9% ocjenskih bodova • E – 50 do 59,9% ocjenskih bodova
Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način: • Izvrstan ( 5 ) – A • Vrlo dobar ( 4 ) – B • Dobar ( 3 ) – C • Dovoljan ( 2 ) – D i E
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 16. 6. i 7. 7. u 9 (P); 18. 6. i 9. 7. u 9 (U)
Jesenski izvanredni
3. 9. i 10. 9. u 9 (P); 3. 9. i 10. 9. u 12 (U)
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
9. 3. Uvod u kolegij (program, literatura, obveze)
16. 3. Leksikografija (uvod); Rječnici (uvod i 16. st.) podjela istraživačkih zadataka; rad na tekstu
23. 3 Rječnici (17. i 18. st) rad na tekstu
30. 3. Rad na rukopisnim jezikoslovnim tekstovima (radionica) voditelj: doktorand
13. 4. Rječnici (19. st.) rad na tekstu
20. 4. Rasprave i polemike u 19. st. rad na tekstu
27. 4. Slovopis i pravopis rad na tekstu
21. 4. ispitni rok
28. 4. Gramatike (17. st.) rad na tekstu
4. 5. Gramatike (18. i 19. st.) rad na tekstu
11. 5. Konzultativna nastava
18. 5 Studentska izlaganja 25. 5. Studentska izlaganja 1. 6. Studentska izlaganja
8. 6. Zaključno predavanje; zaključivanje ocjena evaluacija kolegija
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija POVIJESNA SINTAKSA
Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti (jednopredmetni i dvopredmetni)
Semestar 2. semestar Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 11,15 – 12,00 (P); 12,15 – 14,00 (S) (F – 232) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
–
Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac Kabinet F – 603
Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 12,15 – 13,00 i četvrtkom, 10,15 – 11,00 Telefon 265-668
e-adresa [email protected] Suradnik na kolegiju dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica
Kabinet F – 615 Vrijeme za konzultacije petkom 13,00 – 14,30
Telefon 265-683 e-adresa [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Uvod u studij povijesne sintakse. Metodologija istraživanja povijesne sintakse. Sintaktička dijakronija i sinkronija. Kontrastivna sintaksa. Sintaktičko nazivlje (17. – 20. st.). Morfosintaksa i sintaksa. Sintaksa sintagme i sintaksa rečenice. Izravni i neizravni opisi sintakse u starijim hrvatskim gramatikama (17. – 19. st.). Sintaktički opisi jezika pojedinih autora/djela (15. – 19. st.). Sintaktička sinonimija. Sintaktička polisemija. Odabrane sintaktičke funkcije (sinkronijske/dijakronijske analize: slavenski genitiv, partitivni genitiv, atribut…). Standardizacijski procesi na sintaktičkoj razini (opis, normativnost, preskriptivnost). Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Razvija se uočavanje sintaktičke dijakronije i stilogenih elemenata na razini sintakse. Nakon odslušanih predavanja i seminara student će moći:
• definirati temeljne i specifične pojmove iz područja povijesne sintakse; • znati tumačiti metodologiju istraživanja povijesne sintakse; • usvojiti morfosintaktičke pristupe u starijim hrvatskim gramatikama; • znati na određenim tekstovima primijeniti metodologiju opisa tekstova starijega hrvatskog
jezikoslovlja s obzirom na morfosintaksu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE
UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 30
Istraživački zadatak 1 (0,4 + 0,6) a) Seminarski rad I. 0,4 30 b) Seminarski rad II. 0,6 40 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. - UKUPNO 3 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
1. Aktivnost u nastavi Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njezinu tijeku. 2. Istraživački zadatak Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu ponuđenu temu (u akad. 2014./2015. godini to je izlaganje nakon pročitane zadane literature) te jednoga timskoga zadatka na ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Seminarski se radovi izrađeni u PwPt prezentaciji izlažu na satima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s nastavnikom. Seminar mora sadržavati sljedeće dijelove (ne moraju biti jasno odijeljeni):
• uvod • eksplikaciju • zaključak • studentov osvrt na zadanu temu • popis korištene literature.
Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: • razumijevanje teme • odabir i interpretacija relevantne literature • struktura rada, pravopis i gramatika • izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).
Bodove za seminarske radove I. i II. studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 30, odnosno 40): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 25, odnosno 35; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. Seminarski se radovi nakon izlaganja predaju u tiskanu obliku (ispis u obliku PwPt prezentacije) osobno na konzultacijama te u elektroničkom obliku na e-adrese [email protected] i [email protected]. U slučaju neopravdanoga izostanka u dogovorenom terminu za izlaganje seminara studentu se od postignutih oduzima 10 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
• Frančić, A. i Kuzmić, B., Jazik horvatski: jezične raščlambe starih hrvatskih tekstova, HSN, Zagreb, 2009.
• Hercigonja, E., Iz radova na istraživanju sintakse i stila nekih glagoljskih neliturgijskih
kodeksa XV stoljeća, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 7, 1965, str. 119-139.• Povijest hrvatskoga jezika (2. knjiga: 16. stoljeće), Croatica, 2011. • Povijest hrvatskoga jezika (3. knjiga: 17. i 18. stoljeće), Croatica, 2013. • Stolac, D., Sintaktičke funkcije genitiva u jeziku Tituša Brezovačkoga, Rasprave Zavoda za
hrvatski jezik, 18, 1992, str. 165-176. IZBORNA LITERATURA
• Glavan, V., Kongruencija u jeziku starih čakavskih pisaca, Južnoslavenski filolog, 7, 1928-1929, str. str. 111-159.
• Ham, S., Atributna uloga glagolskih pridjeva sadašnjih i prošlih u hrvatskom književnom jeziku 19. stoljeća, Riječ, 1-2, 1995, str. 17-26.
• Holjevac, Sanja; Vlastelić, Anastazija, "Kvaderna kapitula lovranskoga" kao izvor za istraživanje hrvatske jezične povijesti, Zbornik radova Lovran u riječi, riječ u Lovranu, Lovran, 2013., str. 77–98.
• Hudeček, L., Izricanje posvojnosti u hrvatskome jeziku do polovice. 19. stoljeća, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2006.
• Katičić, R., Gramatika Bartola Kašića, Rad JAZU 388, 1981, str. 5-129. • Kravar, Z., Sintaktička struktura opisa u hrvatskim baroknim tekstovima, u: Dometi 12,
1978, str. 41-52. • Pranjković, I., Fonološki i sintaktički opis u prvim slavonskim gramatikama, u: Radovi
Zavoda za slavensku filologiju, 27, 1992, str. 123-135. • Pranjković, I., Adolfo Weber Tkalčević, Zagreb 1993. • Pranjković, I., Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene, Zagreb 2000. • Rišner, V., Odnosni konektor ča/č'/š`to/š`to ako/ča u Sanktoralu Hrvojeva misala, u:
Fluminensia, 1, 1995, str. 23-37. • Stolac, D., Sintaksa Bartola Kašića, u: Fluminensia, 3, 1-2, 1991, str. 77-81. • Stolac, D., Della Belline napomene o sintaksi, u: Filologija, 19, 1992, str. 45-48. • Stolac, D., Imenski predikati u kajkavskim dramskim tekstovima 18. i početka 19. stoljeća,
u: Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 21, 1995, str. 201-212. • Stolac, D. i Holjevac, S., Kašićeva sintaksa, Drugi hrvatski slavistički kongres, 1, 2001, str.
157-162. • Stolac, D., Metodološki problemi u istraživanju sintakse u starim hrvatskim gramatikama, u:
Fluminensia, 16, 1-2, 2004, str. 31-44. • Tafra, B., Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić, Zagreb 1993. • Zima, L., Ńekoje, većinom sintaktične razlike između čakavštine, kajkavštine i štokavštine,
Zagreb 1887. • pretisci hrvatskih gramatika od 16. do 19. stoljeća • zbornici radova: Zbornik o Marijanu Lanosoviću, Osijek 1985; Vrijeme i djelo Matije Antuna
Reljkovića, Osijek 1991; Riječki filološki dani, I-IX, Rijeka 1996 – 2014; zbornici znanstvenoga skupa „Tihi pregaoci“, Šibenik–Zagreb 2000 – 2014...
• časopisi: Filologija, Fluminensia, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje…
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti mogu izostati najviše 30% sa sati predavanja i seminara.Za više 30% sati izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu: [email protected] i [email protected]. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u
obliku izlaganja seminarskih radova. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
• konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • elektronička pošta;
• oglasna ploča.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
• u vrijeme konzultacija; • elektroničkom poštom
Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena. Nema završnoga ispita.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski -
Proljetni izvanredni
-
Ljetni pismeni: 16. 6. i 7. 7.; usmeni:18. 6. i 9. 7.
Jesenski izvanredni
3. i 10. 9. (pismeni i usmeni)
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME
1. – (prijava na izborne kolegije)2. Uvod (program, literatura; obveze)
3. Uvod u studij povijesne sintakse; metodologija istraživanja povijesne sintakse
4. Sintaktičko nazivlje (17. – 20. st.)
5. Sintaktička sinkronija i dijakronija
6. Morfosintaksa i sintaksa
7. Sintaksa sintagme i sintaksa rečenice
8. --- (sudjelovanje na znanstvenom skupu)9. Sintaktička sinonimija
10. --- (Dan Fakulteta) 11. Odabrane sintaktičke funkcije
12. Standardizacijski procesi na sintaktičkoj razini (normativnost; preskriptivnost)
13. Zaključno predavanje
14. --- (Tijelovo)15. Zaključivanje ocjena
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane teme iz svjetske književnosti Studij Hrvatski jezik i književnost, diplomski studij – nastavnički smjer Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak, 18,15-20,45; F-601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija doc. dr. sc. Dejan Durić
Kabinet F-712 Vrijeme za konzultacije utorak, 12,30-14,00
Telefon 051/265-687 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju - Kabinet -
Vrijeme za konzultacije - Telefon -
e-mail - II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Suvremena američka proza: 1980. – 2010. kolegij nudi presjek suvremene američke proze u razdoblju od osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća do danas. Razmatrat će se narativne strategije, reprezentacije obiteljskih vrijednosti, roda, seksualnosti, povijesti, toposa zapada, problematika cyberpunka, konzumerizma, medija, tehnologije, jezika i moći, sporta te subjektiviteta. Poseban naglasak bit će na analizama odabranih djela Thomasa Pynchona, Toni Morrison, Dona DeLilla, Williama Gibsona, Jane Smiley, Paula Austera, E. Annie Proulux, Breta Eastona Ellisa, Philipa Rotha, Michaela Cunninghama, Jeffreyja Eugenidesa, Jonathana Safrana Foera, Jonathana Frenzena, Cormaca McCarthyja, Michaela Chabona. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Student/ica će nakon ostvarenih obveza moći: 1. opisati trendove u suvremenoj američkoj prozi, 2. analizirati i uspoređivati djela i pisce istog razdoblja uz korištenje književnoznanstvenih izvora, 3. usprediti djela suvremene američke proze s ostalom suvremenom književnom produkcijom, 4. samostalno analizirati odabrana književna djela.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0.5 Kontinuirana provjera znanja 1 40 Seminarski rad 0.5 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome
ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Obvezna literatura:
1. Gjurgjan, Ljiljana Ina: Roman postmodernog konstruktivizma, Književna smotra, 127, 2003., str. 133-134. 2. Grgas, Stipe: Ispisivanje prostora: čitanje suvremenoga američkog romana, MD, Zagreb, 2000. 3. Grgas, Stipe: Teritorijalnost, književnost: najnoviji Pynchon, Glasje, 5, 1998., str. 118-126. 4. Radin-Sabadoš, Мirna: Nasljeđe osamdesetih – romani Dona DeLilla Bijeli šum i Vaga: uspon posredovanog
prostora i problem subjektiviteta, Književna smotra, 152, 2008., 75-85. 5. Solar, Milivoj: Moderna i suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997. (odabrana poglavlja) 6. Vidan, Ivo: Pogovor u: Toni Morrison, Solomonova pjesma, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 375-392. 7. Bilješke s predavanja i seminara
Obavezna lektira: Paul Auster, Njujorška trilogija
Michael Chabon, Sindikat jidiških policajaca
Michael Cunningham, Sati
Don DeLillo, Bijela buka
Bret Easton Ellis, Američki psiho
Jeffrey Eugenides, Nevina samoubojstva
Cormac McCarthy, Krvavi meridijan
Toni Morrison, Voljena
Annie Proulux, Planina Brokeback, Obavijesti o kretanju brodova
Thomas Pynchon, Dražba predmeta 49
Philip Roth, Američka pastorala
Jonathan Safran Foer, Sve je rasvijetljeno
Jane Smiley, Tisuću jutara
IZBORNA LITERATURA 1. Baudrillard, Jean: Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. 2. Butler, Christopher: Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo, 2007. 3. Fink, Bruce: Lacanovski subjekt: između jezika i jouisssance, Kruzak, Zagreb, 2009. 4. Čale-Feldman, Lada i Tomljenović, Ana: Uvod u feminističku književnu kritiku, Leykam international, Zagreb,
2012. 5. Eagleton, Terry: Književna teorija, SNL, Zagreb, 1987. 6. Hutcheon, Linda: The Politics of Postmodernism, Routledge, London i New York, 2002. 7. Jameson, Frederic: Capitalism, or the Cultural Logic of Late Capitalism, Duke University Press, 2001. 8. Lyotard, Jean-Francois: Postmoderno stanje: izvještaj o znanju, Ibis-grafika, Zagreb, 2005. 9. Millard, Kenneth: Contemporary American Fiction: An Introduction to American Fiction since 1970, Oxford
University Press, 2000. 10. Peleš, Gajo: Tumačenje romana, ArTresor naklada, 1999. 11. Ruland, Richard i Bradbury, Malcolm: From Puritanism to Postmodernism: A History of American Literature,
Penguin Books, 1991. 12. Solar, Milivoj: Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, 1997. 13. Žmegač, Viktor: Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
• Studenti moraju prisustvovati na 70% nastave. • U slučaju većeg broja izostanaka studenti će dobiti kazneni seminar. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Kašnjenje se na satove ne tolerira. • Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
• mrežne stranice kolegija
• e-mail poruke KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
• u vrijeme konzultacija
• e-mailom NAČIN POLAGANJA ISPITA
VREDNOVANJE OBVEZA STUDENATA / STUDENTICA:
• Seminarske aktivnosti Studenti su obavezni za seminarske sate pročitati odabrane lektirne naslove. Na nastavi aktivno sudjeluju u raspravama o odabranoj temi, postavljaju i odgovaraju na relevantna pitanja te daju osvrt na pročitanu literaturu. Studenti mogu sakupiti maksimalno 40 bodova za spomenute aktivnosti (minimalno je potrebno ostvariti 20 bodova da bi se isti priznavali).
• Seminarski rad
Studenti pišu jedan seminarski rad tijekom semestra. Seminarski rad treba imati minimalno 10 stranica teksta, font 12, times new roman, prored 1.5, te minimalno 10 bibliografskih izvora. Rok za predaju seminarskoga rada je zadnji tjedan nastave u semestru. Seminarski rad nosi 30 ocjenskih bodova.
• Usmeni ispit
Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (50%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i takvi studenti mogu izaći na ispit ukupno triput, i to u redovitom i izvanrednom ispitnom roku te pritom mogu ostvariti najviše 10% ocjene. Nije moguće polagati završni ispit bez ostvarenih bodova na seminarskim aktivnostima i seminarskom radu. Završni ispit je usmeni i na njemu student može dobiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Ispitom su pokrivena sva programska područja kolegija (kao i gradivo koje nije pokriveno međuispitima). Procjenjuje se poznavanje književnopovijesne i kritičke literature te umješnost usporedbe teorijskih aspekata iznesenih u propisanoj literaturi te tijekom predavanja. Za usmeni ispit dobiva se ocjena koja se pretvara prema sljedećem kriteriju u ocjenske bodove:
- za ocjenu izvrstan - 30 ocjenskih bodova - za ocjenu vrlo dobar - 20 ocjenska boda
- za ocjenu dobar - 15 ocjenskih bodova - za ocjenu dovoljan - 10 ocjenskih bodova - za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja
KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je pozitivno ocijenjenih seminarskih aktivnosti, seminarskoga rada i položenoga usmenog završnoga ispita. Ocjene se pridružuju ostvarenim bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:
- A – 90 – 100% ocjenskih bodova - B – 80 – 89,9% ocjenskih bodova - C – 70 – 79,9% ocjenskih bodova - D – 60 – 69,9% ocjenskih bodova - E – 50 – 59,9% ocjenskih bodova
Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:
- izvrstan ( 5 ) – A - vrlo dobar ( 4 ) – B - dobar ( 3 ) – C - dovoljan ( 2 ) – D i E
U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski -
Proljetni izvanredni
-
Ljetni 18. 6. i 9. 7 u 11,00 Jesenski
izvanredni 2. i 9. 9. u 11,00
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
10. 3. P Uvod u suvremenu američku prozu
17. 3. P Thomas Pynchon S Dražba predmeta 49
24. 3. P Toni Morrison S Voljena
31. 3. P Don DeLillo S Bijela buka
7.4. P Cormac McCarthy S Krvavi meridijan
14.4. P Paul Auster S Njujorška trilogija
21. 4. P Jane Smiley S Tisuću jutara
28. 4. P Bret Easton Ellis S Američki psiho
5. 5. P Annie Proulux S Planina Brokeback, Obavijesti o kretanju brodova
12. 5. P Philip Roth S Američka pastorala
19. 5. P Jeffrey Eugenides S Nevina samoubojstva
26. 5. P Michael Cunningham S Sati
2. 6. P Michael Chabon S Sindikat jidiških policajaca
9. 6. P Jonathan Safran Foer S Sve je rasvijetljeno
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Interpretacija književnog teksta Studij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni diplomski studij Semestar 2. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom 10.15-13.00, dv. 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija dr. sc. Marina Biti, red. prof.
Kabinet 709 Vrijeme za konzultacije nakon nastave i u vrijeme dogovorenih konzultacija
Telefon e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Saša Stanić, prof.Kabinet 709
Vrijeme za konzultacije nakon nastave i u vrijeme dogovorenih konzultacija Telefon
e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Interpretacija i povijest književnosti. Interpretacija i književna kritika. Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey). Predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur). Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta. Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja. Ecovi modeli interpretacije s osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije. J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija. Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer). Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji. Tijekom nastavnog procesa osobita se važnost pridaje radu na odabranim književnim predlošcima koji se interpretiraju na satu. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon odslušanih predavanja i izvršenih svih obveza na kolegiju Interpretacija književnog teksta studenti će biti sposobni:
∗ analizirati književni predložak primjenom različitih interpretativnih paradigmi ∗ analizirati književni tekst s obzirom na različite kontekste čitanja (opus autora, razdoblje, povijesna
epoha, ideološki kontekst...)
∗ demonstrirati dosljednu primjenu određenog modela čitanja na odabranom predlošku NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu
ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome
ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Barthes, R., Kritika i istina, Algoritam, Zagreb, 2009. 2. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. (odabrani pojmovi) 3. Eco, U., Granice tumačenja, Paideia, Beograd, 2001. 4. Nöth, W., Priručnik semiotike, Ceres, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja) 5. Škreb, Z., Stamać, A. Uvod u književnost, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998. (poglavlje o
interpretaciji) IZBORNA LITERATURA
1. Barker, C., Galasinski, D., Cultural Studies and Discourse Analysis, London – Thousand Oaks, New Delhi 2001.
2. Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb 1991. 3. Biti, V., Upletanje nerečenog, Zagreb 1994. 4. Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo 1965. 5. Eco, U., Intentio lectoris: napomene o semiotici recepcije, Treći program Hrvatskog radija (1995), br.
47, str. 21-30. 6. Eco, U., Interpretacija i nadinterpretacija (ulomci), Književna smotra, god. 28 (1996), br. 100 (2), str.
189-200. 7. Frangeš, I. i Žmegač, V., Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. 8. Franz, Marie-Louise von, Interpretacija bajki, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2007. 9. Gadamer, Hans-Georg, Istina i metoda: osnovi filozofske hermeneutike, Veselin Masleša, Sarajevo,
1978. 10. Hufnagel, E., Uvod u hermeneutiku, Zagreb 1993. 11. Kubinova, M., Interpretacija književne umjetnine kao sukob semiotičkih sistema, u: Umjetnost riječi,
god. 36 (1992), br. 3, str. 253-265. 12. Lehtonen, M., The Cultural Analysis of Texts, Sage, London – Thousand Oaks – New Delhi 2000. 13. Mikulić, B., Rat interpretacija, Treći program Hrvatskog radija (1995), br. 47, str. 40-47. 14. Pavletić, V., Kako razumjeti poeziju, Zagreb 1995. 15. Solar, Milivoj, Vježbe tumačenja: interpretacije lirskih pjesama, Matica hrvatska, Zagreb, 2005. 16. Spivak, G. Ch., How to read a 'culturally different' book, u: Barker, F. – Hulme, P. – Iversen, M. (ur.),
Colonial Discourse/Postcolonial Theory, Manchester University Press, Manchester – New York, 1994. 17. Umijeće interpretacije: zbornik radova u čast 80. godišnjice rođenja akademika Ive Frangeša (priredili
Dunja Fališevac, Krešimir Nemec), Matica hrvatska, Zagreb, 2000. 18. Izbor iz edicije Ključ za književno djelo (Školska knjiga)
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
• Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan izostanak je 30% od sveukupnih nastavnih sati). • Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. • U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Da bi mogli pohađati seminarsku nastavu, studenti se trebaju unaprijed pripremati (čitanje dogovorenih
predložaka) Tijekom semestra studenti trebaju pripremiti i izložiti seminarski rad
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Studenti su obavezni položiti ispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka). Na ispitu se može ostvariti maksimalno 20 bodova. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora u seminarskim radovima kao i u svim drugim pisanim radovima smatrat će se intelektualnom krađom te će biti sankcionirano.
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 19. 6. i 3. 7. 2015. u 11.00 sati
Jesenski izvanredni
4. i 11. 9. 2015. u 11.00 sati
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
1 Uvodno predavanje: sadržaj kolegija i obveze studenata.
2 Interpretacija i povijest književnosti; interpretacija i književna kritika.
3 Utemeljitelji moderne hermeneutike (Friedrich D. E. Schleiermacher, Wilhelm Dilthey); predstavnici novije hermeneutike (M. Heidegger, H.-G. Gadamer, J. Habermas, P. Ricœeur).
4 Hermeneutički krug. Peirceova teorija abdukcije. Jednoznačnosti i višeznačnost teksta.
5 Formalističko i strukturalističko čitanje teksta (V. Propp: Morfologija bajki). Semiotička i naratološka čitanja.
6 Ecovi modeli interpretacije s posebnim osvrtom na pojam otvorenog djela. Granice interpretacije i preinterpretacija kao obustavljanje komunikacije.
7 Samostalna izrada pisanog zadatka (interpretacija).
8 J. Derrida: neograničena semioza i dekonstrukcija.
9 Postmodernistička partikularna čitanja (postkolonijalna, feministička, queer). 10 Kolokvij
11 Konzekvence kulturalnog obrata: društvenokritičko čitanje i kulturalni studiji.
12 Zaključno predavanje
13 Izlaganje seminarskih radova
14 Izlaganje seminarskih radova
15 Izlaganje seminarskih radova
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane teme iz suvremene hrvatske književnosti Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti, jednopredmetni i dvopr. Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 16.15-18.00, dv. 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Milorad Stojević
Kabinet 710 Vrijeme za konzultacije srijedom 12.45-14.15
Telefon 051/265-664 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju - Kabinet -
Vrijeme za konzultacije - Telefon -
e-mail -
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Strip kao „deveta umjetnost” od staroegipatskih vremena, predkolumbovskog vremena u Americi (Cortesovo „otkriće”), europskog ranokršćanskog i srednjovjekovnog razdoblja (tapiserija iz Bayeuxa) podjednako funkcionira i kao slikarska i kao neka vrst literarnog ostvarenja. Strip se literarno ostvaruje ponajprije u načinu fabulativnosti i konstruktibilnim elementima nalik priči, romanu, navlastito povjesnici/kronološkoj priči, u našim krajevima kao umjetnička obrada biblijskih tema u crkvenim i sličnim vitrajima, u slijedu tematski povezanih slika, i sl. Osim te prastare povijesti u tijeku izvedbe kolegija znatna će pozornost biti na razvitku suvremena stripa od W. Hogartha i R. Töpffera do današnjih dana. U tome će se nastojati dati podjednako opis individualnosti svakoga autora, kao i njihov prinos umjetnosti stripa. Bit će to usporedno povezano s opisom/propitivanjem umjetničke forme stripa, pitanjima što se sve tom formom može postići, potom kako definirati strip, koji su njegovi osnovni elementi, kako um procesira jezik stripa, itd. Stanovita pozornost bit će u kolegiju posvećena strukturnoj korespondenciji između beletrističke proze, ali i one historiografske, i stripa. U tome su, kao primjeri, dosta važne adaptacije tekstova glasovitih pisaca, a kolegij će govoriti i hrvatskim vezama književnosti i stripa a glede Šenoe, Zagorke i još nekih hrvatskih pisaca u „adaptaciji” A. Maurovića, Ž. Bekera, K. Zimonića, R. Devlića i drugih. U tijeku trajanja kolegija studenti će biti upoznati i sa žanrovskom slikom stripa, s jedne strane po tematskoj osnovi, po namjeni (npr. propagandni/reklamni strip, politički, industrijski, onaj sa strogim pedagoškim namjerama, itd.), a s druge strane po likovnoj osnovi, gdje u prvi plan dolazi kreativnost inovacije unutar definiranih granica što strip jest. Problem kolegija bit će i način recepcije značajnih djela stripa, uspoređujući ih s odnosom „teške” i „lake” književnosti, odnosno s kontinuitetom ambivalentnih protega ukusa. U svemu će za kolegij biti važne „digresije” povezane s likovnom umjetnošću i načinima na koji je suvremeni mediji promiču putem stripa, od pulp tiskovina do bibliofilskih izdanja za strip-fanove.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Produbljivanje znanja iz povijesti hrvatske i svjetske književnosti i likovnosti, kao i književnosti i likovne teorije, stjecanje temeljnih informacija o žanru općenito i o žanru kriminalističkoga romana posebno.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij)
1 50
Kontinuirana provjera znanja 2 (seminar)
1 50
ZAVRŠNI ISPIT - -
UKUPNO 3 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Veljko Krulčić, Hrvatski poslijeratni strip (antologija), Istarska naklada, Pula 1984. 2. Slavko Draginčić i Zdravko Zupan , Istorija jugoslovenskog stripa I - do 1941 godine, Forum, Novi Sad 1986. 3. Scott McCloud, Kako čitati strip – nevidljivu umjetnost, Mentor, Zagreb 2005. 4. Scott McCloud, Kako crtati strip, Pripovijedne tajne stripa i mange, Mentor, Zagreb 2005. 5. Will Eisner, Comics and Sequential Art, Poorhouse Press, 1985. i 1990
IZBORNA LITERATURA
1. Ivica Ivanišević, Sto mu jelenskih rogova!, VBZ, Zagreb 2004. 2. - internetski i slični download izvori (redukcijski izbor u dogovoru s profesorom)
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni u tijeku seminara, a moraju izraditi i pisani seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati budući da moraju poznavati građu koja se problematizira. Polažu pismeni ispit (kolokvij).
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Usmeno, web fakulteta, mail, telefon
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno, web fakulteta, mail, telefon
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Pismeni ispit
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 18. 6. i 2. 7.
Jesenski izvanredni
3. i 10. 9.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
1. Uvod u teoriju stripa: osnovni elementi umjetničke forme stripa; moguća definicija
2. Uvod u teoriju stripa: osnovni elementi umjetničke forme stripa; moguća definicija
3. Uvod u teoriju stripa: osnovni elementi umjetničke forme stripa; moguća definicija
4. Povijest stripa: žanrovsko razvijanje forme
5. Povijest stripa: žanrovsko razvijanje forme i dodiri s ostalim umjetnostima; primjeri prožimanja
6. Povijest stripa i opći dodiri s književnošću
7. Povijesna “svijest” o naraciji i stripu: funkcionalnosti pripovijedanja
8. Razvitak svijesti o umjetnosti slijeda: XIX, stoljeće. Primjeri. Autori.
9. Hoghart i Töpffler: počeci suvremenog stripa; literarnost stripa, svijest o funkcionalnoj likovnosti
10. Svjetski strip od 16. 2. 1896. do danas: stilovi, autori, namjene, strukture razvitka žanra
11. Svjetski strip od 16. 2. 1896. do danas: stilovi, autori, namjene, strukture razvitka žanra
12. Hrvatski strip od 1935. do danas: autori, likovna rješenja, literarni izvori, žanrovska opredjeljenja, stajališta o stripu
13. Maurović i “ostali”: što je deveta umjetnost a što je u njoj književno
14. Strip i književnost: konvergencija i divergencija sa stajališta “teorije ukusa”
15. Detaljno upoznavanjem s obvezama glede kolegija Odabrane teme iz suvremene hrvatske knjiž. / Strip i književnost, što je sadržano u Izvedbenome planu
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poljska kinematografijaStudij preddiplomskiSemestar ljetniAkademska godina 2014/2015Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak 15.15-18.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Agnieszka Rudkowska
Kabinet 611Vrijeme za konzultacije Srijeda 15.30-17.00
Telefon e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Osnovni cilj kolegija je upoznanje studenata s povješću poljske kinematografije (najvažnji redatelji i glumci, najvažnija filmska djela) i, kroz prikazane filmove, približenje poljske povjesti i kulture. Sekundarni cilj kolegija je upoznanje studenata s osnovnom filmološkom terminologijom te osposobljenje studenata za korištenje navedenog znanja pri analizi gledanih filmova.
Sadržaj kolegija: - osnovni podaci vezani uz razvoj filmske umjetnosti, uvod u filmološku terminologiju; - uvod u povjest poljskog filma (periodizacija, poljska kinematografija prve polovice 20. stoljeća, važni redatelji i
glumci, poljski filmski festivali i filmske nagrade); - poljski film izvan poljske, poljski dobitnici Oscara, istaknuti poljski filmski djelatnici u inozemstvu; - Poljska filmska škola - Film «moralnog nemira» - Povjesni film - Poljske komedije iz razdoblja realnog socijalizma te suvremene komedije - Književnost i filmske adaptacije - Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame
- Nezavisni i amaterski film
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza student će biti sposoban: - prepoznati i opisati bitne karakteristike djela važnih za poljsku kinematografiju - prepoznati i objasniti odabrane termine iz filmologije - primijeniti stečena teorijska znanja u analizi filmskog djela
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi
1 0
Kontinuirana provjera znanja 1* 1 50 Kontinuirana provjera znanja 2** 1 50 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnog ispita 0 UKUPNO 3 100
*pismeni rad **kolokvij Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da
bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Turković Hrvoje, Nacrt filmske genologije, Zagreb 2010. 2. Tymowski Marek, Kratka povjest Poljske, Matica hrvatska, Zagreb 1999. 3. Filmski leksikon, (ur. Bruno Kragić i Nikica Gilić), Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, Zagreb,
2003.
IZBORNA LITERATURA
1. Lubelski Tadeusz, Historia kina polskiego: Twórcy, filmy konteksty, Chorzów 2008.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Pohađanje nastave smatra se obaveznim.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici fakulteta
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Nema završnog ispita.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Rok za predaju pismenih zadataka: predzadnji tjedan u semestru. Osobe koje ne donesu sve zadatke nemaju pravo na potpis.
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski -
Proljetni izvanredni
-
Ljetni 17.06, 1.07
Jesenski izvanredni
1.09, 8.09
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
1 Osnovni podaci vezani uz razvoj filmske umjetnosti. Uvod u povjest poljskog filma (I) – poljska kinematografija prve polovice 20. stoljeća.
2 Uvod u povjest poljskog filma (II) – važni redatelji i glumci, važni redatelji i glumci, poljski filmski festivali i filmske nagrade, poljski dobitnici Oscara. Uvođenje u filmološku terminologiju. Projekcija filma. Analiza filma
3 Uloga glazbe u filmu. Najznačajniji poljski skladatelji filmske glazbe Projekcija filma. Analiza filma
4 Poljska filmska škola: predstavnici, autori, značenje. Projekcija filma. Analiza filma
5 Poljska filmska škola: predstavnici, autori, značenje – nastavak. Projekcija filma. Analiza filma.
6 Film “moralnog nemira”: predstavnici, autori, značenje. Projekcija filma. Analiza filma.
7 Film “moralnog nemira”: predstavnici, autori, značenje – nastavak. Projekcija filma. Analiza filma.
8 Književnost i filmske adaptacije. Projekcija filma. Analiza filma.
9 Povjesni film. Projekcija filma. Analiza filma.
10 Poljske komedije iz razdoblja realnog socijalizma te suvremene komedije. Projekcija filma. Analiza filma.
11 Književnost i filmske adaptacije. Projekcija Usavršavanje - dodatne aktivnosti, razni tečajevi, školovanja. Radne imenice. Pisanje CV, zamolbi i sl.
12 Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame. Projekcija filma. Analiza filma.
13 Suvremeni društveno angažirani filmovi te psihološke drame. Projekcija filma. Analiza filma.
14 Istaknuti poljski filmski djelatnici u inozemstvu. Projekcija filma. Analiza filma.
15 Nezavisni i amaterski film. Projekcija filma. Analiza filma.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorija književnosti u nastavi književnosti
Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti – nastavnički modul
Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak 12.15-14:00, dv. 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović
Kabinet F-714 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 10.00-12.00 sati
Telefon 051/265-675 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju - Kabinet -
Vrijeme za konzultacije - Telefon -
e-mail -
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Pripremiti studenta za proces poučavanja učenika osnovnim pojmovima iz teorije književnosti u srednjoškolskoj nastavi književnosti. Studenta se uvodi u načine i metode poučavanja književnoteorijskih pojmova i njihovu primjenu na sve književne rodove i vrste.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon odslušanoga predmeta i ostvarenih obveza student će moći: 1. opisati i objasniti pojmovni sustav teorije književnost; 2. opisati i objasniti složenost poučavanja književnoteorijskih pojmova u nastavi o književnosti; 3. primijeniti metode poučavanja književnoteorijskih pojmova u nastavi; 4. razumjeti suodnos između teorijskoga pristupa književnom djelu i doživljaja književnoga djela; 5. primijeniti književnoteorijske pojmove na književno djelo; 6. pripremiti književno djelo za književnoteorijsku analizu; 7. pripremiti učenike da doživljajni odnos prema književnom djelu povežu s književnoteorijskim pojmovima.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 40 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 3 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Krešimir Bagić, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga Zagreb, 2012. 2. Dubravka Bouša-Slabinac, Priručnik za interpretaciju književnog djela: teorija književnosti (lirski, epski, dramski i
diskurzivni rod): teorija pisanja, Školska knjiga, Zagreb, 2009. 3. Zvonimir Diklić, Književnoznanstveni i metodički putokazi nastavi književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2009 4. Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
IZBORNA LITERATURA
1. Leopoldina Veronika Banaš, Estetska komunikacija s književnoumjetničkim tekstom, Školske novine, Zagreb, 1991.
2. Marijana Češi, Mirela Barbaroša-Šikić (ur.), Jezik, književnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika: suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama, Naklada Slap i Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Jastrebarsko, 2008.
3. Zvonimir Diklić, Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti: metodički aspekti, Školska knjiga, Zagreb 1989. 4. Zvonimir Diklić, Osnove teorije i nastavne interpretacije lirske poezije, Školske novine, Zagreb, 2009. 5. Milivoj Solar, „Svrha nastave književnosti“, u: Kako predavati književnost: teorijske osnove nastave (prir.
Aleksandar Jovanović), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1984., str. 56-61. 6. Zdenko Škreb, „Pitanje nastave književnosti“, u: Kako predavati književnost: teorijske osnove nastave (prir.
Aleksandar Jovanović), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1984., str. 20-28. 7. Vlado Pandžić, Putovima školske recepcije književnosti, Profil, Zagreb, 2001. 8. Grigor Vitez, „Djetinjstvo i poezija“, Umjetnost i dijete, br. 3, II, 1969, Zagreb
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
• Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
• U vrijeme konzultacija. • Elektronska pošta. • Web stranice Fakulteta.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
• Na nastavi i u vrijeme konzultacija. • Elektronskom poštom.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) : • Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena kolokvija. Kriterij za dobivanje bodova je 50 posto
točno riješenih zadataka. Na prvom se kolokviju može ostvariti maksimalno 40 bodova. Ispit se sastoji od 4 zadatka esejskoga tipa. Drugi se kolokvij sastoji od tri zadatka i može se ostvariti maksimalno 30 bodova. U sadržaj oba kolokvija ulazi literatura koja se obrađuje u seminarskom dijelu nastave kolegija.
Napomena: Kolokviji se polažu tokom travnja i svibnja. Završni ispit:
• Završni ispit je pismeni. • Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje
50% ocjene. • Završni se ispit sastoji od tri zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno dobiti 30 bodova.
Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 19. 6. i 3. 7. u 9 (P)
Jesenski izvanredni
4. i 11. 9. u 9 (P)
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
10. 3. Doživljaj književnog djela i teorija književnosti. Psihološki i spoznajni učinak književnosti I
17. 3. Doživljaj književnog djela i teorija književnosti. Psihološki i spoznajni učinak književnosti II
24. 3. Igra, imaginacija i estetski odgoj
31. 3. Poučavanje književnih rodova, književne vrste, klasifikacija unutar vrsta. Složenost pojma
7. 4. Poučavanje književne epohe, razdoblja i pravaca. Složenost pojma
14. 4. Poučavanje razlike između jezične i književne strukture
21. 4. Kontinuirana provjera znanja I
28. 4. Poučavanje stilskih figura I
5. 5. Poučavanje stilskih figura II
12. 5. Poučavanje osnovnih pojmovi teorije pripovijedanja: motiv, tema, ideja, pripovjedač, priča, fabula, siže, stil
19. 5. Primjena načela teksta u obradbi književnoteorijskih pojmova
26. 5. Kontinuirana provjera znanja II
2. 6. Uvođenje i položaj književnoteorijskih pojmova u strukturi nastavnoga sata obrade književnoga djela: književnoteorijski pojam u fazi motivacije za recepciju književnoga teksta, zadaci koji se odnose na analizu književnoga djela. Zadatci u vezi s književnoteorijskim pojmovima u sintezi sata.
9. 6. Ispitivanje i vrednovanje usvojenih književnoteorijskih pojmova: izrada zadataka objektivnoga tipa, izrada zadataka esejskoga tipa, izrada zadataka rješavanja problema.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanjaStudij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni studij Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+0+2 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom od 13.15 do 16.30 sati u predavaonici br. 105 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karol Visinko
Kabinet 609 Vrijeme za konzultacije srijedom od 11.30 do 13. sati
Telefon 265-669 e-mail [email protected] ; [email protected]
Suradnik na kolegiju / Kabinet /
Vrijeme za konzultacije / Telefon /
e-mail /
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Jezični odgoj i obrazovanje u školskome predmetu Hrvatski jezik. Oblici nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnoga odgoja i obrazovanja. Usvajanje i učenje hrvatskoga jezika. Teorije učenja jezika. Sociolingvistička i psiholingvistička istraživanja. Učitelj i učenik u procesu jezičnoga odgoja i obrazovanja. Znanja o govornom razvoju. Tipovi nastavnih sati i specifičnost ustroja (struktura) nastavnih sati u nastavnom području hrvatski jezik i nastavnom području jezično izražavanje. Nastava hrvatskoga jezika: rječnik, slovnica, pravogovor i pravopis. Razvijanje jezičnih sposobnosti i vještina – jezične vježbe, zadatci i igre. Pitanja i zadatci u nastavi hrvatskoga jezika. Ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika. Nastava jezičnoga izražavanja – jezične djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Komunikacijska jezična kompetencija (u skladu sa zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike). Povezanost jezičnih djelatnosti čitanja i pisanja u školi. Pristupi poučavanju pisanju. Oblici jezičnoga izražavanja u osnovnoj i srednjoj školi. Učenik u procesu poučavanja čitanja i pisanja. Učenički rječnik – pojam i rezultati istraživanja. Razine uvježbavanja u poučavanju pisanja. Istraživanja učenikova pisanja. Ocjenjivanje jezičnih djelatnosti učenika. Vrjednovanje i samovrjednovanje pisanih radova učenika (praćenje, provjeravanje, ispitivanje, ocjenjivanje). Učeničko literarno i novinarsko stvaralaštvo. Učeničko recitatorsko i scensko stvaralaštvo. Metodičke vježbe: radionice u nastavi hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja; ispravljanje učeničkih sastavaka; pripremanje pitanja i zadataka objektivnog tipa; vođenje diktata; pripremanje lingvometodičkih predložaka.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza student će moći:
1. razlikovati i objasniti oblike nastavnoga, izvannastavnoga i izvanškolskoga jezičnog odgoja i obrazovanja, napose složenost školskoga predmeta Hrvatski jezik
2. navesti i primijeniti sastavnice govornoga razvoja te relevantna sociolingvistička i psiholingvistička istraživanja, osobito ona koja se odnose na učenički rječnik, čitanje i pisanje
3. opisati i objasniti specifičnosti usvajanja i učenja jezika i razlikovati teorije učenja i poučavanja jezika 4. opisati i objasniti pojavu različitih oblika jezičnoga izražavanja u obveznim nastavnim programima za osnovnu i
srednju školu (navesti odrednice kojima se navodi nužnost, važnost i vrijednost svakog oblika jezičnoga izražavanja)
5. navesti, opisati i objasniti tipove nastavnih sati i obilježja ustroja nastavnih sati hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja u osnovnoj i srednjoj školi
6. razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe poučavanju jeziku i jezičnome izražavanju, osobito pristupe procesu poučavanju čitanju i pisanju, oprimjeriti i argumentirati nužnost i važnost razlika između osnovne i srednje škole
7. razlikovati i analizirati različite oblike neposredne djelatnosti s učenicima; razumjeti njihovu primjenu u skladu s osobitostima jezičnih sadržaja i sadržaja jezičnoga izražavanja te sposobnostima učenika određene dobi
8. izraditi ispitne sadržaje za provjeravanje i vrjednovanje učenikovih znanja, sposobnosti i vještina u području hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja (putem organiziranih metodičkih vježbi)
9. sa sigurnošću vrjednovati učenički sastavak
10. znalački odabirati tekstove u funkciji lingvometodičkih predložaka; u vezi s tim pripremiti vježbe i zadatke za funkcionalno učenje i uvježbavanje gramatike, pravopisa, rječnika i oblika jezičnoga izražavanja.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Metodičke vježbe Konzultacije Samostalni radx x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave (sudjelovanje u metodičkim vježbama)
0,5 -
Kolokvij: 1. poznavanje metodičke teorije
(obvezna literatura i ostali izvori)
2. sadržaj po izboru
2
30
20
Nastava jezičnoga izražavanja: Ispravak učeničkoga sastavka
1 25
Nastava hrvatskoga jezika (gramatika, pravopis, rječnik): Izvedba dijela nastavnog sata → motivacija, lingvometodički predložak, zapažanje i promatranje jezične pojave, najava cilja nastavnoga sata, te primjeri za vježbu jezične pojave (jezične vježbe i igre, diktati, stvaralački i istraživački zadatci).
0,5 25
UKUPNO 4 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, Školska knjiga, 1998., odabrana poglavlja: • str. 461.-510. • poznavanje poglavlja: Utvrđivanje gramatičkoga znanja jezičnom analizom naslova (552.-566.);
Utvrđivanje gramatičkoga znanja govornom vježbom (574.-584.); Strip u nastavi Hrvatskoga jezika (585.-602.)
• izbor jednog od četiriju poglavlja: Jezik Augusta Šenoe u nastavi Hrvatskoga jezika (632.-639.); Riječ Tina Ujevića u nastavi Hrvatskoga jezika (640.-648.); Proučavanje pjesničkoga jezika Dobriše Cesarića i Dragutina Tadijanovića u nastavi Hrvatskoga jezika (649.-664.); Nonsensna i normativna gramatika Zvonimira Baloga u nastavi Hrvatskoga jezika (665.-676.)
2. Dragutin Rosandić, Od slova do teksta i metateksta, Zagreb, Profil, 2002., odabrana poglavlja: • str 113.-145. (leksičke vježbe)
3. Karol Visinko, Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika - Pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010.
4. Karol Visinko, Čitanje: poučavanje i učenje, Zagreb, Školska knjiga, 2014.
IZBORNA LITERATURA
1. Preporučuje se kao izvor metodičkih vježbi u procesu pripremanja metodičkih vježbi: • Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, Školska knjiga, 1996., str. 249.-
453. • Dragutin Rosandić i Irena Rosandić, Hrvatski jezik u srednjoškolskoj nastavi, Zagreb, Školske novine,
1996.
2. Zdenka Gudelj-Velaga, Nastava stvaralačke pismenosti, Zagreb, Školska knjiga, 1990.
3. Karol Visinko, Diktati u nastavnoj teoriji i praksi, Zagreb, Profil International, 2015.
4. Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika : Suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama : Radovi sa Simpozija učitelja i nastavnika Hrvatskoga ezika, Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje i Naklada Slap, 2007, str. 9.-125.
5. Pismenost – europske perspektive: Zbornik radova s međunarodnoga seminara, Zagreb, 2002.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Student je obvezan prisustvovati svim predavanjima i metodičkim vježbama. Od studenta se očekuje aktivan odnos u nastavi. Tijekom nastave, poglavito tijekom metodičkih vježbi, student ostvaruje aktivnosti koje mu se boduju ocjenskim bodovima, što je prikazano u tablici o sustavu ocjenjivanja. Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi međusobno se isprepleću. U individualnome (ili individualiziranome) radu odnosno u radu u skupinama ili u parovima student će tijekom trajanja izvedbe kolegija pripremiti i demonstrirati nekoliko metodičkih vježbi te će pristupiti kolokviju.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Predavanja Vježbe Elektronička pošta Mrežne stranice
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Na predavanjima i tijekom vježbi, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Student polaže kolokvij i u pisanom radu prilaže dogovorene zadatke (v. tablicu o sustavu ocjenjivanja).
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski 11. i 25. 2. u 12 (U) Proljetni
izvanredni 8. 4. u 12 (U)
Ljetni 17. 6. i 1. 7. u 12 (U) Jesenski
izvanredni 4. i 11. 9. u 12 (U)
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
4.3.2015. Povezivanje nastave hrvatskoga jezika i nastave jezičnoga izražavanja s nastavom književnosti i nastavom medijske kulture Tipovi i ustroj nastavnih sati hrvatskoga jezika i nastavnih sati jezičnoga izražavanja
11.3.2015. Put spoznavanja jezika (nastavno područje: hrvatski jezik)Slušanje, govorenje, čitanje i pisanje (nastavno područje: jezično izražavanje)
18.3.2015 Različitost oblika jezičnoga izražavanja Poučavanje pisanja kao proces Uvježbavanje sastavljanja
25.3.2015. Školska zadaća Zadatci objektivnog tipa Diktati
1.4.2015. Učenički rječnik Učenički sastavak Vježba: ispravljanje učeničkih sastavaka
8.4.2015. U tjednu proljetnih rokova nema nastave.
15.4.2015. Vježba: ispravljanje učeničkih sastavaka(nastavak)
22.4.2015. Poučavanje hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja u srednjoj školiPovijest hrvatskoga jezika u srednjoj školi
29.4.2015. Nastava hrvatskog jezika (gramatika, pravopis, rječnik) – metodičke vježbe koju izvode studenti
6.5.2015. Nastava hrvatskog jezika (gramatika, pravopis, rječnik) – metodičke vježbe koju izvode studenti
13.5.2015. Literarno izražavanje učenika Vježba: analiza učeničkoga rječnika u uspjelim učeničkim literarnim radovima
20.5.2015. Novinarsko izražavanje učenikaVježba: analiza učeničkoga rječnika u uspjelim učeničkim novinarskim radovima
27.5.2015. Učenički sastavak u srednjoj školi – školski esej (državna matura)
3.6.2015. Zaključna ocjena iz školskog predmeta Hrvatski jezik (sastavnice ocjenjivanja)
10.6.2015. Kolokvij – provjeravanje znanja iz metodičke teorije
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija
Školska praksa – metodički praktikum iz predmeta Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanja
Studij Hrvatski jezik i književnost – jednopredmetni studij Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+3
Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom na Filozofskom fakultetu i u vježbaonici ( u skladu s rasporedom)
Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija Dr. sc. Sanja Grakalić-Plenković
Kabinet vanjski suradnik – Kroatistika – 6. kat Vrijeme za konzultacije U dogovoru sa studentima
Telefon e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju / Kabinet /
Vrijeme za konzultacije / Telefon /
e-mail /
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Tijekom semestra studenti borave u školama vježbaonicama. Studenti prate nastavu Hrvatskoga jezika, i to za sljedeća nastavna područja: *HRVATSKI JEZIK * JEZIČNO IZRAŽAVANJE * KNJIŽEVNOST * MEDIJSKA KULTURA (samo u osnovnoj školi) U školama vježbaonicama nastavu izvode mentori, učitelji/profesori Hrvatskoga jezika. Pokazni su nastavni sati u skladu s nastavnim programima koje ostvaruju mentori. Budući da su studenti već upoznati s nastavnim programima, potrebno je da ih učitelji/profesori mentori upoznaju s onim nastavnim programima koji će im tijekom rada u vježbaonici biti potrebni (izvedbeni). To je moguće ostvariti u redovitim konzultacijama prigodom pripremanja studenata za izvedbu nastavnoga sata, koji je metodička vježba. Metodička se vježba opisno ocjenjuje da bi se vrjednovao rad studenta u procesu njegova metodičkoga obrazovanja. Ta ocjena nije konačna ocjena kolegija. Profesor (vanjski suradnik kojemu je povjerena nastava) vrjednuje sve radove studenata i donosi konačnu ocjenu uspješnosti studenta. U vježbaonicama studenti upoznaju osnovna nastavna sredstva za učenike i učitelje/profesore (udžbenike, priručnike za nastavu, učeničke bilježnice, pisane ispite znanja, zadaćnice u kojima učenici pišu školske zadaće, pripreme za nastavu, nastavne listiće, nastavne plakate, prezentacije i ostala sredstva koja
rabe u nastavi, tijekom pripremanja za nastavu ili u individualnome, individualiziranome, skupnome radu i radu u paru. Tijekom boravka u vježbaonicama, studenti susreću i načine praćenja i ocjenjivanja učenikova razvoja jezičnih i književnih (literarnih) sposobnosti i vještina, te načine ispitivanja i ocjenjivanja učenikova znanja o hrvatskome jeziku i književnosti. Kao osobito složeno, izdvaja se provjeravanje učenikova pisanja te ocjenjivanje školskih zadaća. Tijekom semestra student po dobivenim uputama prati nastavne sate hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja i književnosti (u osnovnoj školi i medijske kulture). Na temelju spoznaja iz metodičke teorije koju sluša u metodičkim kolegijima na Fakultetu, student može dati metodički osvrt na praćene nastavne sate. Tijeko zimskoga semestra student priprema metodičku vježbu (izvedbu nastavnog sata) iz područja hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja ili književnosti za srednju školu, a tijekom ljetnoga semestra za osnovnu školu. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon boravka u školama vježbaonicama i ostvarenih obveza student će moći: 1. pripremiti i samostalno izvoditi nastavni sat iz školskoga predmeta Hrvatski jezik 2. spremnije pratiti i analizirati izvedbe nastavnih u školskome predmetu Hrvatski jezik 3. temeljito i precizno izraditi pisanu pripremu za izvođenje nastavnoga sata iz školskoga
predmeta Hrvatski jezik.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Metodičke vježbe Konzultacije Samostalni
rad u vježbaonici
x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski
rad Ostalo
x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA
MAX BROJ
BODOVA
Pohađanje nastave (sudjelovanje u metodičkim vježbama)
0,5 -
Praktični rad Izvedba nastavnoga sata iz školskoga predmeta Hrvatski jezik Pisana priprema Metodički osvrti
1,5
35
35
30
UKUPNO 2 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI
STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100
ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9
ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9
ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9
ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9
ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9
ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9
ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Udžbenici i priručnici za učitelje za nastavu hrvatskoga jezika, jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture u osnovnoj i srednjoj školi.
IZBORNA LITERATURA
Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature navedene za potrebe metodičkih kolegija (Metodika jezičnoga odgoja i obrazovanja, Metodika književnoga odgoja i obrazovanja i Uvod u poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti). Preporučuju se sadržaji relevantni za pripremu nastavnoga sata iz literature supstratnih disciplina.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Student je obvezan prisustvovati svim dogovorenim satima i konzultacijama u školama vježbaonicama. Tijekom boravka u školama vježbaonicama student bilježi važne pojedinosti o svim sastavnicama školske i nastavne prakse u koju je uključen.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Vježbe u vježbaonici Elektronička pošta Mrežne stranice
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tijekom vježbi, u vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Nastavnu jedinicu prema svome izvedbenome programu a u skladu s utvrđenim terminima određuje učitelj/profesor mentor. Student uz pomoć učitelja/profesora mentora i sveučilišnoga nastavnika, asistenta (vanjskoga suradnika kojemu je povjerena nastava) priprema nastavni sat. Svoju pripremu student izlaže usmeno na konzultacijama uz potrebni pisani sadržaj (ustroj sata, plan ploče, metodički instrumentarij, nastavne listiće i sl.). Opširnu pisanu pripremu student predaje sveučilišnome nastavniku, asistentu (vanjskome suradniku kojemu je povjerena nastava), i to najkasnije tjedan dana nakon održanoga sata. Student je obvezan pridržavati se dogovorenih termina za izvođenje nastavnih sati u osnovnoj i srednjoj školi, te dogovorenih termina za konzultacije s mentorima i sa sveučilišnim nastavnikom.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski 11. i 25. 2. u 12 (U)
Proljetni izvanredni 8. 4. u 12 (U)
Ljetni 17. 6. i 1. 7. u 12 (U)
Jesenski izvanredni 4. i 11. 9. u 12 (U)
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM Hospitacije započinju u ožujku 2015. godine. Nakon hospitacija slijede pojedinačne metodičke vježbe studenata
NAPOMENA: ZBOG PREGOVORA SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA I MENTORIMA NIJE JOŠ MOGUĆE PRECIZIRATI RASPORED HOSPITACIJA I PREDVIĐENIH METODIČKIH VJEŽBI.
METODIČKI PRAKTIKUM ODRŽAVAT ĆE SE SVAKOG PETKA U VRIJEME DOGOVORENO SA ŠKOLAMA VJEŽBAONICAMA. DIO ĆE SE METODIČKIH VJEŽBI OSTVARIVATI NA FAKULTETU. NASTAVU ĆE IZVODITI ASISTENT, VANJSKI SURADNIK KOJEMU JE POVJERENA NASTAVA.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorija književnosti u nastavi književnosti
Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti – nastavnički modul
Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak 12.15-14:00, dv. 601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da Nositelj kolegija doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović
Kabinet F-714 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 10.00-12.00 sati
Telefon 051/265-675 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju - Kabinet -
Vrijeme za konzultacije - Telefon -
e-mail -
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Pripremiti studenta za proces poučavanja učenika osnovnim pojmovima iz teorije književnosti u srednjoškolskoj nastavi književnosti. Studenta se uvodi u načine i metode poučavanja književnoteorijskih pojmova i njihovu primjenu na sve književne rodove i vrste.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon odslušanoga predmeta i ostvarenih obveza student će moći: 1. opisati i objasniti pojmovni sustav teorije književnost; 2. opisati i objasniti složenost poučavanja književnoteorijskih pojmova u nastavi o književnosti; 3. primijeniti metode poučavanja književnoteorijskih pojmova u nastavi; 4. razumjeti suodnos između teorijskoga pristupa književnom djelu i doživljaja književnoga djela; 5. primijeniti književnoteorijske pojmove na književno djelo; 6. pripremiti književno djelo za književnoteorijsku analizu; 7. pripremiti učenike da doživljajni odnos prema književnom djelu povežu s književnoteorijskim pojmovima.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 40 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 3 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Krešimir Bagić, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga Zagreb, 2012. 2. Dubravka Bouša-Slabinac, Priručnik za interpretaciju književnog djela: teorija književnosti (lirski, epski, dramski i
diskurzivni rod): teorija pisanja, Školska knjiga, Zagreb, 2009. 3. Zvonimir Diklić, Književnoznanstveni i metodički putokazi nastavi književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2009 4. Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
IZBORNA LITERATURA
1. Leopoldina Veronika Banaš, Estetska komunikacija s književnoumjetničkim tekstom, Školske novine, Zagreb, 1991.
2. Marijana Češi, Mirela Barbaroša-Šikić (ur.), Jezik, književnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika: suvremeni pristupi poučavanju u osnovnim i srednjim školama, Naklada Slap i Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Jastrebarsko, 2008.
3. Zvonimir Diklić, Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti: metodički aspekti, Školska knjiga, Zagreb 1989. 4. Zvonimir Diklić, Osnove teorije i nastavne interpretacije lirske poezije, Školske novine, Zagreb, 2009. 5. Milivoj Solar, „Svrha nastave književnosti“, u: Kako predavati književnost: teorijske osnove nastave (prir.
Aleksandar Jovanović), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1984., str. 56-61. 6. Zdenko Škreb, „Pitanje nastave književnosti“, u: Kako predavati književnost: teorijske osnove nastave (prir.
Aleksandar Jovanović), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1984., str. 20-28. 7. Vlado Pandžić, Putovima školske recepcije književnosti, Profil, Zagreb, 2001. 8. Grigor Vitez, „Djetinjstvo i poezija“, Umjetnost i dijete, br. 3, II, 1969, Zagreb
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
• Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
• U vrijeme konzultacija. • Elektronska pošta. • Web stranice Fakulteta.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
• Na nastavi i u vrijeme konzultacija. • Elektronskom poštom.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) : • Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena kolokvija. Kriterij za dobivanje bodova je 50 posto
točno riješenih zadataka. Na prvom se kolokviju može ostvariti maksimalno 40 bodova. Ispit se sastoji od 4 zadatka esejskoga tipa. Drugi se kolokvij sastoji od tri zadatka i može se ostvariti maksimalno 30 bodova. U sadržaj oba kolokvija ulazi literatura koja se obrađuje u seminarskom dijelu nastave kolegija.
Napomena: Kolokviji se polažu tokom travnja i svibnja. Završni ispit:
• Završni ispit je pismeni. • Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje
50% ocjene. • Završni se ispit sastoji od tri zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno dobiti 30 bodova.
Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 19. 6. i 3. 7. u 9 (P)
Jesenski izvanredni
4. i 11. 9. u 9 (P)
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
10. 3. Doživljaj književnog djela i teorija književnosti. Psihološki i spoznajni učinak književnosti I
17. 3. Doživljaj književnog djela i teorija književnosti. Psihološki i spoznajni učinak književnosti II
24. 3. Igra, imaginacija i estetski odgoj
31. 3. Poučavanje književnih rodova, književne vrste, klasifikacija unutar vrsta. Složenost pojma
7. 4. Poučavanje književne epohe, razdoblja i pravaca. Složenost pojma
14. 4. Poučavanje razlike između jezične i književne strukture
21. 4. Kontinuirana provjera znanja I
28. 4. Poučavanje stilskih figura I
5. 5. Poučavanje stilskih figura II
12. 5. Poučavanje osnovnih pojmovi teorije pripovijedanja: motiv, tema, ideja, pripovjedač, priča, fabula, siže, stil
19. 5. Primjena načela teksta u obradbi književnoteorijskih pojmova
26. 5. Kontinuirana provjera znanja II
2. 6. Uvođenje i položaj književnoteorijskih pojmova u strukturi nastavnoga sata obrade književnoga djela: književnoteorijski pojam u fazi motivacije za recepciju književnoga teksta, zadaci koji se odnose na analizu književnoga djela. Zadatci u vezi s književnoteorijskim pojmovima u sintezi sata.
9. 6. Ispitivanje i vrednovanje usvojenih književnoteorijskih pojmova: izrada zadataka objektivnoga tipa, izrada zadataka esejskoga tipa, izrada zadataka rješavanja problema.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija Njegovanje kulturne baštine: izrada školskih dijalekatnih rječnika
Studij Diplomski HJK1 Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak 9.15-11.00, dv. 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Silvana Vranić
Kabinet 706 Vrijeme za konzultacije Utorak 11,00-12,30
Telefon 265-682 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Mirjana Crnić Novosel, prof. Kabinet 614
Vrijeme za konzultacije utorak 12,30-14,00 Telefon 265-787
e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
• U predavanjima se studenti upoznaju s važnim teorijskim leksikografskim pitanjima: položajem školskih dijalekatnih rječnika u leksikografskoj klasifikaciji, vrstama takvih rječnika, načelima i mogućim pristupima u analizi dijalekatnih leksikografskih djela i u izradbi samostalnih i aneksnih rječnika u hrvatskoj dijalektologiji, odnosno s načinom prikupljanja leksičke građe, izvorima korpusa, obradbom građe, organizacijom natukničkog članka i temeljnim pojmovima, primjerice: glava članka, tijelo članka, leksikografska definicija, prijevodni ekvivalenti.
• Na seminarima se izrađuju upitnici za istraživanje pojedinih leksičkih činjenica, određenih semantičkih polja prema uzoru na upitnike za postojeće atlase, kao i nacrti obradbe građe, analizira se organizacija natukničkog članka odabranih dijalekatnih rječnika, uporaba ekvivalenta hrvatskoga standardnog jezika, rečenične potvrde natuknica, razlike u obradbi rječnika jednoga govora i više mjesnih govora. Nakon provedena istraživanja provjerava se obradba podataka. Uz obradbu leksikoloških podataka dobivenih vlastitim istraživanjem studenti se mogu odlučiti za ekscerpiranje, analizu i obradbu građe iz postojećih dijalektoloških opisa, ogleda govora ili dijalekatnih rječnika.
• Studenti se poučavaju u određivanju istraživačkih zadataka učenicima u sastavljanju školskih rječnika u okviru dijalektoloških izvannastavnih aktivnosti. Upućuje ih se na primjenu rječničkoga fonda u nastavi hrvatskoga jezika na satovima kojima se promiče načelo zavičajnosti i njeguje kulturna baštine te u okviru izvannastavnih aktivnosti (literarne, recitatorske, dramske družine itd.).
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
• razvijen senzibilitet za njegovanje kulturne baštine i promicanje načela zavičajnosti, a time i multikulturalnosti (bogatstvo supkultura Hrvatske – razlikuju se dijalektološkim kriterijima, kroz zavičajni jezik čuvaju i običaje i ostale vidove kulturne baštine)
• razvijen interes i svijest o potrebi prikupljanja i obradbi leksikografske građe zavičajnoga jezika u izvannastavnim aktivnostima
• objasniti važnost prikupljanja rječničkoga fonda zavičajnoga jezika kao dijela kulturne baštine
• objasniti ulogu zavičajnoga jezika u komunikacijskoj kompetenciji učenika • objasniti ulogu zavičajnoga jezika, pa tako i rječnika pojedinoga idioma, u očuvanju i
prenošenju kulturne tradicije • objasniti vrijednost izrade rječnika u komunikacijskoj kompetenciji učenika – razlikovanje
zavičajnoga idioma od standardnoga jezika • opisati i objasniti vrijednost prikupljenoga rječničkoga fonda u jezičnom izražavanju učenika
u osnovnoj i srednjoj školi (primjenu rječničkoga fonda u nastavi hrvatskoga jezika na satovima kojima se promiče načelo zavičajnosti i njeguje kulturna baština te u okviru izvannastavnih aktivnosti: literarne, recitatorske, dramske družine itd.).
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad OstaloX Multimedija i Internet X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 - Međuispit 0,5 20Istraživanje (s rezultatima prezentiranim u pisanom obliku)
1,5 80
ZAVRŠNI ISPIT - UKUPNO 3 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (prema prikazu ispod ovog teksta).
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Lisac, J., Leksičke značajke čakavskih dijalekata, Hrvatski dijalekti i jezična povijest, 1996, str. 43-64.
Lukežić, I., Teorijske i metodološke postavke za izradbu rječnika grobničkog govora, Grobnički zbornik, 3, 1994, str. 64-70.
Lukežić, I., S. Zubčić, Grobnički govor 20. st., Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, Grobnik, 2007.
Menac-Mihalić, M., Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Školska knjiga, Zagreb, 2005.
Moguš, M., Nacrt za rječnik čakavskoga narječja, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 1, 1985, str. 319-336.
Šojat, A., Zasade rječnika hrvatskih kajkavskih govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 1, 1985, str. 337-361.
Vulić, S., O rječnicima izvornih čakavskih govora, Rječnik i društvo – Zbornik radova sa znanstvenog skupa o leksikografiji i leksikologiji održanog 11-13. X. 1989, str. 337-361.
Vulić, S., Struktura rječničkoga članka u rječnicima izvornih čakavskih govora, Filologija, 22-23, 1994., str. 185-191. IZBORNA LITERATURA
Maresić, J., Mali frazeološki rječnik govora Podravskih Sesveta, Podravski zbornik / Muzej grada Koprivnice, 21, 1995, str. 219-236.
Maresić, J. – Menac-Mihalić, M., Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008. Menac-Mihalić, Mira – Menac, Antica, Frazeologija splitskoga govora s rječnicima, Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2011. Izbor samostalnih dijalekatnih rječnika (izbor će drugih samostalnih i aneksnih rječnika ovisiti o odabranoj temi istraživanja): Dulčić, J. i P., Rječnik bruškoga govora, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, 2, 1985. Hraste, M. – Šimunović, P., Čakavisch-deutsches Lexikon, Teil I, Köln – Beč, 1979. Jurišić, B., Rječnik govora otoka Vrgade, Zagreb 1973. Kustić, N., Cakavski govor grada Paga s rječnikom, Zagreb 2002. Lipljin, T., Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora, Varaždin 2002. Moguš, M., Senjski rječnik, Zagreb – Senj 2002. Večenaj, I. – Lončarić, M., Rječnik Gole, Zagreb 1997.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
• Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati.
• Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati 15 dana prije završetka nastave.
• U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
• Web stranice Fakulteta • e-pošta
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
• u vrijeme konzultacija
• e-pošta
NAČIN POLAGANJA ISPITA
1. Međuispit Studenti su obavezni tijekom semestra položiti pismeni međuispit koji se sastoji od 20 pitanja u obliku zaokruživanja točnoga odgovora, dopisivanja i sl., a provjerava se definiranje leksikoloških i leksikografskih pojmova. Minimalan se broj ocjenskih bodova (12) stječe sa 60% ukupno točno riješenih zadataka (12). Nakon toga svaki točan odgovor donosi jedan bod. Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na kolokviju u redovitom terminu ostvarili 4 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu.
Napomena: Međuispit se polaže sredinom travnja. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u prvom tjednu svibnja 2015. 2. Istraživački rad Istraživanje studenta podrazumijeva izradbu upitnika za istraživanje pojedinih leksičkih činjenica i određenih semantičkih polja prema uzoru na upitnike za postojeće atlase, kao i nacrta obradbe građe. Nakon provedena istraživanja provjerava se obradba podataka. Uz obradbu leksikoloških podataka dobivenih vlastitim istraživanjem studenti se mogu odlučiti za ekscerpiranje, analizu i obradbu građe iz postojećih dijalektoloških opisa, ogleda govora ili dijalekatnih rječnika. Rezultati istraživačkoga rada moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije 15 dana prije no što student pristupi završnom ispitu (neće se prihvaćati radnje poslane jedino mejlom). Studenti trebaju zadržati kopiju rada do upisa završne ocjene. U radu valja pravilno citirati i navoditi literaturu. Valja obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Bodove za istraživačke radove (maksimalno 80) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način: Izvrstan (5) – 80 bodova Vrlo dobar (4) – 65 bodova Dobar (3) – 50 bodova Dovoljan (2) – 38 bodova KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je položenoga kolokvija i provedena istraživanja (izrađenoga modela za terenska istraživanja pojedinih leksičkih činjenica i semantičkih polja i izrađenoga modela za obradbu prikupljenoga materijala te rezultata istraživačkoga rada u pisanu obliku). Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:
• A - 90 - 100% ocjenskih bodova • B - 80 - 89,9% ocjenskih bodova • C - 70 - 79,9% ocjenskih bodova • D - 60 - 69,9% ocjenskih bodova • E - 50 - 59,9% ocjenskih bodova
Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:
• izvrstan ( 5 ) – A • vrlo dobar ( 4 ) – B • dobar ( 3 ) – C • dovoljan ( 2 ) – D i E
U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 15. 6. i 29. 6. u 9,00 sati
Jesenski izvanredni 1. 9. i 8. 9. u 9,00 sati
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
10. 3. Načela dijalektološkoga istraživanja; Uloga jezika zavičajnosti u nastavi hrvatskoga jezika i u izvannastavnim aktivnostima
17. 3. Dijalekatna frazeologija; Zastupljenost i načini obradbe frazeologije u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima
24. 3. Raščlanjivanje leksika u određena semantička polja; Izradba upitnika za određivanje pojedinih semantičkih polja po uzoru na upitnike za postojeće atlase
31. 3. Asimetrični odnosi; Utvrđivanje asimetričnih odnosa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima
7. 4. Kontaktna sinonimija; Utvrđivanje sinonimije i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima
15. 4. Višeznačnost; Utvrđivanje višeznačnosti i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima
22. 4. Antonimija; Utvrđivanje antonimije i načina njena rješavanja i prikazivanja u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima
29. 4. Položaj dijalekatnih rječnika u leksikografskoj klasifikaciji; Upoznavanje s postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima
5. 5. Vrste dijalekatnih rječnika; Analiza i komentiranje pojedinih hrvatskih dijalekatnih rječnika
12. 5. Načela i mogući pristupi u analizi dijalekatnih leksikografskih djela; Analiza načela i pristupa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima
19. 5. Načela i mogući pristupi u izradbi samostalnih i aneksnih rječnika u hrvatskoj dijalektologiji; Analiza načela i pristupa u postojećim hrvatskim dijalekatnim rječnicima
26. 5. Način prikupljanja leksičke građe i izvori korpusa; Izradba vlastitoga nacrta za obradbu građe
2. 6. Obradba građe, organizacija natukničkoga članka i temeljni pojmovi; Analiza organizacije rječničkoga članka odabranih dijalekatnih rječnika
9. 6. Sinteza: načela izrade školskih dijalekatnih rječnika