i

Popis pojmova:

Popis pojmova:Aafiks (eng. affix)alternacija (eng. alternation)anafora (eng. anaphor)analiza diskursa/ralamba diskursa (eng. discourse analysis)analiza razgovora/ralamba razgovora (eng. conversation analysis)analogija (eng. analogy)antropoloka lingvistika (eng. anthropological linguistics)arbitrarnost/proizvoljnost (eng. arbitrariness)argument (eng. argument)Bbiheviorizam (eng. behaviourism)broj (eng. number)broj jezika (eng. number of languages)crnaki engleski (eng. Black English)Ddano/novo (eng. given/new)deiktika kategorija (eng. deictic category)denotacija (eng. denotation)derivacija (eng. derivation 2)Dodatna literatura: Brown and Miller 1991: 15. poglavlje; Katamba,1994: 4. poglavlje.determinatori, odrednici (eng. determiner)diglosija (eng. diglossia)dijakronija (eng. diachrony)disleksija (eng. dyslexia)dobra oblikovanost (eng. well-formedness)dogovorni sustav biljeenja pravila (eng. notational convention)dopuna/komplement (eng. complement)doseljeniki jezik/imigrantski jezik (eng. immigrant language)drutvena povijest jezika (eng. social history of language)drutveno raslojavanje jezika (eng. social stratification of language)dubinska struktura (eng. deep structure)dvojezinost, bilingvizam (eng. bilingualism)dvojnost uzorkovanja (eng. duality of patterning)Dodatna literatura: Ani i Sili 2001: 13.eksperimentalni pristup (eng. experimental approach)elipsa/eliptina ili krnja reenica (eng. ellipsis)etimologija (eng. etymology)etnografija govora (eng. ethnography of speaking)Ffilologija (eng. philology)filozofija jezika (eng. philosophy of language)finitni/sprezivi/lini oblik (eng. finite)fleksija (eng. inflection)fokus/isticanje (eng. focus)fonacijski tip (eng. phonation type)fonem (eng. phoneme)fonetika (eng. phonetics)fonologija (eng. phonology)fonotaktika (eng. phonotactics)frazem (eng. idiom)funkcije jezika (eng. functions of language)funkcionalizam (eng. functionalism)Ggenerativna gramatika (eng. generative grammar)genetska pretpostavka o jeziku (eng. genetic hypothesis of language)genetski odnos (eng. genetic relationship)glagoli (eng. verb)glagolska skupina (eng. verb phrase)glas (eng. speech sound)glava (eng. head)govor (eng. speech)govor skrbnika (eng. caregiver speech)govorni in (eng. speech act)govorni dogaaj (eng. speech event)govorni trakt/govorni organi (eng. vocal tract)govornitvo (eng. oracy)grafem/slovo (eng. grapheme)gramatika kategorija (eng. grammatical category)gramatiki odnosi (eng. grammatical relation)gramatika (eng. grammar)gramatika fraznih struktura (eng. phrase-structure grammar)Iikoninost (eng. iconicity)ime (eng. name)imenice (eng. noun)imenska skupina (eng. noun phrase)implikacija (eng. entailment)indoeuropska jezina porodica (eng. Indo-European)intertekstualnost (eng. intertextuality)intonacija (eng. intonation)intuicija (eng. intuition)izgovor (eng. accent)izjava/izriaj (eng. utterance)izvoenje/derivacija (eng. derivation1)Jjezina autonomija (eng. autonomy of language)jezina mo (eng. language faculty)jezina nesposobnost (eng. language disability)jezina podruja (eng. language areas)jezina porodica (eng. language family)jezina promjena (eng. language change)jezina sposobnost (eng. competence)jezina zajednica (eng. speech community)jezini dodir (eng. language contact)jezini instinkt (eng. language instinct)jezini mitovi (eng. language myths)jezini znak (eng. linguistic sign)jezino planiranje (eng. language planning)jezino podruje, jezina area (eng. linguistic area)jezik (eng. language)jezik i etninost (eng. language and ethnicity)jezik i ideologija (eng. language and ideology)jezik i mo (eng. language and power)jezik i osobnost (eng. language and identity)jezik u uporabi (eng. language in use)Kkognitivna lingvistika (eng. cognitive linguistics)Kognitivna lingvistika jo je uvijek u povojima, ali postaje sve vaniji dio lingvistike.kognitivna znanost (eng. cognitive science)koherencija (eng. coherence)kohezija (eng. cohesion)kolokvijalni govor (eng. colloquial speech)komponentna analiza/komponentna ralamba (eng. componential analysis)komunikacijska sposobnost (eng. communicative competence)konotacija (eng. connotation)koordinirana struktura (eng. coordinate structure)kopula, spona (eng. copula)korijen (eng. root)Vidjeti: morfologija, osnovakorpus (eng. corpus)kreolski (eng. creole)kvalitativni pristup (eng. qualitative approach)kvantitativni pristup (eng. quantative approach)Llangue 'jezik'leksika funkcionalna gramatika (eng. Lexical-Functional Grammar LFG)leksik (eng. lexicon)leksikografija (eng. lexicography)lice/osoba (eng. person)lingua franca (eng. lingua franca)lingvistika (eng. linguistics)logonomska pravila (eng. logonomic rules)lokalizacija (eng. localization)Mmanjinski jezik (eng. minority language)medij (eng. medium)meunarodna fonetska abeceda (eng. International Phonetic Alphabet IPA)meunarodni jezik (eng. international language)mehanizam prolaza zrane struje (eng. airstream mechanism)mentalizam (eng. mentalism)metafora (eng. metaphor)metajezik (eng. metalanguage)minimalni par (eng. minimal pair)mjesto izgovora (eng. place of articulation)modalnost (eng. modality)modifikatori (eng. modifier)modularnost (eng. modularity)morfem (eng. morpheme)morfologija (eng. morphology)mrtvi jezik (eng. dead language)Nnacionalni jezik, dravni jezik (eng. national language)naelo suradnje (eng. cooperative principle)nain (eng. mood)nain izgovora (eng. manner of articulation)nain pisanja, slovkanje (eng. spelling)nadzor, kontrola (eng. control)naglasak (eng. stress)neovisnost o poticaju (eng. stimulus-freedom)neurolingvistika (eng. neurolinguistics)neutralizacija/glasovno jednaenje (eng. neutralization)neverbalna komunikacija (eng. non-verbal communication)nominalizacija, poimenienje (eng. nominalization)Oobiljeenost (eng. markedness)oblikovne znaajke (eng. design features)obradba jezika (eng. language processing)obradba prirodnih jezika (eng. natural-language processing NLP)odsjeak, segment (eng. segment)ogranienje odabira (eng. selection restriction)onomastika (eng. onomastics)onomjesnost/drugomjesnost (eng. displacement)osnova (eng. stem)osnovni red rijei (eng. basic word order)otvorenost (eng. open-endedness)ovisnost (eng. dependency)ovisnost o strukturi (eng. structure-dependence)Ppade (eng. case, lat. casus)paradigma (eng. paradigm)paradigmatski odnos (eng. paradigmatic relation)parajezik (eng. paralanguage)parole 'govor'performativ (eng. performative)pidin (eng. pidgin)pismenost (eng. literacy)plodnost/produktivnost (eng. productivity)podizanje (eng. raising)podreivanje, subordinacija (eng. subordination)podrijetlo i razvoj jezika (eng. origin and evolution of language)pomicanje (eng. movement)pomoni glagol, sponski glagol (eng. auxiliary)ponavljanje/rekurzija (eng. recursion)poredbena rekonstrukcija (eng. comparative reconstruction)posuenica (eng. loan word)potkategorizacija (eng. subcategorization)povijesna lingvistika (eng. historical linguistics)povrinska struktura (eng. surface structure)pragmatika (eng. pragmatics)prajezik (eng. proto-language)pravilo (eng. rule)pravopis, ortografija (eng. orthography)praznina (eng. gap)predikat, podmet (eng. predicate)preskriptivizam (eng. prescriptivism)pretpostavka (eng. presupposition)pretpostavka o bioprogramu (eng. bioprogram hypothesis)pretpostavka o jezinoj relativnosti (eng. linguistic relativity hypothesis)pretpostavka o kritinome razdoblju (eng. critical period hypothesis)pretpostavka o manjkavosti (eng. deficit hypothesis)pretpostavka o prajeziku (eng. protolanguage hypothesis)pretpostavka o uroenosti (eng. innateness hypothesis)preuzimanje (govorne) uloge (eng. turn-taking)pria/naracija (eng. narrative)pridjevi/adjektivi (eng. adjective)prijedlozi/prepozicije (eng. preposition)prijelaznost/tranzitivnost (eng. transitivity)prilozi/adverbi (eng. adverb)primijenjena lingvistika (eng. applied linguistics)prirodni jezik (eng. natural language)prirodni razred (eng. natural class)pristojnost (eng. politeness)prividno vrijeme (eng. apparent time)promjena kda (eng. code-switching)prozodija (eng. prosody)psiholingvistika (eng. psycholinguistics)puka lingvistika (eng. folk linguistics)purizam (eng. purism)Rraunalna lingvistika (eng. computational linguistics)razdioba/distribucija (eng. distribution)razgovorna implikatura (eng. conversational implicature)razlikovna obiljeja (eng. distinctive feature)reenica (eng. sentence)referencija (eng. reference)rekonstrukcija (eng. reconstruction)rije (eng. word)rod (eng. gender)rodbinski nazivi (eng. kinship terms)Ssamoglasnik/otvornik/vokal (eng. vowel)sandhi (eng. sandhi)sastavnika struktura (eng. constituent structure)Saussureov paradoks (eng. Saussurean paradox)semantika uloga (eng. semantic role)semantika (eng. semantics)semiotika (eng. semiotics)simboliki sustav (eng. symbolic system)sinkronija (eng. synchrony)sintagmatski odnos (eng. syntagmatic relation)sintaksa (eng. syntax)sintaktika kategorija (eng. syntactic category)skupina/fraza (eng. phrase)slog (eng. syllable)slubeni jezik (eng. official language)smisao (eng. sense)smrt jezika (eng. language death)sociolingvistika (eng. sociolinguistics)spolne razlike u jeziku (eng. sex differences in language)spolno oznaeni jezik (eng. sexist language)sronost/kongruencija/slaganje (eng. agreement)stablo (eng. tree)standardni jezik (eng. standard language)stanje (eng. voice)stilistika (eng. stylistics)struktura (eng. structure)strukturalizam (eng. structuralism)suglasnik/konsonant (eng. consonant)suprasegmentna obiljeja/iznadodsjena obiljeja (eng. suprasegmental)sureenica (eng. clause)sustav (eng. system)sustav pisanja (eng. writing system)sustav pravopisnih znakova/interpunkcija (eng. punctuation)sustavna podudarnost (eng. systematic correspondence)sustavska lingvistika (eng. Systemic Linguistics)Ttekst (eng. text)tekstna lingvistika (eng. text linguistics)tekstualnost (eng. textuality)tema (eng. topic)teorija upravljanja i vezanja (eng. Government-and-Binding Theory)tipologija (eng. typology)tonski jezik (eng. tone language)tradicionalna gramatika (eng. traditional grammar)transformacijska gramatika (eng. transformational grammar)transkripcija(eng. transcription)tvorba rijei (eng. word-formation)Uumjetni jezik (eng. artificial language)univerzalije (eng. universal)univerzalna gramatika (eng. universal grammar)unutranja rekonstrukcija (eng. internal reconstruction)uporaba (eng. performance)uporabne navike (eng. usage)upravljanje/rekcija, (eng. government)ureaj za jezino usvajanje (eng. language acquisition device)usvajanje jezika (eng. language acquisition)Vvarijacija (eng. variation)vernakular, narodni jezik (eng. vernacular)veznici (eng. conjunction)vid/aspekt (eng. aspect)vieznanost (eng. ambiguity)vrijeme (eng. tense)vrste rijei (eng. part of speech, lat. pars orationis)Zzamjedbena strategija (eng. perceptual strategy)zamjenice (eng. pronoun)znaenje (eng. meaning)znaenjski odnos (eng. sense relation)znakovni jezik (eng. sign language)znanje o jeziku (eng. knowledge about language KAL)zvunost (eng. voicing)zvukovni simbolizam (eng. sound symbolism)anr (eng. genre)argon (eng. slang)ivotinjska komunikacija (eng. animal communication)POPIS ENGLESKIH NAZIVA I NJIHOVIH HRVATSKIH ISTOVRIJEDNICAABCDEFGHNOPQRUVWLITERATURAKAZALO

A

afazija XE "afazija" \b (eng. aphasia)

Poremeaj u govoru koji nastaje zbog oteenja mozga. Tonije, oteenje jezinih sposobnosti valjalo bi nazivati disfazija XE "disfazija" \t "vidjeti: afazija" (to znai 'poremeeni govor'), a rije afazija (to znai 'odsutnost govora') upotrebljavati za sluajeve u kojima su bolesnikove jezine sposobnosti potpuno unitene. Ipak, u praksi se oba naziva upotrebljavaju kao sinonimi, a najjai i najtei sluajevi oznauju se kao globalna afazija XE "globalna afazija" .

Ve se odavno zna da oteenje glave moe uzrokovati mnoge jezine smetnje. Meutim, znanstvenici su taj problem poeli sustavno istraivati tek sredinom devetnaestog stoljea prouavajui simptome pacijenata s oteenjima mozga te, nakon smrti pacijenta, provoenjem autopsija kojima su se utvrivala oteena modana podruja. Francuski je kirurg Paul Broca XE "Broca, Paul" otkrio da oteenje odreenoga podruja mozga gotovo po pravilu uzrokuje afaziju s oteanim, isprekidanim govorom i gotovo potpunom odsutnou gramatike; danas se to podruje naziva Brocino podruje XE "Brocino podruje" , a uz njega se vee Brocina afazija XE "Brocina afazija" . Nekoliko godina poslije, njemaki neurolog Carl Wernicke XE "Wernicke, Carl" identificirao je drugo podruje mozga oteenjem kojega se dosljedno stvara drukija vrsta afazije popraena tenim ali besmislenim govorom i velikim tekoama u razumijevanju; danas govorimo o Wernickeovu podruju XE "Wernickeovo podruje" i Wernickeovoj afaziji. Brocino i Wernickeovo podruje smatraju se najvanijim jezinim podrujima XE "jezina podruja" u mozgu, od kojih svako ima osobitu jezinu funkciju.U praksi nijedan pacijent ne zadobiva oteenje iskljuivo jednoga podruja mozga, pa svaki pacijent pokazuje neto drukije simptome. Sloenost afazije prilino je obeshrabrila daljnja istraivanja tijekom veega dijela dvadesetog stoljea. Ipak, sredinom tog stoljea ameriki neurolog Norman Geschwind XE "Geschwind, Norman" obnovio je zanimanje za tu temu, potvrdivi postojanje razliitih jezinih podruja u mozgu i stvorivi razredbu afazija koja je i danas vie-manje u uporabi. Na primjer, Brocova i Wernickeova podruja povezana su snopom vlakana nazvanih arcuate fasciculus XE "arcuate fasciculus" , a njihovim oteenjem nastaje trea vrsta afazije, provodna afazija XE "provodna afazija" (eng. conduction aphasia) sa svojim osobitim simptomima.

Nedavno je otkriveno da oteenje mozga utjee na korisnike znakovnog jezika jednako kao to utjee na korisnike govornih jezika. To je potvrda da ozljeda mozga oteuje jezik XE "jezik" , a ne samo sposobnost govora ili opaanja govora. Vano je razlikovati afaziju od govornih mana XE "govorna mana" (eng. speech defects), koje nastaju samo zbog oteenja ivaca ili miia koji upravljaju govornim organima i ne utjeu na samu jezinu mo.

Vidjeti: jezina nesposobnost, jezina podruja, neurolingvistika

Dodatna literatura: Crystal 1997a: 46. poglavlje; Malmkjr 1991: 16-20; O'Grady et al. 1996: 10. poglavlje [11. poglavlje u amerikome izdanju]

afiks XE "afiks" \b (eng. affix)

Gramatiki element koji sam za sebe ne moe tvoriti rije. Veina svjetskih jezika (ali ne svi) ima gramatike afikse koji imaju razliite funkcije.

U hrvatskome postoji velik broj afikasa. Imenice, poput more, u sklonidbi domeu imenskoj osnovi XE "osnova" afikse, tvorei oblike mor-e, mor-a, mor-u, mor-em, mor-ima itd. Pridjevi se od imenica mogu tvoriti s pomou razliitih afikasa, npr. -ski (morski); nadalje se mogu stupnjevati domeui afikse -ji (ljud-ski-ji), te naj- (naj-ljud-ski-ji) itd. Mogue je isto tako od pridjeva afiksima tvoriti imenice (kriv-ac) ili priloge (lijep-o). Kod glagola se takoer pojavljuju mnogi afiksi, kako pri glagolskom sprezanju XE "sprezanje" (pi-em, pi-e, pi-e itd.), tako i pri tvorbi XE "tvorba rijei" (kri-ati, bijel-iti, laj-ati, raz-grani-avati). U hrvatskoj gramatikoj tradiciji naziv afiks uglavnom se odnosi na tvorbu rijei (tj. na sufikse i prefikse), a ne kao u engleskom i na morfoloke nastavke.U engleskome ima manje afikasa nego u nekim drugim jezicima (npr. u hrvatskome). Imenice imaju mnoinski afiks -s, npr. jednina je dog 'pas', a mnoina dogs 'psi'. Pridjevi imaju komparativni afiks -er i superlativni afiks -est kao u wide 'irok', wider 'iri', widest 'najiri'. Engleski glagoli imaju neto vei broj afikasa, to se moe vidjeti na primjeru glagola paint 'slikati' koji ima gramatike oblike paint-s (She paints pictures), paint-ed (She painted a picture) i istovjetni oblik paint-ed razliitog znaenja (She has painted a picture), te paint-ing (She is painting a picture). Glagolu paint 'slikati' mogu se dodati neki drugi afiksi kojima se dobiva glagol re-paint 'preslikati' ili imenice paint-er 'slikar' i paint-ing 'slika' (This is a nice painting).

Afiks koji se domee na kraj rijei, poput hrvatskoga -ski, -ati ili engleskoga -s i -ing naziva se sufiks XE "sufiks" , dok se onaj koji se predmee na poetak rijei, kao hrvatski naj-, raz- ili engleski re- naziva prefiks XE "prefiks" . Postoje i druge vrste afikasa, npr. infiks XE "infiks" i: u tagalokom XE "tagaloki" jeziku glagol sulat 'pisati' ima flektivne oblike sumulat 'napisano' i sinulat 'bilo je napisano' s infiksima -um- i -in- umetnutima u sredinu glagolskoga korijena XE "korijen" . Postoje takoer superfiksi XE "superfiks" , koji se stavljaju 'na' rijei: engleske se imenice 'record 'snimka' i 'contest 'natjecanje' razlikuju od srodnih glagola re'cord 'snimati' i con'test 'natjecati' samo po naglasnoj strukturi.

Vidjeti: fleksija, izvoenje, morfemDodatna literatura: Bauer 1988: 3. poglavlje; Katamba 1994: 4. poglavlje; Teak i Babi 2000: 167-226; Babi 1986.alternacija XE "alternacija" \b (eng. alternation)

Mijenjanje fonetskog sastava jezinog elementa, ovisno o mjestu njegove pojave. U hrvatskome se razlikuju dvije vrste alternacije fonema. Prva su vrsta fonoloki uvjetovane alternacije XE "fonoloki uvjetovane alternacije" , ovisne o poloaju fonema u rijei, a druga morfoloki uvjetovane alternacije XE "morfoloki uvjetovane alternacije" , odreene morfolokim i tvorbenim kategorijama. Razlika je izmeu tih alternacija u tomu to su prve zadane pravilima o razdiobi fonema i obuhvaaju sav jezini materijal, dok su druge uvjetovane morfolokim i tvorbenim pravilima pa obuhvaaju samo odreene kategorije. U fonoloki uvjetovane alternacije ubrajaju se: jednaenje suglasnika po zvunosti XE "jednaenje suglasnika po zvunosti" (vrabac vrapca, alternacija b/p), jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe XE "jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe" (nositi nonja, alternacija s/), ispadanje ili gubljenje suglasnika (bez zvuka bezvuan, ne bezzvuan, alternacija z/). Od morfoloki uvjetovanih alternacija pojavljuju se: nepostojani samoglasnici XE "nepostojani samoglasnici" a i e (kos-a-c, kos--c-a, akov-e-c, akov--c-a, alternacija a/ i e/), prijeglas XE "prijeglas" (grad-ovi, ali mu-evi, alternacija o/e koja se provodi iza palatalnih suglasnika i skupova /t/, /d/), proirivanje XE "proirivanje" (brati, berem, alternacija /e), vokalizacija XE "vokalizacija" (kotao- kotla, itao-itala, alternacija l/o koja se provodi na kraju rijei ili sloga), palatalizacija XE "palatalizacija" (zrak zraan, bog boe, trbuh trbuina, stric strie, vitez vitee, alternacija k/, g/, h/, c/, z/), sibilarizacija XE "sibilarizacija" (majka majci, noga nozi, Vlah Vlasi, alternacija k/c, g/z, h/s), jotacija (vikati viem, dug dui, alternacija k/, g/ itd.), ispadanje pojedinanog suglasnika i sloga XE "ispadanje pojedinanog suglasnika i sloga" (zepsti zebem, alternacija s/ itd.), alternacije suglasnikih skupova XE "alternacije suglasnikih skupova" (drhtati drem, alternacija ht/ itd.) te alternacije refleksa jata XE "alternacije refleksa jata" u ije, je, e, i, (dijete djeteta, snijeg, snjegovi, alternacije ije/je, ije/e itd.).Neke engleske imenice koje zavravaju na suglasnik /f/ tvore svoju mnoinu sa /v/: leaf 'list', ali leaves 'listovi'; knife 'no', ali knives 'noevi'. Kaemo da takvi primjeri provode /f/ /v/ alternaciju. Mnogi (ne svi) engleski govornici provode slinu alternaciju kod imenice house (sa /s/) 'kua', izgovarajui mnoinu houses (sa /z/), iako engleski pravopisni sustav ne prikazuje jasno alternaciju.

Drukija vrsta alternacije zapaa se pri izgovoru srodnih rijei kao to su electric (zavrava na /k/) 'elektrini' i electricity (ima /s/ umjesto /k/ na istome mjestu) 'struja'.

Jo je sloenija trostruka alternacija koja se dogaa pri dodavanju engleskog nastavka za mnoinu -s. Imenica cat 'maka' ima mnoinu cats koja se izgovara sa /s/, ali dog 'pas' ima mnoinu dogs koja se izgovara sa /z/ (pravopis to ponovno ne pokazuje), a fox 'lisica' ima mnoinu foxes /ez/ s dodatnim samoglasnikom. Te su alternacije redovite i predvidive, a izbor je meu njima odreen prirodom prethodnoga glasa.

Alternacije su uobiajene u svjetskim jezicima i esto pobuuju veliko zanimanje lingvista koji nastoje stvoriti pouzdane jezine opise.

Vidjeti: sandhiDodatna literatura: Bloomfield 1933: 13. poglavlje; Hockett 1958: 33. poglavlje; Sommerstein 1977: 41-45; Bari et al. 1995: 76-91.

anafora XE "anafora" \b (eng. anaphor)

Lingvistiki element koji se tumai na temelju drugog elementa u istoj reenici ili diskursu. U reenici Suzana eli pronai posao u Parizu, ali ona najprije treba poboljati svoje znanje francuskog, rije ona oito znai Suzana. Kaemo da je rije ona anafora, a Suzana njezin antecedent XE "antecedent" . Odnos je izmeu tih dvaju elemenata anaforian XE "anaforian odnos" ili vezujui XE "vezanje" , jer je ona vezana za Suzana.

Daljnji je primjer anafore rije se u primjeru Suzana se ozlijedila (antecedent je Suzana) te skupina jedno drugo u primjeru Suzana i Marko esto viaju jedno drugo (antecedent su Suzana i Marko).

Antecedent anafore ne mora stajati u istoj reenici. U primjeru Suzana izgleda iscrpljeno. Mislim da joj treba odmor. antecedent Suzana ne nalazi se u istoj reenici kao i anafora joj koja upuuje na taj antecedent. Mogue je da anafora bude nitini element XE "nitini element" (eng. zero-element): umjesto da kaemo Suzana treba novi auto, ali ona nema novca, moemo rei Suzana treba novi auto, ali nema novca. U drugoj reenici umjesto izraene anafore ona nema niega, ali je tumaenje istovjetno. Za lingvistike potrebe, esto drugu inaicu zapisujemo simbolom (u znaenju 'nula') ili e (eng. empty 'prazno') koji stoji na odgovarajuem mjestu: Suzana treba novi auto, ali nema novca. Nitina se anafora, prikazana znakom ili e, esto naziva prazna kategorija XE "prazna kategorija" (eng. empty category).

U lingvistikim je opisima uobiajeno upotrebljavati referentne indekse XE "referentni indeksi" , najee zapisane potpisnicama, kako bi se izriito oznailo koji antecedenti pripadaju kojim anaforama. Elementi koji su suindeksirani XE "suindeksiranje" (imaju iste potpisnice) nazivaju se koreferentni XE "koreferiranje" (eng. coreferential) jer se odnose na istu stvar, dok se oni s razliitim potpisnicama odnose na razliite stvari. Tako npr., Mikei found hisi dog znai 'Mike je pronaao svojega psa', dok Mikei found hisj dog znai 'Mike je pronaao njegova (Petrova, Ivanova) psa' (u takvome sluaju kontekst koji prethodi, tj. ono to je reeno ili napisano prije te reenice, objanjava pitanje vlasnika psa).

Anafora openito, i osobito prazne kategorije uzrokom su mnogih sloenih problema u lingvistikoj analizi te su posljednjih godina predmet iscrpnih istraivanja. Teorijski su lingvisti oduevljeni naizgled sloenom prirodnom pravila koja stoje u pozadini uporabe anafora, a teoretiari gramatike esto su smatrali da je objanjavanje tih pravila iznimno vano, osobito otkad je 1960-ih godina ameriki lingvist Noam Chomsky upozorio na njih.

Funkcionalni se lingvisti takoer silno zanimaju za naine uporabe anafora pri strukturiranju diskursa, a lingvisti koji se bave lingvistikom tipologijom ili antropologijom posvetili su veliku pozornost razjanjavanju naina uporabe anafora u razliitim jezicima.

Vidjeti: praznina, zamjeniceDodatna literatura: Huddleston 1984: 7. poglavlje

analiza diskursa XE "analiza diskursa" \b /ralamba diskursa XE "ralamba diskursa" \t "vidjeti: ralamba diskursa" (eng. discourse analysis)

Poseban pristup prouavanju diskursa koji se temelji na tradicionalnim gramatikim pojmovima i nazivima. U naelu, naziv analiza diskursa moemo primijeniti na bilo kakvo istraivanje strukture diskursa, ali u praksi je ta oznaka najee rezervirana za pristup koji se temelji na dobro poznatim gramatikim pojmovima. Drugim rijeima, zagovornik analize diskursa pristupa ralambenomu zadatku s pomou gramatikih pojmova i naziva koji su bliski svakomu studentu gramatike, te pokuava utvrditi na koji su nain ti pojmovi ukljueni u strukturiranje diskursa. Analiza diskursa je, dakle, pokuaj irenja vrlo uspjenoga postupka ralambe reenine strukture na jedinice vee od reenice.Iako u praksi postoje znatna odstupanja, analiza diskursa esto zapoinje pokuajem identifikacije najmanjih diskursnih jedinica, a nastavlja se traenjem pravila koja upravljaju zdruivanjem slijeda minimalnih jedinica s pomou kojih se stvaraju dobro oblikovani diskursi. Sve to nalikuje zdruivanju manjih sintaktikih jedinica u reenice prema sintaktikim pravilima. Analiza diskursa, dakle, u jakoj je opreci s alternativnim pristupom analize razgovora XE "analiza razgovora" . Zagovornici analize diskursa prigovaraju da je analiza razgovora veinom neizravna i ad hoc, te da joj nedostaje prepoznatljiv temelj, dok sljedbenici analize razgovora zauzvrat prigovaraju da je analiza diskursa pretjerano a priori, te da pridaje veu pozornost namjerno konstruiranim nego stvarnim tekstovima.

Analiza diskursa posebno se istie od 1970-ih godina, a osobito vanu ulogu ima u Njemakoj i Nizozemskoj gdje je esto teko razluiva od tekstne lingvistike XE "tekstna lingvistika" , iako su se njome bavili i u zemljama engleskoga govornog podruja.

Vidjeti: analiza razgovora, tekstna lingvistikaDodatna literatura: Brown and Yule 1983; Carter 1997: 111-122; Levinson 1983: 286-294; McCarthy 1991; Malmkjr 1991: 100-110.

analiza razgovora XE "analiza razgovora" \b /ralamba razgovora XE "ralamba razgovora" \t "vidjeti: analiza razgovora" (eng. conversation analysis)

Naglaeno empirijski pristup ispitivanju strukture diskursa XE "diskurs" . Iako naziv analiza razgovora, koji se poeo pojavljivati 1970-ih godina, zvui prilino samorazumljivo, upotrebljava se na dva naina. Neki ga upotrebljavaju u irem smislu, imajui pritom na umu sve mogue pristupe prouavanju strukture razgovora. Naziv se, pak, u uemu smislu upotrebljava kako bi oznaio odreeni nain prouavanja razgovora: tonije, pristup koji odbacuje uporabu tradicionalnih i opih gramatikih pojmova i naziva, a umjesto toga pokuava sagledati naela razgovora promatrajui govornike, istraujui o emu i kako razgovaraju, dok se potrebni pojmovi i nazivlje izvode iskljuivo iz takva promatranja. Vodea linost u razvoju toga pristupa bio je ameriki sociolog Harvey Sacks XE "Sacks, Harvey" .Pristup je osobito blizak openitomu pristupu prouavanju drutvenih znanosti, zvanim etnometodologija XE "etnometodologija" , iji zagovornici tvrde da su pravi predmet drutvenih prouavanja upravo vjetine koje lanovi kojega drutva upotrebljavaju za tumaenje svijeta i djelovanje u njemu. U praksi to znai to manje teoretiziranja, uz naglasak na sirove podatke i uzorke koji proizlaze iz podataka. U skladu s tim, analiza razgovora u uemu smislu oito je razliita od analize diskursa XE "analiza diskursa" , koja upotrebljava poznate pojmove i nazive ope lingvistike te ispituje njihovu ulogu u diskursu, ukljuujui razgovor.

Vidjeti: analiza diskursa

Dodatna literatura: Durand 1997: 8. poglavlje; Levinson 1983: 6. poglavlje; Mey 1993: 10.-12. poglavlje; Schiffrin 1994: 7. poglavlje; Yule 1996: 8. poglavlje

analogija XE "analogija" \b (eng. analogy)

Vrsta jezine promjene XE "jezina promjena" pri kojoj se pojedini oblici mijenjaju samo zato da bi nalikovali drugim oblicima. Uobiajeni postupci jezine promjene, ukljuujui i savreno pravilne izgovorne promjene, mogu izazvati jezine nepravilnosti. Govornici katkad na to odgovaraju uklanjanjem tih nepravilnosti, ispravljajui naizgled nedosljedne oblike u sustavno pravilne; to je vrsta analogije.

Na primjer, kad se francuski XE "francuski" razvio iz latinskoga, izgovor naglaenog /a/ i nenaglaenog /a/ razvijao se razliito, ali na potpuno pravilan nain: naglaeno // postalo je dvoglas /ai/, dok je nenaglaeno /a/ ostalo /a/.

To je dovelo do naizgled nepravilnih varijacija glagolskih osnova, kao kod glagola koji znai 'voljeti'; prikazanog u sljedeoj tablici (akut oznauje mjesto latinskog naglaska):

latinski XE "latinski"

starofrancuski

suvremeni francuski

1. l. jd.

mo

aim

aime

2. l. jd.

mas

aimes

aimes

3. l. jd.

mat

aimet

aime

1. l. mn.ammusamons

aimons

2. l.mn.amtis

amez

aimez

3. l.mn.mant

aiment

aiment

Kao to se moe vidjeti, u starofrancuskome se glagolska osnova naizgled nepredvidivo kolebala izmeu aim- i am- (latinski se naglasni sustav u starofrancuskome takoer izgubio). Posljedica je toga da su govornici podvrgli oblike na am- analogiji, stvarajui ujednaene oblike suvremenoga francuskoga koji su prikazani u treem stupcu (naravno, bilo je tu daljnjih promjena u izgovoru, ali one ovdje nisu vane).

Analogija moe biti znatno manje sustavna, a moe i prouzroiti promjenu pravilnih oblika u nepravilne. Mnogi nepravilni engleski glagoli pretvoreni su u pravilne glagole analogijom po nastavcima kao to je love/loved 'voljeti/volio'; primjer je work/wrought 'raditi/radio' koji je analogijom preoblikovan u work/worked.

S druge strane, u ranome modernom engleskom prolo je vrijeme od catch 'uhvatiti' pravilno glasilo catched, ali je zamijenjeno s caught, oito analogijom prema taught 'nauio'. Mnogi su Amerikanci zamijenili dive/dived 'roniti/ronio' s dive/dove analogijom prema glagolima kao to su drive/drove 'voziti/vozio'.

U hrvatskome je jeziku nominativ nokat zamijenio stariji oblik nogat po uzoru na genitiv nokta i druge padee. Mala e djeca rei moem i hoem umjesto mogu i hou po uzoru na npr. peem i orem.

Dodatna literatura: Trask 1996: 105-115; Mihaljevi 2002: 25; Matasovi 1997: 52.antropoloka lingvistika XE "antropoloka lingvistika" \b (eng. anthropological linguistics)

Prouavanje odnosa izmeu jezika i kulture. Antropolozi smatraju da je potrebno istraiti jezik prouavanog naroda, te su vrlo rano spoznali da im upravo jezici mogu pruiti vaan klju za razumijevanje kultura koje istrauju. Krajem devetnaestog stoljea antropolog Franz Boas XE "Boas, Franz" u SAD-u je pri prouavanju domorodakih amerikih kultura posvetio veliku pozornost istraivanju domorodakih amerikih jezika, pa je zahvaljujui njegovu utjecaju, kao i utjecaju njegova uenika Edwarda Sapira XE "Sapir, Edward" , amerika lingvistika veinom izrasla iz antropologije. Zbog toga su ameriki lingvisti dugo zadrali antropoloku usmjerenost, a veina je lingvista radila u antropolokim odjelima sve do sredine dvadesetog stoljea.

U Britaniji je antropolog Bronislav Malinowski XE "Malinowski, Bronislav" poetkom dvadesetog stoljea pridao veliku pozornost prouavanju jezika, a njegove su ideje uvelike utjecale na J. R. Firtha XE "Firth, J. R." koji se smatra osnivaem lingvistike u Britaniji.Ubrzani razvoj lingvistikih grana kao to su sociolingvistika, psiholingvistika i lingvistika teorija tijekom posljednjih nekoliko desetljea nije bacio u zaborav zanimanje za antropoloku lingvistiku. Ona je sada priznata kao samostalna disciplina koja se katkad naziva i lingvistika antropologija XE "lingvistika antropologija" \t "vidjeti: antropoloka lingvistika" . Antropoloki su se lingvisti uvelike bavili temama kao to su: sustav rodbinskog nazivlja, nazivi boja, metafore XE "metafora" , sustavi za dodjeljivanje imena XE "ime" ljudima i mjestima, veze izmeu jezika i mita, narodne taksonomije XE "narodna taksonomija" (sustavi za razvrstavanje ivotinja i biljaka), odnos prema prostoru i vremenu u jezicima, izraavanje spolnih razlika i drutvenih razlika u jeziku, te struktura pria XE "pria" . Antropoloke lingviste posebno zanima pretpostavka o jezinoj relativnosti.

Vidjeti: etnografija govora, kognitivna lingvistika, pretpostavka o jezinoj relativnostiDodatna literatura: Bonvillain 1993; Crystal 1997a: 2.-5. poglavlje; Duranti 1997; WA. Foley 1997; G. Palmer 1996.

arbitrarnost XE "arbitrarnost" \b /proizvoljnost (eng. arbitrariness)

Nepostojanje ovisnosti izmeu oblika rijei i njezina znaenja. Svaki jezik ima razliite rijei za oznaivanje objekta, djelatnosti i pojma o kojemu govornik eli razgovarati. Svaka rije mora biti oblikovana na pravilan nain u skladu s fonologijom XE "fonologija" odreenog jezika. Ali, u veini sluajeva, ne postoji uope nikakav razlog zato se odreeno znaenje ne bi moglo oznaiti nekim slijedom zvukova, a ne kojim drugim. U praksi je odabrani slijed odreenih zvukova u nekom jeziku posve arbitraran: svaka je mogunost valjana, sve dok se govornici slau s njom.

Govornici razliitih jezika, dakako, ine razliite odabire. Odreena se velika ivotinja s njukom na engleskome zove pig, na njemakome Schwein, na hrvatskome svinja, na francuskome cochon, na panjolskome cerdo, na velkome mochyn, na baskijskome XE "baskijski" txerri, na yimakome (jezik Nove Gvineje) numbran, i tako dalje diljem svijeta. Nijedan od tih naziva nije prikladniji od drugoga: svaki je od njih dobar sve dok o njemu postoji suglasnost govornika.

Slaganje ne treba trajati vjeno. Spomenuta se ivotinja na engleskome prije zvala swine, ali je rije izbaena iz uporabe i zamijenjena rijeju pig.

Arbitrarnost se moe dokazati i obrnutim slijedom. Mnogi jezici doputaju da neka rije ima fonetski oblik [min], ali ne postoji nikakav nain da se predvidi znaenje te rijei, ako ono uope postoji. U engleskome [min] (napisano mean) postoji kao rije s nekoliko nepovezanih znaenja: 'krt', 'okrutan', 'prosjean', 'znaiti'. Francuski mine znai 'rudnik (ugljena)'; velki min je 'rub'; irski min je 'obrok'; baskijski min je 'bol'; arapski min je 'od'. Ne postoji nita u tomu slijedu zvukova to ini jedno znaenje vjerojatnijim od drugoga.

Stvaranje univerzalnih prevodilaca XE "univerzalni prevodilac" , kakvi se mogu vidjeti u znanstveno-fantastinim filmovima, onemoguuje upravo prisutnost tako velike arbitrarnosti u jezicima. Zbog arbitrarnosti ak i najsnaniji raunalni program ne moe pogoditi znaenje rijei na koju ve prije nije naiao.

Na realistinijoj razini, ak ako ste nauili nekoliko tisua rijei baskijskoga XE "baskijski" i netko vas upozori 'uvaj se! Mogao bi tamo naii na lupua', a lupu je rije koju ne poznajete, nema nikakva naina da pogodite to bi to moglo znaiti. Zapravo, to znai 'korpion' ali je u sada izumiruemu dijalektu baskijskoga, zabiljeenomu u esnaestome stoljeu, istovjetna rije lupu znaila 'vuk'.

Arbitrarnost je u ljudskim jezicima najprisutnija (takoer i u ivotinjskoj komunikaciji XE "ivotinjska komunikacija" ), ali jezici ipak imaju i odreenu ikoninost XE "ikoninost" i sluajeve u kojima odnos izmeu oblika i znaenja nije potpuno arbitraran.

Lingvisti su odavno shvatili vanost arbitrarnosti, ali je njezinu vanost, svojim poimanjem jezinog znaka XE "jezini znak" , osobito naglasio vicarski lingvist Ferdinand de Saussure XE "Saussure, Ferdinand de" poetkom dvadesetog stoljea.

Vidjeti: ikoninost, jezini znak, opisne znaajke, zvukovni simbolizam

argument XE "argument" \b (eng. argument)

Imenska skupina XE "imenska skupina" koju zahtijeva odreeni glagol XE "glagoli" . Svaki glagol u reenici zahtijeva nekoliko imenskih skupina, da bi reenica bila gramatina. Te su imenske skupine (eng. noun phrase ili NP) njegovi argumenti, a broj imenskih skupina koje glagol zahtijeva valentnost XE "valentnost" je toga glagola. Na primjer, jednostavni neprijelazni glagoli padati i hodati jednovalentni XE "jednovalentni glagoli" su, jer trae samo jedan argument, i to subjekt, kao u Kia pada. (Reenica *Kia pada kuu negramatina je; zvjezdica upravo to i oznaava.)

Nasuprot tomu, jednostavni prijelazni glagol poput ljubiti ili lupiti dvovalentan XE "dvovalentni glagoli" je, jer zahtijeva subjekt i jo jedan objekt, kao u Suzana je poljubila Marka (*Suzana je poljubila negramatina je reenica) Ali, dvoprijelazni je glagol poput dati ili pokazati trovalentan XE "trovalentni glagoli" , jer zahtijeva subjekt i dva objekta, kao u Suzana je dala Marku dar. Glagoli u engleskome jeziku zahtijevaju obino od jednoga do tri argumenta, ali ima i glagola poput rain 'kiiti', koji ne trai i ne doputa bilo kakve argumente osim praznog subjekta it kao u reenici It's raining. To je nevalentan glagol. Nevalentni su glagoli XE "nevalentni glagoli" u hrvatskome kiiti, grmiti, sijevati itd. Osim svojih argumenata, glagol esto doputa prisutnost nekih drugih neobvezatnih skupina. To su dodaci XE "dodatak" (eng. adjuncts) koji se najee izraavaju prijedlonim skupinama XE "prijedlona skupina" odnosno prilonim skupinama XE "prilona skupina" . Na primjer, prosta reenica Suzana je poljubila Marka moe se proiriti u Suzana je poljubila Marka u vrat u kuhinji danas ujutro (ovdje se nalaze tri dodatka).

Vidjeti: gramatiki odnos, dopuna, prijelaznostB

biheviorizam XE "biheviorizam" \b (eng. behaviourism)Stajalite prema kojemu bi se psihologija trebala oslanjati samo na opaljive i mjerljive pojave. Poetkom dvadesetog stoljea psihologija se bavila prilino opskurnim i ak metafizikim pojavama, pa se biheviorizam pojavio kao zdrava reakcija na prethodno stanje. Prvi bihevioristi eljeli su ukinuti ono to su smatrali pukom spekulacijom i beskrajnom postulacijom nedokuivih pojmova, te su odluili baviti se samo onime to se moe izravno prouavati, a po mogunosti i izmjeriti. Odbacujui teret prethodnih pristupa, esto su ili tako daleko da odbacuju i apstraktne pojmove kao to su 'osjeaji', 'namjere', 'svrha', pa ak i 'miljenje'.

Biheviorizam je znatno utjevao na Leonarda Bloomfielda XE "Bloomfield, Leonard" i amerike strukturaliste XE "ameriki strukturalisti" koji su ga slijedili. Oni su takoer eljeli usmjeriti svoja istraivanja na izravno opaljivo jezino ponaanje klonei se apstraktnoga teoretiziranja.

Ameriki psiholog B. F. Skinner XE "Skinner, B. F." objavio je 1957. djelo Verbal Behavior, pokuavajui protumaiti proces usvajanja jezika XE "usvajanje jezika" iskljuivo u okvirima biheviorizma. To je najradikalniji pokuaj bavljenja jezikom u bihevioristikim teorijskim okvirima. Skinnerovu knjigu estoko je kritizirao (neki smatraju nepravedno) Noam Chomsky XE "Chomsky, Noam" , tvrdei da Skinnerov pristup ne samo da nije nita objasnio ve i ne moe objasniti ita vrijedno pozornosti.

Pravedno ili ne, pregled Noama Chomskoga uvjerio je cijeli narataj lingvista da zapravo ateorijski bihevioristiki pristup lingvistici ne prua nita. Kao plod takva stajalita lingvisti na koje je Chomsky utjecao napustili su biheviorizam i zauzvrat prihvatili mentalizam XE "mentalizam" , a lingvistika se naposljetku uklopila u granu kognitivne znanosti XE "kognitivna znanost" koja se i dalje razvija.

Nedavni su radovi o usvajanju jezika poduprli tvrdnje Noama Chomskoga, dokazujui da usvajanje prvog jezika uope nije pasivno, kako je Skinner smatrao, ve da mala djeca tijekom razvoja aktivno oblikuju svoj jezik.

Vidjeti: jezini instinkt, mentalizam, usvajanje jezika

Dodatna literatura: Malmkjr 1991: 53-57; Pinker 1994: 13. poglavlje; Trask 1995: 7. poglavlje

broj XE "broj" \b (eng. number)Gramatika kategorija XE "gramatika kategorija" koja se izravno odnosi na brojane entitete. Broj bia ili objekata esto je vaan u izlaganju, pa nam jezici obino nude bogat rjenik za neogranieno razlikovanje unutar te dimenzije: nitko, jedan, dva, tri, dvadeset i sedam, jedna polovina, 0,42, oko stotinu, neki, nekoliko, mnogi, ne vie od etiri itd. Navedene razlike nemaju nikakve veze s gramatikom. Meutim, savreno je mogue da jezik neke razlike ne sve, naravno ugradi u svoju gramatiku pa jezik koji to uini ima gramatiku kategoriju broja.

Hrvatski, poput mnogih europskih jezika, ima kategoriju broja. Osim u imenic XE "imenice" , broj se iskazuje i u pridjevskim XE "pridjevi" , zamjenikim XE "zamjenice" i glagolskim XE "glagoli" oblicima, a primjeuje se i u odnosima dijelova reenice i teksta. Primjeri: Dobra vijest daleko se uje, a loa jo dalje. Dobre vijesti daleko se uju, a loe jo dalje. Uz jedninu XE "jednina" i mnoinu XE "mnoina" , u hrvatskome postoji ostatak dvojine XE "dvojina" ili duala XE "dual" \t "vidjeti: dvojina" , koji se upotrebljava kod imenica mukog i srednjeg roda uz brojeve dva, tri, etiri, npr. jedan stup, dva (tri ili etiri) stupa, pet stupova. Gramatika jednina ne oznauje uvijek jedan predmet, ve i skup istovrsnih predmeta, npr. voe je cjelovit skup plodova voaka. Takve se imenice nazivaju zbirne imenice XE "zbirne imenice" . Imenice koje se upotrebljavaju samo u jednini nazivaju se singularia tantum XE "singularia tantum" , npr. bakar, mlijeko, dok se imenice koje se upotrebljavaju samo u mnoini nazivaju pluralia tantum XE "pluralia tantum" , npr. naoale, lea. Engleski razlikuje samo jedninu (koja oznauje jedan entitet) i mnoinu (koja oznauje dva ili vie entiteta). Stoga brojive imenice koje oznauju stvari obino imaju dva oblika; dog 'pas' / dogs 'psi', child 'dijete' / children 'djeca', cactus 'kaktus' / cacti 'kaktusi'. Nebrojive imenice imaju samo jedan oblik, najee onaj koji se gramatiki smatra jedninom: water 'voda', happiness 'srea', disgrace 'sramota', wheat 'penica' (ali oats 'zob' ima samo mnoinski oblik). Neke su rijei singularia tantum, kao furniture 'pokustvo', ili pluralia tantum, kao pants 'hlae', iako obje imenice oznauju brojive predmete.

U engleskome kategorija broja nije tono zadana kad je rije o nitici ili razlomku, pa treba proizvoljno odabrati ili jedninski ili mnoinski oblik. Na primjer, kae se nobody is ready 'nitko nije spreman' u jednini, ali se u drugim sluajevima muimo treba li rei none of the students is ready 'nitko od studenata nije spreman' ili none of the students are ready '*nitko od studenata nisu spremni'.Neki drugi jezici imaju razraeniju gramatiku kategoriju broja. U arapskome, imenica ima tri oblika: malikun 'kralj', malikani 'dva kralja', malikuna 'tri ili vie kraljeva'; drugi se oblik naziva dual. Pacifiki jezik larike ima etiri oblika za zamjenice: mane 'on' ili 'ona', matua 'njih dvojica/dvije/dvoje', matidu 'njih trojica/tri/troje', mati 'oni (za etiri ili vie)'; trei oblik naziva se trial XE "trial" ili trojina XE "trojina" \t "vidjeti: trial" . Istonoafriki jezik tigre ima drukiji sustav: frs 'konj', fras 'nekoliko konja', fresam 'konji'; drugi oblik naziva se paukal XE "paukal" ili malina XE "malina" \t "vidjeti: paukal" (lat. paucitas, paucus 'nekoliko, malo').U nekim je jezicima kategorija broja potpuno odsutna, barem to se imenica tie. Mandarinski kineski jedan je od takvih jezika. Kineska rije sh 'knjiga', kao i svaka druga imenica ima samo jedan nepromjenjivi oblik, i ne postoji nita to u kineskome odgovara hrvatskoj razlici knjiga/knjige. Kad su razlike u broju vane, one se moraju izraziti rijeima: jedna knjiga, dvije knjige, mnogo knjiga.Iako gramatikoj kategoriji dodjeljujemo naziv broj, vano je shvatiti da je gramatiki broj potpuno razliit od broja u stvarnom svijetu: on je samo (i uvijek samo nesavren) gramatiki pokuaj odraavanja razlika u stvarnom svijetu.

Dodatna literatura: Hurford 1994: 144-145; Teak i Babi, 2000: 93-94; Bari et al. 1995.broj jezika XE "broj jezika" \b (eng. number of languages)

Zbroj svih razliitih jezika koji se govore kao materinski jezici. Izbrojiti ive svjetske jezike ni u kojem sluaju nije jednostavno. Za poetak postoje, dakako, problemi nepotpunih izvjea. Sve do nedavno veliki su dijelovi planeta bili slabo istraeni pa su podaci o jezicima tih podruja bili oskudni ili nikakvi. To je osobito vrijedilo za Novu Gvineju, Australiju, jugoistonu Aziju, mnoge dijelove Afrike i, ponajprije, dolinu Amazone. Danas, zahvaljujui upornim nastojanjima stotina lingvista, podaci o broju jezika mnogo su pouzdaniji, ali, unato tomu, svako se malo otkrije dotad nepoznat jezik, npr. jedan je jezik otkriven u Brazilu 1995. godine.

Postoji, meutim, mnogo vei problem. Dobro nam poznata geopolitiko-lingvistika slika Europe, u kojoj se jedan jezik govori na veem podruju i ima prilino otre granice sa susjednim i prilino razliitim jezicima, nastala je tek nedavno, a svakako nije tipina za veinu ostatka svijeta (ak ni za sve dijelove Europe). ee nailazimo na kontinuum dijalekata XE "kontinuum dijalekata" , to znai da se, kako putujemo kojom zemljom, mjesni govor postupno mijenja, a mi naizgled promatramo samo regionalne dijalekte jednog jezika. Na veemu prostoru, ipak, vidimo da su razlike izmeu regionalnih dijalekata tako velike da govornici regionalnih inaica uope ne mogu razumjeti jedni druge. Odnosno, svi govornici mogu lako razgovarati sa svojim bliskim susjedima, ali to su govornici udaljeniji, to su i tekoe vee.

Postavljaju se, dakle, pitanja: koliko jezika ima i gdje treba povui granicu meu njima. Ne postoji opi odgovor na ta pitanja, a u praksi se lingvisti snalaze to bolje mogu. Dva lingvista, iako promatraju isti dio svijeta, nee doi do istih zakljuaka. Nadalje, kad se pojave potpuniji podaci, prije donesene odluke moraju se ponovno razmotriti, a lingvisti se ne moraju sloiti ni u tomu to e ponovno razmotriti. Stoga emo o broju jezika koji se govore na kojem podruju dobiti razliite procjene, ovisno o tome ije djelo itamo.

Ono po emu se Europa razlikuje od ostatka svijeta upravo je jaanje, u nekoliko posljednjih stoljea, nacionalnih drava sa sredinjom upravom i dobro odreenim granicama. Te politike granice nametnule su europskom kontinuumu dijalekata odreeni stupanj sreenosti. Danas jezik kojim ete govoriti uvelike ovisi o tomu s koje strane granice ivite.

To se moe pokazati na primjeru nizozemskoga XE "nizozemski" i njemakoga XE "njemaki" . Stoljeima je jedan njemaki kontinuum dijalekata prekrivao veinu sjeverne i sredinje Europe. Mjesne inaice govora s obje strane dananje nizozemsko-njemake granice nisu bile bitno razliite, ali udaljenije regionalne inaice bile su esto znatno razliite. Doista se i danas npr. dva govornika iz Berlina i Bonna mogu meusobno vrlo dobro razumjeti, ak ako se sporazumijevaju svojim mjesnim govorima. Velike su razlike, zapravo, uvijek postojale izmeu sjevera i juga: razlikovale su se Nizozemska, Belgija i sjeverna Njemaka s jedne strane i juna Njemaka, vicarska i Austrija s druge.

Danas su politike granice vrsto zacrtane, a dva govornika roena na samo nekoliko kilometara udaljenosti, ali na razliitim stranama nizozemsko-njemake granice misle da govore dva razliita jezika: nizozemski i njemaki. Sustav izobrazbe, naravno, podupire takvo stajalite: jedan ui u koli standardni nizozemski, drugi standardni njemaki. Isti standardni njemaki ue i ostali njemaki govornici stotinama kilometara junije, s neraspoznatljivo drukijim mjesnim govorom. Slubenom odlukom promatraju se samo dva jezika, a silna se regionalna varijacija preuuje.

Mjesne inaice njemakoga koje se govore u Belgiji, Luksemburgu, Alzasu, vicarskoj i Austriji takoer se do nerazumljivosti razlikuju od svih ostalih inaica, kao i jedna od druge. I opet je odluka politika. vicarci i Austrijanci odluili su da i oni govore njemakim. Luksemburani su, nakon mnogo kolebanja, zakljuili da oni ne govore njemakim i ulau mnogo napora da utvrde luksemburki XE "luksemburki" kao razliit jezik. Belgijanci su dugo ustrajali na tome da govore posebnim jezikom zvanim flamanski XE "flamanski" , ali su sada promijenili miljenje i pristali na to da govore nizozemskim meutim, mjesni su govori zapadne Belgije nerazumljivi govornicima Antwerpena ili Amsterdama. Alzaani, zbog dugotrajnih politikih sporova s Nijemcima, takoer smatraju da govore posebnim jezikom iako bi ishod vjerojatno bio potpuno drukiji da su Nijemci uspjeli u svojim opetovanim pokuajima pripajanja tog podruja.

Sline politike odluke vane su i u ostalim podrujima. Na golemim se prostorima bivega Sovjetskog Saveza govore inaice finskoga, rumunjskoga i perzijskoga, ali su ih, iz politikih razloga, sovjetske vlasti uvijek nastojale na vlastitome podruju proglasiti posebnim jezicima: karelskim, moldavskim i tadikim. Ako se, kao to je to veina lingvista i inila, slijedi sovjetsko stajalite, dobivaju se tri dodatna jezika kojih ne bi bilo da je sovjetska politika bila drukija.

Dakle, koliko ima jezika? Veina procjena govori o broju izmeu 5 000 i 6 000 jezika, ili katkad samo 4 000 ili ak 3 000. Najautoritativniji izvor, Ethnologue (Grimes, 1992), trenutano navodi neto vie od 6 500 materinskih jezika, iako je novija studija sa sjeditem u Walesu u suradnji s UNESCO-om izvijestila o zapanjujuemu broju vie od 10 000 jezika. Meutim, zbog izumiranja jezika XE "izumiranje jezika" \t "vidjeti: smrt jezika" XE "smrt jezika" taj se broj brzo smanjuje, a vie od polovice jezika moglo bi nestati unutar jednog stoljea.

Vidjeti: nacionalni jezik, smrt jezika, standardni jezik

Dodatna literatura: Crystal 1997a: 47. poglavlje; Grimes 1992; Krauss 1992; Matasovi 2001.c

crnaki engleski XE "crnaki engleski" \b (eng. Black English)Posebni varijeteti engleskoga koje upotrebljavaju mnogi izvorni govornici afrikoga ili karipskoga podrijetla. Nekoliko zemalja engleskoga govornog podruja ima mnogo crnakog stanovnitva iji preci potjeu iz Afrike ili s Kariba. Najistaknutije su zemlje meu njima Britanija i SAD. Zbog razliitih povijesnih razloga veina britanskih i amerikih crnaca govori prilino osobitim varijetetima engleskoga koji se leksikom, izgovorom, gramatikom i nainima razgovora razlikuju od ostalih engleskih varijeteta.

Ti su varijeteti, skupno nazvani crnaki engleski, katkad dobivali i odreenija imena, kao to je crnaki engleski vernakular XE "crnaki engleski vernakular" (eng. Black English Vernacular BEV) u SAD-u i crnaki britanski engleski XE "crnaki britanski engleski" (eng. Black British English BBE) u Britaniji. Poput varijeteta bilo kojeg jezika, ti crnaki varijeteti engleskoga imaju znaajke koje su esto vrlo vane za lingvistiko prouavanje: npr. mnogi crnaki varijeteti imaju posebne glagolske sustave koji ne postoje u drugim tipovima engleskog jezika. Mogue je da su odreene znaajke izrasle iz osobitosti kreolskih XE "kreolski" jezika, odnosno jezika koje su govorili preci dananjih govornika, a neke ak potjeu od osobitosti prisutnih u materinskim jezicima Afrikanaca prodanih u roblje prije mnogo vremena.

Prvotni razlog odnedavnog zanimanja za crnake varijetete nije toliko lingvistike, koliko drutvene, politike i obrazovne naravi. Naime, kao i igovornici drugih posebnih varijeteta, govornici crnakoga engleskoga smatraju svoj materinski jezik oznakom vlastitog identiteta i ponose se njime: njegovo bi se naputanje doivjelo kao in izdaje. Istodobno je neovladavanje standardnim engleskim ozbiljna prepreka za stvaranje uspjene karijere u gotovo svim zanimanjima, a uporaba crnakoga engleskoga nije omiljena meu bijelim govornicima.

Naposljetku su politiari, znanstvenici, uitelji i kolski upravitelji, crnci i bijelci, bili suoeni s tekim pitanjima u vezi s crnakim engleskim. Neki od njih zagovaraju krajnje stajalite koje ide u prilog priznavanju i pouavanju samo standardnoga engleskog, i pritom pokuavaju zatirati crnaki engleski. Veina lingvista smatra takvo stajalite nedjelotvornim i destruktivnim, te zagovara i potie dvodijalektnost XE "dvodijalektnost" : ovladavanje crnakim i standardnim engleskim.

Nedavno su brojni utjecajni komentatori, osobito iz SAD-a, snano zagovarali drugo krajnje stajalite: crnaki bi engleski, sada preimenovan u ebanovinski XE "ebanovinski" (eng. Ebonics), trebalo priznati ne samo kao jezik koji je ravnopravan standardnomu engleskom, ve i kao potpuno poseban jezik, te bi se na njemu trebalo pouavati u kolama, tovie, on bi sam trebao postati predmetom pouke. Takvu je politiku ve prihvatio (iako vjerojatno samo u manjemu opsegu) barem jedan ameriki kolski odbor.

Naravno, takvi su prijedlozi izazvali estoke rasprave koje i danas traju bez izgleda da se uskoro okonaju.

Dodatna literatura: Holmes 1992: 193-199.D

dano/novo XE "dano/novo" \b (eng. given/new)

Razvrstavanje dijelova reenice prema njihovu obavijesnomu sadraju. Veina se izjava ne izrie odvojeno od drugih izjava, ve se svaka od njih pojavljuje u kontekstu koji ukljuuje ono to je prije toga reeno i ono to je poznato, ili ono to znaju govornik i sluatelj. Posljedica je toga da esto neki dijelovi reenice slue samo za kontekstno uklapanje, dok drugi dijelovi uvode neku vrstu nove obavijesti. Stoga govorimo o razlici izmeu danoga i novoga.

Dani dio ili tema izjave sluatelju je ve poznat dio reenice, dok je novi dio glavni doprinos toj izjavi. To se moe oprimjeriti sljedeim razgovorom. Marko: Ne poznajem enu u bijeloj haljini. Suzana: O, ona je nova profesorica psihologije. Suzanin odgovor moe se razluiti na dani dio ona i novi dio je nova profesorica psihologije.

Ralambu reenica i izjava s obzirom na njihovu organizaciju i obavjesnost zapoeli su lingvisti prake kole XE "praka kola" poetkom dvadesetog stoljea, osobito eh Vilm Mathesius XE "Mathesius, Vilm" . Takav je pristup nazvan perspektiva funkcionalne reenice XE "perspektiva funkcionalne reenice" (eng. functional sentence perspective). Umjesto naziva dano i novo, Mathesius je upotrebljavao nazive tema XE "tema" (theme) i rema XE "rema" (rheme) koji se i danas upotrebljavaju u sustavskoj lingvistici XE "sustavska lingvistika" , iako u neto specijaliziranome znaenju. Drugi su lingvisti skloniji u istome znaenju upotrijebiti nazive tema XE "tema" (eng. topic) i komentar XE "komentar" (eng. comment).

Vidjeti: temaDodatna literatura: Brown and Miller 1991: 20. poglavlje; Greenbaum and Quirk 1990: 18. poglavlje; Thompson 1996: 6. poglavlje.deiktika kategorija XE "deiktika kategorija" \b (eng. deictic category)

Bilo koja gramatika kategorija XE "gramatika kategorija" koja izraava razlike u odnosu na vrijeme i mjesto govora ili razliite uloge sudionika. Rije deiksa XE "deiksa" (eng. deixis) znai 'lingvistiko oznaivanje', a deikse upotrebljavamo kad upotrebljavamo rijei kao to su ovdje, onaj, ti ili tada. U jeziku postoji vie vrsta deiksa koje razvrstavamo u nekoliko deiktikih kategorija (eng. deictic category). Deiktika je kategorija doslovno oznaivaka kategorija: ona govorniku omoguuje oznaivanje odreenih prostora, pojedinaca ili vremena. Referentne toke XE "referentne toke" (eng. reference points) uvijek su identitet govornika, vrijeme i mjesto govora. Na primjer, kategorija zvana deiksa mjesta XE "deikse mjesta" (eng. deictic position) omoguuje razlikovanje ovdje, tu i ondje ili ovaj, taj i onaj, odnosno, izraava razlike u udaljenosti od govornika. Kategorija osobe omoguuje razlikovanje izmeu govornika, oslovljenoga i svih ostalih. Kategorija vremena XE "vrijeme" omoguuje govorniku oznaivanje u vremenu: prolo vrijeme obino znai 'prije trenutka govora', budue vrijeme 'nakon trenutka govora' itd.

Jezici se mogu znatno razlikovati prema nainu izraavanja svojih deiktikih kategorija: mogu imati dvije, tri ili vie mjesnih deiksa, dvije, tri, etiri ili vie deiksa vremena (ili uope nema takve deikse) itd. U hrvatskome postoje tri mjesne deikse (ovdje, tu, ondje), tri osobe (ja, ti, on), dok u engleskome postoje samo dvije mjesne deikse (here, there), tri osobe i dva vremena. Druge gramatike kategorije kao to su broj XE "broj" , rod XE "rod" , vid XE "vid" i nain XE "nain" nisu po naravi deiktike.

Vidjeti: gramatika kategorija

Dodatna literatura: Lyons 1968: 275-280.

denotacija XE "denotacija" \b (eng. denotation)

Sredinje znaenje nekoga jezinog oblika koje se promatra kao niz objekata na koje se taj oblik moe odnositi.

Prouavanje znaenja XE "znaenje" sloeno je i treba razlikovati nekoliko vrsta znaenja. Na primjer, kad se kae Moja maka grebe stolac, oito se misli na odreenu maku, a odnos izmeu make i te ivotinje odnos je referencije XE "referencija" . Sama rije maka inae ne upuuje na neki odreeni entitet. Ipak, jedan je od moguih naina promatranja sredinjeg znaenja rijei maka 'skup svih maaka u (stvarnome ili pojmovnome) svijetu' odnosno, sveukupnost objekata na koje bi se rije maka mogla primijeniti. Takvo se tumaenje naziva denotacija rijei maka.

Denotacija je pojam kojim se teko sluiti, jer je pojmove poput sve make na svijetu gotovo nemogue tono odrediti. Trebamo li meu sve make na svijetu ubrojiti sve make koje jo nisu roene ili i one koje su umrle prije nekoliko milijuna godina? Denotacija se, unato tomu, u semantici XE "semantika" esto upotrebljava, a formalne inaice semantike esto nastoje formalizirati denotaciju kao neto to se naziva ekstenzija XE "ekstenzija" (eng. extension): ekstenzija make je skup XE "skup" (eng. set) (u formalnome matematikom smislu) svih entiteta u diskursnome univerzumu (cjelokupnosti stvari o kojima moemo govoriti) na koje se maka moe odnositi.Denotacija se najee postavlja nasuprot konotaciji XE "konotacija" , ali ima bitnih slinosti sa smislom XE "smisao" koji je izravniji nain tumaenja iste vrste znaenja. (Neki autori zamjenjuju denotaciju s referencijom XE "referencija" , ali takva zamjena nije prihvatljiva.)

Vidjeti: konotacija, referencija, smisao

Dodatna literatura: Frawley 1992: 274-291; Hofmann 1993: 10. poglavlje; Saeed 1997: 10. poglavlje.derivacija XE "derivacija" \b (eng. derivation 2)

U transformacijskoj gramatici XE "transformacijska gramatika" odnosi se na stvaranje niza razina koje povezuju dubinsku strukturu XE "dubinska struktura" reenice s njezinom povrinskom strukturom XE "povrinska struktura" . Transformacijska se gramatika od drugih gramatikih teorija razlikuje po tomu to tvrdi da sintaktika struktura reenica nije jedno stablo XE "stablo" , ve prije niz stabala. Temeljna je razina reenine strukture dubinska struktura, a struktura na samoj povrini povrinska je struktura. Te se dvije razine prikaza obino povezuju nizom stabala, od kojih svako postaje primjenom transformacija XE transformacije" na prethodno stablo. Rezultat derivacije odreene reenice sreeni je niz stabala.

U tome se smislu naziv derivacija upotrebljava za niz stupnjeva u procesnim fonolokim teorijama kao to je generativna fonologija XE "generativna fonologija" (eng. generative phonology) pri izvoenju povrinskog oblika iz temeljnog oblika XE "temeljni oblik" (eng. underlying form) .

Vidjeti: fonologija, transformacijska gramatika, tvorba rijei

Dodatna literatura: Brown and Miller 1991: 15. poglavlje; Katamba,1994: 4. poglavlje.

deskriptivizam XE "deskriptivizam" \b (eng. descriptivism)

Postupak opisivanja jezik onakvih kakvi oni jesu. Jedna od vanijih znaajka tradicionalne gramatike XE "tradicionalna gramatika" jest postojanje preskriptivizma XE "preskriptivizam" : identifikacije i preporuke upotrebljavanja jezinih oblika kojima je analitiar sklon, a osuda drugih kojima analitiar nije sklon. Osim u procesu izobrazbe, moderni lingvisti potpuno odbacuju preskriptivizam i svoja istraivanja temelje na deskriptivizmu. U deskriptivnome pristupu pokuavamo opisati injenice jezinoga ponaanja tono onakvima kakve ih pronalazimo, te se uzdravamo od vrijednosnoga prosuivanja govora izvornih govornika. Naravno, ak i opis (deskripcija) katkad ukljuuje zapaanja da sam govornik odreeni govor smatra dobrim ili loim, ali to nije izraavanje vlastitog miljenja.Deskriptivizam je sredinje naelo znanstvenoga pristupa prouavanju jezika: naime, prvi zahtjev u bilo kojemu znanstvenom istraivanju istinitost je podataka.Preskriptivizam, nasuprot tomu, nije znanstveni pristup. Odluna se stajalita preskriptivista mogu razliito tumaiti kao preporuke o dobrome stilu, naini drutveno prihvatljivoga ponaanja, kao posljedice sustava izobrazbe ili ak kao moralna stajalita, ali to nisu tvrdnje o stvarnome ponaanju i stoga ta stajalita nisu znanstveni.

Za preskriptivista je pojava kao to je razdvojeni infinitiv XE "razdvojeni infinitiv" (eng. split infinitve) u engleskome jeziku ono to ljudi trebaju govoriti, dok je za deskriptivista to ono to ljudi govore. Budui da velika veina izvornih govornika engleskog jezika, bez obzira na stupanj izobrazbe, po navici govori Susie decided to never touch another cigarette 'Suzana je odluila da nikad vie nee dodirnuti cigarete', u kojoj se slijed to never touch 'nikad dodirnuti' naziva razdvojeni infinitiv, takva je konstrukcija po definiciji normalna i gramatina u okviru engleskog jezika. Prigovarati tomu bilo bi poput prigovaranja zakonu gravitacije, a nijekanje je injenica besmisleno.Vidjeti: preskriptivizamDodatna literatura: Pinker 1994: 12. poglavlje; Trask 1995: 8. poglavlje.determinatori XE "determinatori" \b , odrednici XE "odrednici" \t "vidjeti: determinatori" (eng. determiner)

Vrsta rijei XE "vrste rijei" u koju pripadaju rijei poput taj i moj. Determinatori su obino mali razred uglavnom gramatikih jedinica koje imaju samo jednu funkciju: obino se pojavljuju na prvome mjestu imenske skupine XE "imenska skupina" . Evo jednostavnoga testa za determinatore. Svaka je rije koja se moe umetnuti u sljedeu postavu a da se pritom stvori imenska skupina determinator: __ nova knjiga. Primjeri: ta, jedna, ova, ona, neka, svaka, nijedna, moja, njezina, koja. Postoje nadalje neki determinatori koji mogu stajati samo s imenskom skupinom u mnoini, kao __ nove knjige. Primjeri: ove, obje, sve, neke, svakakve. Meutim, valja paziti jer odreene rijei koje nisu determinatori takoer mogu ovdje popuniti prazninu (u potpunosti, privlane, druge), ali te jedinice zahtijevaju potpuno drukije sintaktike strukture da bi se uklopile u navedeni slijed rijei.Dva najea gramatika determinatora u engleskom, the i a(n), nazivaju se lanovi. Determinatori poput moj, moja, moje i njezin, njezina, njezino tradicionalno se nazivaju posvojnim zamjenicama XE "posvojne zamjenice" , ali su gramatiki gledano determinatori, a ne zamjenice XE "zamjenice" . Imenska skupina kojoj je glava nebrojiva imenica u jednini ili bilo koja imenica u mnoini ne treba izravni determinator: French wine 'francusko vino', new books 'nove knjige'. Neki su lingvisti skloniji rei da takve imenske skupine imaju nitini determinator XE "nitini determinator" (eng. zero determinator).

Imenska skupina obino ima samo jedan determinator. Ali, odreene imenske skupine sadre dva determinatora: sva moja djeca, obje ove knjige. U takvim sluajevima, prvi se lan esto naziva predeterminator XE "predeterminator" .

Nekim (ne svim) determinatorima znaenje ukljuuje koliinu, kao to su mnogo, nekoliko i sve. Oni se nazivaju kvantifikatori XE "kvantifikator" , a neki lingvisti svrstavaju kvantifikatore u posebnu vrstu rijei, iako se to teko ili ak nikako ne moe opravdati.Vidjeti: imenska skupina

Dodatna literatura: Collins Cobuild 1990: 42-60; Greenbaum and Quirk 1990: 72-92.diglosija XE "diglosija" \b (eng. diglossia)

Naglaena specijalizacija funkcija dvaju jezinih varijeteta u jednoj jezinoj zajednici. Nije uope neobino da se dva razliita jezika ili jezina varijeteta ili vie njih upotrebljavaju usporedno u jednoj zajednici, bez obzira na visoku ili nisku razinu dvojezinosti XE "dvojezinost" dotine zajednice. Primjerice, mnogi graani panjolske, ovisno o okolnostima, katkad razgovaraju na baskijskome XE "baskijski" , katalonskome ili galicijskome, a katkad na kastiljanskome panjolskom. Njemaki govornici u Njemakoj, vicarskoj i Austriji takoer razgovaraju na njemakome i svojim lokalnim varijetetima njemakoga koji esto nisu razumljivi drugim govornicima. U Singapuru se govori engleskim, malajskim, kantonskim kineskim i tamilskim, iako vrlo malo ljudi govori sva etiri jezika. Ljudi najee vole govoriti vlastitim materinskim jezikom kad god je to mogue, a prebacuju se na drugi jezik ili varijete samo kad to moraju. U nekim se zajednicama dogaa neto potpuno drukije: smatra se da u cjelokupnoj zajednici odreeni jezici ili jezini varijeteti imaju razliite funkcije, pa se svaki varijetet upotrebljava samo za njemu primjerene svrhe. Obino su u to ukljuena samo dva jezina varijeteta, a rezultat je diglosija.

Diglosiju je kao zasebnu pojavu prepoznao ameriki lingvist Charles Ferguson XE "Ferguson, Charles" 1960-ih godina. Fergusonove su poetne postavke otad malo izmijenjene, ali su osnovne znaajke diglosijskoga drutva one koje je on utvrdio.

Postoji jasna razlika izmeu razina ugleda koji uivaju dva jezina varijeteta: jedan, nazvan visoki V (eng. High) vrlo je ugledan, dok drugi, nazvan niski N (eng. Low) ima malen ili nikakav ugled. U krajnjim sluajevima, govornici ak mogu negirati postojanje niskog jezika. U svakome sluaju, niski je jezik materinski jezik svih, ili veine govornika, dok se visoki jezik ui u sustavu izobrazbe. Govornici ograniene naobrazbe katkad nedovoljno vladaju visokim jezikom, a nerijetko imaju i tekoa s njegovim razumijevanjem.

Specijalizacija funkcija posve je predvidiva u svakome diglosinom drutvu. Niski varijetet (N) upotrebljava se za svakodnevni razgovor i za popularnije vrste zabave (kao to su sapunice i praenje portskih dogaaja). Malokad se zapisuje te ne mora imati prepoznatljiv pisani oblik. Moe se ipak pojavljivati u stripovima, karikaturama, obinijim izdanjima i, moda, u osobnim pismima. Visoki varijetet (V) upotrebljava se u novinama i veini drugih izdanja, ozbiljnoj knjievnosti, na sveuilinim predavanjima, u vijestima i drugim slubenim vrstama radijskih i televizijskih emisija te (obino) za vjerske svrhe.Specijalizacija je tako dobro utvrena da bi se upotrebljavanje pogrenog varijeteta smatralo smijenim ili uvredljivim. ak i govornici s oskudnim znanjem visokog jezika radije ele uti visoki jezik u situacijama kad je on prikladan, jer se pritom uporaba niskog jezika (N), koji oni savreno dobro razumiju, smatra neprikladnom ili loom. U uvenome neredu u Ateni 1901. godine izbili su prosvjedi zbog izdanja prijevoda Novog zavjeta na niemu varijetetu grkoga XE "grki" : tisue Grka razljutila je uporaba niskog jezika u takvu nadahnutome vjerskom kontekstu te su zahtijevali visoku inaicu koju mnogi nisu ni razumjeli.

Meu diglosijskim drutvima koja su identificirana prije nekoliko desetljea nalaze se:

Grka: V = katharevuski (gr. katharevusa), neka vrsta iskrivljenoga klasinoga grkoga, N = demotski (gr. dhimotiki), obini govorni grki

njemaki kanton vicarske: V = standardni njemaki, N = vicarski njemaki

arapske zemlje: V = klasini kuranski arapski, N = obini govorni arapski

Paragvaj: V = panjolski, N = guarani, domorodaki ameriki jezik, materinski jezik veine stanovnitva.

Promjena politikih okolnosti okonala je diglosiju u Grkoj, a postoje naznake da i arapske zemlje idu istim putem (iako je diglosija ondje jo vrlo iva), dok je u vicarskoj i Paragvaju snana kao i prije.

Drugi primjeri diglosije pojavljivali su se u prolosti, i esto su bili vrlo postojani. Dobar je primjer srednjovjekovna Europa u kojoj se latinski (V) upotrebljavao za sve vane i ozbiljne svrhe, dok su se nebrojeni mjesni govori (N) zadrali u svakodnevnome govoru cjelokupnog stanovnitva koje veinom uope nije vladalo latinskim. To se stanje odralo stoljeima prije nego to je latinski konano odstupio pred novim nacionalnim jezicima poput francuskoga, panjolskoga, talijanskoga i njemakoga, koji su prethodno smatrani neprikladnim za ozbiljnije svrhe.Vidjeti: dvojezinost

Dodatna literatura: Ferguson 1959; Holmes 1992: 32-40; Malmkjr 1991: 99-100.dijakronija XE "dijakronija" \b (eng. diachrony)

Vremenska dimenzija u jeziku. Poetkom dvadesetog stoljea vicarski je lingvist Ferdinand de Saussure XE "Saussure, Ferdinand de" u jezinome prouavanju naglasak stavio na temeljnu razliku izmeu sinkronije XE "sinkronija" i dijakronije. U dijakronijskome pristupu promatramo kako se jezik mijenja tijekom kojega razdoblja. Veina je posla povijesne lingvistike XE "povijesna lingvistika" po naravi dijakronijska, ali to ne mora u cijelosti biti tako jer se lingvist moe baviti rekonstrukcijom posve sinkronijskog opisa, recimo staroengleskoga iz vremena kralja Alfreda ili latinskoga iz vremena Cezara, a da ne razmatra kako se taj jezik razvio iz ranijih oblika ili to se dogaalo s kasnijim oblicima.

Vidjeti: jezina promjena, povijesna lingvistika, Saussureov paradoks, sinkronija

dijalekt XE "dijalekt" \b (eng. dialect)

Vie ili manje raspoznatljiv regionalni ili drutveni jezini varijetet. Svaki ire rasprostranjeni jezik ima na razliitim podrujima donekle drukije oblike koji se nazivaju regionalnim dijalektima XE "regionalni dijalekt" . tovie, ak se i u jednoj zajednici govor lanova razliitih drutvenih skupina razlikuje, iako svi govore istim jezikom. Razliiti govori drutvenih skupina nazivaju se drutveni dijalekti XE "drutveni dijalekt" ili sociolekti XE "sociolekt" .

Na primjer, londonski engleski znatno se razlikuje od birminghamskoga, liverpoolskoga, glasgowskoga, newyorkoga, neworleanskoga ili sydneyskoga, a opet, u samome Londonu govor se burzovnih inovnika razlikuje od govora mehaniara. Vano je shvatiti da svatko govori ovim ili onim dijalektom, jer nije mogue govoriti bez uporabe odreenoga dijalekta. Oznakom dijalekt esto se neslubeno naziva govorni varijetet koji je znatno razliit od vlastitoga ili kojemu nedostaje ugled. Meutim, u lingvistici se naziv dijalekt ne upotrebljava u tom smislu.

U Britaniji se pod nazivom dijalekt (eng. dialect) podrazumijevaju iskljuivo razliitosti gramatikih i rjenikih znaajka, dok se znaajke izgovora razmatraju odvojeno pod pojmom accent. U skladu s amerikim nazivljem, accent se obino smatra samo dijelom dijalekta (eng. dialect). U skladu s hrvatskim lingvistikim nazivljem, dijalekt je koji od govora unutar jednoga od triju hrvatskih narjeja XE "narjeje" , a akcent odgovara naoj rijei naglasak XE "naglasak" .

U hrvatskome razlikujemo tokavsko XE "tokavsko narjeje" , akavsko i kajkavsko XE "kajkavsko narjeje" narjeje, nazvana prema svojim upitnim zamjenicama to, a i kaj. Budui da se unutar jednog narjeja govori vie ili manje razlikuju, narjeja se dalje dijele na dijalekte XE "dijalekt" . tokavsko je narjeje uzeto za osnovicu hrvatskoga standardnog jezika. Treba ipak naglasiti da se nijedan tokavski mjesni govor ne moe poistovjetiti s hrvatskim standardnim jezikom u koji ulaze i rijei iz drugih narjeja. Prema refleksu glasa jata () tokavsko se narjeje dijeli na tri dijalekta: (i)jekavski XE "ijekavski dijalekt" (dijete djeteta), ekavski XE "ekavski dijalekt" (dete deteta) i ikavski XE "ikavski dijalekt" (dite diteta). akavsko se narjeje prema refleksu jata dijeli na ikavski, ekavski, ikavsko-ekavski XE "ikavsko-ekavski dijalekt" i jekavski XE "jekavski dijalekt" akavski dijalekt. Kajkavski su dijalekti uglavnom ekavski.

Prouavanje dijalekata, poznato pod nazivom dijalektologija XE "dijalektologija" \t "vidjeti: dijalektna geografija" (dijalektna geografija XE "dijalektna geografija" ), jedna je od glavnih grana lingvistike znanosti ve od kraja devetnaestog stoljea. Do danas su provedene mnoge studije regionalnih varijacija, koje su esto objavljivane u dijalektnim atlasima XE "dijalektalni atlas" s nizom dijalektnih zemljovida XE "dijalektalni zemljovid" , od kojih su sve studije pokazivale varijacije u odnosu na odreene jezine znaajke. Nasuprot tomu, drutveni dijalekti poinju se prouavati tek od 1960-ih godina. Pionirski posao na tom podruju obavio je ameriki lingvist William Labov XE "Labov, William" .

Standardni jezik XE "standardni jezik" osobiti je dijalekt nekog jezika koji je kodificiran i razraen za ire podruje uporabe. Lingvistiki neobrazovani ljudi katkad dijalektom nazivaju regionalne jezike slabog ugleda, ali se u lingvistici naziv dijalekt nikada ne upotrebljava u tom znaenju, ve se pod tim nazivom razumijeva varijetet nekog jezika koji takoer ima i druge varijetete. U hrvatskoj lingvistikoj tradiciji standardni se jezik ne smatra dijalektom, ve se kao njegove znaajke istiu i njegova autonomnost XE "autonomnost" (neovisnost o dijalektima) i stabilnost u prostoru XE "stabilnost u prostoru" Vidjeti: izgovor, standardni jezik

Dodatna literatura: Crystal 1997a: 8. poglavlje; Malmkjr 1991: 93-98; Lisac 2003; Lonari 1996.diskurs XE "diskurs" \b (eng. discourse)

Bilo koji povezani dio govora ili pisma. Diskurs moe proizvesti pojedini govornik ili pisac, ili pak dvoje ili vie ljudi koji su ukljueni u razgovor ili (rjee) koji se dopisuju. Prouavanje diskursa odnedavno je postalo vrlo vano, a pristupa ima mnogo kao i pristupa analizi diskursa. Iako se nazivi upotrebljavaju na razliite naine, oznaka se analiza diskursa XE "analiza diskursa" najee upotrebljava za pristup koji se uglavnom temelji na tradicionalnim gramatikim pojmovima, a naziv analiza razgovora XE "analiza razgovora" za empirijski pristup koji odbacuje tradicionalne pojmove i nastoji izvui uzorke iz podataka, te tekstna lingvistika XE "tekstna lingvistika" za prouavanje veih jezinih jedinica od kojih svaka ima odreenu komunikacijsku funkciju.

Dva su temeljna naziva u prouavanju diskursa kohezija XE "kohezija" i koherencija XE "koherencija" . Kohezija je prisutnost izravnih lingvistikih veza koje omoguuju prepoznatljivu strukturu, npr. rijei kao to su ona, ovaj, poslije, stoga i ali. Koherencija je stupanj smislenosti diskursa zasnovan na vrijednosnim mjerilima naeg znanja o svijetu. Na primjer, kao odgovor na pitanje Tko e voziti na boinu zabavu?, primjedba Suzana je na antibioticima moe se initi nevana i nesuradljiva, ali dobiva smisao ako znamo vezu izmeu alkohola i boinih zabava, alkohola i vonje te alkohola i antibiotika.

Vidjeti: analiza diskursa, koherencija, kohezija, kritika ralamba diskursa

Dodatna literatura: Allen and Guy 1974; Carter 1997; Coulthard 1985; Crystal 1997a: 20; Nofsinger 1991; Schiffrin 1994; Sinclair and Coulthard 1975.

disleksija XE "disleksija" \b (eng. dyslexia)

Odreena nesposobnost koja utjee na itanje i pisanje. U uem se smislu naziv disleksija, esto zvana i sljepoa za rijei XE "sljepoa za rijei" (eng. word blindness), odnosi na nesposobnost itanja, dok se nesposobnost vezana uz pisanje naziva disgrafija XE "disgrafija" , ali se oba pojma vrlo esto pojavljuju zajedno. (Nazivi aleksija XE "aleksija" i agrafija XE "agrafija" esto se upotrebljavaju u Sjevernoj Americi.) Oboljeli ima tekoe pri opaanju tiskane stranice: rijei na stranici esto izgledaju iskrivljene, kao da se gledaju kroz iskrivljenu leu; red rijei, kao i oblici njihovih slova opaaju se pogreno. Slian je problem s pisanjem: slova se piu krivim redoslijedom, naopako ili unatrag. Pri itanju, kao i pri pisanju, znaju se mijeati zrcalne slike slova b, d, g i q s pravim slikama. U teim sluajevima, zvanim teka disleksija XE "teka disleksija" (eng. deep dyslexia), rijei se mijeaju s potpuno nepovezanim rijeima, ak i s onima razliitog izgleda, koje su nekako sline po zvuku, znaenju ili gramatikome razredu: npr. vidio s virio, veera s hrana, rebro s redno, emlja s kola, kua s kula, za sa i.

Oboljeli esto iskazuju razliite simptome bolesti, ali su strunjaci ipak nali odreene uzorke poremeaja koji se ponavljaju te im dali posebna imena. Takoer, kao to je to sluaj i s drugim nesposobnostima, disleksija i disgrafija znaju biti prisutne od ranoga djetinjstva kod djece koja ne pokazuju znakove oteenja mozga ili nastaju kod odraslih zbog oteenja mozga. Tako se razlikuju razvojna disleksija XE "razvojna disleksija" (eng. developmental dyslexia) i steena disleksija XE "steena disleksija" (eng. acquired dyslexia). Prijanje miljenje da se disleksija moe povezati s jednim jedinstvenim uzrokom danas se smatra netonim: disleksija moe nastati zbog razliitih razloga, a mnogi strunjaci smatraju da katkad disleksija nastaje meudjelovanjem nekoliko razliitih imbenika.

Disleksija je esto popraena drugim vrstama jezinih nesposobnosti. tovie, postoje dokazi da je esto prate odreene nejezine nesposobnosti, kao to je slabljenje ili mijeanje uporabe desne ili lijeve ruke, oslabljena kratkotrajna memorija, nespretnost i smanjeni osjeaj za smjer, ukljuujui mijeanje desne i lijeve strane, iako nijedan bolesnik ne pokazuje sve navedene nedostatke.

Pojedinci s blaim oblicima disleksije, osobito razvojne, esto mogu nadvladati svoj nedostatak i stvoriti uspjenu karijeru u gospodarstvu, politici, zabavi, znanosti ili kojemu drugom poslu.

Vidjeti: afazija, jezina nesposobnostDodatna literatura: British Dyslexia Association 1996; Crystal 1997a: 274-277; Malmkjr 1991: 115-120.

dobra oblikovanost XE "dobra oblikovanost" \b (eng. well-formedness)

Znaajka jezinog oblika nekog jezika koji je oblikovan u skladu s pravilima tog jezika. Dobra oblikovanost sredinji je pojam ralambenoga pristupa prouavanja jezika, a moe se provoditi na nekoliko razliitih razina ralambe.Na razini fonologije XE "fonologija" brick 'cigla' dobro je oblikovana rije engleskog jezika, sastavljena od doputenog slijeda engleskih suglasnika i samoglasnika. Tako je i blick dobro oblikovana rije, koja bi, iako ne postoji u engleskome jeziku, mogla postojati u njemu, jer je u skladu s pravilima. Ali, bnick nije dobro oblikovana rije, jer pravila u engleskome jeziku, kao ni u hrvatskome jeziku, ne doputaju da rijei poinju slijedom /bn-/. ak i stvarna rije moe biti loe oblikovana: francuska rije genre 'anr' XE "anr" dobro je oblikovana u francuskome, ali ne i u engleskome, pa se govornici engleskoga moraju muiti da je izgovore na francuski nain, ili joj jednostavno moraju promijeniti izgovor u skladu s pravilima engleskog jezika, stvarajui neto to zvui kao onra ili onner. ak je i rije sphere 'sfera' loe oblikovana jer u engleskome jeziku rije ne moe poeti slijedom /sf-/: nitko ne bi nazvao novi deterdent Sfizz.

Na razini morfologije XE "morfologija" u engleskome su rijei poput unhappiness 'nesrea' i exsistentialism 'egzistencijalizam' dobro oblikovane, jer su u skladu s pravilima spajanja morfema XE "morfem" u rijei, ali rijei kao to je happy-un-ness 'sre-ne-a' i exist-al-ism-ence 'egzist-al-izam-encija' nisu dobro oblikovane jer kre ta ista pravila.

Unato tomu to slijede uobiajena pravila za stvaranje mnoine u engleskome jeziku, oblici womans i childs nisu dobro oblikovani jer se rijei woman 'ena' i child 'dijete' podvrgavaju posebnim pravilima koja zahtijevaju da njihova mnoina glasi women 'ene' i children 'djeca'. Na razini sintakse XE "sintaksa" Pauk je na postelji dobro je oblikovana reenica, ali Postelji na pauk je nije dobro oblikovana reenica, jer kri pravila o poretku rijei u reenici.

Na slian je nain Suzana je napisala pismo dobro oblikovana reenica, ali Suzana je piua pismo nije dobro oblikovana reenica jer je u suprotnosti s pravilima hrvatske sintakse. Sintaktika dobra oblikovanost esto se naziva gramatinost XE "gramatinost" .Na razini semantike XE "semantika" takoer postoje pravila spajanja znaenja. Primjerice, sintagma visoka ena semantiki je dobro oblikovana, dok je enska ena donekle neobina sintagma, jer je znaenje enska ve prisutno u ena, a sintagmu validna ena nemogue je razumjeti. Jezabela je ubila Ahaba, ali Ahab nije umro semantiki je anomalna reenica pod pretpostavkom da je rije o samo jednom Ahabu, jer je znaenje Ahab je umro sastavni dio znaenja izjave ubila je Ahaba.Na razini pragmatike XE "pragmatika" i diskursa XE "diskurs" , neke izjave dobro su oblikovane, dok druge nisu. Na pitanje Dolazi li Suzana na Markovu zabavu u subotu? odgovor Ne vjerujem oito je dobro oblikovan, a odgovor Natalija eli ii na koncert mogao bi biti dobro oblikovan u odreenim okolnostima (npr. ako je Natalija Suzanina prijateljica), ali odgovor Suzana je bila ona djevojka u reklami za pizzu vjerojatno ne bi bio dobro oblikovan ni pod kojim okolnostima.

Ono to nije dobro oblikovano loe je oblikovano XE "loa oblikovanost" ili anomalno XE "anomalija" . U lingvistici se dobar dio posla sastoji u prepoznavanju pravila koja upravljaju dobrom oblikovanou na svim razinama ralambe.

Vidjeti: pravilo, struktura

dogovorni sustav biljeenja pravila XE "dogovorni sustav biljeenja pravila" \b (eng. notational convention)

Priznati sustav kratica za skraeno zapisivanje lingvistikih pravila XE "pravilo" . Lingvistika esto upotrebljava dogovorne sustave biljeenja pravila, od kojih je jedan dio opi, a ostatak se ogranieno upotrebljava u odreenim teorijskim sustavima. Fonoloko XE "fonologija" pravilo suglasnik /n/ gubi se izmeu samoglasnika (V) moe se ovako zapisati: n / V _ V. Sintaktiko pravilo VP XE "VP" \t "vidjeti: glagolska skupina" V NP XE "NP" \t "vidjeti: imenska skupina" (PP) znai: glagolska skupina (VP) moe se sastojati od glagola (V) i slijedne imenske skupine (NP) uz neobvezatnu prijedlonu skupinu (PP XE "PP" \t "vidjeti: prijedlona skupina" ) na kraju. Vladanje tim konvencijama ima temeljnu vanost za rad u opisnoj i teorijskoj lingvistici; bez njih taj bi rad izgledao poput mnoenja dvaju brojeva s pomou rijei.

Vidjeti: pravilodopuna XE "dopuna" \b /komplement (eng. complement)

Gramatika jedinica koja sadri glagol XE "glagoli" i dio je vee jedinice. Lingvisti su naziv dopuna upotrebljavali u razliitim znaenjima, ali se on najee odnosi na gramatiku jedinicu koja sadri glagol i koja, u nekom smislu, dovrava veu gramatiku jedinicu koja zapoinje kojim drugim rijeima (to dopunjavanje (eng. completing) razlog je zato se naziva dopuna).U reenici Zabavljaju me glasine da je Ivan kineski pijun sve iza rijei me jedna je imenska skupina XE "imenska skupina" , odnosno subjekt reenice koji se sastoji od imenice glasine i dopunske imenske sureenice da je Ivan kineski pijun, koja joj je pridruena i koja dopunjuje subjektnu imensku skupinu.

Reenice Suzana mi je rekla da e doi i Ja ne znam dolazi li ona neto su drukije jer su dijelovi glagolske dopunske sureenice XE "glagolska dopunska sureenica" da e doi i dolazi li ona pridruene glagolima rei i znati.

U engleskome se rijei that 'da' i whether 'je li' koje esto uvode dopunsku sureenicu, nazivaju dopunjivai XE "dopunjivai" (eng. complementizers). (Tradicionalni su ih gramatiari nazivali veznicima XE "veznici" .)

Sve su gore prikazane dopune finitne XE "finitni oblik" . Meutim, postoje i nefinitne dopune: reenica Suzana eli kupiti auto sadri nefinitnu XE "nefinitni oblik" dopunu kupiti auto, koja je pridruena glagolu eli. Opazite, ipak, veliku razliku izmeu reenice Suzana eli zaraditi malo vie novca, u kojoj je zaraditi malo vie novca izravna dopuna XE "izravna dopuna" pridruena glagolu eli, te reenice Suzana radi na crno da zaradi malo vie novca u kojoj je da zaradi malo vie novca namjerna sureenica XE "namjerna sureenica" .

Naziv dopuna primjenjuje se i u drugom znaenju, npr. u Suzana se smatra pametnom rije pametnom katkad se naziva subjektnom dopunom XE "subjektna dopuna" (odnosi se na Suzanu, subjekt reenice), a u Suzana smatra Marka dosadnim, rije dosadnim naziva se objektnom dopunom XE "objektna dopuna" (odnosi ne na Marka, objekt reenice).

Vidjeti: argumentDodatna literatura: Greenbaum and Quirk 1990: 16. poglavlje; Hurford 1994: 33-41.doseljeniki jezik XE "doseljeniki jezik" \b /imigrantski jezik XE "imigrantski jezik" \t "vidjeti: doseljeniki jezik" (eng. immigrant language)

Jezik koji u nekoj zemlji govori vei broj nedavno doseljenih stanovnika. Stoljeima je velik broj ljudi naputao svoju domovinu i iseljavao u druge zemlje u elji za boljim ivotom. Negdje su glavni jezici imigranata zamijenili domorodake jezike novonaseljenih zemalja i postali njihovim nacionalnim jezicima: portugalski u Brazilu, engleski u Australiji, Novome Zelandu, Sjedinjenim Amerikim Dravama, panjolski u veini ostaloga dijela Latinske Amerike. Ti se jezici ne mogu vie smatrati doseljenikim jezicima.

No, postoje i drukiji primjeri. Odnedavno je emigracijama velik broj ljudi stupio na tlo nacionalnih drava s utemeljenim nacionalnim jezicima: govornici ukrajinskoga naselili su se u Kanadi; govornici panjolskoga, vijetnamskoga, korejskoga i jo mnogo drugih jezika u SAD-u; guderatskoga, pandapskoga i bengalskoga u Britaniji; arapskoga u Francuskoj; turskoga u Njemakoj itd. Posljedica je u svakome od tih sluajeva nastanak velikih doseljenikih zajednica s potpuno razliitim materinskim jezikom od jezika ve naseljenih stanovnika. Svaki je novi jezik doseljeniki jezik u zemlji doseljenja.

esto su imigranti dobrodoli kao dodatna radna snaga, ali njihova prisutnost ipak stvara probleme u procesu izobrazbe, medicinskoj skrbi, nadzoru itd. Novodoseljeni stanovnici obino ne znaju nijednu rije jezika nove zemlje, a neki od njih nikad ne ovladaju novim jezikom. Njihova djeca, osobito ako su roena u novoj zemlji, vjerojatno e usvojiti jezik te zemlje, ali to nije uvijek tako. Jezine i kulturne razlike znaju oteavati prilagoivanje u novoj zemlji, a neki doseljenici ak i ne ele da se njihova djeca uklope u novo strano drutvo: umjesto toga, oni ih odgajaju u skladu s tradicijom i na jeziku stare domovine. Daljnji imbenik koji potpomae izolaciju doseljenika mogue je neprihvaanje graana nove zemlje: osobito u vrijeme ekonomske recesije doseljenici mogu postati rtve neprijateljstva, diskriminacije, protjerivanja i nasilja.

U takvim je okolnostima silno teko pronai jezinu politiku koja bi zadovoljila sve, ili ak bilo koga. Djeca koja idu u kolu ne razumiju ni rijei uiteljeva izlaganja. Pokuaji da im se omogui zasebna pouka nailaze na otpore drugih graana koji moraju snositi trokove takve odluke, te doseljenikih roditelja koji ele da im djeca budu kolovana na doseljenikome jeziku. Obrazovanju na doseljenikome materinskom jeziku odupiru se ponovno oni koji trebaju snositi trokove, zatim ljudi koji se boje da e im na taj nain djeca biti trajno osuena na drugorazredni status te naposljetku i ostali doseljeniki roditelji koji ele djecu obrazovati na jeziku zemlje u koju su se doselili to ne znai nuno i uklopiti u kulturu te zemlje. Svim su tim pritiscima izloena djeca koja na kraju esto osjeaju kako ne pripadaju ni jednoj zajednici. Djeca odbacuju kulturu svojih roditelja, koju smatraju stranom i nazadnom, to je esto uzrokom estokih obiteljskih razmirica, a istodobno njih odbacuju upravo susjedi iju kulturu nastoje usvojiti.

Jezine posljedice mogu biti vrlo zanimljive. Dobar je primjer drugog narataja arapskih govornika u junoj Francuskoj. S jedne strane njihov je arapski, razvijen pod utjecajem francuskog jezika, veoma razliit od arapskoga njihovih roditelja, koji smatraju arapski mladog narataja iskrivljenim i neprihvatljivim. S druge strane, novopeeni govornici francuskoga esto namjerno njeguju stil francuskoga koji je veinom nerazumljiv nekomu izvana, potaknuti prkosnom eljom da si pribave osjeaj pripadnosti.

Te jezine posljedice pobuuju zanimanje lingvista, iako su veinom odraz velike ljudske nevolje.

Vidjeti: manjinski jezik

Dodatna literatura: Crystal 1997a: 9. poglavlje; Pavlinic 1994; Wardhaugh 1987: 10. poglavljedrutvena povijest jezika XE "drutvena povijest jezika" \b (eng. social history of language)Prouavanje povijesti jezika kao drutvene institucije. Tradicionalno je povijesna lingvistika XE "povijesna lingvistika" , a osobito prouavanje jezine promjene, XE "jezina promjena" usmjerena na istraivanje unutranjih strukturnih promjena: promjena u izgovoru, gramatici i rjeniku. Lingvisti su 1960-ih poeli obraati pozornost na drutveni kontekst jezine promjene, odnosno na naine na koje govornici uvode i promiu promjene, kao i na drutvene snage koje prate te promjene, to se pokazalo plodnim podrujem prouavanja.Odnedavno su se neki znanstvenici poeli zanimati za ira pitanja povijesti jezika. Neki od njih bave se odabirom jezika ili jezinih inaica u odreenim zajednicama u odreenim vremenima, drutvenim pritiscima koji uvjetuju te odabire, pravilima konverzacije razliitih drutvenih skupina u prolosti, vezama izmeu jezika i pojedinca te jezikom i nacionalnim identitetom, kao i razlozima za promjenu svega navedenoga. Ta se nova disciplina zove drutvena povijest jezika.Drutvena povijest jezika moda je prije grana drutvene povijesti nego lingvistike, ali upotpunjuje poznate lingvistike istraivake djelatnosti nudei pregled okolnosti uporabe odreenih jezika u okvirima razliitih drutava i razdoblja. Treba, ipak, uoiti da su neki od najpoznatijih autora u tomu podruju zagovornici marksizma ili pristae radikalnoga francuskog mislioca Michela Foucaulta, stoga je njihov rad esto tendenciozan i prijeporan.

Vidjeti: jezino planiranje, jezik i mo, jezik i osobnost

Dodatna literatura: Burke 1993; Tony Crowley 1989 1996; Honey 1997; Leith 1997; Lodge 1993; McCrum et al. 1992.

drutveno raslojavanje jezika XE "drutveno raslojavanje jezika" \b (eng. social stratification of language)

Obiljeene razlike u govoru razliitih drutvenih slojeva unutar odreene zajednice. U veini zajednica, bez obzira na njihovu veliinu, postoje istaknute razlike u drutvenom statusu njezinih lanova, a ti su drutveni slojevi obino hijerarhijski ureeni prema njihovu ugledu (eng. overt prestige), od najviih do najniih.Ve se davno shvatilo da se lanovi razliitih drutvenih slojeva izraavaju razliito, ali su tek od 1960-ih godina sociolingvisti, kao to su Amerikanac William Labov XE "Labov, William" i Britanac Peter Trudgill XE "Trudgill, Peter" , poeli sustavno prouavati te razlike. Studije su esto davale obavijesti o razliitome jezinom ponaanju drutvenih slojeva. Primjerice, u Londonu je glotalno t (izgovor /t/ u rijeima poput water 'voda' kao glotalnog okluziva) osobito izraeno meu radnicima, manje izraeno meu govornicima niega srednjeg drutvenog sloja, a jo manje izraeno u gornjemu srednjem drutvenom sloju govornika, dok je gotovo posve odsutno u gornjem sloju govornika. S druge strane, konstrukcija s respectively, kao u Esther and Larry drank whisky and brandy, respectively 'Esther je pila whisky, a Larry brandy' najistaknutija je kod govornika koji pripadaju viem sloju, ali je potpuno odsutna u govoru radnika.Znaajke su drutvenog raslojavanja jezika sljedee: stabilno jaanje ili padanje estoe odreenih jezinih oblika kod razliitih drutvenih slojeva. Naime, odreeni oblik samo je katkad uvijek prisutan, ili potpuno od