Embed Size (px)
Citation preview
HR HR
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.6.2018.
COM(2018) 489 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o preprekama trgovini i ulaganjima
1. siječnja 2017. - 31. prosinca 2017.
1
UVOD
U okviru strategije EU-a za pristup tržištu u ovom osmom Izvješću o preprekama
trgovini i ulaganjima analiziraju se prepreke o kojima su europska poduzeća i države
članice izvijestili Komisiju posredstvom partnerstva za pristup tržištu između Komisije,
država članica i europskih poduzeća1 te se iznosi pregled prepreka uklonjenih 2017.
godine.
To se partnerstvo pokazalo neprocjenjivim za prikupljanje informacija, utvrđivanje
prioriteta i definiranje zajedničke strategije za uspješno uklanjanje prepreka s kojima se
suočavaju europski izvoznici. Oslanjajući se na to iskustvo te vodeći računa o rastu
protekcionizma, Komisija je u svojoj komunikaciji „Trgovina za sve”2 najavila „pojačano
partnerstvo” u cilju jačanja postojećih napora i njihova proširenja s uklanjanja prepreka
trgovini i ulaganjima na provedbu sporazuma o slobodnoj trgovini („FTA”)3.
Kad je riječ o tradicionalnoj sastavnici našeg „pojačanog partnerstva“ koja se tiče
pristupa tržištu, svoje smo napore intenzivirali na tri načina: jačanjem koordinacije među
institucijama EU-a i dionicima, boljom prioritizacijom prepreka te unaprijeđenom
komunikacijom i podizanjem svijesti. U lanjskom se izvješću radi poboljšanja
komunikacije naglasak preusmjerava izravno na prepreke koje imaju najveći utjecaj na
poduzeća iz EU-a, odnosno na one prepreke u trećim zemljama za koje su poduzeća
utvrdila da ih izravno pogađaju.4 Taj se pristup zbog pozitivnog odjeka primjenjuje i u
ovogodišnjem izvješću, u kojemu se razmatraju najveće prepreke koje utječu na izvoz
EU-a u 57 trećih zemalja,5 prema podacima naših poduzeća i evidenciji iz baze podataka
1 Partnerstvo za pristup tržištu uspostavljeno je 2007. u cilju jačanja suradnje između Komisije, država
članica i poduzeća u EU-u u Bruxellesu i na lokalnoj razini. Temelji se na mjesečnim sastancima
Savjetodavnog odbora za pristup tržištu i sektorskih radnih skupina za pristup tržištu u Bruxellesu i
redovitim sastancima timova za pristup tržištu ili sastancima savjetnika za trgovinu u trećim zemljama.
2 http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/october/tradoc_153846.pdf
3 U tom je kontekstu 2017. godine usvojeno novo izvješće o provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini, a
iduće bi izvješće trebalo biti izrađeno u tijeku 2018.
4 Taj pristup predstavlja odmak od analize općih protekcionističkih kretanja razmatranih u prethodnim
izvješćima, do 2016. godine.
5 Alžir, Angola, Argentina, Armenija, Australija, Bangladeš, Bjelarus, Bolivija, Bosna i Hercegovina,
Brazil, Čile, Dominikanska Republika, Egipat, Ekvador, Filipini, Hong Kong, Indija, Indonezija, Iran,
Izrael, Japan, Južna Afrika, Južna Koreja, Kamerun, Kanada, Kazahstan, Kina, Kolumbija, Libanon,
Malezija, Meksiko, Moldova, Maroko, Mozambik, Novi Zeland, Nigerija, Norveška, Oman, Pakistan,
Paragvaj, Peru, Ruska Federacija, SAD, Saudijska Arabija, Singapur, Srbija, Švicarska, Tajvan,
Tajland, Tunis, Turska, UAE, Uganda, Ukrajina, Urugvaj, Venezuela i Vijetnam.
2
EU-a o pristupu tržištu.6 Analiza mjera koje utječu na poduzeća iz EU-a potvrđuje
postojani rast protekcionističkih kretanja uočen prethodnih godina.
U prvom odjeljku ovog izvješća prikazana je brojčana analiza, po državi, vrsti prepreke i
sektoru, ukupno 396 aktivnih7 prepreka trgovini i ulaganjima evidentiranih u bazi
podataka i 67 novih prepreka zabilježenih 2017.
U drugom se dijelu podrobnije analiziraju nove prepreke prijavljene 2017. godine
(1. siječnja – 31. prosinca 2017.), uz opis posebnih kretanja u različitim zemljama i
sektorima te ocjenu trgovinskih tokova na koje bi ta kretanja mogla utjecati.
U trećem se dijelu razmatraju sredstva kojima se u okviru strategije za pristup tržištu
služimo radi uklanjanja tih prepreka te se iznosi pregled 45 prepreka uspješno uklonjenih
2017. godine. Osim toga, analizira se i gospodarski učinak uklonjenih prepreka na
temelju potencijalno pogođenih trgovinskih tokova i ekonomskog modeliranja. I
naposljetku, podrobnije se opisuje nekoliko većih uklonjenih prepreka.
I. PREGLED PREPREKA TRGOVINI I ULAGANJIMA
Ovo poglavlje sadržava brojčanu analizu prepreka trgovini u trećim zemljama i
povezanih kretanja sačinjenu na temelju baze podataka o pristupu tržištu, u kojoj se
evidentiraju prepreke koje su prijavila poduzeća iz EU-a i prate mjere poduzete s ciljem
uklanjanja tih prepreka.
Važno je napomenuti da baza podataka (i ovo izvješće) ne sadržava sveobuhvatni pregled
svih prepreka trgovini s kojima se suočavaju gospodarski subjekti EU-a.8 Poduzeća
možda ne prijavljuju određene prepreke jer se nadaju njihovu uklanjanju ili izbjegavanju
njihovih posljedica.
6 U bazi podataka o pristupu tržištu (http://madb.europa.eu/madb/indexPubli.htm) dostupni su podaci o
uvjetima za uvoz na tržišta trećih zemalja za trgovačka društva koja izvoze iz EU-a. To uključuje
informacije o preprekama trgovini, ali i o tarifama i pravilima o podrijetlu, postupcima i procedurama
za uvoz u treće zemlje, sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS), statistici i posebnim izvoznim
uslugama koje se pružaju MSP-ovima. S druge strane, Služba za pomoć pri izvozu
(http://exporthelp.europa.eu/thdapp/index.htm) također pruža informacije o uvjetima za uvoz iz
trgovinskih partnera u EU-u (uključujući o primjenjivim tarifama i zahtjevima, povlasticama, kvotama
i statistici).
7 „Aktivne” su prepreke one koje se aktivno prate u okviru partnerstva za pristup tržištu (za razliku od
riješenih prepreka).
8 Vidjeti npr. nedavno izrađeno zajedničko izvješće Svjetskog trgovinskog centra (ITC) i Komisije
„Navigating Non-tariff Measures: Insights From A Business Survey in the European Union”, prosinac
2016. (http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/december/tradoc_155181.pdf), pregled mjera kojima
bi se mogla ograničiti trgovina, opisanih u kontekstu prethodnog TIBR-a
(http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/may/tradoc_154568.pdf;
http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2016/june/tradoc_154665.pdf) ili prethodna izvješća o
protekcionizmu.
3
Neka trgovačka društva možda nisu svjesna mogućnosti uklanjanja prepreka koje postoje
zahvaljujući radu EU-a na pristupu tržištu. Komisija nastoji osigurati što veći stupanj
osviještenosti o toj temi, osobito među malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima), zbog
čega je u državama članicama pokrenula inicijativu „Dani pristupa tržištu“. To se
pokazalo korisnim za lokalna poduzeća koja dobivaju konkretne informacije o tome kako
prijaviti prepreke i o tome kako Komisija i države članice mogu osmisliti i provesti
prilagođenu strategiju za njihovo uklanjanje.
Iako se bazom podataka i ovim izvješćem ne prejudicira (ne)zakonitost zabilježenih
mjera, sve su te prepreke utvrđene kao problematične za trgovačka društva EU-a i
prioritetno će podlijegati daljnjoj obradi u okviru našeg rada na pristupu tržištu jer bi
mogle biti diskriminacijske, nerazmjerne ili bi se njima na neki drugi način mogla
ograničavati trgovina.
A. OPĆI PREGLED PREPREKA TRGOVINI I ULAGANJIMA
Krajem 2017. godine postojalo je 396 aktivnih prepreka trgovini i ulaganju, što je
povijesni rekord. U usporedbi s 372 prepreke zabilježene krajem 2016.,9 taj broj
potvrđuje postojani rast protekcionizma koji pogađa dionike iz EU-a, ali istodobno služi i
kao pokazatelj sve većeg uspjeha našeg partnerstva za pristup tržištu kao foruma za
utvrđivanje prepreka trgovini. U bazi podataka mogu se razlikovati prepreke trgovini
prema trećoj zemlji, prema vrsti mjere i prema sektoru. Ovo izvješće temelji se na toj
raščlambi.
1. Prepreke prema trećoj zemlji
Unatoč tome što su se čelnici skupine G20 ponovno izjasnili protiv protekcionizma na
sastanku skupine G20 održanom 8. srpnja 2017. u Hamburgu,10
svih devet zemalja s još
uvijek najvećim brojem prepreka trgovini spadaju u skupinu G20 (vidjeti tablicu 1.).
Najveći broj prepreka – njih 36 – zabilježen je u Rusiji. Na drugom je mjestu Kina s 25
prijavljenih aktivnih prepreka, a slijedi Indonezija s postojeće 23 mjere, koje također
znatno koče mogućnosti EU-a u pogledu izvoza i ulaganja.
Ostale treće zemlje u kojima je zabilježeno 10 ili više prepreka trgovini i ulaganjima
uključuju Indiju (21), Brazil (21), Južnu Koreju (20), Tursku (20), SAD (20), Australiju
(14), Tajland (12), Argentinu (11) i Meksiko (10).
9 Zbroj lani zabilježenih mjera (372) i podataka iz 2017. (67 novih i 45 uklonjenih prepreka) iznosi 394.
Razlika (2 prepreke manje od broja 396) proizlazi iz toga što su 2 prepreke raščlanjene na 4 kako bi se
zasebno prikazali različiti aspekti prepreka. Počevši od 2018., Komisija će prepreke evidentirati na taj
detaljniji način. Svaki će aspekt prepreke biti evidentiran zasebno, što će omogućiti njezin učinkovitiji
nadzor. To će nominalno dovesti do većeg broja „prepreka“, ali neće promijeniti kretanja.
10 Deklaracija čelnika zemalja G20 „Shaping an Interconnected World”,
http://www.g20.utoronto.ca/2017/2017-G20-leaders-declaration.html
Tablica 1.: Zemljopisna raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima u bazi podataka o pristupu tržištu (* – zemlje skupine G20)
36
25
23
21 2120 20 20
14
1211
109 9
8 8 87 7 7 7 7
6 6 65 5 5
4 4 43 3 3 3 3 3
2 2 2 21 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Ru
ska
Fe
de
racija
*
Kin
a*
Ind
on
ezija
*
Ind
ija*
Bra
zil*
Južn
a K
ore
ja*
Tu
rska
*
SA
D*
Au
stralija
*
Ta
jlan
d
Arg
en
tina
*
Me
ksik
o*
Čile
Filip
ini
Alžir
Ma
lezija
Južn
a A
frika
*
Eg
ipa
t
Izrae
l
Nig
erija
Šv
icarsk
a
Uru
gv
aj
Vije
tna
m
Ka
na
da
*
Ma
rok
o
Pa
kista
n
Ek
va
do
r
Jap
an
*
Pa
rag
va
j
Tu
nis
Ve
ne
zue
la
Ko
lum
bija
Liba
no
n
No
vi Z
ela
nd
Sa
ud
ijska
Ara
bija
*
Ta
jva
n
Uk
rajin
a
Bje
laru
s
Do
min
ika
nsk
a R
ep
ub
lika
Pe
ru
Sin
ga
pu
r
Iran
Arm
en
ija
Ba
ng
lad
eš
Bo
livija
Bo
sna
i He
rceg
ov
ina
Ka
me
run
Ho
ng
Ko
ng
Ka
zah
stan
Mo
ldo
va
Mo
zam
bik
No
rve
ška
Om
an
Srb
ija
Ug
an
da
UA
E
2. Prepreke prema vrsti mjere
Iz tablice 2. razvidno je da su mjere iza granice (216) važnije od tradicionalnih mjera na
granici (180). Mjere iza granice odnose se na ograničenja povezana s uslugama,
ulaganjima, javnom nabavom, pravima intelektualnog vlasništva ili neopravdanim
tehničkim preprekama u trgovini. Najveći je broj takvih mjera zabilježen u Rusiji (19),
iza koje slijedi Kina (17).
Mjere na granici ograničenja su kojima se neposredno utječe na uvoz i izvoz, obično
povećanjem carina, količinskim ograničenjima, određenim sanitarnim i fitosanitarnim
mjerama (SPS), izdavanjem uvoznih dozvola ili izravnom zabranom trgovine. Najveći
broj takvih mjera zabilježen je u Rusiji (17), nakon čega slijede Indonezija, Turska i SAD
(11), dok treće mjesto zauzima Indija (9).
Tablica 2.: Raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima zabilježenih u bazi podataka
o pristupu tržištu prema vrsti (broj mjera)
0
50
100
150
200
GranicaIza granice
180
216
6
B. PREPREKE TRGOVINI I ULAGANJIMA PRIJAVLJENE 2017.
Godine 2017. zabilježeno je rekordnih 67 novih prepreka u 39 trećih zemalja.11
To je
možda odraz gore spomenute pojačane komunikacije i podizanja svijesti. Međutim,
neosporno je da protekcionizam postojano jača.
1. Prepreke prijavljene 2017. prema trećoj zemlji
U tablici 3. prikazan je pregled zemljopisne raščlambe mjera zabilježenih 2017. Najveći
broj novih prepreka 2017. zabilježen je u trgovinskim i ulagačkim odnosima s Kinom
(10), nakon koje sa znatno manjim brojem slijedi Rusija (6). Sve to potvrđuje
protekcionistička kretanja već zabilježena ranijih godina. Južna Afrika uvela je četiri
nove prepreke, a Indija i Turska svaka po tri. Libanon, Ekvador, Japan, Filipini, UAE,
Tunis i Venezuela uveli su po dvije nove prepreke. Preostalih 27 novih prepreka
zabilježeno je u ostalim trećim zemljama. Također treba spomenuti da je u regiji
Euromeda 2017. uvedeno ukupno sedam novih prepreka, što ukazuje na zabrinjavajući
trend koji se podrobnije opisuje u poglavlju II.A.
Tablica 3.: Zemljopisna raščlamba prepreka zabilježenih 2017.
11 Alžir, Argentina, Australija, Bolivija, Brazil, Dominikanska Republika, Egipat, Ekvador, Filipini,
Hong Kong, Indija, Indonezija, Iran, Irak, Izrael, Japan, Južna Afrika, Južna Koreja, Kanada, Kina,
Kolumbija, Kongo, Libanon, Meksiko, Mozambik, Nikaragva, Pakistan, Ruska Federacija, Saudijska
Arabija, Singapur, Srbija, Tajland, Tunis, Turska, UAE, Ukrajina, Urugvaj, Venezuela i Vijetnam.
* Zemlje skupine G20.
** Zemlje skupine Euromed.
10
6
4
3 3
2 2 2 2 2 2 2
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
KIN
A*
RU
SKA
FED
ERA
CIJ
A*
JUŽN
A A
FRIK
A*
IND
IJA
*
TUR
SKA
*
LIB
AN
ON
**
EKV
AD
OR
TUN
IS**
VEN
EZU
ELA
JAP
AN
*
UJE
DIN
JEN
I AR
AP
SKI E
MIR
ATI
FILI
PIN
I
IRA
N
AR
GEN
TIN
A*
IZR
AEL
**
BR
AZI
L*
ALŽ
IR**
AU
STR
ALI
JA*
BO
LIV
IJA
KO
LUM
BIJ
A
DO
MIN
IKA
NSK
A R
EPU
BLI
KA
EGIP
AT*
*
HO
NG
KO
NG
IND
ON
EZIJ
A*
MO
ZAM
BIK
PA
KIS
TAN
SAU
DIJ
SKA
AR
AB
IJA
*
SRB
IJA
JUŽN
A K
OR
EJA
*
TAJL
AN
D
UR
UG
VA
J
KA
NA
DA
*
KO
NG
O
IRA
K
MEK
SIK
O*
NIK
AR
AG
VA
SIN
GA
PU
R
UK
RA
JIN
A
VIJ
ETN
AM
7
2. Prepreke prijavljene 2017. prema vrsti mjere
U tablici 4. prikazan je pregled dviju glavnih vrsta mjera zabilježenih 2017. Kod
prepreka zabilježenih 2017. radilo se uglavnom o mjerama na granici (36), a većinom
njih ograničavao se uvoz u treće zemlje uz pomoć pojačanih sanitarnih i fitosanitarnih
restrikcija. Pored toga, uveden je i znatan broj novih carina, kvota, zabrana ili
opterećujućih sustava izdavanja dozvola.
Kad je riječ o mjerama na granici (31), većina zabilježenih ograničenja uvedena je u
području trgovine robom, uključujući neopravdane regulatorne prepreke, unutarnje
porezne mjere i prava intelektualnog vlasništva. Nadalje, zabilježene su dvije nove
prepreke trgovini uslugama.
Tablica 4.: Raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima prijavljenih 2017. prema
vrsti (broj mjera)
3. Prepreke prijavljene 2017. prema sektoru
Iz tablice 5. razvidno je da je broj novih mjera uvedenih 2017. pogodio 12 raznih sektora
gospodarske djelatnosti, a dodatne prepreke horizontalno su utjecale na izvoz iz EU-a.
0
5
10
15
20
25
30
35
GranicaIza granice
36
31
8
Tablica 5. i 6.: Raščlamba prepreka trgovini i ulaganjima prijavljenih 2017. prema
sektoru (broj prepreka)
Najveći broj novih prijavljenih prepreka zabilježen je u sektoru poljoprivrede i ribarstva
(23), nakon čega slijedi 12 horizontalnih mjera koje pogađaju nekoliko sektora. U
sektoru vina i jakih alkoholnih pića zabilježeno je osam novih prepreka, u
automobilskom sektoru sedam, a u sektoru IKT-a i elektronike pet. Zahvaćeni su bili i
drugi sektori, poput kemijske industrije (dvije prepreke), sektora usluga (dvije), tekstila i
kože (dvije), drva, papira i celuloze (dvije), zrakoplovne industrije (jedna), sektora
keramike i stakla (jedna), kozmetike (jedna) i igračaka (jedna).
Kad je riječ o preprekama povezanima s trgovinom uslugama, slično kao i u slučaju svih
drugih prepreka, njihov broj odgovara broju novih prepreka koji su Komisiji izravno
prijavljeni posredstvom okvira za pristup tržištu. S obzirom na važnost tog sektora za naš
Poljoprivredno-prehrambena industrija; 31
Horizontalne prepreke; 12
Usluge; 2
Proizvodnja; 22
23
12
8 7
5
2 2 2 2 1 1
0 1
9
rad na pristupu tržištu, Komisija proširuje mehanizme informiranja o uvjetima izvoza
usluga u treće zemlje, što je osobito korisno za naše MSP-ove.
II. GLAVNE NOVE PREPREKE TRGOVINI I ULAGANJIMA PRIJAVLJENE
2017.
Ovo poglavlje sadržava dubinsku analizu novih prepreka pet trgovinskih partnera – Kine,
Rusije, Južne Afrike, Indije i Turske – za koje je 2017. zabilježeno tri ili više mjera. U
njemu se procjenjuju i trgovinski tokovi na koje bi te prepreke mogle utjecati.
A. KVALITATIVNA ANALIZA NOVIH PREPREKA
1. Kina
Kina je i dalje jedan od najrestriktivnijih trgovinskih partnera EU-a. Poduzeća iz EU-a
već godinama se suočavaju sa složenim preprekama, uključujući uvjete u pogledu
zajedničkog pothvata, ograničavanje ulaska na tržište, obvezu prijenosa tehnologije, kao i
neopravdane tehničke propise, u kombinaciji sa sistemskim problemima povezanima s
masivnom prekapacitiranošću, i to ne samo u tradicionalnim sektorima kao što je
industrija čelika ili aluminija nego sve više i u visokotehnološkim sektorima. Godine
2017. zabilježen je znatan porast prepreka, odnosno deset novih. Premda su 2017. godine
dva takva problema uspješno riješena, o čemu će biti riječi u odjeljku ovog izvješća o
uspješnim primjerima, očito je da postoji tendencija povećanja broja prepreka.
Jedan od sektora koji su najviše pogođeni tim mjerama jest sektor IKT-a i elektronike.
Dvije trećine novih prepreka prijavljenih u tom sektoru tiču se najpoznatije od brojnih
mjera koje je Kina ikad uvela u vezi s kibersigurnošću i kriptografijom.
Novi kineski zakon o kibersigurnosti stupio je na snagu 1. lipnja 2017. Kako bi zakon
postao operativan, trenutačno se pripremaju desetine provedbenih mjera u vidu
administrativnih zahtjeva, smjernica i normi. Premda je kibersigurnost sama po sebi
legitiman politički cilj, kineski koncept kibersigurnosti dalekosežan je i obuhvaća
aspekte gospodarske i industrijske politike. Zajedno s nepreciznim pravilima koja
izazivaju popriličnu neizvjesnost, to predstavlja znatnu prepreku trgovini, i to ne samo za
IKT kompanije nego i za druga poduzeća iz EU-a koja se služe tim proizvodima.
Povrh toga, kineska Državna uprava za kriptografiju (“SCA”) objavila je 13. travnja
2017. prijedlog zakona o šifriranju čije područje primjene obuhvaća istraživački rad i
komercijalnu uporabu, uvoz, izvoz i ovjeravanje. EU je, pored ostalog, zabrinut da bi se
ta regulativa također mogla primjenjivati na proizvode izvan kategorije onih čija je
osnovna funkcija šifriranje. Komisija vjeruje da će Kina prije donošenja konačne inačice
zakona uzeti u obzir primjedbe EU-a.
10
Nadalje, carinska reklasifikacija višekomponentnih (MCO) poluvodiča u praksi je
dovela do ponovnog uvođenja carina na proizvode obuhvaćene Sporazumom o
informacijskoj tehnologiji (ITA) koji ranije nisu bili podvrgnuti carinjenju, što se
nepovoljno odrazilo na inovativnu europsku industriju poluvodiča. Valja napomenuti i da
je industrija poluvodiča jedan od deset strateških visokotehnoloških sektora obuhvaćenih
inicijativom za industrijsku politiku „Made in China 2025“ koja pruža velike prilike, ali i
donosi ozbiljne izazove za europsku industriju.
Kad je riječ o drugim sektorima, uvedeno je i nekoliko netarifnih mjera u vidu složenih
tehničkih zahtjeva i revidiranih normi koje će među ostalim utjecati na europsku
industriju drva, kože, papira i celuloze. Kineske su vlasti nedavno uvele dalekosežnu
zabranu uvoza otpada od 24 proizvoda, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018.; pored
toga, Kina je usvojila i niz revidiranih normi za dodatna 34 proizvoda, koje se
primjenjuju od 1. ožujka 2018. Tim su normama osobito obuhvaćeni celuloza, polimeri i
metalni otpad, kao i rude i plastični materijali.
Što se tiče automobilskog sektora, Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije
nedavno je objavilo novu regulativu koja od proizvođača vozila na nova goriva (NEV)
iziskuje da „svladaju razvojnu i proizvodnu tehnologiju“ za cjelokupni sektor NEV
vozila. Od stranih proizvođača originalne opreme može se tražiti da svojim kineskim
partnerima s kojima surađuju u okviru zajedničkih pothvata daju na uvid svoju
kompletnu ključnu tehnologiju, što bi moglo predstavljati nasilni prijenos tehnologije.
Kina je uvela i nova ograničenja na aditive koji se koriste u materijalima koji mogu
doći u doticaj s hranom. Zbog revizije tih normi neusklađenim se automatski smatra
širok ali neodređen niz proizvoda – od opreme, cijevi, poklopaca, ambalažnog materijala,
tinte, papira, sve do kompletnih strojeva koji se mogu upotrebljavati u svim dijelovima
lanca hrane i hrane za životinje, od uređaja za mužnju do pomičnih traka u
supermarketima. Horizontalni karakter te prepreke uzrokovat će znatne trgovinske
poremećaje u čitavom nizu sektora.
Premda su prijavljena neka pozitivna kretanja u pogledu kineskog regulatornog okvira za
medicinske uređaje (vidjeti niže), i u tom su sektoru usvojene mjere koje će predstavljati
izazov. U travnju 2017. kinesko Ministarstvo financija i Povjerenstvo za nacionalni
razvoj i reforme ukinuli su pristojbe za testiranje medicinskih uređaja za potrebe
registracije. Ta se mjera negativno odrazila na raspoloživost usluga testiranja ključnih za
postupak registracije novih uređaja u Kini, što je za poduzeća iz EU-a izazvalo znatne
troškove i kašnjenje. U rujnu 2017. godine Kina je uvela nacionalni program za
određivanje cijena određenih uređaja, pri čemu se od proizvođača zahtijeva da u vrlo
kratkom roku dostave veliku količinu podataka. U ovom se izvješću obje te mjere ne
smatraju novim preprekama, nego dodatnim zaprekama unutar složenog regulatornog
okruženja za sektor zdravstva u Kini.
Povrh uklanjanja novih prepreka zabilježenih 2017., EU također poduzima sve potrebne
mjere kojima se može pridonijeti uklanjanju 25 postojećih prepreka zabilježenih u
11
Komisijinoj bazi podataka o pristupu tržištu (MADB). EU je pokrenuo raspravu s Kinom
o tom pitanju u okviru raznih odbora WTO-a te bilateralnih foruma, od Foruma za
dijalog o trgovinskoj i ulagačkoj politici do Radne skupine za gospodarstvo i trgovinu.
Međutim, postoje veliki izgledi da će se uvesti nove prepreke. Primjerice, Kina je
najavila da namjerava uvesti nove zahtjeve za certifikaciju prehrambenih proizvoda
niskog rizika kao i revidirane norme i nove specifikacije za vino i vinske proizvode, što
će vjerojatno stvoriti znatne poremećaje za europske proizvođače. Ta kretanja iziskuju
dodatne, domišljate napore kako bi se bolje razmotrila pitanja pristupa tržištu u odnosu
na Kinu, uključujući i poboljšanje naše suradnje u raznim područjima politika.
2. Rusija
Unatoč oporavku od dvogodišnje recesije, Rusija je 2017. i dalje pribjegavala
preprekama trgovini kako bi zaštitila svoju lokalnu industriju, čime su potvrđena kretanja
uočena u prethodnim izvješćima. U Rusiji je 2017. zabilježen drugi najveći broj novih
prepreka (šest). Time se ukupni broj postojećih prepreka u toj zemlji povećao na 36, pa
Rusija sada u pogledu broja prepreka zauzima prvo mjesto. Premda za automobilsku
industriju tijekom 2017. godine nije uvedena nijedna konkretna nova mjera, prepreke
trgovini i ulaganjima i dalje posebno pogađaju taj sektor.
Od siječnja 2017. godine Rusija je stranim trgovačkim društvima dodatno ograničila
pristup kupovini ruskih poduzeća u državnom vlasništvu. Otkako je 2015. godine
uvela prvo ograničenje, Rusija je usvojila novu mjeru u vidu cjenovne povlastice od
15 % (za robu i usluge) za domaća trgovačka društva koja sudjeluju u komercijalnim
natječajima poduzeća u državnom vlasništvu (tj. ne u javnim natječajima). Pored toga,
koncem 2017. godine ruska je vlada donijela zakon kojim se omogućuje postavljanje
zahtjeva za korištenje lokalnih komponenata pri kupovini zrakoplova i brodova koju
obavljaju poduzeća u državnom vlasništvu.
Ta dodatna ograničenja postoje uz ionako brojne mjere kojima se stranim poduzećima
ograničava pristup javnoj nabavi. Kao i proteklih godina, Rusija je 2017. proširila
područje primjene ograničenja u pogledu javne nabave na nekoliko sektora: na
radijske i elektroničke proizvode (područje primjene prošireno u srpnju 2017. na opremu
za sustav zračne plovidbe GLONASS i uređaje za elektroničku signalizaciju za potrebe
sigurnosti prometu) te na namještaj. Nezadovoljavajuća ponuda koju je Rusija u lipnju
2017. godine podnijela u okviru svog zahtjeva za pristupanje Sporazumu WTO-a o
javnoj nabavi dodatno je zabrinula EU u vezi s tim važnim područjem.
Pritom su važnu ulogu imala ograničenja na izvoz. Zabrana izvoza sirove životinjske
kože, na snazi od listopada 2014., ponovno je produljena do travnja 2018. Osim toga,
Rusija je odlučila uvesti stroga ograničenja na izvoz brezovih trupaca. Nacrtom dekreta
objavljenim u studenom 2017. uvode se izvozne kvote za brezove trupce, na ograničeno
razdoblje u trajanju od šest mjeseci. Izvozni kontingent iznosi 567 000 m³, što predstavlja
smanjenje za otprilike jednu trećinu prosječne količine izvoza Rusije u razdoblju 2014. –
2016. Kvote će se početi primjenjivati tek od sredine 2018. godine. Prema navodu
12
lokalnih vlasti, ta je mjera definitivno usmjerena na zaštitu domaćeg tržišta drva i
poticanje domaće obrade drva (pored ostalog, na proizvođače šperploče).
Diskriminirajuće postupanje u odnosu na domaća i uvozna vina posredstvom složenog
novog sustava trošarina predstavlja još jednu trgovinsku zapreku koju je Rusija uvela
2017. i koja pogađa europski sektor vina i jakih alkoholnih pića. Stope trošarine za vina s
oznakama zemljopisnog podrijetla i vina sa zaštićenim oznakama izvornosti primjenjivat
će se samo na domaća (ruska) vina. Ako se ta odredba bude tumačila izvan konteksta,
zaista će podrazumijevati da se vina s oznakom zemljopisnog podrijetla moraju
proizvoditi u Rusiji od ruskog grožđa, što bi predstavljalo diskriminaciju prema uvoznim
vinima.
Još jedna nova prepreka koju je Rusija uvela lani jest obveza korištenja brodova koji
plove pod ruskom zastavom za prijevoz ugljikovodika i ugljena po sjevernomorskoj
ruti. Sjevernomorska ruta prolazi istočno od otočja Novaja zemlja i proteže se duž ruske
arktičke obale do Beringova prolaza (unutar ruskog isključivog gospodarskog pojasa).
Otapanje arktičkih ledenih kapa vjerojatno će dovesti do povećanja prometa po
sjevernomorskoj ruti i komercijalne isplativosti te rute.
Pored toga, činjenica da Rusija putem sanitarnih i fitosanitarnih uvoznih ograničenja
krši međunarodne norme stavlja europski sektor poljoprivrede i ribarstva pred goleme
izazove. Rusija i dalje ima posebno netransparentan i opterećujući sustav izdavanja
dozvola proizvođačima hrane životinjskog podrijetla za izvoz u Rusiju te često
primjenjuje nerazmjerna ograničenja na poduzeća kojima je izvoz već odobren i
obavezno iziskuje prezahtjevne pojedinačne inspekcije novih poduzeća. Budući da se
Bjelarus, Armenija, Kazahstan i Kirgistan u praksi pridržavaju popisa poljoprivredno-
prehrambenih subjekata koji imaju dozvolu za izvoz u Rusiju, ta se situacija odražava i
na izvoz hrane iz EU-a u te zemlje.
Osim toga, Rusija odbija ukinuti ograničenja za 11 poljskih vojvodstava u kojima je
vladala visokopatogena ptičja gripa (HPAI) premda je, prema pravilima OIE-a, cijelo
područje Poljske proglašeno slobodnim od HPAI-ja u srpnju 2017. Da bi ukinule
ograničenja u vezi s HPAI-jem, ruske vlasti zahtijevaju da se obavi pregled svakog
pojedinačnog pogona za preradu mesa u kojemu se proizvodi perad za izvoz.
Naposljetku, ruske su vlasti u okviru svojih novih zajedničkih fitosanitarnih zahtjeva
Euroazijske ekonomske unije nedavno uvele sveobuhvatnu sanitarnu i fitosanitarnu
mjeru. Tom se regulativom uvode nerazmjerni i diskriminirajući zahtjevi za uvoz
kontrolirane robe u Euroazijsku ekonomsku uniju i njezino kretanje na tom teritoriju –
što se također odražava na izvoz u Bjelarus, Armeniju, Kazahstan i Kirgistan. Nova
pravila iziskuju da se proizvodni pogoni proglase slobodnima od niza biljnih nametnika,
čak i u slučaju određenih proizvoda niskog rizika. Novi će se zahtjevi po svemu sudeći u
praksi primjenjivati samo na uvozne, a ne i na lokalne proizvode. Pored toga, nova bi
pravila mogla dovesti do sastavljanja pozitivnog popisa ovlaštenih izvoznika (nakon
obavljenih inspekcija), kao što je slučaj kod hrane životinjskog podrijetla.
13
EU je i dalje spreman na razgovore, na kontakte s Ruskom Federacijom radi
organiziranja bilateralnih sastanaka, na razmjenu informacija te na evaluaciju uočenih
problema. EU se također zalaže za primjenu okvira WTO-a (npr. posredstvom raznih
odbora, Vijeća za trgovinu robom) radi ukidanja ograničenja za pristup tržištu. EU se
također po potrebi služi WTO-ovim mehanizmom za rješavanje sporova kako bi Rusiju
primorao da poštuje obveze koje je preuzela u okviru WTO-a (npr. u nedavnom slučaju
zabrane uvoza svinjetine zbog afričke svinjske kuge).
3. Južna Afrika
Iako Južna Afrika nije bila predmet prethodnih izvješća, u njoj se uvodi sve više prepreka
koje utječu na trgovinu. Ta je zemlja 2017. uvela četiri nove prepreke, čime se broj
prepreka povećao na ukupno osam.
Prije nekoliko mjeseci južnoafričke su vlasti obznanile propise o povlaštenoj javnoj
nabavi, koji sadržavaju horizontalni cilj od 75 % za lokalnu javnu nabavu, što će se
odraziti na više sektora.
Za područje poljoprivrede i ribarstva Južna Afrika uvela je nekoliko sanitarnih i
fitosanitarnih mjera nakon izbijanja ptičje gripe u EU-u. Od izbijanja HPAI-ja 2016.
godine, od deset država članica EU-a koje izvoze perad u Južnu Afriku njih osam i dalje
podliježe zabrani premda su u međuvremenu proglašene slobodnima od HPAI-ja u
skladu s međunarodnim normama Svjetske organizacije za zdravlje životinja. Južna
Afrika zahtijeva nove inspekcije u tim zemljama prije no što dopusti trgovinu. Cilj tih
inspekcija nije jasan, s obzirom na to da je ptičja gripa u međuvremenu iskorijenjena.
Problem s izvozom konjaka zbog razlika u zakonodavstvu o oznakama izvornosti i
oznakama zemljopisnog podrijetla predstavlja značajnu prepreku za sektor vina i jakih
alkoholnih pića. Južnoafrički Zakon o alkoholnim pićima svrstava konjak u istu
kategoriju s vinjakom, na koji se primjenjuju različiti zahtjevi u pogledu sazrijevanja i
udjela alkohola, što njegov izvoz čini složenim, a u nekim slučajevima i nemogućim.
Kad je riječ o sektoru IKT-a i elektronike, novi niz normi i tehničkih propisa koji
proizlaze iz postupka evaluacije usklađenosti u pogledu elektromagnetske
interferencije i kompatibilnosti uveden je kako bi se stvorile znatne trgovinske
poteškoće za europske izvoznike. Novim se propisima nameće postupak evaluacije
usklađenosti na temelju pristanka treće strane. Taj je postupak stroži no što bi bilo
potrebno da se zemlja uvoznica na primjeren način može pouzdati u to da su uređaji s
niskim rizikom u skladu s postojećim tehničkim propisima i normama.
EU radi razmatranja tržišnih prepreka trgovini održava dijalog sa svojim južnoafričkim
partnerima u okviru WTO-a, naime s Odborom za tehničke prepreke u trgovini i s
Odborom za sanitarne i fitosanitarne mjere, kao i u kontekstu Sporazuma o
gospodarskom partnerstvu te na tehničkoj razini.
14
4. Indija
Indija je 2017. uvela tri nove prepreke, povećavši time ukupni broj prepreka na 21 i
potvrdivši godinu dana ranije uočena protekcionistička kretanja. Ograničenja su uvedena
u području zahtjeva u vezi s testiranjem, zabrane uvoza i nacionalnog oporezivanja.
Indija je 1. rujna 2017 uvela de facto zahtjev za testiranje uvoznih igračaka u samoj
zemlji koji je odmah stupio na snagu. WTO o tome nije obaviješten, suprotno
Sporazumu o tehničkim preprekama u trgovini, niti je o tom pitanju provedeno
odgovarajuće savjetovanje s dionicima u Indiji. O tome se raspravljalo na zadnjem
sastanku Radne skupine EU-a i Indije za sanitarne i fitosanitarne mjere i tehničke
prepreke u trgovini (SPS/TBT) koji je održan u studenom 2017. godine, kao i na raznim
daljnjim sastancima s nadležnim tijelima, održanima u Indiji, Bruxellesu i Ženevi. Indija
je tu mjeru prijavila u prosincu, tri mjeseca nakon njezina stupanja na snagu.
Kao drugo, Indija je uvela novu zabranu uvoza kojom je obuhvaćen širok spektar
proizvoda iz sektora tekstila i kože, uključujući kožu reptila, sirovo krzno vidrice, krzno
lisice i činčile te štavljeno krzno vidrice – i to bez prethodnog savjetovanja. Ta uvezena
roba podliježe Zakonu o zaštiti divlje faune i flore iz 1972. i Konvenciji o međunarodnoj
trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). Međutim, izvoznici iz
EU-a poštuju zahtjeve konvencije CITES, a sva krzna koja se izvoze u Indiju potječu od
životinja uzgojenih na farmama uz najviše standarde dobrobiti. U travnju 2017. Indiji je
poslan dopis koji su supotpisali veleposlanici iz EU-a i drugih partnerskih zemalja s
bliskim stavovima, a o toj se temi raspravljalo nekoliko puta: na sastanku Pododbora EU-
a i Indije za trgovinu održanom u srpnju, na sastanku Radne skupine EU-a i Indije za
SPS/TBT održanom u studenom te tijekom brojnih razgovora s indijskim vlastima, pored
ostalog i u okviru mehanizma EU-a za olakšavanje ulaganja. Odgovor na zajednički
dopis još nije stigao.
I konačno, Indija je uvela određene porezne i druge uvozne mjere koje se na državnoj
razini primjenjuju na uvozna vina i jaka alkoholna pića. U okviru Pododbora EU-a i
Indije za trgovinu ponovno se raspravljalo o raznim diskriminirajućim mjerama te
države.
Pored tih novih prepreka, treba posvetiti dodatnu pozornost negativnim kretanjima u vezi
s postojećim preprekama.
Godine 2014. Indija je ponovno uvela carine na određene IKT proizvode poput 3G
telekomunikacijske opreme. Unatoč demarševima EU-a, uključujući i dopise voditelja
Delegacije EU-a upućene nadležnom indijskom ministru, te unatoč bilateralnim
sastancima, npr. sastancima Pododbora EU-a i Indije za trgovinu, Indija ne samo što nije
razmatrala dotičnu mjeru nego je tijekom 2017. godine na IKT sektor nastavila
primjenjivati daljnje protekcionističke mjere. Na sve bazne stanice, mobilne telefone i
njihove dijelove, digitalne kamere, pretvarače, sklopke i spremnike za tintu ponovno su
uvedene carine (koje su u nekim slučajevima i povećane). Kao potpisnica Sporazuma o
15
informacijskoj tehnologiji (ITA-1) Indija se obvezala da neće cariniti većinu tih tarifnih
stavki. To je pitanje bilo predmet nekoliko dopisa, a o njemu se raspravljalo i na
sastancima Pododbora EU-a i Indije za trgovinu i raznih tijela WTO-a te tijekom
razgovora s indijskim vlastima, pored ostalog i u okviru mehanizma EU-a za olakšavanje
ulaganja. EU trenutačno procjenjuje sve opcije za rješavanje tog pitanja. Nastavak
protekcionizma nagoviješten je nedavnom najavom da će se u proračunu Indije za
fiskalnu godinu 2018. – 2019. dodatno povećati carine na IKT proizvode te na proizvode
drugih sektora, kao što su industrija automobilskih dijelova i tekstilna industrija.
Kad je riječ o industriji medicinskih uređaja, u kolovozu 2017. Nacionalna agencija za
određivanje cijena farmaceutskih proizvoda (NPPA) srezala je po hitnom postupku cijene
implantata za koljena, umjesto da pričeka, kako je ranije činila, da vlada te naprave uvrsti
na nacionalni popis osnovnih lijekova. EU i dalje pokreće to pitanje kod indijskih
nadležnih tijela, primjerice u okviru Pododbora EU-a i Indije za trgovinu, Radne skupine
EU-a i Indije za farmaceutske proizvode, biotehnologiju i medicinske uređaje te u
razgovorima s indijskim vlastima, pored ostalog i u okviru mehanizma EU-a za
olakšavanje ulaganja.
EU dosljedno poduzima mjere za uklanjanje novih i starih prepreka zabilježenih u bazi
podataka o pristupu tržištu za Indiju. Komisija redovito pokreće ta pitanja kod indijskih
nadležnih tijela u okviru svih dostupnih multilateralnih i bilateralnih foruma, kao što su
Pododbor EU-a i Indije za trgovinu, Radna skupina EU-a i Indije za SPS/TBT ili razni
odbori WTO-a.
5. Turska
Tijekom nekoliko zadnjih godina Turska nameće određeni broj prepreka trgovini
protivnih njezinim obvezama koje proizlaze iz bilateralnog trgovinskog okvira carinske
unije između EU-a i Turske, na primjer složene carinske postupke ili dodatne poreze na
proizvode iz trećih zemalja. Turska je 2017. uvela tri dodatne mjere kojima se ograničava
trgovina, čime se ukupni broj prijavljenih prepreka trgovini povećao na 20.
Jedna od tih novih prepreka sastoji se od diskriminirajućeg postupanja Turske prema
traktorima proizvedenima u EU-u u odnosu na one proizvedene u toj zemlji.
Direktivom o proizvodnji, preinaci i montaži vozila predviđeno je da se, počevši od
siječnja 2018. godine, na traktore proizvedene u EU-u moraju primjenjivati stroži
zahtjevi u pogledu emisija iz motora u odnosu na lokalno proizvedene traktore.
Turske vlasti primjenjuju i mjere oporezivanja izvoza krzna i „wetblue“ kože. Ta mjera
dodatno otežava ionako teško stanje europskog sektora štavljenja, koji je pogođen
globalno ograničenim pristupom sirovinama.
Treća nova prepreka tiče se turskog režima „dodatnih carina“ na uvoz robe koja
potječe iz trećih zemalja. Pored sve većeg niza takvih dodatnih carina uvedenih
proteklih godina, Turska je 2017. godine uvela i tzv. „dodatne obveze“ (Odlukom br.
16
2017/10926 od 11. rujna 2017.). Radi se o kompenzacijskom nametu kojim se razina
carina utvrđenih u okviru općeg sustava povlastica (GSP) EU-a podiže na razinu
postojećih turskih carina primjenjivih na uvoz robe iz nekoliko zemalja, na koju bi
Turska obično trebala primjenjivati carine utvrđene u okviru Unijina sustava GSP – kad
god se ta roba uvozi u Tursku preko EU-a.
Pored toga, a također u vezi s dodatnim carinama, Turska je nametnula nove poteškoće
izvoznicima iz EU-a u Tursku koji prodaju robu koja potječe iz trećih zemalja, i to time
što zahtijeva izjave izvoznika (ili dugoročne izjave dobavljača) o preuzimanju
odgovornosti za europsko podrijetlo robe koju izvoze, unatoč odredbama o slobodnom
kretanju koje proizlaze iz carinske unije (Priopćenje br. 2017/4 Ministarstva
gospodarstva od 30. prosinca 2017., na snazi od 1: ožujka 2018.).
Također treba istaknuti daljnja negativna kretanja u vezi s ranije registriranom preprekom
u farmaceutskom sektoru. 64. akcijski plan turske vlade predviđao je uklanjanje uvoznih
farmaceutskih proizvoda s popisa stavki za koje se isplaćuje naknada, uz zadovoljavanje
specifičnih zahtjeva u vezi s lokalizacijom. To u praksi znači isključenost s tržišta od
veljače 2018. godine.
Komisija će i dalje raditi na uklanjanju tih i ostalih zapreka trgovini radi sprečavanja
daljnjeg širenja protekcionističkih mjera, poboljšanja pristupa tržištu za europska
trgovačka društva i unapređenja općeg trgovinskog i ulagačkog okružja. Konkretno,
Komisija je postojeće prepreke stavila na dnevni red sastanka Zajedničkog odbora
carinske unije EU-a i Turske. S obzirom na važnost turskog tržišta za poduzeća iz EU-a,
o nekima od tih novih prepreka razgovaralo se i na najvišoj političkoj razini.
Najnoviji trend: širenje na zemlje Euromeda?
U regiji Euromeda općenito gledajući jača protekcionizam, pri čemu neke zemlje u
izvjesnoj mjeri uvode slične prepreke. Povećani trgovinski deficit, djelomice izazvan
niskim cijenama nafte i plina, doveo je do povećanja broja prepreka u toj regiji, kojih je sada
ukupno 33 (Alžir, Egipat, Izrael, Libanon, Maroko i Tunis), u čemu prednjače Egipat, Alžir i
Izrael.
Godine 2017. zabilježeno je sedam novih prepreka: u Libanonu (dvije), Tunisu (dvije nove),
Izraelu (jedna) i Alžiru (jedna). Egipat je 2017. godine uveo samo jednu novu prepreku, ali
već duže vrijeme ima niz starih prepreka koje otežavaju izvoz iz EU-a. Najvažniju
predstavlja obveza registracije izvoznika, koja se provodi na netransparentan i opterećujući
način, a znatno se odražava na mnoge sektore.
Alžir je od 2015. godine uveo niz mjera koje ograničavaju trgovanje, a najvažniju
predstavlja sustav neautomatskog odobravanja uvoza nekoliko proizvoda, uključujući i
vozila, cement, čelik i keramiku. Taj je sustav popraćen određivanjem kvota za uvoz –
što je ozbiljna prepreka našoj trgovini. EU je pokrenula raspravu o tom pitanju u okviru
svih foruma (npr. Vijeća za pridruživanje, Odbora za pridruživanje, Pododbora za
trgovinu) te na sastancima na visokoj razini. Usprkos tim naporima, alžirska je vlada
17
2017. uvela novi niz još restriktivnijih mjera. Glavne sastavnice novog sustava, koji je
odobren u prosincu 2017., a primjenjuje se od 1. siječnja 2018., jesu:
– privremena zabrana uvoza 851 proizvoda (uglavnom poljoprivrednih i prerađenih
poljoprivrednih proizvoda) kojima je EU 2016. ostvario promet u iznosu od otprilike
1 milijarde EUR,
– povećanje carina na 129 proizvoda kojima je EU 2016. ostvario promet u iznosu od
otprilike 0,5 milijarde EUR,
– zadržavanje sustava izdavanja uvoznih dozvola za automobile (ali ukidanje izdavanja
dozvola za druge proizvode).
Izrael je u prosincu 2017. također uveo nove zahtjeve za označivanje prehrambenih
vrijednosti. Ti zahtjevi nisu u skladu s uvriježenim međunarodnim praksama i mogu
dovesti do diskriminacije prema uvoznim proizvodima zbog povećanih troškova
pakiranja i označivanja. EU je u svibnju 2017. Odboru WTO-a za tehničke prepreke u
trgovini dostavio svoje mišljenje, a pored toga neprestano vrši pritisak na izraelske vlasti.
Zbog toga je izraelski parlament odobrio novu verziju s nekoliko izmjena, u kojoj je
predviđeno mnogo dulje provedbeno razdoblje (dvije godine), a manji proizvodi izuzeti
su od zahtjeva za označivanje. Još jedna mjera koja se priprema jest reforma
zakonodavstva o kozmetičkim proizvodima, čiji je cilj u najvećoj mogućoj mjeri
uskladiti izraelske zahtjeve sa zahtjevima EU-a – uglavnom u pogledu kontrole nakon
stavljanja na tržište. EU je pozdravio namjeru Izraela da se posveti usklađivanju s
Uredbom EU-a o kozmetičkim proizvodima, ali je iznio nekoliko glavnih primjedbi u
pogledu izraelskog zakonodavstva koje bi se moglo negativno odraziti na uvjete pristupa
tržištu za subjekte iz EU-a koji posluju u Izraelu. Izraelski parlament i dalje raspravlja o
toj reformi. EU je aktivno uključen u rasprave s izraelskim kolegama.
I Libanon je 2017. godine uveo novu prepreku u vidu opoziva izuzeća (odobrenog 2013.
godine) od carinjenja ugljikovodika uvezenog iz EU-a. Dana 4. travnja 2017. libanonsko
je Vijeće za carinu odlučilo, u okviru revizije poreznog prava, a bez prethodnog
savjetovanja, ukinuti izuzeće od carinjenja koje je ranije bilo odobreno za proizvode od
nafte/benzina uvezene iz EU-a. Libanonska je vlada također odobrila povećane poreze na
uvoz određenih proizvoda uključujući alkoholna pića – što predstavlja kršenje
Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Libanona. Zahvaljujući intenzivnim
razgovorima s libanonskim vlastima, EU je za svoj izvoz uspio osigurati izuzeće od
primjene te mjere.
Određene protekcionističke tendencije pojavile su se i u Tunisu, premda u blažem
obliku. Među njima su tehničke i administrativne poteškoće s kojima se suočavaju
izvoznici farmaceutskih proizvoda, guma i keramičkih pločica iz EU-a. Od proljeća
2017. tuniske su vlasti pod javnim pritiskom da usvoje mjere koje ograničavaju uvoz radi
smanjenja trgovinskog deficita i deficita tekućeg računa. To je učinjeno uz pomoć
opterećujućih carinskih postupaka, osobito u vidu zahtjeva da carinske službe iz EU-a
dostavljaju izjavu o izvozu u Tunis, u vidu sustavnih lučkih tehničkih kontrola
proširenog popisa proizvoda te u vidu povećanja carina na „neosnovne“ potrošačke
18
proizvode, uključujući poljoprivredne i prerađene proizvode koji nisu obuhvaćeni
Sporazumom o pridruživanju. Komisija pomno prati razvoj događaja te nastoji pronaći
rješenje za ta pitanja posredstvom redovitog dijaloga, u okviru sastanaka Pododbora te u
kontekstu pregovora o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine
(DCFTA).
Naš pristup tom regionalnom izazovu sastoji se od intenzivnije primjene svih
raspoloživih sredstava – tehničkih i političkih – radi postizanja najvećeg mogućeg
stupnja pristupa tržištu. Premda ćemo i dalje surađivati sa zemljama Euromeda na
svladavanju gospodarskih izazova, odredbe Sporazuma o pridruživanju i sporazumâ
WTO-a moraju se poštovati jer je usklađenost u interesu svih uključenih strana. Prepreke
trgovini neće povećati, nego naprotiv ugroziti tržišno natjecanje u toj regiji.
B. PROCJENA GOSPODARSKIH POSLJEDICA NOVIH PREPREKA U
POGLEDU PRISTUPA TRŽIŠTU
Taj je postupak izazovan jer je teško procijeniti u kojoj mjeri prepreke (posebno one
netarifne) utječu na troškove za izvoznike i na njihovo ponašanje. Raspoloživi
gospodarski podaci o povećanju troškova zbog registriranih prepreka i dalje su
nepotpuni. Treba imati na umu još jednu važnu razliku, a to je da su netarifnim
preprekama svojstveni različiti stupnjevi ograničavanja. Za razliku od izravnih zabrana,
većina mjera za ograničavanje trgovine ne ukida trgovanje u potpunosti, nego smanjuje
njegov intenzitet. Osim toga, ograničenja koja se tiču istih proizvoda ili usluga mogu se
preklapati, pa dodatne prepreke ne moraju nužno podrazumijevati dodatni utjecaj, kao što
ni uklanjanje jedne prepreke ne znači automatsko poboljšanje u pristupu tržištu.
Analiza trgovinskih tokova povezanih s novim preprekama uvedenima 2017. godine prvi
je korak kojim se može pridonijeti procjeni važnosti rada EU-a na pristupu tržištu.
Metodologija se temelji na podacima o bilateralnom izvozu iz EU-a za relevantne tarifne
oznake harmoniziranog sustava (HS): preprekama se, naravno, ne obustavlja nužno sav
uvoz, pa se ti podaci moraju tumačiti kao teoretski maksimalni utjecaj. Oni daju uvid u
red veličine, općeniti pokazatelj važnosti dotičnog uvoza potencijalno izloženog
preprekama. Razmatranje mogućeg utjecaja tih mjera jedan je od čimbenika koje
Komisija uzima u obzir prilikom određivanja prioriteta za uklanjanje tržišnih prepreka.
Ta je metoda primijenjena na 47 od 67 novih prepreka zabilježenih 2017. godine,
isključujući usluge te horizontalne i druge mjere koje je teško kvantificirati. Na temelju
izračuna može se zaključiti da nove prepreke trgovini zabilježene 2017. potencijalno
utječu na izvoz EU-a u vrijednosti do 23,1 milijun eura, odnosno na oko 1,2 %
cjelokupnog izvoza iz EU-a 2017. godine.
19
Taj red veličine isti je kao i 2016. godine, kad je potencijalno bio pogođen izvoz u
vrijednosti od 27 milijardi EUR, te potvrđuje širenje protekcionističkih mjera. Što se tiče
industrijskih sektora, mjere koje su uvele tri zemlje mogle bi utjecati na približno dvije
trećine izvoza (Kina: 7 milijardi EUR; Ujedinjeni Arapski Emirati: 4,5 milijardi EUR;
Egipat: 3,1 milijarda EUR). Sektori koji su 2017. bili potencijalno suočeni s najvećim
posljedicama u pogledu vrijednosti jesu IKT i elektronika (približno 10 milijardi EUR),
tekstil i koža (8,3 milijarde EUR) i kemikalije (3,1 milijarda EUR). U poljoprivredno-
prehrambenom sektoru kineske politike utječu na otprilike polovicu vrijednosti
trgovačkih tokova potencijalno pogođenih restriktivnim mjerama, a ruske politike na
30 %.
Činjenica da bi trgovina u znatnoj mjeri mogla biti potencijalno pogođena novouvedenim
preprekama u pogledu pristupa tržištu ponovno potvrđuje važnost strategije EU-a za
pristup tržištu za praćenje, utvrđivanje prioriteta i ukidanje mjera kojima se ograničava
trgovina s pomoću najprimjerenijih alata.
III. GLAVNE PREPREKE TRGOVINI I ULAGANJIMA UKLONJENE 2017.
U ovom se poglavlju analizira 45 prepreka koje su potpuno ili djelomice uklonjene
tijekom 2017. godine, kao i strategija Europske komisije i koristi za naša poduzeća koje
su iz nje proizašli.
A. STRATEGIJA EU-a ZA UKLANJANJE PREPREKA TRGOVINI I
ULAGANJIMA
U svjetlu rastućeg protekcionizma u današnjem svijetu transakcija, naš svakodnevni rad
na uklanjanju prepreka trgovini postaje sve važniji. Stoga je Komisija osnažila strategiju
EU-a za pristup tržištu, unaprijedivši pritom koordinaciju među institucijama EU-a i
dionicima, odlučivanje o prioritetu prepreka te komunikaciju i podizanje razine
osviještenosti. Ti su napori doveli do uklanjanja 20 prepreka 2016. godine te do
uspješnog svladavanja 45 prepreka 2017. godine, što je rekordan broj.
U prethodnom su odjeljku navedeni mnogi instrumenti primijenjeni u tom pothvatu. U
okviru intenzivnih diplomatskih aktivnosti Europska komisija, ESVD, države članice
EU-a i industrija usko surađuju posredstvom mreže delegacija EU-a i veleposlanstava
država članica u trećim zemljama, Bruxellesu i europskim glavnim gradovima. To
obuhvaća širok spektar aktivnosti: od tehničkih trgovinskih projekata do formalnih
demarševa, od rasprava u okviru formalnih političkih struktura (dijaloga, odbora) i misija
povjerenika na visokoj razini do aktivnosti na razini ministara i predsjednika. Kad god to
povećava učinkovitost našeg rada, aktivnosti se koordiniraju s partnerima sličnih
razmišljanja.
U okviru WTO-a, redoviti rad u odborima koji je detaljnije opisan u prethodnom odjeljku
nadopunjavaju aktivnosti Komisije u kontekstu rješavanja sporova – što je dragocjen alat
20
za uklanjanje prepreka trgovini. Premda 2017. nije otvoren nijedan novi predmet, vijeća
WTO-a presudila su u korist EU-a u dva predmeta (DS 472 u vezi s određenim
brazilskim mjerama u pogledu poreza i pristojbi s utjecajem na nekoliko gospodarskih
sektora te DS 479 u vezi s ruskim antidampinškim carinama na laka gospodarska vozila
iz Njemačke i Italije). U jednom predmetu u vezi s ruskim sanitarnim politikama koje se
primjenjuju na uvoz svinja, svinjetine i određenih proizvoda od svinjskog mesa, zahtjeve
EU-a podržalo je i žalbeno tijelo WTO-a (DS 475) i tijelo WTO-a za rješavanje sporova
u izvješću koje je usvojilo. Naposljetku, što se tiče predmeta br. DS 485 u vezi s ruskim
carinskim tretmanom određenih poljoprivrednih i izrađenih proizvoda, Rusija je u lipnju
2017. potvrdila da je na zahtjev EU-a carine na te proizvode snizila na razinu na koju se
obvezala u rasporedu WTO-a.
Komisija će također bez oklijevanja aktivirati postupak bilateralnog rješavanja sporova,
predviđen u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini. Ta se mogućnost redovito
razmatra.
Osim toga, Komisija je 2017. na zahtjev izvoznika uspješno primijenila postupak
predviđen Uredbom o trgovinskim preprekama12
u okviru kojega je 7. srpnja 2017.
pokrenuta istraga turske mjere kojom se zahtijeva izdavanje certifikata za uvoz13
određenog proizvoda. Time je istaknut potencijal instrumenta koji dionici iz EU-a rijetko
primjenjuju za rješavanje problema određene vrste prepreke trgovini.
Pored spomenutih alata, Komisija provodi ambiciozni trgovinski program – prioritet koji
je istaknut u govoru predsjednika Junckera o stanju Unije i u kasnijem trgovinskom
paketu koji je u rujnu 2017. predstavila povjerenica Malmström – čiji je cilj povećanje
učinkovitosti, transparentnosti i vrijednosti. Ta se strategija ogleda u drugim
sveobuhvatnim sporazumima s trećim zemljama, koji predstavljaju sve učinkovitiji okvir
za uklanjanje prepreka tržišnom pristupu. Godine 2017. započela je privremena primjena
Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma s Kanadom (CETA), okončani su
pregovori o sporazumu o gospodarskom partnerstvu EU-a i Japana te je postignut
napredak u razgovorima o modernizaciji sporazumâ o slobodnoj trgovini između EU-a i
Meksika te EU-a i Mercosura. U tijeku su pregovori s drugim zemljama poput
Indonezije, a Komisija je od Vijeća zatražila smjernice za pregovore o trgovinskim
sporazumima s Australijom i Novim Zelandom. Prepreke koje smo prepoznali u sklopu
našeg rada na pristupu tržištu izravno su postale predmet pregovora o tim sporazumima o
slobodnoj trgovini kako bi se osiguralo učinkovito rješavanje pitanja prioriteta u pogledu
pristupa tržištu. S obzirom na to da Komisija pridaje sve veću važnosti primjeni
sporazumâ o slobodnoj trgovini, ona također jača rasprave sa svojim partnerima u polju
pristupa tržištu radi uklanjanja prepreka u zemljama u kojima su na snazi takvi
12 Uredba (EU) 2015/1843 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o utvrđivanju postupaka
Unije u području zajedničke trgovinske politike kako bi se osiguralo ostvarivanje prava Unije prema
međunarodnim trgovinskim pravilima, posebno onima utvrđenima pod okriljem Svjetske trgovinske
organizacije (SL L 272, 16.10.2015., str. 1.).
13 Vidjeti str. 30.
21
sporazumi. Provedbene strukture uspostavljene sporazumima o slobodnoj trgovini znatno
pridonose uklanjanju posebnih prepreka trgovini i osiguravaju okvir za redovitu raspravu
o pitanjima pristupa tržištu.
Povrh toga, EU je 2017. uveo sveobuhvatnu inicijativu za europsku gospodarsku
diplomaciju koja okuplja sve sastavnice naše politike (od okoliša do prijevoza, od
energije do tržišnog natjecanja, od razvoja do industrijske politike) kako bi se poduprli
naši glavni gospodarski prioriteti u pogledu svakog našeg trgovinskog partnera. Jedan od
tih glavnih prioriteta uvijek je pristup tržištu, koji stoga ima koristi od te inicijative.
B. PREGLED PREPREKA UKLONJENIH 2017.
1. Prepreke prema trećim zemljama uklonjene 2017.
Zahvaljujući pojačanim i kombiniranim naporima svih naših dionika koji rade na
pristupu tržištu, tijekom 2017. godine djelomično ili u potpunosti uklonjeno je 45
prepreka, što predstavlja znatan porast u usporedbi s prošlom godinom.
U tablici 7. prikazano je u kojim su trećim zemljama prepreke uklonjene na najuspješniji
način. Čelni položaj zauzima Kina sa sedam uklonjenih prepreka tijekom 2017. godine, a
slijede Brazil, Turska i Kanada (s po tri prepreke). U Argentini, Indiji, Saudijskoj Arabiji,
Tajvanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima uklonjene su po dvije registrirane prepreke.
Tablica 7.: Zemljopisna raščlamba prepreka uklonjenih 2017. (* – zemlje skupine
G20)
7
3 3 3
2 2 2 2 2
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
KIN
A*
BR
AZI
L*
TUR
SKA
*
KA
NA
DA
*
AR
GEN
TIN
A*
IND
IJA
*
SAU
DIJ
SKA
AR
AB
IJA
*
TAJV
AN
UA
E
SAD
*
KO
NG
O
HO
NG
KO
NG
IRA
K
JAP
AN
*
MA
LEZI
JA
MEK
SIK
O*
NIK
AR
AG
VA
PER
U
FILI
PIN
I
RU
SIJA
*
SIN
GA
PU
R
TAJL
AN
D
UK
RA
JIN
A
EKV
AD
OR
NORVEŠKA
LIB
AN
ON
KO
LUM
BIJ
A
KA
ZAH
STA
N
22
2. Prepreke uklonjene 2017. prema vrsti mjere
Korisno je ispitati koliko je EU bio djelotvoran u uklanjanju raznih vrsta mjera tijekom
prošle godine. Iz tablice 8. razvidno je da je naša strategija pridonijela uklanjanju
prepreka dvoznamenkastih vrijednosti, kako onih na granici tako i onih iza granice, čime
se potvrđuje učinkovitost naših alata pri svladavanju raznih vrsta prepreka. Za razliku od
prethodne godine, 2017. zabilježen je znatan porast u uklanjanju mjera na granici (34) u
usporedbi s mjerama iza granice (11). Većina uspješno uklonjenih mjera na granici ticala
se sanitarnih i fitosanitarnih pitanja, a u tu su se svrhu provodile zajedničke ciljane
aktivnosti (Komisije, država članica EU-a, delegacija EU-a, izvoznika iz EU-a) u 20
zemalja s najvećim prioritetom, dok su se druge uklonjene prepreke ticale zabrane uvoza
ili carinskih pitanja.
Kad je riječ o 11 mjera iza granice, najpozitivniji rezultati ostvareni su u području
regulatornih ili poreznih mjera za trgovinu robom (10), a uspješno je riješeno i jedno
pitanje usluga.
Tablica 8.: Raščlamba prepreka uklonjenih 2017. prema sektoru, na temelju baze
podataka o pristupu tržištu (broj mjera)
0
5
10
15
20
25
30
35
GranicaIza granice
34
11
23
3. Prepreke uklonjene 2017. prema sektoru
U tablici 9. iznosi se pregled glavnih gospodarskih sektora u kojima su tijekom 2017.
uklonjene prepreke. Na vrhu je ljestvice poljoprivreda i ribarstvo jer je u tom sektoru
uklonjeno 27 mjera (djelomice ili u potpunosti).14
Slijedi sektor vina i jakih alkoholnih
pića, u kojemu su tijekom istog razdoblja uklonjene tri prepreke. Zatim slijedi sektor
željeza, čelika i obojenih metala te sektor drva, papira i celuloze s po dvije uklonjene
prepreke. Nadalje, pojedine prepreke uklonjene su u nekoliko drugih sektora: u sektoru
zrakoplova, automobila, keramike i stakla, IKT-a i elektronike, strojeva, medicinskih
uređaja, farmaceutskih proizvoda, usluga te tekstila i kože. I naposljetku, uklonjene su i
dvije horizontalne prepreke: u pogledu obuhvaćenosti općina u Kolumbiji i u pogledu
pragova za ulaganja u Kanadi.
Tablica 9.: Raščlamba prepreka uklonjenih 2017. prema sektoru, na temelju baze
podataka o pristupu tržištu
14Jedna od posebnosti sanitarnih i fitosanitarnih prepreka jest da ih treće zemlje mogu ukloniti za samo
pojedine države članice jer za potrebe sanitarnih i fitosanitarnih pitanja Europsku uniju ne smatraju
uvijek jedinstvenim entitetom. Stoga je ostvaren samo djelomičan, ali ipak znatan napredak.
27
3 2 2 2
1 0 0 0
1 1 1 1 0
24
C. KVALITATIVNA ANALIZA PREPREKA UKLONJENIH 2017.
U ovom se odjeljku iznosi podrobnija analiza uklonjenih prepreka devet trgovinskih
partnera kod kojih je 2017. zabilježen najveći broj uklonjenih prepreka (najmanje dvije):
Kina, Brazil, Kanada, Turska, Argentina, Indija, Saudijska Arabija, Tajvan i Ujedinjeni
Arapski Emirati.
1. Kina
Kina je jedna od zemalja s najvećim brojem prepreka trgovini, kako u pogledu njihova
ukupnog broja (25) tako i u pogledu novih prepreka zabilježenih 2017. godine (deset).
Unatoč tomu, tijekom 2017. godine uočeni su i pozitivni koraci, koji uglavnom
predstavljaju samo postupno poboljšanje, ali pokazuju i da strategija EU-a za uklanjanje
prepreka polučuje rezultate čak i u najizazovnijem okružju.
Napredak je postignut na području sanitarnih i fitosanitarnih mjera. Kad je riječ o hrani i
piću za koje se trenutačno ne zahtijeva službeno certificiranje, EU je postigao
dvogodišnju odgodu provedbe zakonodavnog akta koji bi podrazumijevao certificiranje
prehrambenih proizvoda niskog rizika. Komisija će i dalje pratiti razvoj situacije jer još
uvijek postoje bojazni u vezi s tom mjerom, bez obzira na dobrodošlu odgodu njezine
provedbe.
Osim toga, u istom sektoru, nadležno kinesko tijelo od 2000. godine provodi zabranu
uvoza proizvoda od goveda/ovaca te govedine/ovčetine iz EU-a zbog goveđe
spongiformne encefalopatije (GSE) i transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE).
Međutim, EU je pomogao u uklanjanju zabrane uvoza iz nekih država članica povezane s
BSE-om.
U rujnu 2017. službenici kineske službe za inspekciju i karantene zabranili su nekoliko
vrsta sira s plemenitom pljesni. Ta je zabrana ukinuta nakon bilateralnih rasprava s
kineskim vlastima.
Pozitivna kretanja zabilježena su i u sektoru medicinskih uređaja. U listopadu 2017. Kina
je povećala broj uređaja koji se izuzimaju iz kliničkih testiranja u Kini. Premda se
kineskom Naredbom br. 650 od proizvođača iziskuje da u Kini provode klinička
testiranja za potrebe registracije određenih kategorija medicinskih uređaja u toj zemlji,
spomenuta će odluka znatno smanjiti vrijeme i troškove registracije i poboljšati pristup
novih popisanih uređaja kineskom tržištu.
Isto tako, u farmaceutskom sektoru, Kina je u veljači 2017. prvi put u osam godina
ažurirala nacionalni popis lijekova za koji se isplaćuje naknada (NRDL). Taj popis
sadržava 15 % više lijekova u odnosu na inačicu iz 2009. Taj novi popis predstavlja
opipljiv napredak u poboljšanju pristupa novih lijekova kineskom tržištu.
25
Kad je riječ o industriji automobila, postignut je određen napredak jer je Kina u rujnu
2017. najavila da će za godinu dana – do 2019. – odgoditi stupanje na snagu nedavno
osmišljene politike kvota za vozila na nova goriva (NEV). Odgoda primjene omogućit će
manevarski prostor europskim proizvođačima automobila u Kini.
I naposljetku, određena pozitivna kretanja zabilježena su i u sektoru zrakoplovstva.
Posljednjih je godina Kineska uprava za civilno zrakoplovstvo (CAAC) prestala izdavati
certifikate potrebne za uvoz malih zrakoplova u Kinu. Međutim, Europska unija i Kina
dogovorile su se 2017. da će pojačati suradnju u području zrakoplovstva okončavši
pregovore o Sporazumu o sigurnosti civilnog zrakoplovstva (BASA). Tim će se
sporazumom ukinuti udvostručenje evaluacije i certificiranja aeronautičkih proizvoda
koje provode uprave za civilno zrakoplovstvo, čime će se smanjiti troškovi za sektor
zrakoplovstva. Premda Sporazum tek treba stupiti na snagu, Kina je već objavila
relevantne obavijesti o prihvaćanju primjene određenih zrakoplova iz EU-a, a EU je
spreman na jačanje suradnje s kineskim vlastima radi što skorijeg okončanja deblokade
odobrenja.
2. Brazil
Brazil je član Mercosura s kojim EU pregovara o sporazumu o slobodnoj trgovini u
sklopu pregovora o sporazumu o pridruživanju.
Budući da je Brazil najveće gospodarstvo Latinske Amerike te da je EU njegov glavni
trgovinski partner, pitanja pristupa tržištu od velike su važnosti za tu regiju. Kretanja u
pogledu pristupa tržištu uglavnom su pozitivna, s obzirom na to da su uklonjene tri
prepreke (djelomično ili u potpunosti).
Što se tiče sektora poljoprivrede i ribarstva, usvojeno je novo zakonodavstvo, a njegova
je provedba i dalje u tijeku, što Europi olakšava pristup tržištu premda prepreke još nisu
u potpunosti uklonjene. To zakonodavstvo sadržava odredbe koje svim državama
članicama EU-a koje su ionako izvoznice dopušta da na popis subjekata koji imaju
dozvolu izvoza u Brazil doda nove subjekte (bez revizija), da odobrenje prošire na nova
područja / životinjske vrste (ako se sustav ionako smatra ekvivalentnim) te da dostave
popis proizvoda niskog rizika, što Brazil tek mora definirati. Tim se mjerama smanjuje
gomilanje revizija, što je sistemski problem koji se redovito javlja. Povrh toga, brazilske
su vlasti povukle određene pozitivne poteze kako bi obradile 17 neriješenih zahtjeva u
vezi s voćem i povrćem, što je pokazatelj predanosti u kontekstu pregovora s
Mercosurom.
Napredak je djelomice postignut i u pogledu vina i jakih alkoholnih pića: brazilska
Agencija za sanitarni nadzor (ANVISA) usvojila je novu regulativu o navođenju
podataka o alergenima na oznakama prehrambenih proizvoda. Taj je novi zahtjev
obvezan za prehrambene proizvode, pića, aditive i sastojke koji se koriste u preradi hrane
i alkoholnih pića koji sadržavaju žitarice (pšenicu, raž, ječam, zob i hibride), pa bi morali
imati oznaku upozorenja. Nakon nekoliko demarševa Komisije, početkom 2017.
26
ANVISA je konačno potvrdila izuzeće od navođenja podataka o alergenima na oznakama
jakih alkoholnih pića proizvedenih od žitarica.
I naposljetku, razmatrala se još jedna prepreka u vezi sa strojevima. Regulatornom
normom (Norma Regulamentadora) br. 12 (NR 12) uređuju se sigurnosni standardi u
raznim područjima zapošljavanja, uključujući obveze koje se na isti način primjenjuju na
izvoznike, proizvođače i korisnike strojeva i industrijske opreme, a kojima se nameću
dalekosežni zahtjevi. Ministarstvo rada naposljetku je objavilo i tehničku napomenu sa
zaključkom da se uvozni strojevi proizvedeni u skladu s normom ISO13849 ne bi smjeli
tretirati kao da nisu u skladu s normom NR12. Slijedom toga, industriji strojeva iz EU-a
koja primjenjuje normu ISO13849 omogućen je pristup tržištu.
3. Kanada
Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum EU-a i Kanade privremeno je stupio na
snagu 21. rujna 2017. Sporazum je doveo do trajnog unapređenja trgovinskih odnosa jer
je osigurao i okvir za rješavanje pitanja pristupa tržištu. Tako je već 2017. potvrđeno
uklanjanje triju prepreka.
Kad je riječ o horizontalnim preprekama, zakon kojim se uređuju strana ulaganja u
Kanadu (Investment Canada Act) omogućuje kanadskoj vladi da preispita strana ulaganja
koja premašuju određeni prag. Nakon stupanja CETA-e na snagu, prag preispitivanja
iznosi 1,5 milijardi kanadskih dolara u poduzetničkoj vrijednosti za ulaganja kojima
„ulagači u smislu trgovinskog sporazuma“ koji nisu u vlasništvu države stječu kontrolu
nad kanadskim poduzećem. Taj će se prag zahvaljujući odredbama CETA-e prilagođavati
jednom godišnje na temelju rasta nominalnog BDP-a.
Što se tiče poljoprivrede i ribarstva, uklonjena je još jedna prepreka: naime, države
članice nisu mogle izvoziti iz centara za skladištenje smještenima u jedinicama
pokrajinske uprave u kojima proizvođači nisu imali sjedište. Unatoč tomu, EU i Kanada
dogovorile su se izmijeniti usklađenu potvrdu o izvozu. Također u pogledu poljoprivrede
i ribarstva, prijašnji sustav uvoza pšenice i ječma kojim je upravljao Kanadski odbor za
pšenicu i koji je obuhvaćao četiri stope carinskih kvota (TRQ) ukinut je stupanjem
CETA-e na snagu.
Nadalje, Kanada se u okviru CETA-e obvezala na dijalog o svim pitanjima u vezi s
vinom i jakim alkoholnim pićima radi pronalaženja zajedničkih rješenja s EU-om. Time
su obuhvaćene i marže po pokrajinama koje se primjenjuju na domaća vina i vina koja se
pune u Kanadi u privatnim vinarijama.
4. Turska
Trgovinski odnosi između EU-a i Turske temelje se na Sporazumu o carinskoj uniji koji
je stupio na snagu 1995. godine. Za Tursku je u bazi podataka zabilježen velik broj
prepreka, naime ukupno njih 20. Međutim, dvije su prepreke uspješno uklonjene.
27
Što se tiče ruda, turske su vlasti uklonile ograničenja na bakreni i aluminijski otpad te su
ga izbacile s popisa robe koja podliježe registraciji u svrhu izvoza.
Nadalje, djelomice je riješeno pitanje još jedne prepreke u sektoru drva, papira i
celuloze. Turske vlasti putem priopćenja redovito uvrštavaju razne proizvode u područje
primjene turskog sustava nadzora za potrebe certificiranja uvoza, koji se sastoji od
zahtjeva za dobivanje kontrolne dozvole prije uvoza određenih proizvoda ako je njihova
cijena niža od određenog praga koji su odredile vlasti. Nakon što je Komisija na temelju
Uredbe o trgovinskim preprekama provela istragu o nadzoru uvoza nepremazanog
bezdrvnog papira, Turska je tu kategoriju papirnih proizvoda izbacila iz područja
primjene svog sustava nadzora uvoza, što je stupilo na snagu 7. prosinca 2017.
(Međutim, treba napomenuti da nekoliko proizvoda iz drugih sektora i dalje podliježe
tom sustavu.)
5. Argentina
I Argentina je članica Mercosura s kojim EU pregovara o sporazumu o slobodnoj
trgovini u sklopu pregovora o sporazumu o pridruživanju. Postignut je napredak u
pogledu pristupa tržištu jer su 2017. godine uklonjene dvije prepreke.
Kad je riječ o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama, Argentina je iz svog certifikata
uklonila zahtjev u pogledu nezaraženosti svinjskim reproduktivnim i respiratornim
sindromom, što proizvođačima mesa olakšava pristup argentinskom tržištu. Što se tiče
usluga, treba napomenuti da je Argentina ukinula izjavu ovlaštenih uvoznika usluga
(DJAS), uvedenu općim rezolucijama 2012. i 2013. godine.
6. Indija
Kao što je opisano u prethodnim odjeljcima, Indija ne odustaje od protekcionističkih
tendencija, pa je tako 2017. godine uvela nove prepreke. Unatoč tim kretanjima, EU je
tijekom 2017. godine uspio (djelomično) ukloniti dvije prepreke koje su se ticale
sanitarnih i fitosanitarnih mjera.
Što se tiče svinjskih proizvoda, s nekoliko država članica postignut je dogovor o
certifikatu o zdravlju kojim je olakšan pristup tržištu: indijske su vlasti pristale na to da
više ne zahtijevaju da se svinjski proizvodi (npr. šunka) u Indiju mogu izvoziti samo pod
uvjetom da je meso prije soljenja/sušenja bilo otkošteno. Indija je također uvela
ograničenja na uvoz biljaka i biljnih proizvoda koja se tiču fumigacije. Indija je odobrila
uvoz voća i drva obrađenih alternativnim postupcima (obrada hlađenjem odnosno
zagrijavanjem) te najavila da će o tome izvijestiti Odbor WTO-a za sanitarne i
fitosanitarne mjere. Međutim, neke najavljene obavijesti još nisu dostavljene.
Pored toga, u pogledu proizvoda od željeza i čelika treba napomenuti da je u veljači
2017. indijska državna tajnica zadužena za čelik najavila da se ranije primjenjivane
najniže uvozne cijene za željezo i čelik više neće primjenjivati na 19 proizvoda.
28
7. Saudijska Arabija
Saudijska Arabija i ostalih pet zemalja Vijeća za suradnju u Zaljevu (Bahrein, Katar,
Kuvajt, Oman i UAE) predstavljaju važnu regiju u pogledu trgovine. Tijekom 2017.
godine u Saudijskoj Arabiji uklonjene su dvije prepreke u sektoru poljoprivrede i
ribarstva.
Saudijska Arabija primjenjivala je ograničenja na uvoz govedine i ovčetine zbog goveđe
spongiformne encefalopatije (BSE). Međutim, ta je zabrana za neke države članice
ukinuta tijekom 2017. godine. Osim toga, zabilježena je slična zabrana na uvoz peradi i
peradarskih proizvoda zbog visokopatogene ptičje gripe (HPAI). I ta je zabrana za neke
države članice ukinuta tijekom 2017. godine.
8. Tajvan
EU je tijekom 2017. godine uspio ukinuti neke prepreke, od čega će imati koristi
poduzeća iz EU koja posluju na Tajvanu.
Obje su se prepreke ticale sektora poljoprivrede i ribarstva. Tajvanu su iz EU-a
podneseni brojni zahtjevi za izvoz životinja/biljaka i njihovih proizvoda, koji se
godinama nisu niti rješavali, niti je ta zemlja nikad nije naznačila kada bi taj postupak
mogao biti okončan. Srećom, Tajvan je tijekom 2017. godine ubrzao taj proces, pa je
nekim državama članicama odobren pristup tržištu. Osim toga, Tajvan je ukinuo zabranu
za goveđe proizvode iz određenih država članica nametnutu zbog BSE-a nakon što su
vlade država članica i Europska komisija zajednički intenzivirale napore te pokrenule
dugogodišnji dijalog s tajvanskim vlastima, akademskom zajednicom i širim krugovima
javnosti kako bi objasnile Unijine opsežne, višeslojne sustave kontrole koji udovoljavaju
izrazito visokim standardima.
9. Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE)
Ujedinjeni Arapski Emirati predstavljaju važnu regiju u pogledu trgovine. Stoga je
Komisija uložila velike napore da riješi pitanje prepreka pristupu tržištu; dvije su
prepreke uspješno uklonjene 2017. godine.
Kad je riječ o sektoru poljoprivrede i ribarstva, ukinuta je privremena zabrana na uvoz
peradi i peradarskih proizvoda iz određenih država članica, koja je bila nametnuta zbog
HPAI-ja.
Što se tiče elektronike, Ujedinjeni Arapski Emirati dostavili su smjernice i prezentaciju u
kojima je odobreno izuzeće u vezi s područjem primjene mjera za 11 proizvoda za opću
rasvjetnu opremu trenutačno obuhvaćenu Odlukom Vlade UAE-a iz 2012. godine, kojom
je ograničena uporaba određenih opasnih materijala u elektroničkoj opremi (slično
odredbama EU-a o ograničavanju uporabe opasnih tvari iz Direktive 2011/65/EU).
29
D. UČINAK UKLANJANJA PREPREKA
U ovom odjeljku najprije ponavljamo analizu koju smo proveli ranije utvrđivanjem
trgovinskih tokova u vezi s preprekama uklonjenima 2017. godine. Trgovinski tokovi
potencijalno pogođeni uklonjenim preprekama dosezali su iznos od 8,2 milijarde EUR,
što je gotovo dvostruko više u odnosu na prošlu godinu (4,2 milijarde EUR). Od toga se
45 % odnosi na izvoz iz EU-a u Kinu, nakon čega slijedi izvoz iz EU-a u Brazil (gotovo
13 %) i Indiju (gotovo 6 %). Većina tih tokova tiče se industrijskih sektora. Ukupno
34 % potencijalno pogođene trgovine odnosi se na medicinske uređaje i strojeve (što
odgovara vrijednosti od 3,6 milijardi EUR odnosno 2,1 milijarde EUR). Vrijednost
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na koje su se odnosile uklonjene prepreke iznosi
1 milijardu EUR.
Od ove godine ovo izvješće sadržava podrobnu analizu zasnovanu na ekonometrijskom
modelu s pomoću kojeg se može procijeniti u kojoj su se mjeri promijenili trgovinski
tokovi s partnerskim zemljama nakon uklanjanja prepreka koje su te zemlje ranije uvele.
U tu je svrhu primijenjena regresijska analiza kako bi se izmjerio učinak uklanjanja
prepreka na izvoz iz EU-a.15
Upotrijebljena metoda je konzervativna i možda podcjenjuje učinke na trgovinu;
usredotočili smo se samo na potpuno uklonjene prepreke, a nismo uzeli u obzir složenije
usluge i horizontalne prepreke. Analizirali smo učinke tog smanjenog niza prepreka
uklonjenih između 2014. i 2016. godine.16
To smo učinili u svrhu usporedbe s
posljednjom takvom analizom koju je Komisija provela 2015. godine, a koja je
obuhvaćala razdoblje do 2013. godine. Međutim, zbog toga nisu obuhvaćeni pozitivni
učinci koje je na trgovinu imalo uklanjanje prepreka obavljeno prije 2014. godine
zahvaljujući strategiji za pristup tržištu.
Rezultati pokazuju da je uklanjanje tog podskupa prepreka povezano sa znatnim
porastom izvoza iz EU-a. Prema procjenama, trgovina je nakon uklanjanja prepreka
povećana za oko 56%. To znači da se zahvaljujući uklanjanju prepreka vrijednost izvoza
povećala za 4,8 milijardi EUR godišnje. To je red veličine koristi mnogih naših
sporazuma o slobodnoj trgovini. Na primjer, taj je iznos veći od ukupnog učinka naših
sporazuma o slobodnoj trgovini s Kolumbijom i Peruom.
Analizom u okviru koje je primijenjena ista metoda kao i 2015. godine došlo se do iznosa
od 2,4 milijarde EUR dodatnog izvoza – što pokazuje da usporedno s povećanjem
prepreka jačaju i naši napori usmjereni na izvršenje obveza radi postizanja jačeg
otvaranja tržišta.
15 Konkretnije, primijenili smo metodu „razlike u razlikama“ i analizirali isključivo učinak na trgovinske
tokove između EU-a i zemalja koje su uvele prepreke za točno određeni proizvod.
16 Analizom nije obuhvaćen (rekordni) broj prepreka uklonjenih 2017. godine jer su za utvrđivanje učinka
na trgovinu potrebni podaci za barem jednu cijelu godinu od uklanjanja prepreke.
30
IV. ZAKLJUČAK
Ovo izvješće sadržava opći pregled prepreka trgovini i ulaganjima koje izravno utječu na
gospodarske subjekte iz EU-a, a koje su prijavljene i koje se rješavaju u okviru
partnerstva za pristup tržištu između Komisije, država članica i poslovnih organizacija.
Uzimajući u obzir 67 novih prijavljenih prepreka i 45 prepreka koje su se rješavale
tijekom 2017. godine, baza podataka o pristupu tržištu sada sadržava 396 mjera u trećim
zemljama, što je rekordan broj. Rusija i dalje zauzima čelni položaj u pogledu najvećeg
broja prepreka trgovini, a tijesno je prate Kina, Indonezija i Indija.
To potvrđuje trend koji je uočen i prošle godine: protekcionizam jača. Utvrđeno je da je
Kina partner koji najviše pridonosi tom trendu (deset novih prepreka), što ukazuje na
složenu prirodu bilateralnih trgovinskih odnosa. Slijede Rusija (šest), Južna Afrika
(četiri), a još dvije zemlje (Indija i Turska) uvele su tri nove prepreke tijekom 2017.
godine. Uočen je i jasan regionalni trend: u regiji Euromeda zabilježeno je sedam novih
prepreka.
Sve u svemu, nove prepreke u trećim zemljama uvedene su u 12 gospodarskih sektora, a
radilo se uglavnom u poljoprivredi i ribarstvu, o mjerama horizontalne prirode te o
sektoru vina i jakih alkoholnih pića. Vrijednost trgovinskih tokova na koje su
potencijalno utjecale sve nove prepreke zabilježene 2017. godine iznosila je
23,1 milijardu EUR, odnosno 1,2 % cjelokupnog globalnog izvoza iz EU-a iste te godine.
S obzirom na takvo jačanje protekcionizma, EU je intenzivirao svoje aktivnosti za
pristup tržištu, unaprijedivši pritom koordinaciju među institucijama EU-a i dionicima,
odlučivanje o prioritetu prepreka te komunikaciju. EU se za potrebe uklanjanja prepreka i
dalje oslanja na sva raspoloživa sredstva iz svog paketa alata, od rješavanja sporova,
primjene Uredbe o trgovinskim preprekama, ambicioznog programa trgovinskih
pregovora, diplomatskih demarševa, pa do uvođenja sveobuhvatne inicijative za
europsku gospodarsku diplomaciju. Inicijativa „Dani pristupa tržištu“ u državama
članicama omogućila je Komisiji da podiže razinu osviještenosti o mogućnostima koje
lokalnim poduzećima pruža rad EU-a na pristupu tržištu, s ciljem rješavanja pitanja
prepreka u trećim zemljama za sve veći broj gospodarskih subjekata iz EU-a.
Zahvaljujući tim naporima, rad EU-a na pristupu tržištu polučio je uspjeh. Uklonjeno je,
djelomično ili u potpunosti, 45 prepreka u 13 sektora – među ostalim u sektoru
zrakoplovstva, automobila, keramike, IKT-a i elektronike, strojeva, farmaceutskih
proizvoda, medicinskih uređaja, tekstila i kože, poljoprivredi i prehrambenoj industriji,
sektoru željeza i čelika, drva, papira te usluga – ali i horizontalno. Od ukupnog broja
uklonjenih mjera njih 27 ticalo se sektora poljoprivrede i ribarstva, a zemlje u kojima je
uklonjen najveći broj prepreka jesu Kina, Brazil, Kanada i Turska. Vrijednost trgovinskih
tokova na koje su potencijalno utjecale uklonjene prepreke iznosila je 8,2 milijarde EUR,
pri čemu se 45 % odnosilo na izvoz iz EU-a u Kinu, nakon čega slijedi izvoz EU-a u
Brazil (gotovo 13 %). Od goleme većine tih tokova koristi je imao proizvodni sektor.
31
Od ove godine ovo izvješće sadržava podrobnu regresijsku analizu kojom se mjeri učinak
uklanjanja prepreka na izvoz iz EU-a. Prema konzervativnim procjenama, vrijednost
izvoza se zahvaljujući uklanjanju prepreka povećala za 4,8 milijardi EUR godišnje. Taj
dobitak odgovara redu veličine mnogih naših sporazuma o slobodnoj trgovini i dvostruko
je veći u odnosu na 2015. godinu, kad je posljednji put provedena slična analiza.
To pokazuje da usporedno s povećanjem prepreka jačaju i naši napori usmjereni na
izvršenje obveza radi postizanja jačeg otvaranja tržišta. Provedba i izvršenje nisu jedini
ključni prioriteti Europske komisije – nikad nisu bili važniji za ostvarivanje rasta,
otvaranja radnih mjesta i konkurentnosti u korist naših poduzeća i građana.
U bliskoj suradnji s državama članicama i dionicima Komisija će i dalje predano raditi na
jačanju partnerstva za pristup tržištu i prilagodbi svojih alata sve složenijem okružju u
kojem posluju naša poduzeća. Pronalaženje novih transakcijskih i kreativnih načina
učinkovitog uklanjanja prepreka bit će od presudne važnosti za daljnje otvaranje tržišta i
jačanje prilika za subjekte iz EU-a po cijelom svijetu.
