Ja TRGOVAC magazin – travanj 2016

Broj 52 | Travanj 2016.

Analize kategorija• Meso i mesne prerađevine

• Sredstva za pranje i održavanje rublja

IntervjuAnte Raspudić

Meteor d.d.

Istraživanje tržištaNezaobilazan poslovni alat

U fokusu

KARTIČNOPOSLOVANJE

Broj 52 | Travanj 2016.Broj 52 | Travanj 2016.

Uvodnik

ISSN 1847-9987 Godina 5 / Broj 52Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

DIREKTOR:Maroje Sabljić

GLAVNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Jozo Knez, Ja TRGOVAC

Ines Kovačić, PressCLIPPINGJan Jilek, IAB Croatia

Zenel Batagelj, ValiconJosip Tvrtković, Valicon

Ino Hosni, Točka na krajuBožica Habajec Ivičić, AC Nielsen

Dijana Knežević, AC NielsenMaja Juričan, Mediana

Erlanda Ivić-Mandić, FocusMarko Havaši, Focus

Franciska Perković, AGB NielsenGoran Bosankić, Asseco SEE

Dalibor Šumiga, PromosapiensHelena Folnegović, AC Nielsen

Mladen Kožić, GfKJelena Jakšić, Ipsos Puls

Antonio Zrilić, LogikoCredos odjel analize

GRAFIČKI UREDNIK:Tomislav Gamberožić

FOTOGRAFIJE: In house, Bigstockphoto

PRODAJA I MARKETING:Mario Miletić, Krešimir Vuletić

telefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o.

Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056

e-mail: [email protected]

Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe

široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se

dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje

te prateću industriju.

Impressum

eto, vrlo brzo ostavismo iza sebe prvu trećinu godine pa je sada pred nama pravi vrhunac svih poslovnih zbivanja koja se obično događaju uoči ljeta. U taj okvir uklapa se i naša nagrada “Zlatna košarica” koju ćemo u šest zasebnih

kategorija dodijeliti 5. svibnja na velikoj svečanosti u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma. Tim povodom želim se u ime redakcije magazina i portala Ja TRGOVAC najsrdačnije zahvaliti svim kandidatima koji su uložili veliki trud da detaljno obrazlože svoje prijave za “Zlatnu košaricu” te im svima želim puno uspjeha. U trenutku kada magazin bude na vašim stolovima žiri će već dostaviti svoje favorite pa ćemo zbrojiti rezultate. Tri prvoplasirana u svakoj kategoriji bit će obaviješteni o svojoj nominaciji u najuži krug, a samoga pobjednika svečano ćemo proglasiti na samoj svečanosti. Osim rada na “Zlatnoj košarici”, koja će zasigurno skrenuti pozornost medija i javnosti na važnost maloprodaje i industrije robe široke potrošnje u gospodarstvu Republike Hrvatske, nismo zanemarili niti sadržaj našeg 52. izdanja magazina. Tako vam donosimo pregled najnovijih trendova u kartičnom poslovanju, segmentu koji s novim tehnološkim rješenjima određuje ne samo budući nego i sadašnji razvoj sektora u kojem radimo. Obratili smo pažnju i na izuzetno

važnu i sveprisutnu temu o istraživanju tržišta konzultirajući eminentne kolege iz vodećih agencija koji su nam otkrili gdje smo po tom poslovnom aspektu sada, kamo stremimo i kakvo bismo tržište mogli biti. Mnogim brand managerima, a i ostalima, zanimljivo će biti baciti oko na Valiconovu ljestvicu vodećih brendova u pet zemalja regije koja donosi priličnu dominaciju lokalnih robnih marki. Kako bi dijalog bio potpun, i u ovom broju imamo zanimljivog sugovornika, direktora

tvrtke Meteor iz Đakova, Antu Raspudića, koji nam govori o svojim poslovnim planovima nakon lanjske akvizicije Labuda i Badela d.o.o. Tu su i dvije opširne analize izuzetno potentnih kategorija - Sredstva za pranje i održavanje rublja te Meso, mesne prerađevine i suhomesnati proizvodi, ali i mnogo drugih zanimljivosti. Siguran sam da će svatko pronaći ponešto za sebe u sadržaju pa vam stoga želim ugodno čitanje i puno uspjeha u nastupajućem vrhuncu sezone.

VRHUNAC TEK SLIJEDI

Goran PavlovićGlavni [email protected]

“Želim se najsrdačnije zahvaliti svim kandidatima koji su uložili veliki trud kako bi se prijavili za nagradu ‘Zlatna košarica”

I

Travanj 2016. | jatrgovac.hr 7

jatrgovac.hr | Travanj 2016.8

SADRŽAJTravanj 2016.

Vijesti

HEINEKEN HRVATSKA PREUZIMA POSLOVANJE LAŠKO GRUPE U HRVATSKOJ

Heineken Hrvatska objavio je kako je početkom travnja završen proces preuzimanja Laško Grupe d.o.o., hrvatskog društva do sada u vlasništvu Pivovarne Laško iz Slovenije. Laško Grupa

d.o.o. sada je potpunosti integrirana u tvrtku Heineken Hrvatska d.o.o. Nakon završene akvizicije i pripajanja, tvrtka Heineken Hrvatska d.o.o. preuzela je operativno poslovanje Laško Grupe d.o.o. stekavši 100 posto poslovnih udjela od

Pivovarne Laško d.o.o.

TREĆINA RASHODA ZA HRANU I PIĆE

LIDLOV REZULTAT ZA 2015. BOLJI NEGO GODINU RANIJE

Građani Hrvatske za hranu i bezalkoholna pića troše 24.000

kn godišnje ili blizu 30% ukupnih rashoda kućanstva. Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, na drugome su mjestu sa 16% ukupnih rashoda izdaci za stanovanje i energente, za koje prosječno godišnje izdvajamo 13.192 kn po kućanstvu. Ukupni godišnji izdaci iznose 81.315 kn od čega na hranu trošimo 22.221 kn pri čemu prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje na kruh i žitarice potroši 3.775 kn, na meso 6.772 kn, na ribu

933 kn, na mlijeko, sir i jaja 3.448 kn, ulja i masnoće plaćamo prosječno 844 kune, a voće 1.518 kn.

U trgovačkom lancu Lidl Hrvatska očekuju da će poslovni rezultat za 2015. godinu biti bolji nego za 2014., kazao je predsjednik Uprave te tvrtke

Boris Lozić. Prošla je godina bolja od prethodne, zadovoljni smo rezulta-tom, kazao je Lozić napominjući kako su rasli u svim segmentima, no nije želio govoriti o konkretnim pokazateljima poslovanja. Kazao je i kako se strategija poslovanja u deset godina koliko su prisutni na hrvatskom tržištu prilagođavala onome što su danas – brzi i dinamični. Nećemo mijenjati odnos između kvalitete i cijene. Tu za nas ne postoji alternativa, nikakav kompromis, kazao je Lozić. Lidl ima 89 trgovina u Hrvatskoj kroz koje tjedno prođe oko milijun kupaca, a zapošljava 2.000 djelatnika.

8 VIJESTI Predstavljena Abrakadabra

16 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEDjeca i kultura u Lidlovom fokusu

18 PROMOCIJELedo sladoledi i u Dubaiju

20 MEDIJSKI BAROMETAR Rekordni ožujak

22 ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTANezaobilazan poslovni alat

32 INTERVJU: ANTE RASPUDIĆMeteor d.d.

36 TRGOVAČKI CENTRIKljuč je u ženskim rukama

38 MESO I MESNE PRERAĐEVINEBlagi trend smanjenja prodaje

48 DOMAĆA KVALITETANajkvalitetniji krumpir s hrvatskih polja

50 KARTIČNO POSLOVANJEBezgotovinsko društvo na vidiku

54 INTERVJU: DAVOR KRŠULVisa Europe

58 IT ODJEL - VIJESTIHT predstavio Magentu 1 60 BIHEVIORALNI MARKETINGKrhko je znanje

62 ISTRAŽIVANJE I RAZVOJPogled usmjeren na budućnost

64 PRANJE I ODRŽAVANJE RUBLJATako slično, a tako oprečno

76 LOGISTIKA - VIJESTINova logistička usluga Tiska

78 INTERVJU: DARIO MATEČIĆHyundai Hrvatska

80 LOGISTIKADobra prognoza zlata vrijedi

82 PROFIL KOMPANIJE Jamnica d.d.

86 IZ REGIJERast Spara u Sloveniji

88 IZ SVIJETAMondelez u partnerstvu s Alibabom

90 ŠTO ZNAMO O...Kava - Idemo na kavu

94 JA TRGOVACJuice Box

97 NOVO NA POLICI 98 IZLOG


Vijesti

UBRZAN RAST POTROŠNJE U VELJAČI

Promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u

veljači je, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 1,6%, dok je realno veći za 3,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja porasla 2,9% na godišnjoj razini. U veljači je promet u trgovini na malo porastao 19. mjesec zaredom, što još nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

Internet trgovina

Tvrtka A007 iz sastava Agrokor koncerna predstavila je koncem

ožujka online mall Abrakadabra, novu platformu internet trgovine u koju je investirano više od 40 milijuna kuna. Direktor A007 i Tiska Hrvoje Kraljević izjavio je kako u prvoj godini poslovanja očekuju promet od oko 150 milijuna kuna. S obzirom na to da se vrijednost hrvatskog e-com-merce tržišta procjenjuje na 3,5 milijardi kuna, što je 4 posto uku-pne maloprodaje, u Agrokoru u

tom segmentu vide veliki prostor za rast. Abrakadabra na adresi www.abrakadabra.com nudi 100 tisuća artikala iz kategorija Auto-Moto, Bijela tehnika, Vrt i alati, Računala i periferija, Igrač-ke, Knjige, Ljepota i njega, Moda, Oprema za bebe, Potrošačka elektronika te Sport i dodaci prehrani odnosno gotovo tisuću brendova koji dolaze od više od 200 partnera. Zaposleno je 25 djelatnika, a do kraja godine taj se broj planira učetverostručiti,

kazao je Kraljević. Vizija nam je postati regionalni lider u e-po-slovanju, a potom se proširiti na regiju i druga tržišta jugoistočne

Europe, rekao je. Plan je prvo izaći na tržište Slovenije, zatim Srbije, a izlazak u regiju planira se u prvom kvartalu iduće godine, najkasnije do polovice godine. Direktorica operacija A007 Anita

Lacmanović istaknula je kako je želja kupcima pružiti jedinstveno iskustvo online kupovine kroz bogatu ponudu brendova od

kojih su neki prvi puta dostupni hrvatskoj javnosti na ovaj način, nove modele dostave poput primjerice dostave na više od 1.300 kioska Tiska te više od 50 paketomata diljem Hrvatske.

PREDSTAVLJEN NOVI ONLINE MALL ABRAKADABRA

milijardi kunavrijednost tržišta

INTERNET TRGOVINE u

Hrvatskoj

3,5

U Agrokoru očekuju kako će Abrakadabra u prvoj godini poslovanja ostvariti 150 milijuna kuna prometa

jatrgovac.hr | Travanj 2016.

Vijesti

10

HNB OČEKUJE RAST POTROŠNJE I OVE GODINE

Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) koji pokazuju rezultate mjesečnog anketnog istraživanja o percepciji potrošača

u ožujku su pokazali rast sva tri indeksa (Indeks očekivanja potroša-ča, Indeks pouzdanja potrošača i Indeks raspoloženja potrošača) u usporedbi s istim mjesecom lani. U HNB-u ističu kako su krajem prošle godine dosegnute vrijednosti indeksa iz pretkriznoga razdoblja, a u narednom razdoblju očekuju nastavak pozitivnoga trenda kretanja pokazatelja pouzdanja potrošača na godišnjoj razini, što upućuje na zaključak da bi i u ovoj godini osobna potrošnja mogla zabilježiti pozitivnu godišnju stopu rasta.

OTVORENA NOVA POSLOVNICA KAUFLANDA U ZAGREBU

Trgovački lanac Kaufland otvorio je sredinom travnja novu poslovnicu u zagrebačkoj četvrti Sloboština, čime je otvoreno više od 170 novih radnih

mjesta. Radi se o ukupno 36. prodajnom objektu Kauflanda u Hrvatskoj te osmom na području Zagreba. Poslovnica Sloboština ima više od 190 parkirnih mjesta, a u sklopu centra nalazi se devet specijaliziranih trgovina koje dodatno obogaćuju ponudu te Kauflandov roštilj IMBIS. Kaufland hipermarket prostire se na 2.600 četvornih metara te nudi više od 20.000 različitih proizvoda.

Velika investicija

U preseljenje svog veleprodajnog centra iz Dugopolja u Kaštel Sućurac Metro je uložio

60 milijuna kuna kako bi profesionalnim kup-cima iz Splitsko-dalmatinske županije i okolice ponudio unaprijeđenu uslugu na dostupnijoj lokaciji. Splitski centar jedini je Metro u Hrvat-skoj koji kupcima nudi novi koncept dostave proizvoda i prijevoza smrznutih namirnica te usluge savjetovanja sommeliera, gastro specijalista i profesionalnog kuhara. Zahva-

ljujući inovacijama i novim uslugama, splitski Metro ubraja se među najmodernije velepro-dajne centre Metroa u svijetu. Trenutno 60% asortimana Metroa čine proizvodi hrvatskih dobavljača, među kojima je 47 dobavljača iz Splitsko-dalmatinske županije. Robnu marku za Metro Cash & Carry proizvodi 10 dobavlja-ča iz županije, a Sardina iz Postira i vinarija Zlatan otok s Hvara svoje proizvode izvoze u Austriju i Rusiju kroz sustav Metroa.

METRO CENTAR

U SPLITU JEDAN OD

NAJMODERNIJIH U SVIJETU

MILIJUNA KUNA

iznos ulaganja u novi Metro

Cash & Carry centar u Splitu

60

MI PIVAC NASTAVLJA KUPOVATI DIONICE KRAŠANa sjednici Nadzornog odbora Žita d.d. za novog predsjednika Nadzornog odbora izabran je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke. Janez Bojc ostaje predsjednik Uprave Žita, a za novog člana Uprave imenovan je Milan Tadić, stariji potpredsjednik Podravke za Adria regiju.

Reorganizacijom poslovanja odlučeno je da Žito preuzme Podravkino poduzeće u Sloveniji, čime je i službeno označen početak integracijskog procesa tvrtke u sustav Grupe Podravka.

Karijere

PROMJENE U UPRAVI AGROKOR KONCERNA

S ciljem što kvalitetnije organizacije upravljanja

portfeljom svojih prehrambenih tvrtki, Agrokor je donio odluku o proširenju Uprave koncerna i postavljanju nove Uprave Jamnice d.d. Mislav Galić je, uz svoju sadašnju poziciju izvršnog potpredsjednika Agrokora za Poslovnu grupu Hrana, preuzeo i upravljanje Jamnicom, kao njen novi predsjednik Uprave.

Ivica Sertić, dosadašnji predsjednik Uprave Jamnice, postao je novi član Uprave Agrokora te preuzeo funkciju izvršnog potpredsjednika za tržišta, prodaju i logistiku. Ivica Sertić je predsjednik Uprave Jamnice od 1993. godine, dok je Mislav Galić od 2008. godine izvršni potpredsjednik Agrokora za Poslovnu grupu Hrana. Prije toga, od 1998. do 2008. godine, Galić je bio predsjednik Uprave kompanije Ledo d.d.


ORBICO DISTRIBUTER LAVAZZE U HRVATSKOJ

Talijanska Lavazza i hrvatski distributer Orbico potpisali su krajem ožujka u Torinu ugovor kojim Orbico postaje novi distributer Lavazze

za područje Hrvatske. Ugovor definira distribuciju u maloprodaji i HoReCa kanalu (hoteli, restorani, kafići). Iz Lavazze su tom prigodom naglasili kako potpisom ovog ugovara započinje nova era tržišnog nastupa Lavazze u Hrvatskoj koje će obilježiti nova investicijska faza, s ciljem povećanja broja korisnika u svim segmentima, dodatnog približavanja tržištu te uvođenja inovacijai novih proizvoda.

TVRTKA OŠTRC ZAPOČELA S PREUZIMANJEM DALMACIJAVINA

Tvrtka Oštrc počela je ulaziti u posjed i preuzimati Dalmacijavino, koje je za nešto više od 70 milijuna kuna kupila prije 13 mjeseci.

Prema riječima Luke Zadre, direktora Oštrca, po završetku preuzimanja u Dalmacijavinu počet će proizvodnja, a cilj je da tvrtka postane jedna od vodećih u Hrvatskoj u proizvodnji alkoholnih i bezalkoholnih pića. U slje-deća dvije godine vinarija će ostati u Stinicama u Splitu, a za to vrijeme napravit ćemo novu vinariju u Drnišu gdje će se premjestiti proizvodnja, kazao je Luka Zadro. Dodao je da će proizvodnja soka Pipi iz Splita biti premještena u Grude u Bosni i Hercegovini. Vlasnik Oštrca Marinko Zadro objašnjava taj potez pet puna jeftinijom proizvodnjom i isto toliko većim kapacitetima u Grudama. No, Pipi bi se po njegovim riječima trebao vratiti u Split nakon što se vinarija iz Stinica premjesti u Drniš.


Vijesti

12

Karijere

HRVOJE PRKAČIN NA ČELU DRUŠTVA

PERUTNINA PTUJ PIPO ČAKOVEC

Nadzorni odbor društva Perutnina Ptuj Pipo Ča-

kovec, koja posluje u sustavu Skupine Perutnina Ptuj, donio je početkom travnja odluku o imenovanju novog glavnog direktora, Hrvoja Prkačina, poznatog hrvatskog gospodar-stvenika s bogatim iskustvom rada u upravama Agrokora, Konzuma, Varteksa i Europla-kata. Prkačin će na toj poziciji zamijeniti dugogodišnjeg di-rektora Predraga Šegovića.

Požeško Zvečevo prošlu je godinu završilo s 9,9% višim prihodima od pro-daje koji su dosegnuli 149,8 milijuna kuna i upola manjim gubitkom (9,2

milijuna kuna) nego godinu prije, a prema očekivanjima njegova predsjednika Uprave Marina Pucara ove bi godine tvrtka napokon mogla raditi i s dobiti. “Ušli smo u nove projekte. Prošle smo godine rasli na vlastitim brendovima, a taj se trend nastavlja u ovoj godini. Smanjili smo proizvodnju privatnih marki, osim za Tesco, s kojim imamo mnogo kvalitetniju suradnju nego s lokalnim retailerima”, govori Pucar. Zvečevo je suradnju s Tescom otvorilo 2014. godine ugovorom o proizvodnji čokoladnih prutića da bi lani suradnja bila proširena na 15 novih proizvoda i pakiranja.

STH upozorava

Najnoviji podaci upozoravaju na rast trgovine i povećanje prometa, dok je situacija (otkazivanje

kolektivnog ugovora za ovu djelatnost) u odnosu na prava radnika sve teža i teža. Izjavila je to Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (STH), koja ističe da naše trgovine mogu raditi od 0 do 24 sata svih 365 dana u godini (osim tri blagdana – Božić, Nova godina, Uskrs), pa radnici u trgovini rade sve duže, a budući da povećanja plaće nema,

rade za manje novca. Uspoređujući naše s austrijskim tržištem, ona ističe kako su cijene, iz kojih se generira prihod, u našim trgovačkim lancima i u austrijskim iste, pa čak kod Austrijanaca i niže, a trgovci u Hrvat-skoj upola su manje plaćeni. Naime, prema podacima kojima raspolaže STH, plaća početnika u trgovini u Austriji iznosi (bruto) 1.523 eura (11.422 kn) prema kolektivnom ugovoru, a trgovca u Hrvatskoj 3.978 kn bruto, odnosno 3.100 kn neto.

PLAĆE RADNIKA

U SEKTORU TRGOVINE

SU PRENISKE

EKUPI NAJBOLJI ONLINE TRGOVAC

ZVEČEVO OČEKUJE DOBIT U 2016.

Tvrtka sMind d.o.o. dodijelila je nagrade za najbolje internet trgovine u Hrvatskoj. Za naziv Web trgovac godine 2016 natjecalo se 50 web trgovina,

a izboru pobjednika doprinijelo je 34.601 anketiranih hrvatskih online kupaca koji su podijelili svoje kupovno iskustvo u 328 domaćih i inozemnih trgovina. Ukupnu pobjedu odnijela je trgovina eKupi.hr, koja je proglašena Web trgov-cem godine 2016, dok su najboljim trgovinama u kategorijama Omnichannel Web trgovac godine 2016 (višekanalna prodaja) i u kategoriji Pure player Web trgovac godine 2016 (prodaja isključivo putem weba) proglašene trgovine Sonusart.hr (Omnichannel) i Gizzmo.hr (Pure player).

KUNA početna

neto plaća radnika u

HRVATSKOJ TRGOVINI

3100

MLJEKARSKOM SEKTORU STO MILIJUNA KUNA VIŠE NEGO LANIMinistar poljoprivrede Davor Romić izjavio je kako je prepoznat problem u mljekarskom sektoru te

kako će taj sektor ove godine dobiti sto milijuna kuna više nego prošle iz državnog proračuna. Hrvatski mljekari su u velikim problemima jer samo ove godine uzgajaju četiri tisuće krava manje nego prošle godine, a godišnja proizvodnja mlijeka je sa 680 milijuna litara pala na ispod 500 milijuna. Mljekari

smatraju da su glavni uzroci tome uvoz mlijeka, niske otkupne cijene i nekorektna trgovačka praksa pa od Vlade traže hitne kratkoročne mjere koje bi pomogle stabilizaciji tržišta.

DUBRAVKO FOLNOVIĆ IMENOVAN DIREKTOROM ADRIA SNACK COMPANY

Franck Grupa dobila je novog člana upravljačke strukture

Adria Snack Company d.o.o., direktora društva Dubravka Fol-novića. Adria Snack Company, kao joint venture partnerstvo između Francka i Intersnacka, upravlja tržišnim i prodajnim nastupom odnosno cjeloku-pnim snack poslovanjem oba partnera na tržištima u regiji Adria. Folnović je, po završetku studija marketinga na Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu, karijeru započeo u Gastro Grupi. U Adria Snack Company dolazi iz Dukata gdje je od 2008. radio na rukovodećim pozicijama za područje Hrvatske i regije .


Vijesti

14

KANAAN ŽELI DOMAĆI KRUMPIR

Zvonko Popović, vlasnik donjomiholjačkog Kanaana, proizvođača slanih grickalica, oštro je reagirao na najavu predsjednika Vlade Tihomira

Oreškovića o planiranom davanju 10.000 hektara poljoprivrednog zemlji-šta neimenovanom stranom investitoru, rekavši kako njegova tvrtka mora uvoziti krumpir jer ne može dobiti zemljište u koncesiju. “Zemlju sam spreman platiti deset puta više negoli ju plaćaju podobni, odnosno oni koji imaju državnu zemlju, a godišnji zakup plaćaju 200 do 300 kuna”, poručuje Popović. Kanaan će tako iz Francuske za iduću godinu uvesti do 6.000 tona neophodnog krumpira, dok će na vlastitim površi-nama (70 hektara) proizvesti oko 10.000 tona. U Hrvatskoj bi potrebne količine, kako kaže, mogli proizvesti već i na 200 hektara.

pad potrošačkih

cijena u OŽUJKU te deveti uzastopni

mjesec DEFLACIJE

-1,7%

DEVETI UZASTOPNI MJESEC DEFLACIJE

OLIVAL GRADI NOVI PROIZVODNI POGON

U ožujku su potrošačke cijene bile niže za 1,7% nego prije godinu

dana mjerene Indeksom potrošačkih cijena, što je njihov najveći pad do-sad. Time se nastavlja godišnji trend, sada već devetomjesečni, koji se kreće ispod nule. Nešto dublja defla-cija u ožujku primarno je posljedica znatno oštrijega godišnjeg pada cijena naftnih derivata odnosno

goriva za automobile (-13,1%) te oštrijeg pada cijena hrane (-2%) nego prethodnog mjeseca. U uspo-redbi s Indeksom potrošačkih cijena (CPI) kao mjerilom, inflacija mjerena Harmoniziranim indeksom potrošač-kih cijena (HICP), koji je izračunat zajedničkom metodologijom za sve članice EU, znatno je blaža i u ožujku se kreće na razini od -0,9%.

Proizvođač prirodne kozmetike Olival bilježi izvrsne poslovne rezul-tate ostvarivši rast prihoda od prodaje od 56 posto u 2015. godini.

Prihode od poslovnog rasta Olival ulaže u daljnji razvoj pa je u ožujku ove godine pokrenuta izgradnja novog proizvodnog pogona s plani-ranim završetkom radova u listopadu ove godine. Vrijednost cijelog projekta iznosi 8,5 milijuna kuna i sufinanciran je od strane fondova Europske unije s iznosom od 2,9 milijuna kuna. Iz tvrtke ističu kako ovim poslovnim potezom rade na daljnjem povećanju prihoda kroz ulaganje u nove tehnologije i postrojenja.

Oporavak hrvatske ekono-mije nakon šest godina

recesije pogonjen je, između ostalog, i rastom osobne po-trošnje. Publikacija Consensus Economics očekuje da će se godišnji rast potrošnje kućan-stava nastaviti i ove godine i to po stopi od 1,3%. Znajući da je potrošnja kućanstava na osnovne živežne namirnice temelj maloprodaje u Hrvat-skoj, može se sa sigurnošću reći da će pojedine hrvatske kompanije od ovog podatka izvući poprilične koristi. Riječ je prije svega o Atlantic Grupi, Podravki i Ledu koje su i zna-čajne sastavnice CROBEX-a, navodi se u publikaciji.

DOBRA VIJEST ZA PODRAVKU,

ATLANTIC GRUPU I LEDO

POVEĆANA PROIZVODNJA RAJČICA I MASLINAProizvodnja rajčica u Hrvatskoj je prošle godine povećana za 85% u odnosu na godinu ranije, a ma-

slina za čak 220%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Tako je lani proizvedeno 42.186 tona rajčica, od čega za tržište 38.836 tona, a u povrtnjacima za vlastite potrebe preostalih 3.350 tona. Proizvodnja maslina je u 2015. u odnosu na godinu ranije povećana za čak 220%, na

28.267 tona.

Karijere

JOSIP LOZANČIĆ NOVI DIREKTOR

REGULATORNIH POSLOVA U TDR-U

Josip Lozančić, jedan od vodećih hrvatskih poreznih

stručnjaka, preuzima dužnost direktora za regulatorne poslove u TDR-u. Lozančić će predvoditi tim zadužen za regulatornu prilagodbu razvojnih planova British American Tobacca (BAT), u čijem sastavu od listopada prošle godine posluje i TDR. “Kada smo preuzeli TDR, najavili smo snažan rast na temeljima TDR-ova lokalnog znanja i BAT-ova međunarod-nog iskustva. Iskustvo i stručna znanja Josipa Lozančića veliko su pojačanje u našem timu”, istaknuo je generalni direktor Adria klastera BAT-a, Ram Addanki. U proteklih pet godina Lozančić je obavljao dužnost državnog tajnika, ravnatelja i zamjenika ravnatelja Porezne uprave u Ministarstvu financija, u koje je došao iz Adris grupe, gdje je radio do 2011. godine.


AGROFRUCTUS DOGOVORIO ISPORUKU 1.000 TONA VOĆA I POVRĆA

Na akciji Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski

turizam, koji je u Poreču organizirala Hrvatska gospodarska komora, Agrofructus Grupa je s tvrtkom Velpro kao distributerom i s lancima hotela Maistra potpisala sporazum o godišnjoj isporuci 1.000 tona voća i povrća. “Ovo je školski primjer kako mali proizvođači mogu ući u turistički sektor. Kvaliteta našeg voća i povrća je neupitna, a udruženi mo-žemo zadovoljiti količine potrebne

velikim hotelskim lancima”, rekao je predsjednik Uprave Agrofructus Grupe Denis Matijević. Agrofructus Grupa, dodaje Matijević, surađuje s nekoliko tisuća kooperanata koji su ovim ugovorom preko distributera i hotelskog lanca pronašli put do krajnjih potrošača. “Proizvođači voća i povrća sada su sastavni dio turističke ponude. Uvjeren sam da je to pravi put za podizanje konkuren-tnosti hrvatskoga turizma”, naglasio je Matijević.

CROMARIS DO 2018. PLANIRA INVESTIRATI 370 MILIJUNA KUNA

Tvrtka Cromaris iz Zadra 2015. ocjenjuje uspješnom poslovnom

godinom, u ovoj planira daljnji rast proizvodnje te očekuju prihode između 400 i 430 milijuna kuna, a za ostvarenje daljnjih ambicioznih ciljeva do 2018. planira dodatna ulaganja od 370 milijuna kuna. U Cromarisu, tvrtki iz sastava Adris grupe, kao najvažniji događaj u

prošloj godini izdvajaju otvore-nje novoga mrijestilišta u Ninu, investiciju vrijednu 130 milijuna kuna, uz niz drugih unapređenja i u tvrtki. “Rezultat je rast svih ključnih pokazatelja poslovanja. Primjerice, količinska prodaja je dostigla 6.550 tona od čega je u izvoz plasirano 75%”, istaknuo je direktor Cromari-sa Goran Markulin.

Sadržaj nijedostupan za javnoprikazivanje zbog

poštivanja zakonskezabrane oglašavanja

duhanskihproizvoda i jakihalkoholnih pića.


Društveno odgovorno poslovanje

Trgovački lanac Lidl Hrvatska otvaranje nove tr-govine redovno poprati s društveno odgovornim

projektom korisnim za zajednicu u kojoj posluje. Nakon otvaranja Lidlove trgovine u zagrebačkoj Dubravi, sada je obnovljen lokalni dječji park koji će brojnoj djeci i mladima omogućiti aktivno i zabavno provođenje slobodnog vremena. Lidl je u ovaj projekt uložio 150 tisuća kuna, a park je opremljen novim ljuljačkama, klackalicama i spra-

vama za igru i edukaciju, dok su postojeće sprave i klupe u potpunosti obnovljene. U parku su također zasađena nova stabla i biljke, što će znatno pro-mijeniti okruženje u kojem će mališani provoditi vrijeme. Osim toga, Lidl Hrvatska je aktivan i u kulturi. U suradnji sa zagrebačkim gradskim kazalištem Komedija najavljen je početak rada na brojnim zajedničkim projektima, a Lidl je tom prilikom postao i zlatni sponzor kazališta.

SVE JE SPREMNO ZA UREĐENJE “SOBE ČUDA” U SISKU

Primopredajom donacije DM-a Udruzi osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije

stvoreni su preduvjeti za uređenje “Sobe čuda” u Sisku. “Soba čuda” namijenjena je senzornoj integraciji djece s teškoćama u razvoju, a omo-gućit će im bolje snalaženje i rješavanje izazova u okruženju. Grad Sisak Udruzi je dodijelio pro-stor u samom centru grada, a donacija DM-a omogućit će unutrašnje uređenje i opremanje sobe za terapiju. Dugoročni cilj “Sobe čuda” je osposobiti djecu i mlade za samostalan život, odnosno omogućiti im da ostvare svoje poten-cijale i postignu emocionalnu ravnotežu.

KAUFLAND HRVATSKA DONIRAO 50 TISUĆA KUNA

U sklopu humanitarne akcije Jana “Voda s porukom” u 2016. godini izabrani su

projekti za koje će se prikupljati donacije. Kao i protekle dvije godine i ovogodišnji natječaj donacijskog programa izazvao je veliki interes udruga, ali i svih onih koji su željeli uz pomoć Janinih donacija ostvariti svoje ciljeve. Između više od 190 pristiglih pri-

java žiri je odabrao šest finalnih projekata, ciljeva i programa koji odgovaraju visokim kriterijima samog programa. Izabrani projekti su: “Naša prilika za igru, radost i smijeh”, “Web dostupan svima”, “Čišćenje i

krajobrazno ure-đenje Bedekov-čanskih jezera”, “Kutak za slijepe i slabovidne osobe u Hrvatskoj knjižnici i čitao-nici Pleternica”, “Volim svoj dom” i “Trica u mraku”.

PODRAVKI CERTIFIKAT “POSLODAVAC PARTNER”

Podravka je još jednom potvrdila predanost izvrsnosti u upravljanju ljudskim potencijalima te je po drugi

puta nagrađena certifikatom “Poslodavac Partner”. U protekloj godini Podravka je unaprijedila čak 22 pro-

cesa upravljanja zaposlenicima, od ukupno 45 procesa koji se ocjenjuju tijekom certificiranja za prestižno priznanje. Značajan napredak zabilježen je u svih

pet procjenjivanih područja: Strategiji, Regrutiranju i selekciji, Radu, motivaciji i nagrađivanju, Usavršavanju i razvoju te Odnosu prema zaposlenicima. Iz Podravke

su tom prigodom poručili kako ovakav rezultat svjedoči o snažnom fokusu kompanije na razvoj transparentno-ga sustava upravljanja zaposlenicima u cilju njegova-nja kulture razvoja kompetencija i izvršenja strateških

ciljeva organizacije.

DJECA I KULTURA U LIDLOVOM FOKUSU

JANA NASTAVLJA S HUMANITARNIM PROJEKTIMA

U SOS Društvenom centru “Hermann Gmeiner” u Lekeniku obilježen je završetak velike Kau-

flandove kampanje “Iz ljubavi prema Hrvatskoj” u kojoj su sudjelovali predstavnici Kauflan-da, Crvenog križa i Udruge SOS Dječje selo Hrvatska. Kaufland i SOS Dječje selo Hrvatska uspješno surađuju već dugi niz godina kako bi pomogli djeci bez roditelja i roditeljske skrbi.

Kao krunu suradnje glasnogovornik Kauflanda Dubravko Kušec uručio je donacijski ček u iznosu od 25 tisuća kuna nacionalnoj direktorici SOS Dječjeg sela Hrvatska, Višnji Tuškan Krupić. Kampanja “Iz ljubavi prema Hrvatskoj” provede-na je u suradnji i s Crvenim križom koji je ovom prilikom od Kauflanda također dobio donacijski ček u iznosu od 25 tisuća kuna.

Lidl Hrvatska


Promo

Dva Filipa, boksač Filip Hrgović i taekwondo majstor Filip Grgić, testirali su novi ProSport Superfruits obogaćen L-karnitinom i palatinozom koji povećavaju izdržljivost

HRVATSKI OLIMPIJCI ODUŠEVLJENI NOVIM OKUSOM PROSPORTA SUPERFRUITS

Hrvatski olimpijci Filip Hrgović i Filip Grgić od-mjerili su svoje snage na sportskom druženju

održanom u VITA fitness & SPA, koji je za cilj imao testiranje učinka novog napitka za sportaše ProSport Superfruits. Na repertoaru su bile vježbe izdržljivosti, snage i brzine, pa iako je natjecateljski naboj bio u dru-

gom planu, ovi vrhunski sportaši dali su sve od sebe i pokazali zavidnu formu za sve izazove koji ih

očekuju na Olimpijskim igrama u Riju. Kako bi što lakše podnijeli izazove, olimpijci su prije svake vježbe konzumirali izotonični napitak Jamnica ProSport, i to novi okus Superfruits obogaćen L-karnitinom i palatinozom, koji pove-ćavaju izdržljivost i omogućavaju bolje rezultate prilikom fizičkih napora i rekreacije. Jamnica ProSport Superfruits izotonično je

negazirano osvježavajuće bezalkoholno piće s okusom crvenog voća, s dodatkom vitamina, minerala i L-karnitina, namijenjeno svima koji su izloženi pojačanim tjelesnim napori-ma, što je odlično pokazao i izazov s kojim su bili suočeni hrvatski olimpijci. Jamnica ProSport Superfruits u svom sastavu, pored elektrolita natrija, kalija, kalcija i magnezija te L-karnitina, u jednoj boci od 750 ml sadrži 100% preporučenog dnevnog unosa cinka i vitamina B. Osim toga, ProSport pridonosi ukupnom dnevnom unosu vitamina, minerala, ugljikohidrata i vode potrebne za održava-nje normalnih tjelesnih i kognitivnih funkcija napitak koji će vam odlično poslužiti u svakoj prilici.Sportsko druženje je pokazalo da je ProSport pomogao hrvatskim olimpijcima tijekom izazova da povećaju vlastite rezultate. Filip Hrgović, Filip Grgić i ProSport s odličnim su položili sve izazove koji su stavljeni pred

njih, a olimpijci su uvjereni kako će ProSport s jednakim zadovoljstvom koristiti i profesionalni sportaši i rekreativci.

„Ono što ProSport posebno izdvaja od drugih izotoničnih napitaka su palatinoza i L-karnitin. Palatinoza je šećer dobiven iz prirodnog izvora, šećerne repice, koji se apsorbira u cirkulaciju sporije od običnog šećera i na taj način predstavlja dugotrajniji izvor energije. Tu je i L-karnitin, koji također sudjeluje u staničnim reakcijama pretvorbe energije iz masti, pa ga sportaši tradicional-no smatraju energetskim boosterom”, rekla je nutricionistica Mašenjka Katić.


Promocije

ABC svježi krem sir, proizvod tvrtke Belje, svr-stao se u sam vrh globalne konkurencije sirnih

namaza na najvećem svjetskom ocjenjivanju sira, World Championship Cheese Contest, održanom u Sjedinjenim Američkim Državama. U konkurenciji svih najvećih svjetskih proizvođača, koji su poslali čak 2.595 uzoraka iz 23 zemlje, ABC sir s vlascem osvojio je visoko treće mjesto s 99,55 od mogućih

100 bodova. World Championship Cheese Contest u Wisconsinu se održava već 31 godinu, a u ocjenjivanju sudjeluju stručnjaci i cijenjene tvrtke iz cijeloga svijeta. Visok plasman poslanih uzoraka ABC sira u konkurenciji sirnih namaza i sirnih namaza s okusom stoga nije uspjeh samo Belja, nego i cijele hrvatske mljekarske industrije, poručili su tom prigodom iz Belja.

NOVE ČETIRI MEĐUNARODNE NAGRADE ZA VINA BADELA 1862

Na velikom ocjenjivanju 16. Finger Lakes International Wine Competition 2015, koje je

održano u američkom gradu Roche-steru, vina Badela 1862 ostvarila su još jedan zapažen međunarodni uspjeh. Vino Ivan Dolac Barrique berbe 2009. tako je osvojilo zlatnu medalju, dok su Korlat Merlot 2012., Korlat Syrah 2011. i Din-gač 50° 2011. osvojili srebrne medalje. Na ovom natjecanju bilo je prijavljeno gotovo 4.000 uzoraka koje su ocjenjivala 73 suca iz 20 zemalja. Posebnost natjecanja je u tome što pored vinskih stručnjaka i sommeliera u žiriju sudjeluju i uvoznici, trgovci na malo i industrijski konzultanti koji svoj sud daju i o potencijalu koja ta vina imaju za američko tržište.

MATIJA JAGIĆ POBJEDNIK METRO JUNIOR TOP CHEFA

Matija Jagić osvojio je titulu METRO Junior Top Chefa na finalu održanom početkom travnja u zagrebačkom restoranu “Kuhaona”. Matija i ostalih

pet finalista morali su pripremiti carpaccio od brancina za predjelo, pačja prsa u umaku od vina i meda za glavno jelo te rustikalnu pitu od jabuka za desert. Zbroj ocjena članova žirija Matiji je osigurao pobjedu, dok je drugo mjesto zaslužio Marin Dvorničić iz Opatije, a treće mjesto osvojila je Tina Đerek iz Splita. U ovom projektu METRO je okupio svoje dugogodišnje partnere Nenada Kukurina, Antu Udovičića i Maria Mihelja te kulinarski institut KulIN i Kuhaonu kako bi zajedno doprinijeli osnaživanju kuharske profesije u Hrvatskoj.

NOVI KONCEPT KUPOVINE ORGANSKE HRANE

Trgovina organske hrane Garden otvorila je novi odjel “GARDENon”, gdje se može kupiti organska hrana bez ambalaže. Sve veća potreba za ekološki

osviještenim življenjem oživjela je stari koncept kupovine “na vagu”. Koncept “hrana bez ambalaže” tzv. “nepakirana hrana” sve je više prihvaćena među osvi-ještenim pojedincima koji sami biraju željenu količinu proizvoda/namirnice koju žele kupiti, a da pri tome što manje zagađuju okoliš. Ujedno, proizvodi imaju i atraktivniju cijenu zbog uštede na ambalaži, pakiranju i brendiranju.

PIK VRBOVEC PRVI PARTNER PROJEKTA “ZDRAVO RADNO MJESTO”

ABC SVJEŽI KREM SIR MEĐU TRI NAJBOLJA NA SVIJETU

Poliklinika Aviva, u suradnji s PIK Vrbovcem, pokrenula je pilot projekt pod nazivom “Zdravo radno mjesto”. Cilj ovog projekta prevencija je bolnih

stanja koja mogu nastati pri obavljanju svakodnevnih poslova na radnom mjestu, ali i kod kuće. U PIK Vrbovcu je održano prvo u nizu predavanja, unutar radne jedinice “Obrada Specijala” u sektoru proizvodnje svježeg mesa. Stručni tim Poliklinike Aviva osmislio je i prilagodio vježbe radnoj jedinci nakon uvida u vrstu i način izvođenja poslova na radnom mjestu. Poliklinika Aviva planira nastaviti suradnju sa svim kompanijama unutar Agrokor koncerna kako bi pomogla u očuvanju zdravlja zaposlenika.

Veliko priznanje

P Iovodom 10 godina poslovanja u Hrvatskoj, trgovački lanac Lidl predstavio je projekt “Vi

ste potvrdili”, temeljen na rezultatima najvećeg neovisnog istraživanja Lidlovih brendova u Hrvatskoj koje je provela agencija za istraživa-nje tržišta Ipsos. Istraživanje je provedeno blind test metodom u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci na ukupno 5.900 ispitanika u 800 kućanstava. Testirano je 256 proizvoda Lidlovih brendova iz prehrambenih i nepre-hrambenih kategorija te hrane za kućne ljubimce, a za 73 posto testiranih proizvoda ispitanici su potvrdili da su vrlo dobri ili odlični. “Cilj ovog projekta bio je testirati proizvode Lidlovih brendova te čuti mišljenje onih zbog kojih smo ovdje – naših kupaca. S ponosom možemo reći da nas odlični rezultati

istraživanja nisu iznenadili – već 10 godina radimo isključivo na tome da našim kupcima nudimo samo svježe i kvalitetne proizvode, a ovi rezultati potvrda su upravo toga”, poručili su iz Lidla. Na prezentaciji, koju je moderirao po-znati glumac i voditelj Tarik Filipović, prikazan je i video u kojem glavnu ulogu ima proslavljeni baletan Tomislav Petranović, prvi muškarac koji je u Hrvatskoj postao nacionalni baletni prvak.

KUPCI POTVRDILI KVALITETU LIDLOVIH BRENDOVA

LEDO SLADOLEDI I U DUBAIJU Proizvođač sladoleda Ledo napravio je snažan iskorak i na dalekim tržištima Afrike i Azije. Za

kompaniju IFFCO Group, koja je tržišni lider u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ledo proizvodi impulsni i obiteljski sladoled. IFFCO Group izvozi u čak 30 zemalja Afrike i Azije, a značajan udjel ima na tržištima Saudijske Arabije, Kuvajta, Katara, Bahreina i Omana. Suradnja s IFFCO Group započela je prošle godine kada je Ledo za arapskog partnera počeo proizvoditi sladoled King, a

ove godine ponuda je proširena i na obiteljski Quattro sladoled.

PETU GODINU ZAREDOM DUKAT DIO ZELENE ČISTKE

Zaposlenici i menadžeri svih Dukatovih tvornica u Hrvatskoj – zagrebačkog Dukata, bjelovarske Si-rele i karlovačkog KIM-a – petu su se godinu zaredom pridružili čišćenju divljih odlagališta otpada

u sklopu najveće hrvatske ekološke volonterske akcije Zelena čistka – Let’s do it Croatia! Udruženim snagama u par su sati očistili tri ilegalna odlagališta otpada u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu. U akciji prikupljanja i sortiranja otpada Dukatovi volonteri iz Zagreba čistili su Priobalnu cestu u Jankomiru, zaposlenici Sirele južnu obilaznicu Bjelovara, dok su zaposlenici karlovačkog KIM-a očistili područje uz kanal Kupa-Kupa u Donjem Mekušju


Medijski barometar trgovačkih lanaca

REKORDNIOŽUJAK

reći ovogodišnji mjesec donio je rekordan broj objava, njih čak 653. Koliko je to vrijedan rezultat pokazuje i podatak da je više od 600 objava zadnji

puta zabilježeno u lipnju 2013. godine kada je potpisom Ugovora o kupoprodaji realizirana tran-sakcija prodaje dionica Mercatora hrvatskom Agrokoru. U ožujku se ove godine nije dogodio neki novi “posao stoljeća”, samo se malo više pisalo, pogotovo o vodećem trojcu. U odnosu na prošli mjesec za Konzum je zabilježeno 88, za Tommy 28 te za Lidl 51 objava više. Vodeći su zadržali svoje prošlomjesečne pozicije, a Spar i Kaufland su zamijenili mjesta pa je Spar sada na četvrtom, a Kauf-land na petom mjestu.

AKTIVNOST VODEĆIHPoslovanje je tematika o kojoj se najviše pisalo za sva tri vodeća trgovačka lanca. Udio objava o poslovanju za Konzum iznosi 37%, za Tommy 47%, a za Lidl 51%. Nastavilo se pisati o Konzum kliku, novom konceptu online trgovine, te je objavljeno kako je investicija uključila i nova vozila za prijevoz robe. Naručeni artikli bit će isporučeni u jednom od 21 Mercedes-Benz Sprintera 316 CDI sa standardnim podvozjem na koje je nadograđena pomoćna šasija i hladnjača s agregatom. Poseban naglasak stavljen je na

kontrolu kvalitete namirnica te njihovo slaganje i pakiranje. Konzum je uveo i samonaplatne blagajne koje je instalirao u 24 svoja centra, a krajem mjeseca objavljeno ja da traži više od 700 sezonskih djelatnika za svoje prodavaonice duž cijele obale. Oni najbolji će pak dobiti priliku i za stalno zaposlenje i napredovanje u kompaniji. Uoči objave poslovnih rezultata za 2015. godinu, mediji podsjećaju kako je Tommy u god-ini ranije ostvario najveći prihod i dobit na području splitske aglom-eracije. Naime, ovaj je splitski trgovac poslovnu 2014. zaključio s više od 59 milijuna kuna dobiti, a prihod mu je premašio dvije mili-jarde kuna. Lidl je u 2015. godini izvezao hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta u vrijednosti od 8,9 milijuna eura, dok je godinu ranije izvoz iznosio 5,7 milijuna. Za rast je zaslužna odlična suradnja s dobavljačima i kvaliteta proizvoda, javili su iz Lidla.

PORTALI U VEĆINITematski su se objave o trgovačkim lancima najviše odnosile na poslovanje. Udio objava iznosi 42% od ukupnog broja zabilježenih objava, a slijedi tematika vezana za asortiman i cijene s 26%. Neke velike razlike u udjelu objava prema vrsti medija u ožujku nije bilo. Nešto malo iznad polovice (51%), objavljivano

je na portalima. Mediji koji su pojedinačno najviše objavljivali

o trgovačkim lancima su dnevnik 24 sata, Slobodna

Dalmacija te jatrgovac.hr. U ožujku se o svim temama više objav-ljivalo na portalima, osim kad se radi o

asortimanu i cijenama proizvoda gdje je ipak

zabilježen veći broj objava u tiskovinama. Tu je također

zabilježena i najveća razlika unu-tar teme, 73,1% u tiskovinama, u odnosu na 26,9% na portalima.

Ines Kovačić[email protected]

Press Clipping

TU ožujku je zabilježen rekordan broj objava. Mjesec u kojem je

zadnji put zabilježeno više od 600 objava bio je lipanj 2013. godine kada je Mercator prodan Agrokoru

Trgovački lanci - broj objavaožujak 2016.Konzum

256

Tommy

Lidl

Spar

Kaufland

Plodine

191

165

108

90

72

Billa63

NTL26

Mercator36

KTC

Diona

12

12

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

42%

Asortiman, cijene

26%Promidžba i sponzorstva

23%Ostalo

6%Usluge i odnos prema kupcima

3%

Vodeća su tri trgovca

zadržala svoje prošlomjesečne

pozicije uz značajan rast broja

objava


Istraživanje tržišta – Aktualno

tručnjaci koji slove za vodeće svjetske autoritete u analizi sporta često će

u svojim medijskim nastupima istaknuti kako je sposobnost an-ticipacije jedan od razloga zašto su određeni sportaši uspješni, a drugi to nisu. Uzmimo za primjer tenis. Koncem 1990-ih broj 1 u ženskom tenisu bila je Švicarka Martina Hingis. Nije bila ni naj-brža niti je imala najbolje udarce, servis joj nije bio jača strana, a dominirala je. Zašto? Zato što je “uvijek bila na lopti”, kažu spo-menuti analitičari. Njen uspjeh objašnjavali su upravo prirođe-nom anticipacijom koja je ovoj tenisačici omogućavala da krene na pravu stranu terena čak i prije negoli je protivnica udarila lopti-cu. To je bila njena kompetitivna prednost koju njene protivnice nisu imale. Velika prednost, složit ćete se. Hajdemo to transferirati u poslovno okruženje: što bi tvrtke postigle kada bi mogle an-ticipirati buduća kretanja tržišta? Odgovor je uistinu jednostavan i jednoznačan – bile bi šampioni, lideri u svojoj branši. Kristalne kugle u poslovanju nema, jedna-ko tako ni prirođene anticipacije, postoji jedino proaktivna uprav-ljačka struktura koja svoje odluke temelji na poznavanju tržišta i potrošača kako bi na temelju empirijsko-analitičkih informa-cija osmislilo strategije budućeg poslovnog djelovanja i ostvarenja

NEZAOBILAZAN POSLOVNI ALATIstraživanje tržišta igra veliku ulogu u izgradnji i održavanju brenda. Ono korisniku pruža alat za pravovaljane reakcije na aktivnosti konkurenata, daje sliku izvedbe promocija, pruža uvid u nove prilike, pokazuje smjer egzekucije te ukazuje na potrebu određivanja cjenovnih pozicija

vlastite kompetitivne prednosti. E, tu na scenu neizostavno stupa stručnost sektora istraživanja tržišta koji ukazuje smjer tržišnih kretanja te otkriva sadašnje i predviđa buduće tendencije. Ima-jući u vidu koliko je ovaj aspekt važan za uspješnije poslovanje hrvatskih tvrtki odlučili smo u formi paralelnog intervjua uputiti nekoliko krucijal-nih pitanja stručnjacima u vodećim agencijama za istraživanje tržišta u Hrvatskoj: AC Nielsen, GfK i Ipsos Puls.Na pitanja su odgovarali:Ivan Junaković, Voditelj ključnih klijenata u regiji Adriatic, AC Nielsen;Robert Perčević, Regional Head Market Opportunities & Innova-tion, GfK Croatia;Gordana Ristić Tomljanović, Research manager, Ipsos Puls;Davor Tolić, Research manager, Ipsos Puls.

- U kojoj je mjeri istraživanje tržišta postalo neizostavan ele-ment uspješnog nastupa tvrtki na tržištu?Robert Perčević (GfK): Značaj istraživanja tržišta za društvo, državu i poduzeća ne može se dovoljno naglasiti. Vrijednost istraživanja tržišta globalno raste i premašilo je 40 milijardi američkih dolara. Iza toga stoji sve veća neizvjesnost i

AMERIČKIH DOLARA

potrošnja na istraživanje

tržišta PO GLAVI STANOVNIKA u Hrvatskoj

5,75

rastuća dinamika tržišta. Živimo u vremenu koje s jedne strane oblikuje izbjegavanje rizika i niske stope ukupnog rasta gospo-darstva, a s druge strane snažna konkurencija i disruptivne inova-cije. Pravilne poslovne odluke u takvim uvjetima ovise o kon-

tinuiranom praćenju tržišta, ali i alatima za predviđanje

budućeg razvoja. Veliki izazov danas je brzina s kojom se sve odvija te količina i kompleksnost informacija i tržišnih signala. Istraživanje

tržišta prilagođava se tim izazovima, a agilni pristup

i integracija podataka pri tome su ključni pojmovi.

Ivan Junaković (AC Nielsen): Bez prave pripreme uspjeh na duge pruge znatno je teži. Istraživanje tržišta kao element pripreme nastupa na tržištu, po-gotovo kad se radi o inovacijama, prisutno je kod gotovo svih ino-zemnih te većeg dijela domaćih kompanija u FMCG sektoru. No, kao i kod mnogih drugih alata, često se ne koristi dovoljno ili nedovoljno raznovrsno. Primje-rice, ako govorimo o Nielseno-vom panelu trgovine, najčešće se koriste podaci o veličini i smjeru kretanja tržišta te dakako pokazatelja tržišnih udjela, što su u stvari najosnovniji pokaza-telji pri istraživanju tržišta. Ono što razlikuje vodeće kompanije

SIvan Junaković

AC Nielsen


brendova, ulaženju u nove kate-gorije, pokretanju većih investicija i sl. Ovdje bismo željeli naglasiti kako nema dobrog istraživanja bez kvalitetnog briefa od strane klijenta jer teško je dati prave od-govore ako ne znamo prava pita-nja. U tom smislu, zadovoljni smo što od svojih glavnih klijenata dobivamo sve potpunije briefove i tako ostvarujemo pravi partnerski odnos, što u konačnici povećava kvalitetu i korisnost informacija koje klijenti dobivaju od nas.Robert Perčević (GfK): Kako istraživanje tržišta u konač-nici služi donošenju poslovnih odluka, ono je uvijek usmjereno prema kreiranju budućih prilika. Ipak, možemo razlikovati istra-živanja koja su primarno usmje-rena na utvrđivanje trenutnog stanja tržišta i ona usmjerena na identifikaciju dinamike tržišta – na prepoznavanje trendova i prostora za inovacije, uvođe-nje novih proizvoda ili usluga. Upravo istraživanja usmjerena na inovacije postavljaju posebne za-htjeve. Kako bi uspješno inovirali neophodno je poznavati aktualnu ponudu, potražnju i poziciju. Ali to nije dovoljno. Moramo razu-mjeti i u kojem smjeru se tržište kreće, kako od strane ponude, tako i od strane potražnje. Koje su potrebe potrošača nezadovoljene i kako ih možemo bolje zadovo-ljiti, koje pogodnosti su raširene u drugim kategorijama i tržištima

je njihova sposobnost da se u cijelosti služe rezultatima analize tržišta, da analiziraju i asortiman i cijene, da se informacijama posluže u svrhu optimizacije svog portfelja proizvoda, ostvarujući na taj način bolje tržišne pozicije te, posljedično, veće prihode i profit.Gordana Ristić Tomljanović (Ipsos Puls): Ovo bi trebalo pitati kompani-je koje koriste naše usluge, ali gledano s naše strane i uzimajući u obzir činjenicu da radimo s tvrtkama koje su lideri ili zna-čajni igrači u svojim kategorija-ma, rekli bismo da su upravo te kompanije prepoznale istraživa-nje tržišta kao alat koji im može pomoći tako što smanjuje rizik pri donošenju poslovnih odlu-ka, pružajući im važne i korisne insighte kako o njihovim potro-šačima i kupcima, proizvodima i uslugama, tako i nužne infor-macije o tržišnim kretanjima i konkurenciji. Drago nam je da su te kompanije i u ovom kriznim vremenima prepoznale vrijednost informacija koje im pružamo te nisu smanjile svoja ulaganja, što nam također govori o važnosti istraživanja koja im pružamo. - Koliko se podaci dobiveni od istraživačkih agencija mogu kori-stiti za uočavanje aktualne tržišne pozicije, ali i za kreiranje budućih poslovnih strategija?

Ivan Junaković (AC Nielsen):“Rejting” je važan političarima, TV kućama, poznatim osobama, pa tako i brendovima. Što bi neki kolokvijalno rekli “da vidim gdje sam ja i tko mi puše za vratom”. Za buduće strategije – iako mož-da u malo manjoj mjeri - svakako se koriste. Moraš znati od kud polaziš i što planiraš napraviti u određenom vremenu (npr. u godinu dana želim tim i tim aktivnostima postići dodatnih 1% količinskog udjela). U Nielsenu se trudimo asistirati našim klijen-tima u analizama takvih planova ili prijašnjih aktivnosti (koje su baza za buduće djelovanje), te moram priznati da je apetit za tim oblikom usluga, dakle analize s preporukama, sve veći, ne samo kod stranih već sve više i kod domaćih klijenata.Gordana Ristić Tomljanović (Ipsos Puls): Opet, ovo je više pitanje za korisnike istraživanja, ali prema našem mišljenju, ovo uvelike ovisi o tipu istraživanja odnosno po-slovnom pitanju koje je i poticaj za istraživanje. Tako nekim istra-živanjima rješavamo prvenstveno aktualna odnosno taktička pitanja npr. koji okus ili dizajn pakiranja je najbolje prihvaćen od strane potrošača, dok s druge strane, postoje i kompleksnija istraživa-nja koja pomažu kompanijama u donošenju strateških odluka o dugoročnijem pozicioniranju

Istraživanje tržišta služi donošenju poslovnih odluka te kreiranju budućih prilika

Vrijednost istraživa-nja tržišta globalno raste i premašilo je 40 milijardi američkih dolara

Robert PerčevićGfK

Gordana Ristić TomljanovićIpsos Puls

Davor TolićIpsos Puls


tako da su potrošačima već poznate i lako usvojive, kako se već danas ponašaju rani usvajači i ekstremni korisnici, koji širi kulturološki, društveni, ekonomski, tehnološki trendovi oblikuju ponašanje i oče-kivanja – i što to sve znači za naše poslovanje – neka su od pitanja na koja trebamo znati odgovor kako bi bili uspješni na tržištu, unaprijedili život ljudi te izgradili naše poslova-nje i naš brend.

- Usporedba trendova u Hrvatskoj s kretanjima na razvijenim tržištima. U čemu najviše zaostajemo, a gdje pak zadovoljavamo postavljene standarde?Robert Perčević (GfK): Prema navodima ESOMAR-a, u Hrvatskoj se troši 5,75 američkih dolara po stanovniku na istraživa-nje tržišta. Za usporedbu, u zemlja-ma našeg okruženja troši se osjetno više: Austrija tako troši 18,32 dolara po stanovniku, Češka 10,48, Mađarska 10,07, a Slovenija 8,19 dolara. Ukupno gledano, dok su izdaci za istraživanje tržišta među svim novim članicama EU – s koji-ma se možemo najprije uspoređiva-ti – porasli između 2009. i 2013. za 22%, izdaci za istraživanje tržišta u Hrvatskoj u istom su periodu pali

za 4%. Jasno da na razini indivi-dualnih poduzeća postoje znatne razlike. Poznata konzultantska kuća Boston Consulting Group razlikuje četiri razvojna stup-nja funkcije istraživanja tržišta unutar poduzeća. Na prvom razvojnom stupnju naglasak je na taktičkim istraživa-njima, praćenju aktualne pozicije poduzeća, slaba je uloga izvan marketin-ga i slab je pristup višem menadžmentu. Na dru-gom razvojnom stupnju viši menadžment uvjetuje orijentaciju na potrošača, naglasak se prebacuje na strateška istraživanja i uvide u ponašanje potrošača te istraživanje tržišta ima neki utjecaj izvan marketin-ga. Na trećem razvojnom stupnju orijentacija višeg menedžmenta na potrošača jača, poduzeće ima rastuću bazu saznanja, fokus je na sintezi uvida iz raznih izvo-ra podataka i istraživanja te je osjetan utjecaj izvan marketinga. Konačno, na četvrtom razvojnom stupnju strateško istraživanje tržišta jedan je od prioriteta višeg menadžmenta, razvijena je učeća organizacija, fokus je kako na uvidima, tako i na predviđa-

nju budućih kretanja, koristeći pritom brojne izvore podataka i istraživanja te je istraživanje tržišta opsežno uključeno diljem poslovnih funkcija.Većina poduzeća još se nalazi na

jednom od prva dva razvojna stupnja. Tako gube znatan

izvor kompetitivne prednosti. Veća uklju-čenost i pristup višem menadžmentu, uklju-čenost u strateške od-luke, integracija diljem

poslovnih jedinica, bolji balans strateških i taktič-

kih istraživanja, investicije u pridobivanje i razvoj talenata

važni su koraci kojima poduzeća mogu otvoriti put prema ostvari-vanju pune vrijednosti istraživa-nja tržišta. Ivan Junaković (AC Nielsen):Ovo je teško pitanje. No, gleda-jući iz perspective Nielsena, na razvijenijim tržištima dostupni su napredniji i precizniji alati. U Hr-vatskoj se pak uglavnom koristi-mo nešto “robusnijim” mjerilima. Primjerice, u zapadnoj Europi svi se služe tjednim podacima (koji se dostavljaju dvotjedno ili mjesečno), i do razine pojedi-nog trgovačkog lanca. Kod nas

Anketa

Od ukupno 400 ispitanih tvrtki njih 228 u svom poslovanju koristi informacije o tržištu, a samo 28 pritom se služi uslugama agencija

za istraživanje tržišta, što zasigurno nije neka pohvalna razina. Na pi-tanje koristi li vaša tvrtka u svom radu informacije o tržištu (na bilo koji način i iz bilo kojeg izvora), ukupno 57% ispitanih donositelja odluka u domaćim poduzećima odgovara potvrdno. Od tih 228 tvrtki njih 67,5% do informacija o tržištu dolaze kroz razgovor s partnerima/klijentima, a 64,5% putem medija. Interni podaci o klijentima/potrošačima izvor su informacija za 56,6% poduzeća, stručna literatura za njih 40,4%, a statistička izvješća za 28,9% sudionika ankete. Uz pomoć istraživačkih agencija do informacija o tržištu dolazi pak 12,3% ispitanih (ukupno 28 poduzeća). Upitani u kojoj se mjeri njihova tvrtka oslanja na po-datke iz istraživanja tržišta kako bi unaprijedili poslovanje, najveći broj glasova (40,8%) skupio je odgovor “donekle”. Sljedeći po vrijednosti je odgovor “vrlo malo” s 23,2%, a nije tako daleko niti “u značajnoj mjeri” s 18,4% udjela. “Uopće ne” je odgovor koji je dalo 11% ispitanih dono-sitelja odluka u domaćim poduzećima, a “jako puno” njih samo 6,6%. Pogledamo li strukturu 28 poduzeća koja koriste usluge istraživačkih

agencija, vidimo kako se najviše koristi vrsta istraživanja usmjerena na utvrđivanje zadovoljstva kupaca/klijenata s udjelom od 71,4%. Rela-tivno slično kotiraju testiranje novih proizvoda ili usluga (prije ili nakon izlaska na tržište) s 53,6%, analiza marketinških aktivnosti (predte-stiranje reklama, učinkovitosti oglašavanja i sl.) s 50% te optimizacija cijena s 46,4% udjela. S jednakim udjelom (39,3%) potom dolaze segmentacija tržišta te istraživanje praćenja medija, dok praćenje tržiš-nih udjela ima 32,1%, a istraživanja poznatosti i snage brenda 28,6% udjela. Gledano u budućnost, ukupno 63,2% poduzeća koja koriste informacije o tržištu (228 tvrtki) ističe kako planiraju zadržati istu razinu ulaganja kao i dosad. Više nego dosad ulagat će 18,9%, a manje nego dosad 18% tvrtki. Istraživanje su tijekom ožujka 2016. godine proveli magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal na reprezentativnom uzorku od 400 poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj. Tijekom istra-živanja provedena je stratifikacija po pet vrsta djelatnosti (proizvodnja, graditeljstvo, turizam, trgovina, prijevoz/usluge) i tri veličine poduzeća (0-50, 51-500, 501 i više zaposlenih). Ispitanici su bili osobe odgovorne za donošenje odluka u poduzeću.

Upoznajmo svoje tržište

Istraživanje tržišta – Aktualno

AGILNIPRISTUP i

INTEGRACIJA PODATAKA

ključni su pojmovi u području

istraživanja tržišta


se u pravilu koriste dvomjesečni ili pak mjesečni podaci, dok su tjedni podaci rijetka iznimka, kao što su i podaci na razini trgovač-kog lanca velika rijetkost (usprkos interesu tržišta). Samim tim zao-stajemo za razvijenijim zemljama.Ipak, s druge strane, polako lovimo korak sa zapadom po pitanju uporabe analiza tržišta za marketinške aktivnosti, Category Management se počeo spuštati iz sfera teorije u praksu, a češće se istraživanja rabe i u pregovorima s dobavljačima / trgovcima. Sve učestalije se analitikom poku-šava odrediti ispravna cjenovna elastičnost, umjesto nekadašnjeg “unutarnjeg osjećaja”.Davor Tolić (Ipsos Puls): Rekli bismo da u Hrvatskoj pa i cijeloj Adria regiji vrlo dobro pratimo zbivanja na razvijenim tržištima i pokušavamo imple-mentirati najnovije trendove u istraživanju tržišta, posebno u velikim i multinacionalnim agencijama kao što je naša. Pri-mjerice, zadnjih godina je i kod nas zamijećen trend prelaska s f2f ili CATI prikupljanja podata-ka na online, čemu smo se i mi vrlo brzo i uspješno prilagodili izgrađujući veliki online panel s više od 15.000 aktivnih sudionika ako govorimo o Hrvatskoj. Zadnji trendovi, koje također usvajamo, su prelazak na prikupljanje poda-taka putem pametnih telefona, što nam otvara puno novih moguć-nosti za anketiranje u trenutku dok su potrošači na prodajnom mjestu, u dodiru s klijentovim brendom / proizvodom, kad nam

mogu slati fotografije ili video uratke načina na koji konzumira-ju proizvod i sl.

- Koliko je potencijal istraživanja tržišta iskorišten od strane doma-ćih kompanija, a koliko tu ima još prostora za napredak?Davor Tolić (Ipsos Puls): Prostora za napredak svakako ima, posebno u segmentu sred-njih ili manjih domaćih kompani-ja. Svjesni smo činjenice da većina takvih kompanija nema oformlje-ne timove za istraživanje tržišta te da su im budžeti relativno limi-tirani, ali isto tako željeli bismo ukazati na brojne mogućnosti koje možemo ponuditi i takvim korisnicima, primjerice online ili sindicirana istraživanja ili pak određena kvalitativna istraživanja koja ne moraju biti niti komplek-sna niti iziskuju znatna financij-ska ulaganja, a istovremeno mogu pružiti korisne informacije.Ivan Junaković (AC Nielsen):Postoji prostor za napredak. S jedne strane spektra su veli-ki, “napredni” korisnici među domaćim tvrtkama i oni su u pravilu ti koji se više ne zadovo-ljavaju slikom udjela na tržištu, već traže preporuke za daljnje djelovanje u svojim kategorijama (poput Podravke, Atlantic Grupe, Jamnice, Zvijezde, Leda, Francka i dr.). Potom je tu skupina većeg broja domaćih tvrtki koje se re-dovno koriste podacima, doduše u suženom opsegu, koje još ne percipiraju sve koristi istraživa-nja tržišta, ali su na putu razvoja. No, postoji i priličan broj tvrtki

koje se istraživanjem bave isklju-čivo unutar svojih kapaciteta, što je sigurno ekonomičnije, no je li dovoljno učinkovito? Kao i kod drugih djelatnosti, stručnjaci zasigurno mogu pružiti bolji i širi uvid u stanje, o interpretaciji da se i ne govori.Dakako, nesporna je činjenica da je istraživanje tržišta važno. Tko od vas kupuje automobile, a da se prethodno ne raspita na više strana, posjeti različite stranice i pregleda kataloge? Dižete li kre-dit u prvoj banci u koju uđete? Kako kupujete nekretninu? Važ-nim stvarima posvetimo vrijeme kako bismo smanjili rizik krive odluke. Na nekim stvarima ne treba tvrdokorno štedjeti, pogo-tovo kad se radi o ozbiljnim ula-ganjima. A ulaganje u brendove velika je stvar, s dugoročnim po-sljedicama, dobrim i lošim. Kad to velim, želim naglasiti ulogu koju istraživanje tržišta ima na izgradnju i održavanje brenda. Daje vam alat za pravovaljane re-akcije na aktivnosti konkurenata, daje vam sliku izvedbe promoci-ja, pruža uvid u nove prilike (koji segmenti rastu brže od ostalih), pokazuje vam smjer egzekucije (npr. brzina razvoja i dubina distribucije), ukazuje na potrebu određivanja cjenovnih pozicija i štošta drugo. O dubinskim analizama da ne govorim. Kod mnogih domaćih klijenata tek treba doći do promjene načina razmišljanja, tek trebaju shvatiti da je skuplje odlagati taj “trošak” u istraživanje tržišta (kako ga još uvijek mnogi percipiraju), nego redovno “ulagati” u održavanje i korekcije. Ja sam duboko uvjeren da je prava riječ – investicija. Dakako, ako vam treba gradski auto, nećete naručiti primjerice Teslu ili A8. Ali u Nielsenu uvijek pokušavamo shvatiti što klijen-tima uistinu treba, te ponuditi odgovarajuća rješenja. Ako je klijent zadovoljan, i napreduje u poslovanju, i nama je u agencija-ma posljedično dobro.

Pripremio:Goran Pavlović[email protected]

Najviše prostora za napredak ima u segmentu srednjih ili manjih domaćih kompanija

Izdaci za istraživanje tržišta u periodu 2009.-2013. u Hrvat-skoj su pali za 4%


Vodeći brendovi

za regionalne ljestvice Valicon TOP25 naravno stoje i ljestvice u svakoj od država u kojima se

provodi ovo istraživanje. Skoro sve što važi za regionalnu ljestvicu važi i za one na razini pojedinih država. Ipak, ima tu nekoliko specifičnosti. Ideja iza objave ovih lista je dobiti uvid u to koje specifičnosti funkcioniraju regionalno, a koje na razini država, nacionalno.Možda se pritom pitate zašto vaš brend nije na Valicon TOP10 listi u vašoj zemlji? Da pod-sjetimo, iz lista se može prepoznati određeno “pravilo” po kojem neki brend može naći svoje mjesto na Valicon TOP10 listi brendova za pojedinu državu. Za razliku od regionalne liste, ovdje ćemo pored najjačih regional-nih brendova naći i nacionalne brendove iz kategorija poput piva, kava, mineralnih voda, mliječnih proizvoda i drugih lokalno jakih kategorija. Jednako kao i na re-gionalnoj listi, teško ćemo i na na-cionalnim listama naći brendove iz kategorija koje nemaju veliku raširenost, poput cigareta, strogo ženskih i muških proizvoda ili brendova iz premium segmenta. Neke kategorije imaju manje, a neke više izražene lidere. Najteži

SNAGAU LOKALNIM BRENDOVIMA Za razliku od ukupne regionalne scene, na listi po zemljama uz najjače regionalne robne marke nalazimo i nacionalne brendove iz kategorija poput piva, kave, mineralne vode, mliječnih proizvoda i drugih lokalno jakih kategorija

zadatak uvijek imaju brendovi u oligopolnim kategorijama, na primjer u pivima.

SEDAM LOKALNIH FAKTORASedam je glavnih faktora koji utječu na kreiranje pozicija pojedinih brendova na listama unutar neke države:1. Stupanj razvoja trgovine -

konsolidacija trgovine, razvoj modernog formata diskon-

tera, što utječe na razvoj trgovačkih marki. Što su više u kategoriji razvi-jene trgovačke marke, to manje mjesta za razvoj imaju “pravi” brendovi.

2. Stupanj homogenosti ili raznolikosti tržišta u

smislu izraženosti lokali-zama. Najviše lokalizirano je

tržište BiH - dva entiteta, naj-manje pet “lokalnih” tržišta, pa onda Makedonija, a najhomog-enije je tržište Slovenije. Što je više konsolidirana trgovina, veća je homogenost tržišta. Homogeno tržište znači lakši razvoj nacional-nih brendova.3. Razvoj same kategorije i tren-dova koji utječu na penetraciju i frekvenciju konzumacije katego-rije i potkategorija. Na primjer, trend zdravlja, trend štednje, trend (ne) izlaska vani, trend važnosti vrijednosti i sl.

broj DOMAĆIH brendova nalisti TOP10 u HRVATSKOJ

7

4. Struktura i aktivnosti konkurencije - je li kategorija konsolidirana, oligopolna, postoje li novi igrači koji ulaze u kat-egoriju? Već često primijećena oligopolna situacija u kategoriji ili postojanje jačeg igrača može biti razlog zašto ćemo teško ući na listu TOP10.5. Naše aktivnosti - jake ak-tivnosti, prave komunikaci-jske platforme, na pravi način odrađene ekstenzije brendova u pravilu pozitivno pridonose snazi brendova.6. Strategija portfelja brendova - proizvođači jaki u pojedinačnim kategorijama mogu upravljati s više brendova, koje su dobili preuzimanjem konkurencije ili su stvorili nove brendove koji su pozicionirani na područja gdje najjači brendovi u portfelju nemaju “pristupa” u vidu cjeno-vnog pozicioniranja ili targetiran-ja ciljnih grupa. U procesu kon-solidacije kategorija proizvođači raspolažu mnogim brendovima različito jakim po zemljama. Strateška odluka za fokusiranje na jedan snažan brend uvjet je za pojavljivanje na ljestvici.7. U kontekstu portfelja brendova vrlo je važan odnos prema takoz-vanim “b-brendovima”. Riječ je o manje strateškim brendovima koje su, zbog niže kupovne moći, njihovi vlasnici cjenovno po-zicionirali niže, ali i dalje ulažu u njihov marketing i prodaju. Takvih primjera ima sve više: prvi su bili pivari - Löwenbräu i Holsten u regiji, C kafa i Bonito u Srbiji, Victoria u Hrvatskoj, Rex u

I


regionalnu listu), Moja Kravica jogurti u Srbiji i Bitolski jogurti u Makedoniji. Slično kao kod mineralnih voda, u BiH u TOP10 nema predstavnika iz kategorije mliječnih proizvoda, a razlozi su slični. Posebno je zanimljiv brend Jaffa koji je u BiH pozicioniran na razini višoj nego u domicil-noj zemlji Srbiji. Inače, kada se gleda snaga brenda Jaffa ona je jača u Srbiji, no tamo se po-zicionirala na nezahvalnom 11. mjestu. Poanta pozicije ogleda se u tome da je riječ o brendu koji se uspio proširiti po cijeloj BiH gdje nema tako snažnog pojedinačnog konkurenta, dok je u Srbiji Plazma najjači, praktički ultimativni brend. Pogled na liste po državama zasigurno daje neke specifične uvide. Hrvatska ostaje specifična po tome da jedina u regiji ima tri domaća brenda (točnije četiri) na vodećim pozicijama i da su ti rezultati stabilni drugu godinu za redom. Iako to govori o snazi domaćih brendova još uvijek važi jednostavno pravilo - za dugoročni opstanak nacionalnih brendova važno je da se šire geografski. Lokalna tržišta bit će pod sve većim pritiskom trgovačkih marki diskontera i prostor koji će ostali brendovi, pa tako i oni jaki domaći, imati na raspolaganju bit će sve manji.

deterdžentima itd. Kad se kom-panija odluči za portfelj koji čine i b-brendovi, to uvijek negativno utječe na snagu glavnoga brenda. Kanibalizacija je neizbježna.

REGIONALNO VS. LOKALNOSnaga brendova izračunata je na osnovu njihove prepoznatljivosti, iskustva i korištenja. Brend je definiran kao potrošački brend zajedno s ekstenzijama koje se koriste za proizvod unutar pojedinačne kategorije.Nadalje, ako se isti brend upotre-bljava u različitim kategorijama, na primjer Milka u kategoriji čokolada i Milka u kategoriji keksa, snagu brenda Milka ne računamo zajednički za sve kategorije u kojima se nalazi, nego posebno za svaku kategoriju. Istraživanje je provedeno u rujnu i listopadu 2015. na veličini uzorka od 1.000 do 1.500 ispitanika po zemlji. Rezultati su reprezentativni za svaku zemlju. Metodološki pristup je “mix-mode”, računalom potpomognuto anketiranje koje uključuje reprezentativno web i dopunsko terensko anketiranje populacije bez interneta.Snaga brendova koje postižu najveći lokalni brendovi puno je jača od najjačih regionalnih bren-dova: Barcaffè u Sloveniji, Jana u Hrvatskoj, Plazma u Srbiji i Argeta u Makedoniji i u BiH postavljaju skoro pa nedostižne benchmarke. Radi se o brendovima koji imaju u tim zemljama poseban status i jako se široko i često koriste. Kate-gorije koje nikako nisu prisutne na regionalnoj listi, prisutne su tu, ali ne na isti način. Prva kategorija su

sigurno min-eralne vode:

Radenska treća u

Sloveniji, Jamnica četvrta u Hr-vatskoj, Knjaz Miloš peti u Srbiji, Pelisterka osma u Makedoniji. Ovo je dokaz kako je u nekim kat-egorijama jako teško napraviti jak regionalni brend. U TOP10 samo nedostaje mineralna voda u BiH. Ako bi gledali samo Federaciju, Sarajevski kiseljak je jedan od najjačih brendova, ali nije jak u ci-jeloj BiH; u RS-u postoji isto loka-lna voda, a tu je i Knjaz Miloš koji također ima status “lokalnog”. Kad smo već kod BiH, jedini domaći predstavnik na ljestvici vodećih brendova u toj zemlji je Violeta. To je jedini “lokalni” brend koji se uspio proširiti preko svih kantona, prelazeći sve “-izme”. Violeta je i najjači brend iz BiH na regionalnoj ljestvici, ali još nedovoljno jak da bi ušao u Valicon TOP25 region-alnu listu, no svake godine malo ojača svoju poziciju.Druga zanimljiva kategorija je kava. Barcaffè je u Sloveniji daleko najjači brend. Ako pogledamo druge zemlje brend kave naći ćemo samo još u Hrvatskoj - Franck. U svim drugim zemljama postoji puno konkurenata (u Makedoniji i BiH) ili su jako raz-vijeni b-brendovi (Srbija - Bonito i C kafa). To što možemo naučiti iz kategorije kave je da pravila koja vrijede za jednu zemlju ne vrijede automatski i za druge zemlje. Specifičnosti lokalnih ljestvica su sigurno i kategorije mliječnih proizvoda - mlijeko i jogurti. To su: Alpsko mleko u Sloveniji, Dukat jogurti u Hrvatskoj (koji je dosad jedini brend mliječnih proizvoda koji je uspio ući na

Snaga koju postižu najveći lokalni brendovi puno je veća od najjačih regionalnih brendova

Hrvatska je jedina zemlja u regiji koja ima četiri domaća brenda na vodećim pozicijama

Zenel [email protected] Tvrtković[email protected]

Valicon

VODEĆI BRENDOVI NA TRŽIŠTIMA ZEMALJA REGIJE, 2015.

# Hrvatska Slovenija BiH Srbija Makedonija

1. Jana Barcaffè Argeta Plazma Argeta

2. Cedevita Milka Milka Smoki Milka

3. Vegeta Radenska Coca-Cola Milka Stobi flips

4. Jamnica Coca-Cola Cedevita Coca-Cola Vegeta

5. Coca-Cola Argeta Violeta Knjaz Miloš Coca-Cola

6. Milka Alpsko mleko Smoki Moja kravica jogurti Orbit

7. Gavrilović pašteta Cockta Jaffa cakes Dijamant ulje Bitolski jogurti

8. Franck kava Fructal Vegeta Začin C Pelisterka

9. Dukat jogurti Cedevita Orbit Fairy Nescafé

10. Nivea Perutnina Ptuj meso Nivea Orbit Pepsi


Istraživanje tržišta - CROMediascope 2015.

nternet je već dugo vremena nezaobilazan medij za svakog oglašivača, a danas imamo i dokaz za to.Prvo veliko CROMediascope istraživanje korisnika intern-eta u Hrvatskoj IAB Croatia

je proveo 2012. godine u suradnji s IAB-om Europe. Željelo se time utvrditi na koji način Hrvati koriste internet, uz koje medije, što rade na internetu, kupuju li online i gdje se internet nalazi u usporedbi s ostalim medijima. Ove godine IAB Croatia objavio je samostalno istraživanje, pri čemu su većina pitanja ostala ista kako bi mogli utvrditi je li se korisnik interneta promijenio u tom trogodišnjem periodu.Istraživanje CROMediascope

TROSKOKINTERNETA Internet je postao uvjerljivo vodeći medij s gotovo tri puta većim korištenjem od drugoplasirane televizije. Ujedno, internet se koristi paralelno uz sve medije, što ima sve veće implikacije na oglašavanje pa integrirane kampanje pri kojima je internet u fokusu postaju imperativ za sve veći broj oglašivača

2015. provedeno je u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Ipsos od 16. do 24. lipnja 2015. na uzorku od 1.000 sudionika Ipsosovog online panela. Upitnik je bio serviran putem intern-eta odabranim panelistima, a ispitanici su sami ispunjavali up-itnik. Panel je reprezentativan za internetsku populaciju Hrvatske (2,6 milijuna ljudi), a uzorak je strati-ficiran prema dobi, spolu i regiji. Prva dva dijela istraživanja IAB Croa-tia je objavio u siječnju i travnju ove godine te su dostupna na adresi: http://iab-croatia.com/me-diascope/, a uskoro će svjetlo javnosti ugledati i treći dio.

BEZ IZNENAĐENJA, MOLIMNetko bi mogao reći da su rezul-tati koji slijede iznenađujući, ali po meni oni su očekivani. Inter-net se razvija tolikom brzinom da više ne postoji osoba koja može reći da za nju ne postoji nešto interesantno na internetu. Od 2012. pa do danas i hrvatski se internet poprilično razvio te svojim sadržajima privukao velik broj korisnika. Naravno, značajan utjecaj na prihvaćanje

Ivrijeme

koje hrvatski korisnici TJEDNO

provode na INTERNETU

48,2 h

interneta, posebno kod mladih (ali ne samo kod njih), imale su i društvene mreže. Uglavnom, toliko je novih mogućnosti da čak ni Hrvati ne mogu ostati ravnodušni prema internetu.Za početak recimo da su inter-netski korisnici 2012. godine

u prosjeku više vremena provodili uz TV i radio

negoli uz internet. Ne puno više - 17,5 sati tjedno uz TV, dok su na internetu provodili 15,1 sat tjedno. Danas je pak situacija prilično

drugačija. Na tjednoj razini internet je daleko

na prvom mjestu s 48,2 sata tjednog korištenja, dok je

televizija na vrlo sličnih 18 sati tjedno kao i 2012. godine. Rezul-tat govori sam za sebe: vrijeme koje su internetski korisnici u 2015. provodili uz internet više je nego utrostručeno u odnosu na 2012. godinu.Ovaj kvantitativni, vremenski as-pekt, premda velika, nije jedina razlika koja se pojavila u pro-tekle tri godine. Naime, danas više od 70% korisnika interneta koristi mobitel kako bi pristu-pilo omiljenim sadržajima na internetu, dok tablet za pristup

Broj sati koje korisnici interneta dnevno troše na medijeInternet

6,89

Radio

TV

Novine

Časopis

2,81

2,58

0,67

0,61

Izvor: IAB Croatia


kojih nema drugdje (20%), što se vjerojatno u većini slučajeva odnosi na kupce iz manjih sredina.Zaključno možemo navesti kako smo se po svim pokazateljima daleko odmakli od 2012. te da je internet postao nezaobilazan faktor pri planiranju prodajne strategije. Trend je progresivan pa možemo očekivati kako će se u idućim godinama samo do-datno ubrzati. Internet korisnici sve više “žive online”, za velik broj njih ono što ne pronađu online na druge načine niti ne traže (ako nije online, to za njih ne postoji), što posebice vrijedi za mlađe generacije tzv. mileni-jalce koji su odrasli uz internet, a to je generacija koja će kroz nekoliko godina postati najvećim potrošačima i trošit će većinom preko interneta. U Ujedin-jenom Kraljevstvu u fizičkim se dućanima već ozbiljno osjeća utjecaj online šopinga te se počinje postavljati pitanje koliko će to brzo napredovati i kada će fizičke lokacije dućana postati neisplative. Sve je to dio trenda koji nezadrživo dolazi i na naše tržište.

internetu koristi 26% žena i 32% muškaraca. Internet se danas puno više koristi i u kombinaciji s drugim medijima (tzv. multi-tasking medija). U 2012. godini, za vrijeme gledanja televizije, 42% korisnika je bilo online uz laptop ili desktop, a njih 12% je koristilo internet na mobitelu dok su gledali TV. U 2015. su brojke narasle i okrenule se u korist mobitela. TV primarno u kombinaciji s mobitelom koristi 58% korisnika interneta, a 57% korisnika interneta dok gleda TV surfa internetom preko laptopa ili stolnog računala. Vrijedi i obr-nuto - kada se primarno koristi internet preko stolnog računala ili mobitela u pozadini se često gleda TV; u oba slučaja više od 50% korisnika često je u takvoj situaciji. Internet se koristi pa-ralelno uz sve medije, što ima sve veće implikacije na oglašavanje. Integrirane kampanje pri kojima je internet u centru kampanje imperativ su za sve veći broj oglašivača. Za vrijeme gledanja TV-a najviše se prate povezani sadržaji uz filmove, dokumen-tarci i sportski sadržaj, ali vrlo su blizu glazbeni i zabavni program, vijesti i komedije te hrana i ku-hanje, što je vjerojatno zanim-

ljivo velikom broju oglašivača.Pretraživanje na tražilicama, čitanje mailova i instant mes-saging još uvijek su najčešće korištene aktivnosti na internetu, ali se uz te aktivnosti internet ko-risti i za gledanje video sadržaja, slušanje glazbe, praćenje sportskih aktivnosti, ali i samu kupovinu. Ljudi za kupovinu preko interneta preferiraju plaćanje kreditnim karticama (32%) i PayPalom (30%), ali njih 23% još uvijek preferira plaćanje pouzećem a 13% plaćanje up-latom na račun. To zapravo znači da ima još puno prostora za rast plaćanja karticama, ali i da još uvijek dobar dio korisnika nema povjerenja u plaćanje preko interneta. To najbolje ilustrira nalaz istraživanja po kojemu go-tovo 60% korisnika koji plaćaju pouzećem bira taj oblik plaćanja jer ga smatraju sigurnijim.

ONLINE KUPNJAU zadnjih mjesec dana (od druge polovice svibnja do druge polov-ice lipnja 2015.) preko interneta je kupilo 57% korisnika, a u zad-njih šest mjeseci 73% korisnika interneta. Ako gledamo o kojoj se vrijednosti najčešće radi kod kupnje u zadnjih mjesec dana i u zadnjih šest mjeseci, zanimljivo je kako je u oba slučaja najčešća vrijednost od 50 do 200 kn, ali da sve ostale, skuplje kategorije, rastu kada gledamo kupnju u zadnjih šest mjeseci. To zapravo znači da velik dio korisnika koji neredovito kupuju preko interneta naručuju proizvode ili usluge viših vrijednosti, pri čemu muškarci prednjače u potrošnji preko interneta u kategori-jama višim od 600 kn. Što se najčešće kupuje i istražuje online objavit ćemo u trećem dijelu istraživanja, a samo kao uvod navest ćemo da su mobiteli i tel-ekomunikacijske usluge najjača kategorija koja se bira i kupuje u ovom kanalu prodaje. Glavni razlog zašto se korisnici interneta odlučuju za takvu vrstu kupo-vine je 0-24 dostupnost dućana (28%), nakon čega slijedi dostava do vrata (26%) i ponuda artikala

U periodu 2012.-2015. vrijeme koje in-ternetski korisnici provode na internetu je više nego utrostručeno

U prvih šest mjeseci 2015. go-dine online kupnju je obavilo čak 73% korisnika interneta

Jan [email protected]

IAB Croatia

Preferirani načini plaćanja pri kupnji putem internetaKreditna kartica

32,41%

PayPal

Pouzećem

Uplatom na račun prodavatelja

Virmanom

Ne zna ili ne želi odgovoriti

30,01%

22,70%

13,08%

0,80%

0,63%

Debitna kartica

N=745Broj ljudi koji kupuju bilo što putem interneta, a da to nisu samo mobilne aplikacije

0,38%

Izvor: IAB Croatia


Istraživanje tržišta - Neuromarketing

vrijeme kad interdisci-plinarnost postaje karakteristika neophodna za razvoj svakog

pojedinačnog područja, bilo je samo pitanje vremena kad će se fokus interesa istraživanja o mozgu preseliti iz akadem-skih prostora u one koji su više aplikativni. Jedan od ključnih trendova koji je doveo do porasta interesa za neuro istraživanjima u području marketinga i ponaša-nja potrošača svakako je promje-na paradigme od “racionalnog” potrošača prema “intuitivnom”, što je došlo sa sve većim utjeca-jem koji na ovo područje ima bihevioralna ekonomija Daniela Kahnemana o dva tipa odlučiva-nja kod ljudi – brzi “intuitivni” i spori “racionalni”. Osnovni postulat Kahnemanove teorije navodi da je današnji potrošač često više vođen emocijama, intuicijom i iracionalnim, nego onim što je logično i racionalno. Značajan dio naših procesa od-lučivanja, posebno kad je riječ o kupovini, nerijetko je nesvjestan, a većina istraživanja ih pokušava razumjeti i objasniti metodama koje su izrazito racionalističke po svojoj prirodi. Umjesto analize stavova, mišljenja i uvjerenja, ovaj sustav odlučivanja treba istraživati metodama koje odgo-varaju tim nesvjesnim procesima o kojima ne možemo očekivati od ispitanika da nam o njima go-vore kad ih ni sami nisu svjesni i odvijaju se toliko brzo da ih je nemoguće introspektivno pratiti. Tu na scenu stupa neuromarke-ting i istraživanje pomoću medi-cinskih tehnologija koje zapravo mjere biološku reakciju mozga potrošača na podražaj u trenutku kad se on događa.

NAPREDAK TEHNOLOGIJEU tu svrhu danas se najčešće ko-risti EEG (elektroencefalogram)

NEUROZNANOST U SLUŽBI MARKETINGA Neuromarketing je zapravo priča o boljim reklamama, o boljoj usklađenosti različitih elemenata koji se koriste u kreiranju oglasa, o optimizaciji početne ideje i davanju finalnog odgovora s čime ići pred kupca

kako bi se zabilježila aktivnost moždanih valova kod ispitanika koji gledaju neki sadržaj (uglav-nom je riječ o TV reklamama). Izvrsna vremenska razlučivost podataka koju omogućava EEG ključni je razlog zašto se koristi baš ta tehnologija. Jednostavno rečeno, pomoću EEG-a moguće je pratiti moždane reakcije na razini manjoj od dijela sekun-de, što je ključno kada želite analizirati učinke video oglasa jer tako za svaku sekvencu tog zapisa, za svaku scenu koju ljudi gledaju i slušaju, možete znati kakva je bila reak-cija. Ova je tehnologija značajno unaprijeđe-na zadnjih godina i po pitanju prostorne razlučivosti pa je sada pomoću EEG-a moguće i preciznije govoriti o mjestu gdje se u mozgu javlja neka reakcija, no u tom smislu funkcionalna magnetska rezonanca (fMRI) i dalje ostaje neprikosnovena. No fMRI tehnologija, osim što je još uvijek iznimno skupa, zahtijeva korištenje uređaja koji je glomazan i bučan, a ispitanici moraju biti u ležećem položaju tijekom snimanja, što sve stvara potpuno neprirodne uvjete za istraživanje ljudskog ponašanja.

osiguravapraćenje

EMOCIONALNE REAKCIJE i

RAZINEPAŽNJE

EEG

Za razliku od fMRI, korištenje EEG-a je mnogo bliže realnim uvjetima u kojima se nalazimo kao gledatelji ispred malih ekra-na, bilo da je riječ o TV-u ili kompjuteru, što je i bio jedan od ključnih razloga zašto smo se u Valiconu odlučili za ovu metodu kao onu koja će biti baza za sva neuromarketinška mjerenja.

EMOCIONALNA REAKCIJAUpravo to što se mjeri nepo-sredna reakcija u trenutku događanja je i najveće ograniče-

nje ovih mjerenja jer morate napraviti uvjete koji su

identični ili najbliži stvarnom okruženju u kojem se odvija to što želite izmjeriti. Ovdje se mjeri stvarna reakcija naših sivih sta-

nica, ne neki zamišljeni scenarij, pretpostavka

– mozak reagira na ono što vidi i čuje upravo onakvo

kakvo ono jest, tako da prika-zivanje skica ili story boarda nema smisla, za to su još uvijek najbolje metode koje se temelje na introspekciji. U neuromar-ketingu nema toga, postoji samo neposredna reakcija na podražaj i u tome je sva čarolija ovog pristupa – nema društveno poželjnih odgovora, nikakvog

U


nego na postojećim kampanja-ma, mogućnosti primjene su značajne. Primjerice, kod starijih reklama možete vidjeti ima li smisla ponovno ih zavrtjeti u medijima jer ako u njima više nema “goriva”, bolje je da se okrenete nečemu smislenijem od prizivanja stare slave pomoću neučinkovite reklame. S druge strane, analiza različitih reklama iz iste industrije omogućuje bolje razumijevanje onoga što daje željene učinke kod ciljne popu-lacije, a što ne, kakve su im scene uzbudljive, koje privlače njihovu pažnju i koje emocije izazivaju. To otvara jedan posve drugačiji proces učenja u kojem nastojimo razumjeti tu primarnu, nepatvo-renu reakciju na oglas koji smo testirali.Neuromarketinška istraživa-nja su svojevrsna karika koja je nedostajala u istraživanjima tržišta, metoda koja pruža uvid u intuitivni način reagiranja. No, ona neće izbrisati potrebu za istraživanjem ostalim metodama. Zapravo je kombinacija jednih i drugih najbolje rješenje jer ove metode imaju različite uloge. Neuromarketing ukazuje je li nešto u samom podražaju (npr. TV reklami) napravljeno tako da izazove željenu reakciju kod gledatelja kako bi vaš brend bio zapamćen na način kako to želi-te, ali to još uvijek ne znači da će se to i dogoditi jer postoji cijeli niz stvari koje na to mogu utjeca-ti, od onih koje možete kontro-lirati (media mix, distribucija i dr.), do onih na koje ne možete utjecati (što će konkurencija napraviti, iznenadni događaji i sl.). Konačni učinak na percep-ciju brenda, stavove i ponašanja koja su vezana uz njega, moraju se izmjeriti onim što je i namije-njeno za takva mjerenja koja su više racionalna, a to su različite anketne metode i istraživanja praćenja ponašanja.

“uljepšavanja”, to je samo sirova reakcija. U osnovi mjere se dvije stvari:1. Emocionalna reakcija, koja može biti ili reakcija ugode i približavanja ili neugode i odbijanja;2. Razina pažnje, a ona može biti ili iznad ili ispodprosječna.Zašto samo ove dvije mjere? Zato što su one i jedno relevan-tne u marketingu – nešto ste ili primijetili i privuklo vam je pažnju i izazvalo emocionalnu reakciju ili nije. Sve ostalo je samo posljedica toga. Ako ste nešto osjetili i to vam je po-budilo interes, vjerojatnost da ćete to upamtiti je veća nego da je pažnja bila niska, a emoci-onalna reakcija slaba. Ako su ovi indikatori visoki, onda ćete o tome pričati drugima, vjero-jatno ćete proizvod prepoznati između drugih proizvoda, prije ćete se dosjetiti imena, logotipa ili proizvoda kao takvog itd. O kupovini namjerno ne govo-rimo jer ona ipak ovisi o nizu drugih faktora (distribucija, prethodna iskustva, akcije i sl.), tako da priča o otkrivanju nekog “buy buttona” u našim glavama pomoću neuromarketinga nema nekog smisla.

PORUKA U SVIJESTINeuromarketing je zapravo priča o boljim reklamama, o boljoj usklađenosti različitih eleme-nata koji se koriste u kreiranju oglasa, o optimizaciji početne ideje i davanju finalnog odgo-vora s čime ići pred kupca. To je alat koji se bavi našim bazičnim reakcijama koje su često izvan dosega svjesne namjere, umno-gome evolucijske, o reakcijama koje prethode našim stavovima i ponašanjima. Pomoću EEG-a mjeri se asimetričnost alfa valova u prefrontalnom korteksu (čeoni dio) jer ona indicira o kakvoj vr-sti emocionalne reakcije je riječ, a pomoću elektroda koje prate aktivnosti u okcipitalnom dijelu mozga (potiljačni dio) mjeri se stupanj pažnje koji je u poje-dinom trenutku bio prisutan. Ovim se podacima pridodaje još

i praćenje pokreta očiju kako bi se identificiralo što se to točno nalazi u fokusu vidnog polja ispitanika. Ako je većina pogle-da usmjerena na relativno malo područje video materijala, onda je jasno da je baš to privuklo pa-žnju i izazvalo određenu emocio-nalnu reakciju, a ako je područje usmjerenosti pogleda difuzno, to pokazuje da su gledatelji pratili različite stvari u pojedinoj sceni.Rezultat toga je dinamička ana-liza podataka, gdje se za svaku sekundu TV reklame točno zna kakve je reakcije izazvala po pitanju privlačenja pažnje i izazivanja emocionalnih reakcija, što otvara cijeli niz mogućno-sti prvenstveno marketinškim stručnjacima jer mogu vidjeti koji dijelovi su postigli željeni učinak, a koji nisu. Određene preinake, skraćivanje ili izmjena pojedinih scena mogu dovesti do unapređenja reklame i njene učinkovitosti kod ciljane publike. Čak i kada se neuromarketing ne koristi u cilju “fine tuninga” ili optimizacije novih kampanja,

Moderno tržište obilježava promjena paradi-gme od “ra-cionalnog” potrošača prema “intu-itivnom”

Primjena EEG-a omogućava da za svaku sekundu TV reklame točno zna-mo kakve je reakcije izazvala

Josip Tvrtković[email protected]

Valicon Zagreb


Godina restrukturiranja i stabilizacije

Tijekom 2016. godine fokusirat ćemo se na restrukturiranje i optimizaciju poslovanja Labuda i Badela te stvaranje tržišnih pozicija koje će u idućoj godini osigurati potpuni

oporavak ovih kompanija, ističe Ante Raspudić, predsjednik Uprave tvrtke Meteor d.d.

Razgovarao: Goran Pavlović, [email protected]

jedište radnih operacija poput nabave, prodaje, računovodstva, pravnog odjela i ljudskih resursa

bit će u Labudu koji će kao najveća i najprepoznatljivija kompanija sva-kako biti broj jedan u cijeloj grupi, navodi Raspudić.

Približite nam svoj dosadašnji poduzet-nički put. Kojim ste se granama gospo-darstva dosad bavili te kako ste ušli u industriju robe široke potrošnje?Moj poslovni put krenuo je 1989. godine te je u cijelosti prožet privat-nim biznisom, osim jednog kratkog perioda kada sam bio i gradonačelnik Đakova. Danas oko 260 ljudi radi u mojim tvrtkama. Krenuo sam u

ugostiteljskoj djelatnosti otvaranjem kafića u Đakovu, potom sam 1993. otvorio piceriju, a dvije godine potom i restoran Gradski podrum. Tijekom

1990-ih zapošljavao sam do 50 ljudi u ugostiteljstvu. Godine 2002. krećem u građevinarstvo. Ukupno sam izgradio 120 stanova s oko 10 tisuća kvadrata stambenog prostora, a 2008. sam iza-šao iz tog biznisa. U međuvremenu sam, 2005. godine, od tri privatna vla-snika kupio đakovačku tvrtku Meteor koja od tada bilježi konstantan na-

predak, pozitivno poslovanje i jačanje svojih tržišnih pozicija. To se osobito odnosi na zadnje dvije godine u koji-ma je ostvaren izuzetan rast prihoda

i dobiti, što je u krajnjoj liniji i omo-gućilo da uđemo u akviziciju Labuda i Badela. Osim Meteora, 2006. godine sam preuzeo tvrtku Đakovčanka koja je tada bila u predstečajnom stanju. Proveli smo konsolidaciju poslovanja, brendirali proizvode te ih postavili na police trgovačkih lanaca, a 2010. godine tako konsolidiranu tvrtku

Ante RaspudićMeteor d.d.

S“Tijekom 2016. godine u razvoj poslovanja Labuda i Badela planiramo uložiti oko 3,5 milijuna kuna”

Intervju


prodali smo poduzetniku Denisu Matijeviću i od tada sam u potpunosti fokusiran na jačanje poslovnih pozici-ja Meteora.

Meteor Đakovo ima dugu tradiciju u proizvodnji kemijskih proizvoda. Možete li nam ukratko predstaviti tvrtku i asorti-man koji nudi?Kada smo preuzeli Meteor, tvrtka je bila u velikim poteškoćama. Dota-dašnjim vlasnicima koji su je kupili u pretvorbi i privatizaciji to nije bila osnovna djelatnost pa se u tvrtku nije ulagalo niti je strateški vođena s

jasnim razvojnim planom. Restruk-turiranjem Meteora odrekli smo se jednog dijela proizvoda koji nisu bili profitabilni fokusirajući se na prepo-znatljive brendove u Hrvatskoj i regiji kao što su Opal, Ideal, Solna kiselina, Cekina varikina, Štirka, Flux te pro-izvodni program lampiona u kojem je Meteor najveći proizvođač u Hr-vatskoj. Naravno, Meteor kao vlasnik sada je u prilici pružiti veliku podršku Labudu u proizvodnom asortimanu koji dosad nije imao kao što su WC osvježivači (krute i tekuće WC koša-rice i pisoar tablete). Tako će Labud biti kompanija koja u svom portfelju nudi cjelokupan asortiman za čišćenje kupaonice i sanitarija, što nemaju čak niti multinacionalne kompanije. Zbog toga ćemo jedan dio proizvoda koji su nastali u Meteoru staviti pod brend Sanitar koji će time dodatno dobiti na tržišnoj snazi.

Meteor je značajno napredovao od kada ste tvrtku preuzeli od vlasnika kojima to nije bio “core business”. U sličnoj si-tuaciji zatječete i Labud i Badel. Koliko to uspješno iskustvo s Meteora možete prenijeti na ove dvije tvrtke?Uspjeh Meteora je uspjeh svih koji u njemu rade. Uloga vodstva tvrtke je da postavi jasnu viziju, osigura kvali-tetne uvjete rada, motivira i inspirira ljude. Jasno je kako se bez dobrog tima stručnih i vrijednih ljudi ne može uspješno poslovati. To posebno vrijedi za domaću proizvodnju jer su se naši ljudi spremni ponekad i žrtvo-vati, a uvijek marljivo raditi kako bi

dali svoj doprinos rastu poslovanja. Kao i mnogi drugi uspješni poduzet-nici prioritete postavljam tako da su ulaganja u tvrtku na prvome mjestu i odmah do njih ulaganja u ljude, a sve drugo dolazi nakon toga. Kao vlasnik razmišljam dugoročno i prije svega želim stvarati vrijednosti koje će tra-jati i nakon što se povučem iz biznisa. S tom dugoročnom idejom planiramo ulaganja u Labud i Badel. Trenutno u Labudu investiramo u nove puha-lice za proizvodnju PET ambalaže, a u tijeku su i investicije u opremanje interijera. Investicijski ciklus je po-

krenut. Idemo oprezno jer se ne smi-jemo izložiti i tako narušiti novčani tijek. Ipak, tijekom 2016. godine pla-nirana su ukupna ulaganja u visini 3,5 milijuna kuna od kojih 80 posto ide za Labud a 20 posto za Badel. Svake godine će nas čekati takve investicije dok tvrtke ne dovedemo do zavidnog standarda kakav priliči uspješnim kompanijama u 21. stoljeću.

U žižu interesa hrvatske poslovne jav-nosti došli ste prošle godine kada ste preuzeli tvrtke Labud i Badel. Što je bilo presudno za donošenje ovako hrabre poslovne odluke?U akviziciju smo ušli zato što su mo-gućnosti daljnjeg širenja i rasta došle gotovo do maksimuma te zbog toga što smo bili svjesni da s Labudom do-bivamo brandove koji su tržišni lideri u svojim kategorijama - Čarli, Sanitar i Permetal. Naime, brendovi Meteo-ra, kao što je Opal, nisu toliko bliski

mlađoj populaciji koliko su popularni kod one malo starije generacije koja je dobro upoznata s kvalitetama ovih proizvoda. Zbog toga smo promišljali o akviziciji u okviru branše s kojom bismo premostili taj jaz i ostvarili sinergijske učinke. Još prije dvije go-dine vodili smo razgovore s tadašnjim vlasnikom Labuda Ivanom Vučko-vićem o mogućnostima povezivanja određenih poslovnih operacija, poput

nabave, ali nismo postigli dogovor po tom pitanju. Ako znamo da na tržištu imamo Saponiju kao lidera domaće kemijske industrije koja uspješno odolijeva pritisku međunarodne kon-kurencije, bilo je sasvim prirodno povezati Meteor i Labud kao druga dva domaća proizvođača, što smo konačno prošle godine i uspjeli. Me-teor je danas vlasnik 98 posto Labuda i 100 posto Badela.

Meteor je u proteklim godinama ostvari-vao odlične poslovne rezultate, što je na stanovit način i pokazivalo kako je pravo vrijeme za širenje poslovanja. Kakvi su vam konsolidirani poslovni rezultati u 2015. godini nakon provedene akvizicije Labuda?Nama je 2015. bila godina akvizicije kompanija koje su imale narušeno poslovanje pa u ovom trenutku nije objektivno govoriti o rezultatima Labuda i Badela. Ono što možemo spomenuti je prvi kvartal 2016. u kojem bilježimo pozitivan rezultat u usporedbi s prošlom godinom. Za objektivniji sud pričekat ćemo kraj drugog kvartala kada ćemo vidjeti daju li pokrenuto restrukturiranje i racionalizacija poslovanja prave re-zultate. U svakom slučaju, s prvim kvartalom možemo biti zadovoljni jer je ostvaren snažan rast prihoda za više od 25 posto na razini grupacije te su smanjeni ili eliminirani brojni nepotrebni troškovi. Sve to znači da smo na dobrome putu, ali je ispred nas još puno izazova. Uz to, pojačan je i menadžerski tim jer su u grupu došli nova direktorica Labuda koja je ujedno zadužena za komercijalne aktivnosti grupe i direktor financija, a do drugog kvartala proširit ćemo i

Upravu s još jednim ili dva člana. Što se tiče tvrtke Meteor, u 2015. je tako-đer ostvaren rast prodaje uz blagi pad ukupnog prihoda jer smo u godini prije ostvarili izvanredni prihod zbog spajanja Eurometeora. Dobit nakon oporezivanja Meteora u 2015. godini iznosila je 1,4 milijuna kuna. Zado-voljni smo s ostvarenim rezultatom tim više ako znamo da je Meteor u kolovozu prošle godine ušao u akvizi-

“Tekuću poslovnu godinu želimo završiti s 250 zaposlenika i 220 milijuna kuna ukupnog prometa”

“Jačat ćemo marketinška ulaganja te na tržište izbaciti u prosjeku tri do četiri nova proizvoda svake godine”


Intervju

ciju pa smo se manje bavili njegovim portfeljom. I ukupnim poslovanjem u prva tri mjeseca ove godine izuzetno sam zadovoljan, a ono što me jednako toliko veseli je ljudski potencijal koji sam zatekao u preuzetim kompa-nijama. U procesu restrukturiranja ponudili smo poticajne uvjete za dje-latnike koji žele otići u prijevremenu mirovinu te nam je cilj 2016. godinu zaključiti s 250 djelatnika i ostvariti više od 220 milijuna kuna ukupnog prihoda, a iduću godinu to podići na više od 250 milijuna, čime bismo dr-žali prosjek od milijun kuna prihoda po zaposlenom. Uvjereni smo kako će 2017. biti godina punog oporavka Labuda i Badela.

Na koji način je koncipirana organizacija poslovanja grupacije? Koje ste poslovne funkcije objedinili a koje su ostale veza-ne uz zasebne tvrtke?Za početak, imali smo različite infor-matičke programe. S našim partne-rom, tvrtkom Zagreb Data, u Meteoru smo instalirali isti program kao što je u Labudu i Badelu kako bismo mogli započeti projekt objedinjavanja rad-nih operacija poput nabave, prodaje, računovodstva, pravnog odjela i ljud-skih resursa. Sjedište će biti u Labudu koji će kao najveća i najprepoznatlji-

vija kompanija svakako biti broj jedan u cijeloj grupi. Postupak je već u pro-cesu te je Zagreb Data koncem ožujka završila implementaciju programa u Meteoru i polako se počinju objedi-njavati sve navedene funkcije, što će imati značajan utjecaj na smanjenje troškova poslovanja.

Meteor i Labud su tvrtke iz istog pro-izvodnog segmenta, s vrlo komple-mentarnim asortimanom. Planirate li određene promjene u portfelju brendova kako ne bi dolazilo do njihove eventual-ne kanibalizacije na tržištu?Kada smo preuzeli Labud i Badel indeks naručeno-isporučeno bio je negdje oko 75 posto, što znači da su obje kompanije imale poteškoće u isporuci naručene robe. To je već pro-dana roba, ali zbog nedostatka finan-cija za sirovinu ili zbog nekih drugih

problema Labud i Badel nisu mogli isporučiti sve ono što su trgovački lanci naručili. Zbog toga nam je prvi zadatak bio konsolidirati proizvodnju kako bi sve narudžbe bile isporučene, što smo u prvih mjesec dana uspjeli i ostvariti. Ugovorili smo nove odnose s našim dobavljačima i partnerima te je povjerenje ponovno uspostavljeno. Želim se ovom prilikom zahvaliti svim našim dobavljačima na iskaza-noj podršci. U pogledu proizvodnog asortimana nema previše kolizije u proizvodnom asortimanu Meteora i Labuda. Određena preklapanja po-stoje samo kod Meteorovog Fluxa i Labudovog Torpeda, koji jesu slični ali su različite kvalitete pa ih ipak mo-žemo različito pozicionirati na polici. Između cijene Fluxa i konkurentskih brendova otvorena je pozicija u sre-dini u kojoj možemo pozicionirati brend Torpedo koji bi predstavljao treću opciju za kupca. Mogu reći kako niti jedan proizvod iz dosadašnjeg portfelja nećemo gasiti. Međutim, u okviru analize donijeli smo odluku da ćemo naročito jačati brendove Čarli, Sanitar, Permetal i Super Jon. Cijeli koncept fokusira se na ta četiri brenda. Dio portfelja koji je bio pod Meteorovim brendom As nećemo gasiti, nego ćemo provesti rebranding

pod brendovima Super Jon i Sanitar. Brend Čarli će širiti asortiman prema sredstvima za strojno pranje posuđa. Bez obzira što je Meteor vlasnik, iza-brali smo asortiman brendova Labuda kao one koje ćemo najviše razvijati i kao takvi oni će biti nositelji ukupnog prihoda. S druge strane, razvijat ćemo i tradicionalni asortiman Meteora. Na taj ćemo način podržavati široku lepezu proizvoda koji već sada imaju značajnu prisutnost na policama te svoje vjerne potrošače. Dakako, pla-niramo pojačati ulaganja u marketing jer je ovo branša koja bez marketinš-kih aktivnosti nije održiva.

Labud je tijekom godina izgradio uistinu snažne brendove. Čarli drži oko četvrtine udjela u segmentu deterdženata za po-suđe, dok je Permetal još jedna zvijezda s velikim potencijalom na domaćem

i inozemnom tržištu. Kako planirate unaprijediti njihovu tržišnu poziciju, ali i nastup ostalih brendova vaših tvrtki?Pred nama su snažne marketinške aktivnosti koje će, uz kvalitetu i stalni razvoj proizvoda, zasigurno ojačati našu tržišnu poziciju. Veliku pažnju poklanjamo komunikaciji s našim potrošačima i praćenju njihovih na-vika. Nedavno smo razvili novi WC Sanitar gel za čišćenje WC školjki, a za svibanj je planirano predstavljanje WC Sanitar košarice za WC školjku pa ćemo ta dva proizvoda prodavati u kompaktnom pakiranju te će kupac za prihvatljivu cijenu dobiti dodanu vrijednost. Također, vjernost kupaca nagrađujemo i putem nagradnih igara od kojih je jedna, Čarlijev Makeover, upravo u tijeku. To je još jedan aspekt komuniciranja urbane priče koja se veže za Čarli, čime se Labud nameće kao pokretač marketinških inovacija koje imaju za cilj približavanje našim kupcima. Konkurencija je snažna, što nas motivira da radimo još bo-lje. Uvjeren sam kako smo u okviru raspoloživog budžeta u svim tim na-porima na dobrome putu i sigurno je da će marketinške aktivnosti Labuda iz godine u godinu konstantno rasti. Dakako, sve se to odvija u koordina-ciji s odjelom razvoja koji treba osigu-rati da svake godine na tržište izbaci-mo tri do četiri nova proizvoda.

S druge strane, kako planirate dalje razvijati poslovanje tvrtke Badel d.o.o. koja je u predstečajnoj nagodbi? Ne tre-ba zaboraviti da i ova tvrtka ima iznimno

“U prvom kvartalu 2016. godine ostvarili smo rast prihoda od 25 posto na razini grupacije”


jake brendove jer ocat Kisko, primjerice, uvjerljivo drži poziciju lidera u svojoj kategoriji, a tu je i segment jakih alko-holnih pića.Badel danas uredno plaća sve svoje anuitete i obaveze po predstečajnoj nagodbi. Tvrtka već sada pozitivno po-sluje te ćemo u budućnosti na poslova-nje Badela staviti znatno veći naglasak negoli je to bilo do sada. Od početka 2017. godine više ćemo se posvetiti razvoju Badelovog portfelja, a posebno kada je riječ o brendu Kisko koji je kod domaćica nezamjenjiv proizvod. U suradnji s gradom Siskom dovršili

smo sve poslove vezano uz legalizaciju objekata, čime su stvoreni preduvjeti za pokretanje investicijskog ciklusa. Očekujemo da će uskoro doći do kon-solidacije tržišta jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj. Pred nama je restruk-turiranje i oporavak u 2016. godini i spremno ćemo promatrati što se na tržištu događa po tom pitanju. Badel nudi kompletan proizvodni asortiman, od pelinkovca, džina, ruma i drugih proizvoda, pa itekako ima potencijal za rast što ćemo znati iskoristiti. Do konca drugog kvartala ići ćemo u kompletan redizajn proizvodnog asor-timana Badela kako bi postigli veću prepoznatljivost. Bez ulaganja nema prave vrijednosti, a jaka alkoholna pića svakako su dio našeg proizvodnog programa koji ima značajan potencijal.

Osim vlastitih brendova, proizvodite i trgovačke marke. Za koje sve trgovačke lance radite njihove privatne marke?Uz Konzumovu marku Dax, privatne marke radimo u sve tri naše kompanije i za druge trgovačke partnere kao što su Velpro, Billa, Metro, Plodine i NTL.

Kakvi su vam planovi u izvoznom pogle-du, poglavito na tržištima zemalja regi-je? Možete li se suprotstaviti multinacio-nalnim konkurentima te koje su kompa-rativne prednosti domaćih kompanija u odnosu na strane korporativne igrače?Hrvatska proizvodnja ima kvalitetne proizvode koji su cjenovno konkuren-tni, a širenjem Agrokorove malopro-daje u regiji naši su proizvođači dobili priliku za snažan iskorak na tržište od 20 milijuna ljudi. Iznimno cijenimo partnersku suradnju s Agrokorom i podršku koju kroz svoju maloprodaju daju hrvatskim proizvođačima. Uz relativno mala ulaganja uspjeli smo se kvalitetno pozicionirati u asortimanu Agrokorove regionalne maloprodaje, a kada imate osiguran plasman kroz takvu snažnu, regionalnu, malopro-dajnu mrežu, onda vam se otvaraju vrata i drugih trgovačkih kuća. U prvom kvartalu 2016. dovršili smo listacijski ciklus proizvoda Labuda i Badela u sve spomenute zemlje pa i za ove dvije kompanije očekujemo zna-čajan rast izvoza u 2016. godini. Osim

tržišta regije, Meteor je radio izvoz u Francusku, Slovačku, Rumunjsku, dok je Labud u fazi završetka ugovornih odnosa s Rusijom, Južnom Korejom i Libijom te je prva roba otišla i na ta tržišta. Krajem ožujka vođeni su pregovori i s trgovačkim partnerima u Njemačkoj, a javili smo se i na jedan natječaj u Italiji te su pri kraju prego-vori o realizaciji tog velikog posla.

Jedan od poslovnih poteza u smjeru op-timizacije poslovanja je i ugovor o distri-buciji koji ste upravo potpisali s tvrtkom Fairtrade d.o.o.Da, mišljenja sam kako mi trebamo raditi ono u čemu smo najbolji, a to je proizvodnja, dok drugima trebamo prepustiti specijalističke operacije u kojima su oni bolji od nas. Na taj

ćemo način ostvariti uštede u uku-pnom poslovnom procesu. Za Hrvat-sku je posao distribucije s tvrtkom Fairtrade d.o.o. već dogovoren, a u tijeku su i pregovori za izvoz na tržišta regije.

Spominje se i mogućnost vaše suradnje s trgovačkim lancem E.Leclerc. U kojoj je fazi realizacije taj projekt?Započeti su razgovori na ostvarivanju suradnje s tim francuskim trgovačkim lancem, a najdalje smo dosad odmakli na tržištu Slovenije. Međutim, još je prerano donositi bilo kakve konkretne zaključke. Ono što mogu jamčiti je da kapacitet za takvu suradnju imamo. Primjerice, jedan dio proizvodnje manjih serija iz Labuda smo preselili u Meteor tako da zagrebačka tvornica ima dostatan kapacitet za opsluživanje i tako velikih europskih maloprodaj-nih sustava.

Možete li, na kraju, dati svoje viđenje domaće proizvodnje? Koliko je ona važna za nacionalno gospodarstvo te u kojoj mjeri poduzetnici imaju podršku državnih institucija u pogledu razvijanja i širenja poslovanja?Domaća FMCG industrija vrlo je žilava djelatnost koja je u brojnim segmentima uspjela održati visoku razinu konkurentnosti i na taj se način uspješno nositi s multinacionalnom konkurencijom. Imamo potencijal i znanje kako da svojom kvalitetom i cijenom odgovorimo na zahtjeve mo-dernog tržišta pa je pred nama impe-rativ da u toj tržišnoj utakmici i dalje dajemo sve od sebe. Uvjeti poslovanja nisu jednostavni. Naše je tržište malo, ali ono domaćim proizvođačima nosi većinu prometa, dok multinacional-nim kompanijama čini jedan ili dva posto udjela. Unatoč tako izazovnim tržišnim okolnostima, domaće proi-zvodne kompanije drže značajniji dio potrošnje na hrvatskom tržištu. S tih pozicija, a imajući u vidu očekivani oporavak gospodarstva te najave Vla-de da će ukinuti određene parafiskalne namete, stabilizirati porezni sustav i ustrojiti pravosudni aparat, očekujem još bolje poslovanje hrvatske industri-je u budućnosti. Dakako, kako bismo u tome uspjeli, moramo biti prilagod-ljivi, brzo odgovarati na promijenjene okolnosti na tržištu i ulagati u svoje ljude i proizvode.

“Smatram kako će uskoro doći do konsolidacije tržišta jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj”

“Novi marketinški plan najviše se fokusira na jačanje asortimana Labudovih brendova”

36

Trgovački centri

KLJUČ JE U ŽENSKIM RUKAMA

Žene su glavni pokretači poslovanja trgovačkih centara, ali njihova uloga do dan-danas nije na

pravi način shvaćena od strane menadžmenta pa je samim time i mnogo prostora za napredak

rgovački centri postali su svakod-nevica modernog života Hrvatske u zadnjih desetak godina. Svi znamo kako se zovu i gdje se nal-aze te se po njima cijeli kvartovi prepoznaju. Unatoč sveprisut-nosti u svijesti građana, koja je

pak presudan element neophodan za izgradnju brenda, postavlja se sasvim logično i relevantno pitanje: Koriste li ti trgovački centri optimum svog potencijala te dobivaju li posjetitelji/potrošači uslugu kakvu zaslužuju? Odgovor je ne. I to dva puta. Biti poznat nije jedini aspekt uspješne tržišne komunikacije koja je po definiciji vrlo slojevita, prilagođena strukturi posjetitelja, jasno usmjerena na zadovoljenje njihovih potreba te je pritom određena kako marketinškim, tako i sociološkim i psihološkim profiliranjem. Kako bi osmislili i proveli u djelo uspješnu strategiju baziranu na ovim načelima, rukovoditelji trgovačkih centara moraju dobro poznavati profil svojih posjetitelja koje privlače, a potom je posao zakupaca/trgovaca da te posjetitelje pretvore u kupce. Pritom je svima jasno kako većinu tih posjetitelja zapravo čine posjetiteljice.

USMJERENOST KOMUNIKACIJEStereotip ili ne, tržišna je činjenica da žene vole provoditi slobodno vrijeme u trgovačkim cen-trima, a muškarci uživajuću u pivu u svom omiljenom

kafiću. Većina žena će bez krzmanja ustvrditi da redovno ili povremeno prebiranje po vješalicama i policama trgovine za njih ima terapeutski učinak. Za prosječnog muškarca terapeutsko-opuštajući učinak ima odlazak na pivo s društvom, gledanje “tekme”, navijanje, pričanje “muških” priča. To su prepoznali vodeći hrvatski pivari koji svoju marketinšku, poglavito televizijsku, komunikaciju koncipiraju upravo oko takvih opuštajućih motiva: pivo, društvo, veselje, zabava (imat ćemo to prilike vidjeti uskoro za vrijeme Europskog prvenstva u nogometu). Hrvatski su pivari prepoznali muškarce kao svoju ciljanu skupinu te glavninu brend komu-nikacije usmjeravaju upravo prema njima. Stavimo li to u usporednu perspektivu s komunikacijom trgovačkih centara, teško možemo ustvrditi kako ovi maloprodajni subjekti imaju jednako dobro usmjerenu i prepoznatljivu komunikaciju prema svojim ciljanim skupinama koju u velikoj mjeri čine žene.

SIGURNO I ČISTOAko većina javnih ili komercijalnih prostora nije prilagođena potrebama korisnica te se ne bavi njihovim, kako estetskim, tako i profesionalnim potrebama, riskira se gubitak velikog broja po-tencijalnih konzumentica s visokom platežnom moći, a ne treba zanemariti niti njihov utjecaj na buduće korisnice. U tom vidu možemo navesti nekoliko korisnih savjeta za upravljanje komer-cijalnom nekretninom koja vodi računa o potre-

bama svojih korisnica. Svi rukovoditelji/ice trgovačkih centara, posebno sektora

infrastrukturnog održavanja i facility managementa,

trebaju imati na umu tri stvari koje korisnice žele i očekuju prilikom pos-jete trgovačkom centru: • Sigurnost: Svaki se pojedinac želi osjećati sigurno u prostoru koji posjećuje radi svakodnevnih potreba. Premda

(nasreću) rijetka pojava u Hrvatskoj, u

svijetu su česti napadi na žene u mračnim podzemnim garažama,

poput onih u trgovačkim centrima. Stoga dva puta razmislite prije negoli zbog “racion-alizacije” troškova odlučite štedjeti na rasvjeti i žaruljama. Također, većina garažnih pros-tora stvara osjećaj nelagode pa čak i klaus-trofobije. Nedavno je Grad Zagreb pokrenuo projekt grafitiranja podzemnih javnih garaža,

a s ciljem estetskog uljepšavanja sivih i tmurnih zidova i stvaranja ugode za njihove korisnike/ice. Zašto trgovački centri ne bi učinili isto i tako

T



unijeli malo vedrine i kreativnosti u svoje garažne prostore?• Čistoća: Svaki trgovački centar mora biti bespri-jekorno čist, a razlog nije potrebno posebno na-voditi. Posebno sterilni trebaju biti prostori za prematanje beba, toaleti, dizala i sva zrcala u trgovačkom centru (gdje god se nalazila), pokretne stepenice te svi prilazi i ulazi. • Mogućnost i kontrola odabira: Svaki potrošač, a naročito žena, voli mogućnost odabira, bez obzira radi li se o tome hoće li automobil ostaviti u podzemnoj, prizem-noj ili garaži na katu ili je pak riječ o izboru trgovina i proizvoda od interesa u tim trgovi-nama. Zbog toga, što god radili u maloprodaji, morate korisnicama pružiti više mogućnosti i opcija.

MARKETINŠKI ALATIU okviru svoje komunikacije trgovački centri bi trebali obratiti osobitu pozornost na sljedećih ne-koliko marketinških alata: • Ciljane marketinške kampanje: Na hrvatskom se tržištu provode ili su se provodile marketinške kampanje s ciljem stimulacije i privlačenja mama, mama i beba, obitelji i parova, a kreirani su i sadržaji isključivo namijenjeni muškarcima (npr. kampanja Only Man Stuff). Za razliku od tih prim-jera, dosad nisu postojale kampanje trgovačkih centara koje ciljano privlače žene u šoping nudeći im pritom dodatne beneficije i pogodnosti. Takva bi kampanja zasigurno bila pun pogodak za svaki trgovački centar o čemu dovoljno govori istraživanje utemeljitelja znanosti o šopingu Paca Underhilla koji kaže kako će dvije žene u trgovini ili trgovačkom centru (svejedno radi li se o ses-trama, prijateljicama, kolegicama ili majci i kćeri) u pravilu ostvariti veliku potrošnju. • Internetska stranica, Facebook i newsletter trgovačkog centra: Korisnice se sve češće in-formiraju o ponudi trgovačkih centara na inter-netu. Internetske stranice zamjenjuju klasične kataloge tiskane na jeftinom papiru, dostavljene putem nepouzdanog distributera ili bačene u kontejner od strane čistačice haustora. Kako bi ta komunikacija bila učinkovita, trgovački centri na dnevnoj bazi moraju ažurirati i prezentirati ponudu svojih brendova. Digitalni interni kanali centra informiraju kupce o ponudi, uvijek pra-vovremeno i transparentno te su lako dostupni, a istovremeno predstavljaju relativno povoljan medij za oglašavanje aktivnosti trgovačkog centra. Internetske stranice moraju imati zabavnu kom-ponentu, trebaju biti jednostavne i praktične kako bi putem njih korisnici/ice mogli planirati svoju kupnju. Osim informiranja o ponudi, web stran-ice ili Facebook profil trebali bi pružati savjete o ljepoti i modne savjete, omogućiti modne blogove i beauty savjetovanja putem video klipova (beauty video savjetovanja su među pet najpopularnijih

kategorija koje žene pretražuju na internetu). Stoga bi trgovački centri trebali intenzivnije poraditi na produkciji edukativnih i zabavnih sadržaja

kreiranih sukladno potrebama korisnica, kojim će obogatiti svoj web, Facebook ili newsletter i

time suptilno prezentirati ponudu brendova koji se nalaze u trgovačkom centru. • Dekoracija i ambijent: “Muškarci liče zi-dove kada moraju, a žene kada im dosadi boja”, kaže stara uzrečica. Upravo je iz tog razloga potrebno povremeno promijeniti

dekor interijera i eksterijera centra kako bi se korisnice ugodnije osjećale u okruženju

u kojem provode vrijeme. Osim božićne dekoracije, koja je “must have” za svaki trgovački

centar, marketinški odjel treba redovno dekorirati i stvoriti ugodan ambijent za kupovinu i druženje. Poželjno je dekoriranje centra prigodom Dana narcisa, Međunarodnog dana žena, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama ili pred-stavljanja novih kolekcija. Uz vizualnu dekoraciju, jednako su važni kontrolirani mirisi u centru kao i instore glazba. Dokazano je da opuštajuća glazba s prigušenim volumenom pozitivno utječe na šoping i ljudsku podsvijest. Ne kaže se zalud: “Možeš zat-voriti oči, ali ne i uši.”

INVESTIRAJTE U UPOZNAVANJEŽene čine većinu potrošača pa bi se rukovoditelji/ice trgovačkih centara, pri svakoj svojoj odluci, bilo da se radi o mijenjanju pločica u toaletima ili osmišljavanju novih marketinških kampanja, trebali stalno pitati: Hoće li će se to što radimo svidjeti i našim korisnicama? Koliko će naša odluka dalekosežno utjecati na percepciju, navike i stavove naših posjetiteljica i potrošačica? Brojne agencije koje se bave futurologijom predviđaju da će do 2050. godine svijetom u potpunosti vladati žene. Svi oni koji rade u malo-prodaji znaju da to nije neka buduća nego sadašnja istina jer kupac je uvijek u pravu, a većinu naših kupaca čine upravo žene. Prema tome, u našem i vašem trgovačkom centru žene vladaju sada! Zbog toga, ako ste profesionalac/ka, investirajte vrijeme u upoznavanje svojih klijentica jer ne možete izgubiti, već samo proširiti svoje marketinške i opće poslovne vidike te na taj način unaprijediti svoje prodajne rezultate.

Ino HosniTočka na kraju d.o.o.

[email protected]

Žene

ODLUČUJUo sudbini

trgovačkih

CENTARA


BLAGI TREND SMANJENJA PRODAJE

bez dodataka. Svježe meso, smrznuto meso, gotova mesna jela, mesne paštete i mesne prerađevine pakirane u konzerve (npr. mesni doručak) nisu uključene u ovu kat-egoriju. Kate-gorija obuhvaća pojedinačna paki-

esne prerađevine su sve trajne i polutra-jne mesne prerađevine kao što su

slanina/hamburger, hreno-vke, kobasice za kuhanje i pečenje, ohlađeni mesni proizvodi spremni za konzumaciju (sve vrste salama), te ostali polutrajni proizvodi (tlačenice, safa-lada, mesni narezak i dr.). Mogu biti s dodacima ili

ranja i mesoreznicu. Vodeći proizvođači (s glavnim

pripadajućim robnim markama) su:

Gavrilović (Gavrilović),

Grupo Veronesi / AIA (AIA, Dakota, Pavo,

Wudy), PIK

Vrbovec (PIK, Piko,

Sljeme), Podravka

(Podravka) te Vindija (Cekin, Gurmanika, Vin-don). U navedenom popisu proizvođači su navedeni abecednim redom, a od robnih marki one poznatije. Trgovačke robne marke u ovoj kategoriji zauzimaju 14% količinskog udjela.

DOMINACIJA POLUTRAJNIHProdaja ne uključuje veleprodaju, Cash&Carry, diskontne trgovine (Lidl), sezonske objekte (ot-vorene manje od šest mjeseci godišnje), mesnice i ugostiteljstvo. Analiza rezultata kategorije mesnih prerađevina odnosi se na period veljača 2015. – siječanj 2016. vs. veljača 2014. – siječanj 2015. (MAT razdoblje).Kategorija je u zadnjih 12 mjeseci ostvarila rela-tivnu stabilnost, kako u

Podjela prema vrsti proizvoda(količinska prodaja)veljača 2015. - siječanj 2016.

Polutrajne mesne prerađevine82%

Trajne mesne prerađevine

18%

Mesne prerađevine

milijarde kunaVRIJEDNOSNA

PRODAJA kategorije u

zadnjih godinu dana

2,2

Kategorija je u zadnjih 12 mjeseci ostvarila relativnu stabilnost, kako u volumenu, tako i u financijskoj realizaciji. Naime, količinska prodaja iznosila je 47,7 tisuća tona (-2,5%), dok je vrijednosna prodaja tek malo izraženije pala (-2,8%) na ukupno ostvarenih 2,2 milijarde kuna

Izvor: Nielsen


Božica Habajec Ivičić[email protected] Manager

AC Nielsen

ANALIZA KATEGORIJEMesne prerađevineMESNE PRERAĐEVINE

veljača 2015. - siječanj 2016.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (kg) 47.705.000 -2,5%

Vrijednosna prodaja (HRK) 2.203.765.000 -2,8%90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

veljača 2015. - siječanj 2016.

24

37

18

15

6

Izvor: Nielsen

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

Supermarketi (301 - 2500 m²)

Srednje trgovine mješovitom robom

(41 - 100 m²)

Velike trgovine mješovitom robom

(101 - 300 m²)

Hipermarketi (2501 m² +)

Male trgovine mješovitom robom

(do 40 m²)

volumenu, tako i u finan-cijskoj realizaciji. Naime, količinska prodaja iznosila

je 47,7 tisuća tona, što je za 2,5% manje u usporedbi s prethodnim godišnjim raz-

dobljem, dok je vrijednosna prodaja istodobno tek malo izraženije pala (-2,8%) na ukupno ostvarenih 2,2 mili-jarde kuna. Prodaja po formatima pro-davaonica na prvo mjesto stavlja supermarkete koji su zauzeli 37% količinskog udjela u zadnjih godinu dana. Hipermarketi slijede na drugome mjestu s 24%, dok su se velike trgovine mješovitom robom s 18% pozicionirale ispred sred-njih trgovina mješovitom robom koje drže 15%

količinske prodaje. Male trgovine mješovitom robom su na začelju sa 6% udjela.Podjela prema vrsti proizvoda otkriva domi-naciju polutrajnih mesnih prerađevina koje imaju 82% udjela u količinskoj prodaji kategorije, dok preostalih 18% udjela drže trajne mesne prerađevine.


Mesne prerađevine – Promometar

PAD KATEGORIJE, RAST PROMOCIJAI dok ukupna vrijednosna prodaja kategorije bilježi pad od 7%, promotivna prodaja je u 2015. porasla za 14 postotnih poena u odnosu na godinu prije

ao i većina prehrambenih kategorija, promotivne aktivnosti unutar kategorije

mesnih prerađevina su u porastu: s 30% vrijednosne prodaje os-tvarene kroz kratkotrajne akcije u 2014. godini na 34% u 2015. godini. Kat-egorija je, suprotno tome, u vrijednosnom padu 7%. Iznad prosjeka kategorije, izdvajaju se mortadela, šunka, hreno-vke i kobasice kao segmenti s najvećim udjelom ostvarenim kroz kratkotrajne promocije. Šunka i mortadela ujedno su i segmenti unutar kojih je

K vrijednosne prodaje

kategorije ostvareno je kroz KRATKOTRAJNE

AKCIJE u 2015.

34%

Prodaja na promociji (vrijednosni udio)Šunka

42%

Trajne kobasice

Parizer

Mortadela

Trajno suho meso

Hamburger

Hrenovke

Tirolska

Kobasice

Polutrajno ostalo meso

34%

29%

46%

28%

34%

38%

19%

38%

19%

Polutrajno suho meso

Jeger

24%

17%

Prosječni popust po vrstama mesnih prerađevinaŠunka

31%

Trajne kobasice

Parizer

Mortadela

Trajno suho meso

Hamburger

Hrenovke

Tirolska

Kobasice

Polutrajno ostalo meso

20%

20%

30%

22%

25%

23%

18%

23%

18%

Polutrajno suho meso

Jeger

22%

16%

Izvor: Nielsen Promo Pressure

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz panela maloprodaje (hiper/

supermarket, manje trgovine mješovitom robom; bez diskontera). Segmenti poredani prema udjelu u

prodaji kategorije.Dijana Knežević[email protected] Sales Effectiveness Senior Consultant

AC Nielsen

kupcu ponuđen najdublji pop-ust (30%).

Svi navedeni segmenti, osim najmanjeg, jegera,

bilježe vrijednosti pad prodaje u odnosu na proteklu godinu. Pod promotivnim aktivnostima podra-zumijevaju se cjenovna

sniženja od minimalno 5% u trajanju od maksi-

malno šest tjedana te sva specijalna pakiranja sa zaseb-nim EAN kodom (bonus pa-kwiranja, poklon pakiranja itd.).


KOTANYI okusi za savršeni proljetni roštilj!

Okus dima i sočno meso samo su dva razloga zbog čega svi volimo meso s roštilja, a sada kada su konačno došli topliji dani možemo u pri-rodi uživati u ukusnoj hrani i na otvorenom.

Pripremanje roštilja postaje sve omiljenije posljednjih godina bez obzira na dob ili društvene prilike. Puno je stvari koje utječu na dobar okus hrane s roštilja, od začinjavanja mesa i povrća do tehnika pečenja.

Ono što se mora dovesti do savršenstva, svakako je okus, koji je pravi užitak za osjetila.

Oduvijek su se mesa, riba ili povrće pripremali za roštilj mariniranjem odgovarajućim začinima kojima se obogatio okus same namirnice. Ovisno o ukusu, svako jelo može dobiti osobnu notu zahvaljujući raznolikim vari-jacijama mješavine začina i finesa, kao što su primjerice med ili senf.

Neizostavan sastojak ove priče o roštilju svakako su visokovrijedne KOTANYI mješavine začina koje svakoj namirnici daju vrhunski doživljaj okusa, a uz koje se postiže i praktičnost i kvaliteta.

Prepoznatljive KOTANYI GRILL DOZE za pripremu jela na tavi ili roštilju dolaze u 4 varijante: Barbecue, Kotlet, Piletina i Povrće. Izvrstan su spoj grubo mrvljenog papra, začinskog bilja, češnjaka i čilija u raznim omjerima za fenomenalan okus mesa i povrća.

Novo u ponudi KOTANYI mješavina, su GRILL umaci u 3 okusa: Češnjak, Barbecue i Cocktail, koji na jednostavan način postaju ukusan

kremasti prilog sočnog mesa ili povrća. Mješavinu začina pomiješajte s jogurtom, kiselim vrhnjem ili kečapom i umak je gotov!

Začinima podižemo apetit, pružamo osjećaj ugode i dobre arome, tako da su začini neizostavan dio priče o proljetnom roštilju. Uživajte u prvim zrakama proljetnog sunca uz vrhunske KOTANYI okuse.

Dobru zabavu uz roštilj! Vaš KOTANYI

Motanje oko roštilja oduvijek je nekako „muški posao“. Pripremaju ga oni koji nikada ne kuhaju, ali eto, za roštilj su pravi stručnjaci! Kažu da je jednom davno poznati gastronom govorio da svatko može naučiti kuhati, ali čovjek koji zna dobro ispeći meso jednostavno se – rađa.


TRADICIONALNA SEZONANA OTVORENOMPrema iskazanim stavovima, konzumenti kobasica su nešto otvorenijih pogleda u usporedbi s prosječnim konzumentom hrenovki koji je po svom životnom stilu više tradicionalno nastrojen. Ipak, to ih zasigurno neće priječiti da nađu zajedničku riječ pri proljetnom roštiljanju

S

Kobasice i hrenovke – Profil potrošača

tiglo je proljeće, a s njime i mirisi roštilja u zraku. Neizostavan dio tog uku-

snog obroka su kobasice. Domaće, kupovne, debele, tanke, sve su dobrodošle. Njima odmah uz bok su i manje zahtjevne hrenovke, koje su neizostavne mesne prerađevine posebice zbog svoje lake i brze pripreme.

UMJERENIH DVIJE TREĆINEOvom prilikom prikazat ćemo dio podataka iz TGI baze koji se odnose na konzumaciju kobasica i hrenovki na tržištu Hrvat-ske. U posljednjih godinu dana oko 74% stanovnika Hrvatske konzumiralo je kobasice i hrenovke. U pogledu frekvencije konzu-macije kobasica i hrenovki i podjele svih korisnika na

velike, umjerene i male, uvijek je zanimljivo vidjeti i pažljivije promotriti udio velikih i umjerenih korisnika. Analiziramo li učestalost konzumacije kobasica, vidimo da je u Hrvatskoj najviše umje-renih korisnika (65%), zatim velikih korisnika (19%), te malih korisnika (16%). Hrenovke, s druge strane, imaju nešto više umjerenih korisnika (69%), te nešto manje velikih (17%), i malih korisnika (14%). U skupinu velikih korisnika ubrajamo one koji konzumiraju koba-sice ili hrenovke jednom ili više puta tjedno, u umjerene korisnike one koji konzumiraju koba-sice ili hrenovke jednom ili 2-3 puta mjesečno, a u male korisnike one koji konzumiraju kobasice ili hrenovke manje od jednom mjesečno.

Segmentacija konzumenata kobasicaVeliki korisnici

19%

Umjereni korisnici

Mali korisnici65%

16%

Povjerenje u medije konzumenata kobasicaInternet

46%

Televizija

Tisak

Radio

37%

9%

8%

Povjerenje u medije konzumenata hrenovkiInternet

46%

Televizija

Tisak

Radio

39%

9%

6%

Segmentacija konzumenata hrenovkiVeliki korisnici

17%

Umjereni korisnici

Mali korisnici69%

14%

Izvor: TGI Mediana 2015.Izvor: TGI Mediana 2015.


KONZUMENTSKI STILGrađani Hrvatske kao vodeće robne marke kobasica biraju: Gavrilović, PIK, K Plus te Podravku, dok su u kategoriji hreno-vki vodeće robne marke: Gavrilović, K Plus, Cekin i PIK.Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi multifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je namijenjen kom-panijama u zadovoljavanju osnovnih potreba za anali-zama potrošača, tržišta i konkurencije. Korisnik TGI baze može brzo i

lako analizirati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, tako i potrošače konkurencije, te pre-cizno definirati strategije i smjernice marketinškog oglašavanja. Riječ je o “single source” istraživanju, što znači da jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži, a provodi se kontinuirano na velikom uzorku te pokriva cijeli teritorij Hrvatske. Pored konzumacije hrane i pića, korištenja proiz-voda za domaćinstvo te medijskih preferencija, u

TGI istraživanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. U skladu s tim zanimljivo je po-gledati i kakva su obilježja životnoga stila konzume-nata kobasica i hrenovki u Hrvatskoj. Možemo zaključiti da su konzumenti kobasica osobe

koje nisu sklone uzimanju lijekova te prate financi-

jsko oglašavanje. Također, trude

se slijediti napredak

tehnologije te vole provoditi vrijeme u prirodi.

Konzu-menti

hrenovki su osobe koje su

“ovisnici” o tel-eviziji te nisu skloni konzu-maciji zdrave hrane. Kada

Maja Jurič[email protected] Samostalni istraživač

Mediana

konzumenata kobasica i hrenovki

najviše vjeruju INTERNETU kao mediju

46%

Kada se razbolim čekamda bolest prođe

sama od sebe, ne uzimam lijekove.

Trudim se slijediti

napredak tehnologije.

Zanima me oglašavanje financijskih

usluga.

Malo toga mogu učiniti da promijenim

svoj život.

Volim provoditi vrijeme u prirodi i

razumjeti je

Očekujem da ću u narednih šest

mjeseci uštredjetinešto novca.

OBILJEŽJA ŽIVOTNOGA STILA KONZUMENTA KOBASICA

KOBASICE

Izvor: TGI Mediana, 2015.

Kada kupujem kreditnom karticom

potrošim više nego inače.

Radije kupujem proizvode od tvrtki koje sponzoriraju

događaje.

Uživam u hrani koja nije najbolja za

zdravlje.

Ljudi me moraju prihvatiti onakvog

kakav sam.

Oviisnik samo televiziji

Uvijek odabirem da se moje ime ne

uključuje u mailing liste.

OBILJEŽJA ŽIVOTNOGA STILA KONZUMENTA HRENOVKI

HRENOVKE

Izvor: TGI Mediana, 2015.

plaćaju kreditnom karti-com obično potroše više od planiranog, a rado kupuju od tvrtki koje su sponzori. Kada je pitanje povjer-enja u medije, konzumenti kobasica i hrenovki na prvo mjesto stavljaju internet. Kao drugi medij kojem najviše vjeruju navode televiziju, a slijede ih tisak i radio.


Meso i kobasice - Leaflet report

PETINA PREHRANEMeso i kobasice s udjelom od 21,49% zauzimaju u 2015. godini više od petine bruto oglasne vrijednosti oglašavanja kategorije prehrane u katalozima i lecima trgovaca

Uokviru ana-lize kretanja u kategoriji “Meso i kobasice” pogledaj-mo koji su

osnovni pokazatelji komu-nikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbe-nici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašava-nja, i bru-to oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijed-nost prikazuje kvali-tetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. MAT razdoblje obu-hvaća kalendarsku 2015. u

usporedbi s prethodnom, 2014. godinom.

PREGLED KRETANJAMeso i kobasice s udjelom od 21,49% zauzimaju u 2015. godini više od petine bruto oglasne vrijednosti oglašavanja kategorije pre-hrane u katalozima i lecima

trgovaca. Pritom je u prošloj godini broj

promocija mesa i kobasica na

međugodiš-njoj razini porastao za 9,3%, na 24.096. Za razliku

od toga, kvaliteta

oglašavanja ima negativan

trend jer je ostvarena bruto oglasna vrijednost od 85,9 milijuna kuna u 2015. za 14,5% manja u usporedbi

Erlanda Ivić-Mandić[email protected] Havaš[email protected]

Focus

Vodeći proizvođači u kategorijiprerađenog mesa, 2015.PIK Vrbovec

18%

Lidl

PPK karlovačka mesna industrija

Vindija

AIA

Gavrilović

Konzum

Podravka

Mesna industrija braća PIVAC

Droga Kolinska

Generički proizvodi

Perutnina Ptuj - PIPO Čakovec

Plodine

Dalmesso

13%

9%

12%

4%

8%

3%

2%

10%

4%

3%

6%

6%

2%

Vodeći proizvođači u kategorijisvježeg mesa, 2015.Generički proizvodi

56%

Vindija

Lidl

PIK Vrbovec

AIA

Perutnina Ptuj - PIPO Čakovec

Ostali

18%

2%

15%

1%

3%

4%

MILIJUNA KUNAbruto oglasna

vrijednost MESA i KOBASICA u

2015.

85,9

Broj promocija i GAV kategorija mesa i kobasica, 2015.

20 12.000

30 14.000

40 16.000

50 18.000

60 20.000

Mili

juni

kun

a

70 22.000

80 24.000

90 26.000

100

98,4

85,9

GAV Broj promocija

10 10.000

2014. 2015.

s godinom ranije. Proizvo-đačke marke kod prerađe-nog mesa drže velikih 71,9% udjela u GAV-u, a kod svje-žeg mesa značajno manjih 39,5% jer su u ovoj kate-goriji generički proizvodi (nebrendirano meso) ipak najviše zastupljeni (56,2%). Pogledamo li vodeće proi-zvođače u kategoriji svježeg

Tipovi marki u kategorijamaprerađenog i svježeg mesa, 2015.

22,9%

71,9%

5,2%

39,5%

56,2%

Trgovačke markeProizvođačke marke

Generički proizvodi

Prerađeno meso Svježe meso

4,3%

%

10

20

30

40

50

60

70

80

100

90

mesa prema pokazatelju bruto oglasne vrijednosti, vidimo da je vodeća Vindija s 18%, PIK Vrbovec ima 15%, dok su ostali pred-stavnici manje zastupljeni: Perutnina Ptuj ima 3%, a po 2% drže Lidl i AIA. Kod prerađenog mesa situacija je drugačija: PIK Vrbovec ima 18%, Lidl 13%, Gavrilović 12%, a generički proizvodi imaju tek 10% udjela.

ZA SVE KOJIMA JE POSAO UKUSAN POPUT SOČNIH ODREZAKA.

www.metro-cc.hr

Od piletine do Wagyu govedine: METRO vam nudi sve vrste rezova pakirane u pakiranja s modificiranim atmosferama za trajnije čuvanje proizvoda.


Focus

ZA SVE KOJIMA JE POSAO UKUSAN POPUT SOČNIH ODREZAKA.

www.metro-cc.hr

Od piletine do Wagyu govedine: METRO vam nudi sve vrste rezova pakirane u pakiranja s modificiranim atmosferama za trajnije čuvanje proizvoda.


Mesne prerađevine – TV oglašavanje

RUKU POD RUKUMeso i televizijsko oglašavanje očito idu ruku pod ruku. Takvu nam sliku prikazuje kretanje na TV ekranima u posljednjih 12 mjeseci s obzirom na to da je kategorija povećala broj spotova za petinu (+20,1%), bruto investiciju za četvrtinu (+24,6%), a Eq. GRP pokazatelj za gotovo jednu trećinu (+31,2%)

Analiza oglašavanja kategorije “Meso, mesne prerađevine i suhome-

snati proizvodi” (obuhvaća i generalno oglašavanje proizvoda na bazi mesa poput pašteta i sl.), prove-dena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih re-cipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je metodom peoplemetera provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. na uzorku od 2.500 poje-dinaca u 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota, dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina

spota bila 30 sekundi. Bruto investicija je izračunata na temelju službenih cjenika televizijskih kuća te ne mora

označavati stvarnu (neto) investiciju,

dok su u izra-čun uključe-

ne sve vrste oglašava-nja izuzev telemarke-tinga – TV prodaje, te

samooglaša-vanja televi-

zija. Istraživanje se odnosi na period

veljača 2015. - siječanj 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

RAST I SAMO RASTU posljednjih je godinu dana u TV oglašavanju nastupi-lo deset oglašivača, jedan manje u odnosu na ranije godišnje razdoblje. Predstav-ljeno je pritom 11 brendova, dva manje nego prethodne godine, dok je broj kampanja u isto vrijeme smanjen s 27 na 23. Ipak, to nije omelo ovu kategoriju da ostvari pozitivan oglasni rezultat i to prema svim promatranim pokazateljima. Tako je broj spotova u posljednjih 12 mjeseci povećan za petinu (+20,1%), bruto investicija za četvrtinu (+24,6%), a Eq. GRP pokazatelj za gotovo jednu trećinu (+31,2%). U

apsolutnim iznosima, lani su ukupna bruto ulaganja u televizijsko oglašavanje predstavnika ove kategorije iznosila 136,6 milijuna kuna, emitirano je pritom 8.746 spotova te je ostvaren Eq. GRP od 17.044,80%.

LIDER I SNAŽNA PRATNJAPIK Vrbovec je istinski kapetan kategorije koji je u zadnjih godinu dana realizi-rao bruto investiciju od 69,3 milijuna kuna. Međutim, u usporedbi s ranijim godiš-njim razdobljem, riječ je ipak o 13,1% manjem iznosu. Brend PIK Vrbovec (Šun-ka, Mortadela, Čajna, Grill, Panona, Kobasice, Naresci,

MILIJUNA KUNAporast BRUTO

ULAGANJA predstavnika kategorije na međugodišnjoj

razini

+27


Mesne prerađevine – TV oglašavanje

Milanska Premier, Naresci i kobasice) te brend Piko pred-stavljeni su u 4.358 spotova (smanjenje s 4.997), dok je Eq. GRP pokazatelj ostvario blagi pad na međugodiš-njoj razini s 9.201,84% na 8.779,05%. Unatoč tome, PIK Vrbovec je nositelj oglaša-vanja kategorije na televiziji s obzirom na to da njegova bruto investicija premašuje kombinirani iznos ulaganja svih ostalih oglašivača.Mesna industrija Braća Pivac u zadnjih 12 mjeseci realizirala je 23 milijuna kuna bruto investicije, što je čak sedam puta veći iznos u odnosu na 3,5 milijuna kuna koliko je uloženo u prethod-nom godišnjem razdoblju. Dakako, to je dovelo i do skoka Eq. GRP s 500,18% na 2.267,24%, što je sve ostvareno uz ne tako izraženi rast broja spotova (s 252 na

382). I Podravka je napra-vila veliki iskorak s gotovo trostruko većim iznosom realizirane bruto investicije (s 4,7 milijuna kuna na 12,6 milijuna kuna). Značajno su porasli i broj spotova (s 527 na 1.047), te Eq. GRP pokazatelj (sa 796,81% na 1.540,75%). Odmah iza Po-dravke dolazi Gavrilović koji je u posljednjih 12 mjeseci također pojačao oglašivačku aktivnost ostvarivši rast bru-to investicije od 106,2%, na 11,7 milijuna kuna. Povećan je i broj spotova s 459 na 516, a Eq. GRP sa 720,67% na 1.601,32%. Pozitivan trend ostvarila je i Perutnina Ptuj čija je bruto investicija po-rasla s 5,4 milijuna kuna na 8,8 milijuna kuna. Rast je u istom razdoblju zabilježen po ostalim pokazateljima pa je tako emitirano 829 spotova, čak 440 spotova više nego u

ranijem godišnjem razdoblju, a Eq. GRP je sa 757,96% došao na 1.351,03%. Šestoplasirana Droga Ko-linska također je ostvarila blagi rast u sve tri kategorije s brendom Argeta pri čemu je bruto investicija povećana sa 6 milijuna kuna na 7,2 milijuna kuna. Zabilježen je i rast Eq. GRP pokazatelja s 589,20% na 880,45%, dok je broj spotova gotovo utrostru-čen (s 432 na 1.265 spotova). U posljednjih godinu dana na televiziji je oglašavalo i Belje s ostvarenom bruto investicijom od 3,9 milijuna kuna. Predstavljajući svoj Ba-ranjski kulen, tvrtka je uz 206 emitiranih spotova ostvarila Eq. GRP od 431,04%. Pad bruto investicije s 2,2 miliju-na kuna na samo 77,5 tisuća kuna u zadnjem godišnjem razdoblju zabilježen je za tvrtku AIA koja je predstav-

ljala brend Dakotu. Unatoč drastičnom padu investicije, Eq. GRP je tek blago sma-njen sa 186,62% na 172,80%, a broj spotova je čak povećan (s 47 na 124). Mataš MN je na međugodišnjoj razini više nego prepolovio bruto investiciju s 22,1 tisuće kuna na devet tisuća kuna. Emiti-rano je svega deset spotova u usporedbi s 49 spotova u prethodnom razdoblju, a Eq. GRP pokazatelj je pao s 35,62% na 12,26%. Kao i Mataš, minimalnu ogla-snu prisutnost ostvario je i Trenton s nešto više od četiri tisuće kuna bruto ulaganja u emitiranje devet spotova ostvarivši Eq. GRP od 8,84%.

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (VELJAČA 2015. - SIJEČANJ 2016.)

Oglašivač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova Bruto investicija

Podravka Podravka

Podravka - special offer 108,52% 0,64% 159 1.265.968 kn

Podravka pašteta 1.391,76% 8,17% 886 10.978.302 kn

Podravka kobasice 40,47% 0,24% 2 388.080 kn

Belje Baranjski kulenBaranjski kulen - brand general

advertising431,04% 2,53% 206 3.884.640 kn

Droga Kolinska Argeta Argeta pašteta 880,45% 5,17% 1.265 7.249.609 kn

Gavrilović GavrilovićGavrilović - brand general advertising 1.189,66% 6,98% 370 8.988.672 kn

Gavrilović trajne salame 411,66% 2,42% 146 2.695.167 kn

Perutnina Ptuj PoliPoli - brand general advertising 850,51% 4,99% 437 5.371.336 kn

Poli Lunch box 500,52% 2,94% 392 3.438.342 kn

PIK VrbovecPIK Vrbovec

PIK Vrbovec Šunka 2.529,28% 14,84% 985 18.789.825 kn

PIK Vrbovec Mortadela 876,77% 5,14% 394 6.669.312 kn

PIK Vrbovec Čajna 203,76% 1,20% 98 2.154.828 kn

PIK Vrbovec Grill 724,74% 4,25% 301 5.903.486 kn

PIK Vrbovec Panona 270,71% 1,59% 175 2.656.862 kn

PIK Vrbovec kobasice 230,97% 1,36% 106 2.061.614 kn

PIK Vrbovec naresci 703,13% 4,13% 751 6.098.516 kn

PIK Vrbovec Milanska Premier 226,00% 1,33% 100 1.960.815 kn

PIK Vrbovec naresci i kobasice 2.193,50% 12,87% 796 16.562.897 kn

Piko Piko - Brand general advertising 820,19% 4,81% 652 6.423.932 kn

AIA Dakota Dakota - Brand general advertising 172,80% 1,01% 124 77.520 kn

Mataš M.N. Mataš Mataš Dalmatinski pršut 12,26% 0,07% 10 9.031 kn

MI Braća Pivac Pivac Pivac - special offer 2.267,24% 13,30% 382 22.991.248 kn

Trenton Trenton Trenton - brand general advertising 8,84% 0,05% 9 4.336 kn

Ukupno: 17.044,80% 100,00% 8.746 136.624.338 kn

Franciska Perković[email protected] Client Executive

AGB Nielsen


tome kako odgovorno upravljati zemljom i poljoprivrednim uzgojem

kao i o dugogodišnjoj suradnji s Adria Snack Company, poveza-nim društvom Francka, razgova-rali smo s kooperantima Nikolom Stepićem, predsjednikom Udruge proizvođača industrijskog krum-pira, Marijom Puškarićem, najve-ćim kooperantom za krumpir, te Gordanom Šmidt, direktoricom Operacija u tvornici smještenoj u općini Hercegovac u Bjelovar-sko-bilogorskoj županiji.

DOMAĆI KRUMPIRFranck, odnosno Adria Snack Company d.o.o. kao joint venture partnerstvo Francka i Intersnac-ka, najveći je otkupljivač indu-strijskog krumpira u Hrvatskoj, a najpoznatiji brend čipsa, Čipi čips, proizvodi se isključivo od vrhunskog domaćeg krumpira koji dolazi iz tvornice u Her-cegovcu. Za izvrsnost finalnog proizvoda ključna je vrhun-ska sirovina zbog čega je Franck suradnju sa svojim kooperantima krumpira započeo još davne 1977. godine, a pod jedna-kim uvjetima nastavlja Adria Snack Company, povezano društvo Franc-ka koje je s radom krenulo 1. listopada 2015. godine. Riječ je o 32 kooperanta za krumpir s područja Hercegovca, ali i Donjeg Miholjca te od ove godine i Međimurja. Svi oni za-jedno s Adria Snackom unaprijed dogovaraju godišnju otkupnu cijenu krumpira, a posebno im je važna i sigurnost otkupa koju

kompanija jamči. “Postoji niz mjera kojima već dugi niz godina pomažemo domaću poljopri-vrednu proizvodnju. Kooperanti su važan dio našega tima i njihovi odlični prinosi za nas znače pla-sman najbolje moguće kvalitete čipsa koju potrošači očekuju. Uz

sigurnost otkupa i zajednički dogovor oko otkupne cijene,

isplatu u dogovorenim rokovima te podršku u realizaciji dugoročnih investicija, našim koope-rantima osiguravamo stručna putovanja i redo-

vite edukacije o najnovi-jim trendovima i mode-

lima uzgoja radi postizanja što boljih prinosa te primjenu

najboljih praksi. Ujedno, nasto-jimo im pomoći maksimalno optimizirati troškove, gdje kao kompanija koristimo našu prego-varačku snagu u nabavci sjemen-skog krumpira i repromaterijala”, ističe Gordana Šmidt, direkto-

rica Operacija u hercegovačkoj tvornici Adria Snack Company u kojoj je zaposleno 80 radnika. Adria Snack Company, odne-davno na čelu s novoizabranim direktorom Dubravkom Fol-novićem, nastoji kontinuirano povećavati proizvodnju. U prošloj je godini isključivo od domaćih kooperanata kompanija otkupila oko 8.000 tona krumpira koji je uzgojen na 260 hektara zemlje. Kooperantima iz Hercegovca i Donjeg Miholjca u ovoj godi-ni pridružili su se i uzgajivači krumpira iz Međimurja, a zbog procijenjenih većih potreba za krumpirom, u dogovoru s Adria Snackom, kooperanti su povećali površine zasađene krumpirom. Tako je na upravo završenoj ovogodišnjoj sadnji krumpira po-kriveno nešto više od 370 hektara zemlje. U ovoj godini očekuje se otkup od oko 11.000 tona najkva-litetnijeg domaćeg krumpira za proizvodnju Čipi čipsa.

Domaća kvaliteta

NAJKVALITETNIJI KRUMPIRS HRVATSKIH POLJAKooperanti Adria Snack Company d.o.o. iz Hercegovca, Donjeg Miholjca i Međimurja upravo su završili ovogodišnju sadnju krumpira na nešto više od 370 hektara zemlje

0

radnikazaposleno u TVORNICI

KRUMPIRA u Hercegovcu

80


ZEMLJE IMA DOVOLJNO“Korektan, partnerski odnos i podrška u svim fazama suradnje je ključna. Kroz redovite isplate u dogovorenim rokovima, možemo se pravovremeno i kvalitetno po-četi pripremati za iduću sezonu. Poljoprivreda je iznimno zahtje-van posao i u to sam krenuo uz veliku pomoć tadašnjeg Francka koji mi je pružio financijsku, stručnu i savjetodavnu podršku već u prvoj, presudnoj godini. Nažalost, malo je danas takvih partnera koji će vam biti pouzda-na podrška u pokretanju posla i dati vjetar u leđa za rast i razvoj”, kaže Marijo Puškarić, najveći kooperant na hercegovačkom području koji uz krumpir uzgaja i mnoge druge kulture poput luka i češnjaka. Na pitanje oko nedostatka poljo-privrednih površina u Hrvatskoj koje je nedavno aktualizirano, Ni-kola Stepić, jedan od kooperanata i predsjednik Udruge proizvođača industrijskog krumpira, odgovara da zemlje ima za sve one koji se bave odgovornom poljoprivre-dom. “Nedostatak zemlje nije upitan za one koji znaju kvalitet-no upravljati zemljom i primje-njivati načela dobre i odgovorne poljoprivredne proizvodnje. Ne tražimo dodatnu zemlju od države. Naime, u dogovoru sa su-sjednim poljoprivrednicima raz-mjenjujemo zemlju kako bismo si osigurali dovoljno zemljišta za trogodišnji plodored. Naravno, uz sve to, važna su stalna ulaganja i unapređenja kao i kontinuirana edukacija”, ističe Stepić naglašava-jući i važnost prilagodbe klimat-skim promjenama kroz promjenu načina obrade zemlje, uzgoj “predkultura” poput repice, zelene

gnojidbe te primjene trogodišnjeg plodoreda.Adria Snack Company svake godine za sve svoje kooperante organizira dvodnevne radionice pod nazivom “Zimska škola”, gdje okuplja renomirane stručnjake koji prenose stručna znanja o najnovijim trendovima i modeli-ma uzgoja od tema poput zaštite od bolesti i insekata, prihrane, skladištenja i racionalizacije pro-izvodnje. U okviru ove edukacije, stručnjaci prenose saznanja i o najnovijim tehnološkim inova-cijama iz područja koja se tiču poljoprivrede – naprednih tehno-logija za uzgoj krumpira i navod-njavanje, softverskih rješenja za upravljanje poljoprivrednom pro-izvodnjom do osiguranja usjeva i prednosti korištenja ekoloških gnojiva. Adria Snack Company na ovome projektu, u definiranju tema i stručnih predavača, usko surađuje s Udrugom uzgajivača industrijskog krumpira.

200 SORTI KRUMPIRA “U dogovoru s kooperantima, redovito si zadamo određeni zadatak s ciljem dugoročnog poboljšanja uvjeta uzgoja. Na taj smo način, primjerice, uspješno realizirali projekt u okviru kojeg smo osigurali povećanje udjela humusa u tlu, potičemo inicijati-ve za kvalitetnije navodnjavanje, a podršku pružamo i u ostvare-nju profitabilne proizvodnje kroz plodored”, ističe Gordana Šmidt. Kako bi potrošačima osigurali

Domaći krumpir je značajno kvalitetniji od sje-menskog krumpira koji dolazi iz uvoza

U 2016. godini očekuje se otkup od oko 11.000 tona najkva-litetnijeg domaćeg krumpira

najbolju kvalitetu čipsa, kroz gotovo 40 godina suradnje, kom-panija je sa svojim kooperantima testirala više od 200 sorti krum-pira te su u konačnici odabrane one koje su se pokazale najbolje za proizvodnju čipsa. Uvjerljivo najbolja sorta je Lady Claire. Jedan od kriterija je veći udjel suhe tvari, no iznimno su važne i odlične organoleptičke karakte-ristike krumpira. “Proizvodimo uvjerljivo najbolju kvalitetu krumpira. To možemo potkrije-piti i usporedbom s krumpirom uzgojenim od istog sjemenskog krumpira u primjerice Nizo-zemskoj, Belgiji i Francuskoj. U odnosu na njih mi imamo manje prinose, no naš krumpir je zna-čajno kvalitetniji, a to možemo zahvaliti našim agroklimatskim uvjetima koji omogućavaju uzgoj krumpira, ali i drugih kultura, s vrhunskim organolep-tičkim karakteristikama. To je prednost ovoga našeg podneblja, a ujedno i naša konkurentska prednost”, naglašava Puškarić. No, bez obzira na ovo, Puškarić i Stepić, kao i ostali kooperan-ti, redovito pokusno uzgajaju nove sorte koje se svake godine detaljno analiziraju, zajedno s tehnolozima iz Adria Snacka, u nastojanjima da ponude uvijek najbolju sirovinu. “Za nas, kao tržišnog lidera, iznimno je važno nastaviti ulagati u proizvodne procese i tehnološke inovacije i time dalje poticati razvoj cjelo-kupnog tržišta”, rekla je Šmidt.

UI Hrvatskoj sa svojim brendovima Adria Snack Company d.o.o. drži 30%

tržišta snacka. Tržišni je lider u kategoriji čipsa, gdje s brendiranim čipsom zauzima 40% količinskog udjela. Čipi čips je uvjerljivo najjači pojedinačni brend čipsa s 24% količinskog i nešto više od 28% vrijednosnog udjela.

Tržišni lider


Kartično poslovanje – Aktualno

BEZGOTOVINSKO DRUŠTVO

NA VIDIKUHrvatska u stopu slijedi svjetski trend koji ide prema idealu ekonomije u kojoj gotovi novac ne postoji. Zato sljedeći put kada kupite nešto putem internet trgovine ili platite omiljenu grickalicu na aparatu s vašom beskontaktnom karticom, budite ponosni, jer dajete svoj doprinos budućnosti

ao i u svim drugim aspektima života, proljeće označava doba buđenja i u kar-tičnoj industriji, tako da su novosti brojne. Od novih mogućno-

sti u online trgovini, zakonskih regulativa, do pojave kartičnih plaćanja u do sada slabo za-stupljenim granama trgovine, sve nam to govori kako je tržište aktivnije nego ikada prije.

NAPUŠTANJE KOŠARICEMaske za mobitel, USB memorije i šareni “gadgeti” nagomilani su u našim ladicama, samo zato što je njihova kupovina tako jedno-stavna. Kliknemo na proizvod, odaberemo plaćanje, logiramo se na poznati servis za online plaćanje i - voila! Za nekoliko dana iz Kine stiže potpuno nova šarena stvarčica. No, jeste li se zapitali koliko bi takvih stvar-čica skupljalo prašinu u našim ladicama da je proces plaćanja bio kudikamo kompliciraniji? Istraživanja koja se na tu temu redovito provode daju nedvosmi-

slen odgovor - jako malo.Prema zadnjim podacima jednog od istaknutijih svjetskih porta-la specijaliziranih za tematiku platne industrije, pymnts.com, problem napuštanja košarice u finalnom koraku online kupo-vine, tzv. “check-out abandon-ment” gotovo je jednoglasno najveći problem online trgovine danas. Ukratko, prema rezulta-tima istraživanja spomenutog portala, čak 40% svih kupovina otpada upravo na ovom kora-ku. Izraženo u stvarnoj valuti, predviđeni iznos vrijednosti napuštenih “košarica” u finalnom koraku kupnje na globalnoj razini za 2016. godinu doseže vrtoglavih 158 milijardi američkih dolara! Dakle, višestruki budžet Repu-blike Hrvatske (i mnogih drugih država) završava kao prihod negdje drugdje, a ne u bilanci online trgovca.Više je razloga zašto je tomu tako, no primarni razlog spada u domenu jednostavnosti završ-nog procesa naplate, odnosno

završetka transakcije. Bilo da se radi o odustajanju zbog ne-predviđenih troškova, kao što je dostava, nepodržanoj metodi plaćanja, samom nespretnom završetku odabira proizvoda/košarice (“check-out” proces), ili što je najčešći slučaj, komplicira-nog procesa plaćanja, veliki dio gore spomenute brojke završio bi ipak u prihodu trgovca samo da je kupac imao nešto jednostav-niji zadnji korak u kupovnom procesu.

Upravo zbog toga fokus online trgovaca je na što

jednostavnijem procesu završetka kupovine, a velika većina odgovor pronalazi u rješe-nju koje omogućava spremanje kartičnih

podataka u sigurnom okruženju, od strane

certificiranih pružatelja takve usluge. Time trgovac, uz

prednost pojednostavljenog pro-cesa plaćanja, eliminira i troš-kove sigurnosnih certifikacija koje bi imao ukoliko bi kartične podatke spremao unutar vlasti-

KMILIJARDE KUNAlanjska vrijednost

NAPUŠTENIH “KOŠARICA” u hrvatskoj

online trgovini

2,3


tog okruženja. Ti se spremljeni podaci zatim koriste prilikom svake transakcije, bez potrebe da korisnik ponovno upisuje sve podatke s kartice, nego jedno-stavnim klikom i eventualnim upisom sigurnosnog koda (tzv. “CVC”) završava proces kupo-vine brzo i jednostavno. Ovakav način plaćanja na internetu, bilo da se zove “one-click payment”, “FastPayment” ili nešto treće, uveli su najprije najveći igrači svijeta online trgovine poput Amazona.

NOVA REGULATIVABudući da hrvatsko tržište dosta dobro prati trendove u ovom segmentu, kroz ovu će se godinu navedena funkcionalnost jednostavnog plaćanja naći u ponudi i kod određenih banaka pružatelja e-commerce usluge trgovcima i kod nas. Takvom uslugom trgovac ostvaruje više-struku korist: volumen prodaje se povećava, a stopa vraćanja kupaca drastično raste jer je za kupca proces daleko jednostav-niji kada ima spremljene kartične

podatke i plaća jednim klikom. Pritom, naravno, bez obzira na želju za jednostavnošću, sigur-nost plaćanja nikako ne smije biti ugrožena. Tako se ovakav način plaćanja vrši isključivo s karticama koje su spremljene na maksimalno siguran način, u već spomenutom sigurnom okru-ženju certificiranog pružatelja ovakve usluge, uz autentikaciju korisnika korištenjem poznate metode autentikacije kartičnih plaćanja, tzv. 3D secure. Kupac prilikom prve transakcije, ili kod spomenutog spremanja kartice u virtualno spremište (ili popularni “wallet”), osim standardnih kar-tičnih podataka unosi i dodatni kod. Taj kod je obično generiran putem tokena koji kupac inače koristi za internet bankarstvo ili je pak dostavljen putem SMS-a. Ovakav način dodatne autenti-kacije zadnjih se godina etablirao kao standard za sigurnu online kupovinu. Kao takav je potican i podr-žan od strane kartičnih kuća, a kroz nadolazeću EU regulativu kartičnih plaćanja u narednim će godinama postati i obavezan način zaštite sudionika online trgovine na razini cijele EU.Spomenuta regulativa, bazirana na famoznom PSD2 (Payment Service Directive), skupu smjer-nica stručnog tijela pri Europskoj komisiji koje su obvezujuće za nacionalna zakonodavstva EU-a, donesena je s namjerom da regulira razna područja finan-cijskog poslovanja, poglavito u platnom dijelu. Osnovna premisa iza direktive je da se omogući inovativnost u platnom svijetu, potakne zdrava konkurencija te u konačnici podigne razina sigurnosti za krajnjega kupca. Određene efekte ove regulati-ve trgovci su već imali prilike osjetiti krajem prošle godine kroz utjecaj na naknade za kartična plaćanja (tzv. MIF) te transparentnost njihovog prikaza od strane platnih prihvatitelja (banaka i kartičnih kuća). U kontekstu online trgovine, utjecaj direktive za trgovce ide dalje u obliku spomenute obveze snažne

autentikacije vlasnika platne kar-tice, odnosno tzv. SCA (Strong Customer Authentication).

IDENTITET JE KLJUČANPrilikom svake kartične transak-cije u online svijetu ključni sigur-nosni problem je upravo dokazati da je osoba, koja se nalazi ispred ekrana, ujedno i vlasnik kartice čiji se podaci koriste za plaćanje. Kako bi svi sudionici u lancu: kupac/vlasnik kartice, trgovac i banka bili sigurni da se ne radi o kriminalnoj radnji, potrebno je dokazati identitet vlasnika kartice. A upravo to se vrši gore spome-nutim mehanizmima, gdje se kombinira više razina sigurnosne provjere. Kako bi autentikacija bila u skladu sa sigurnosnim standardima SCA potrebno je zadovoljiti barem dva od tri elementa: nešto što korisnik ima (npr. generirani kod s tokena), nešto što korisnik zna (PIN koji je unio na tokenu za generiranje sigurnosnog koda), i nešto što korisnik jest (npr. otisak prsta). Time se postiže najviša razina sigurnosti, kako za vlasnika kar-tice, tako i za trgovca, i u krajnjoj liniji za banku. U konačnici, kombinacija ovakve sigurnosne provjere i jednostavnosti plaćanja sa spremljenim karticama čini dobitnu kombinaciju i idealan kompromis. Naime, to je kom-promis koji će značajno smanjiti spomenuti gubitak prihoda zbog odustajanja od online kupovi-ne. A online trgovina kod nas konstantno raste. Prema zadnjim dostupnim podacima, samo u prošloj godini ostvareno je više od 3,5 milijardi kuna prometa u kanalu internetske prodaje. Ako na tu brojku ostvarenog prihoda primijenimo globalnih 40% izgu-bljenog prihoda zbog odustajanja, dolazimo da je na tih ostvarenih 3,5 milijarde izgubljeno impozan-tnih 2,3 milijarde kuna. Brojka koja nikoga ne ostavlja ravnoduš-nim. I ponuda je veća nego ikada. Dokaz tome je i nedavni ulazak našeg najvećeg fizičkog trgovca u novi veliki projekt online trgovine koji za krajnji cilj ima postaviti regionalni pandan slavnom Ama-

Jedno-stavnost i sigurnost plaćanja trebala bi biti okosnica poslo-vanja svih online trgovaca

Uvođenje platnog terminala trgovcima donosi dvostruku korist: uštedu i porast prihoda


zonu. I vjerujem da će i njima, kao i drugim igračima na ovom rastućem tržištu, jednostavnost i sigurnost plaćanja biti okosnica poslovanja.

SAMOPOSLUŽNI TRENDNije samo online svijet trgovine taj u kojemu se plaćanje karticom vrši bez nadzora fizičke prisutno-sti trgovca. Današnji ritam života zahtijeva dostupnost robe i usluga 24 sata dnevno i u fizičkom svijetu pa je tako u iznimnom porastu ponuda putem raznih samoposlužnih uređaja. Bilo da se radi o jednostavnim aparatima za napitke i hranu, naprednim uslugama predaje i dostave paketa ili pak prodaje karata za prijevoz, za sve postoji namjenski uređaj. Premda je donedavno kod ovakvih servisa vrijedilo pravilo “cash is the king”, situacija se i tu polako mijenja. Nemoguće je zanemariti činjenicu da prosječni građanin Hrvatske ima više od dvije platne kartice, mobilna pla-ćanja su u ekspanziji, a beskon-taktne kartice su standard. Tako je gubitak prodaje zbog nepodr-žanog načina plaćanja, u ovom slučaju kartice, luksuz koji si malo koji trgovac danas može priuštiti. Tu na scenu stupaju tzv. “unatten-ded”, odnosno samoposlužni platni POS terminali, posebna kategorija uređaja prilagođena za rad u samoposlužnim okruženji-ma. Plaćanje karticom na takvom uređaju je jednostavno i sigurno kao i kod standardnog platnog terminala u trgovini, s jednom razlikom: kupac sve obavlja samostalno. Upravo i tu do izražaja dolazi jed-nostavnost procesa plaćanja jer je na našem tržištu uvriježen postu-pak gdje kupac predaje trgovcu svoju karticu, trgovac obavlja potrebne tehničke radnje i kupac samo unosi PIN ili potpi-suje potvrdu. U slučaju samopo-služnih uređaja, “trgovac” je sami uređaj i bitno je kupca pravilno navesti kroz cijeli postupak, kako bi proces kupovine bio jednosta-van te istovremeno pružio osjećaj

sigurnosti i povjerenja. Gledano iz aspekta potencijala za kartična plaćanja, bitna činjenica je impre-sivna brojka ovakvih samoposluž-nih uređaja na našem tržištu: više od 27.000. Uzevši u obzir da je gotovo zanemariv broj njih opre-mljen platnim terminalima, jasno je da se radi o segmentu koji čeka izniman rast u narednom periodu. Kupci su spremni, banke su spremne, dobavljači klasičnih mehanizama za prihvat gotovog novca polako se okreću dobavlja-čima platnih terminala, a kartične kuće pozorno prate situaciju i izrazito pozitivno gledaju na ovaj trend na našem tržištu.

TELEMETRIJSKI PODACIUvođenje kartičnih platnih ter-minala u segment samoposlužnih uređaja sa sobom donosi i jednu izrazito bitnu prednost koja nije direktno povezana s plaćanjima. Naime, svaki od ovih platnih ter-minala zahtijeva pristup internetu radi komunikacije s kartičnim autorizacijskim serverom (ban-kom). Pristup internetu ili bilo kakav drugi oblik komunikacije na samoposlužnim uređajima dosad nije bio praksa. No, s obzirom da naši aparati za kavu, sokove, grickalice, karte i sl. sada neizbježno dobivaju izlaz u online svijet, trgovci itekako od toga mogu profitirati. Bilo da se radi o GPRS komunikaciji na samom

terminalu ili uvođenju fik-sne mrežne linije za

potrebe platnog ter-minala, trgovcima

se otvara mogućnost prikupljanja drago-cjenih podataka sa samoposlužnih ure-đaja, tzv. telemetrija.

Tako je sada moguće u stvarnom vremenu imati precizan uvid u stanje robe na svakom pojedinom uređaju, ostvareni promet, stanje samog uređaja i mnoštvo drugih podataka koje većina uređaja već danas bilježe, ali se mahom prikupljaju ručno u velikim vremenskim intervali-ma. Činjenica da svi ovi podaci postaju dostupni u stvarnom vremenu za trgovce ima višestru-

ke koristi. Vrijeme neaktivnosti uređaja zbog kvara ili nedostatka robe drastično se smanjuje jer je informacija dostupna odmah, a time se ostvaruju dvije najbitnije prednosti za trgovca: ušteda i povećanje prihoda. Kako? Ušteda dolazi iz visoke optimiziranosti operativnog procesa, gdje se opsluživanje samoposlužne mreže vrši ciljano i uz minimalni “prazni hod”. Povećanje prihoda, pak, osim iz povećanja kroz prihvat kartičnih plaćanja, dolazi iz či-njenice da je vrijeme neaktivnosti uređaja i time vrijeme izgubljeno za prodaju svedeno na minimum, odnosno na vrijeme potrebno za intervenciju na lokaciji. Uzevši u obzir sve navedeno, gledano iz perspektive trgovca uvođenje platnog terminala donosi istovre-meno i uštedu i porast prihoda. Prilika koja se danas jako rijetko dobiva.

BLISKA BUDUĆNOSTIako se nerijetko čini kako su kartična plaćanja svugdje prisut-na, vidljivo je kako ima još puno prostora za napredak. Sigurnost i jednostavnost ključni su pojmovi na kojima se gradi budućnost kartičnog plaćanja i svi segmenti industrije nastoje postići najviši stupanj i jednog i drugog, uz što manje kompromisa, a sve u korist krajnjeg korisnika: kupca. Neke od skandinavskih zemalja jako su blizu zacrtanog cilja “cash-free” društva, odnosno ekonomije u kojoj gotovi novac ne postoji. Istina je da smo mi jako daleko od toga, možda i nikada nećemo u potpunosti eliminirati papir, ali nepobitna je činjenica da pra-timo razvoj i gotovo nimalo ne zaostajemo za svjetskim trendovi-ma. Zato sljedeći put kada kupite nešto putem internet trgovine ili platite omiljenu grickalicu na aparatu s vašom beskontaktnom karticom, budite ponosni, jer dajete svoj doprinos budućnosti.

Goran Bosankić[email protected] Sales Manager / BU Payment

Asseco SEE

Kartično poslovanje – Aktualno

“Check-out abandon-ment” gotovo je jednogla-sno najveći problem online trgovine danas

U Hrvatskoj ima više od 27.000 samopo-služnih uređaja, ali zanemariv dio njih je opremljen platnim terminalom


PLAĆAJTE VIRTUALNOM AMERICAN EXPRESS® KARTICOM INTEGRIRANOM U VAŠ MOBILNI TELEFON!*

Inovacijaiz PBZ-a

wave2pay.pbz.hr

*Mobilni telefon treba podržavati NFC tehnologiju i imati operativni sustav Android KitKat 4.4 ili više. Prodajna mjesta na kojima je moguće plaćanje Virtulanom American Express karticom označena su simbolima za prihvat beskontaktnog plaćanja.

American Express® je zaštićeni znak American Express Company. PBZ Card je ovlašteni izdavatelj American Express kartica u Hrvatskoj.

SVIJET MOGUĆEG.

PBZ grupa donosi vam inovaciju koja suvremeno bankarstvo podiže na najvišu razinu. Uz PBZ Wave2Pay uslugu plaćanje postaje još jednostavnije i sigurnije. Da biste iskoristili prednosti novog načina plaćanja, sve što trebate učiniti je ugovoriti PBZ Wave2Pay uslugu u najbližoj PBZ poslovnici i postati korisnik

Virtualne American Express kartice. Zakoračite u svijet jednostavnog, sigurnog i brzog plaćanja u zemlji i inozemstvu uz PBZ Wave2Pay uslugu!

ZAKORAČITE U

DIGITALNO DOBA

PLAĆANJA!


Kartično poslovanje - Intervju

POSLOVANJE BEZ KONTAKTA

čekujemo da će se do 2020. godine oko 50 posto naših transak-cija u Europi obavljati mobitelom, tabletom ili nečim “nosivim” poput

narukvica ili satova, ističe Kršul.

Kakvi su trendovi aktualni u kartičar-skom plaćanju na hrvatskom tržištu? Jesmo li tu slični ostatku Europe ili tek trebamo dosegnuti razinu razvijenih tržišta?Hrvatska je slična ostatku Europe, ali ipak kod nas trendovima treba nešto dulje da zažive. Dva su najvaž-nija trenda: beskontaktna tehnologija i plaćanje mobilnim uređajem. Beskontaktna tehno-logija je i u Europi najsnažniji trend, a njen logični nastavak je mobilno plaćanje s “karti-com” inkorporira-nom u mobitel koji je potrebno samo prisloniti prihvatnom uređaju za pla-ćanje. Paralelno s tim procesom, izdaju se i nove beskontaktne kartice pa će i klijenti u Hrvatskoj uskoro ma-sovnije iskusiti novi način plaćanja.

Koje prednosti tehnologije poput beskon-taktnog plaćanja donose trgovcima? U kojoj su mjeri trgovci u Europi prihvatili beskontaktne tehnologije te kakva kreta-nja očekujete u narednih nekoliko godi-na, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj?Izuzetno je važno to što kupac svoju karticu više ne mora davati trgovcu, nego je dovoljno samo približiti karticu ili za veće iznose ukucati PIN. Beskon-taktno plaćanje samim tim je i mnogo brže, što je posebno važno za male formate poput kioska, štandova s hra-nom ili suvenirnica. Trgovci u takvim prodajnim objektima jako dobro znaju

koliko je važna brzina usluge, ali i brzina naplate, jer se suoča-

vaju s odustajanjem od kupnje kad je gužva.

Upravo zato u Europi stalno bilježimo trend rasta beskontaktnog plaćanja malih iznosa. Praktičnije je kavu za van i croissant

platiti beskontaktnom karticom, nego tražiti

sitan novac, kako kupcima, tako i trgovcima. Upravo zato

trgovci često potiču kupce da plate beskontaktno kad uoče da kartica ima tu mogućnost. Trgovci u Hrvatskoj još uvijek nisu do kraja prepoznali koliko

im beskontaktno plaćanje može olakša-ti poslovanje, ali su na dobrome putu.

Koliko su Europljani potrošili putem Visa kartica u 2015. godini, a koliki iznos su potrošili hrvatski građani? Raste li po-trošnja putem vaših kartica u usporedbi s 2014. godinom?Prema godišnjim financijskim rezul-tatima koje je objavila Visa Europe, ukupna potrošnja na Visa karticama izdanima u Hrvatskoj povećana je za 22 posto u financijskoj 2015. godini, što iznosi oko 6 milijardi eura. Izvrsni re-zultati nisu samo karakteristika na hr-vatskom tržištu – Visa Europe objavila je najviše prihode u povijesti kompanije u iznosu od 2,31 milijarde eura, što je za 25 posto više u usporedbi s prošlom financijskom godinom. Troškovi su četvrtu uzastopnu godinu isti i organi-zacija je vratila rekordnih 739 milijuna eura svojim dioničarima u obliku po-pusta i inicijativa zajedničkih ulaganja. Godišnji rezultati za Visa Europe u Hrvatskoj pokazuju dvoznamenkasti rast svih ključnih pokazatelja. Ukupni rashodi na Visa karticama izdanim u Hrvatskoj porasli su za 22,4 posto, dok je broj transakcija na njima porastao za 26,8 posto. Broj kartica je također povećan, za 12 posto, dosegnuvši 4,66 milijuna Visa kartica u Hrvatskoj.

Beskontaktno plaćanje je mnogo brže, što je posebno važno za male formate poput kioska, štandova s hranom ili suvenirnica. Trgovci u takvim prodajnim objektima jako dobro znaju ko-liko je važna brzina usluge, ali i brzina naplate, jer se suočavaju s odustajanjem od kupnje kad

je gužva, navodi Davor Kršul, Country Manager tvrtke Visa Europe za Hrvatsku

milijardi euraukupna POTROŠNJA VISA KARTICAMA u Hrvatskoj tijekom

2015. godine

6

0


HCE tehnologija je u zadnjih nekoliko godina postala standard u beskontak-tnim plaćanjima. Možete li nam pojasniti osnovne značajke ove tehnologije te koliko je već sada prisutna na tržištu?

HCE je kratica za Host Card Emulati-on, a ova tehnologija, najjednostavnije rečeno, omogućuje klijentima da pla-ćaju beskontaktno svojim mobilnim telefonom. Uz pomoć HCE tehnologi-je, prilikom iniciranja plaćanja povlače se podaci s cloud servera na mobilni telefon korisnika i na POS uređaj,

omogućujući tako vlasniku kartice dovršetak plaćanja na brz i siguran način. HCE znači da imate “karticu” i možete njome plaćati, ali bez da fizički posjedujete karticu.

PBZ grupa je lani, u suradnji s Visa Europe, klijentima ponudila prvu virtu-alnu karticu PBZ tekućeg računa – Visa Inspire. Koliko je ovaj projekt značajan za hrvatsko tržište te kako ste zadovoljni dosadašnjim odzivom klijenata?Partnerstvom PBZ grupe i Vise Europe nedavno je urodilo prvom virtualnom

karticom PBZ tekućeg računa u Hrvatskoj – Visa Inspire, te je riječ o vrlo značajnom pro-jektu na našem tržištu. Klijenti su ovu moguć-nost vrlo dobro prihvatili. Kako je pokazalo i prošlogodišnje istraživanje Visa Euro-pe “Mobilni novac”, postoji visoka potra-žnja potrošača za mobilnim rješenjima za plaćanje pa vjerujemo da će klijenti ovu mogućnost jako dobro prihvati-ti. Više od polo-vice Europljana očekuje da će do 2020. godine svoje mobilne uređaje koristi-ti za plaćanje barem jednom tjedno i da će se njihova razina potroš-nje povećati s prosječnih 20 eura na 35 eura

tjedno. Vjerujemo da će i potrošači u Hrvatskoj imati značajan udjel u ovim trendovima i da je uvođenje Visa In-spire virtualne kartice značajan korak na tom putu.

Osim toga, koje još tehnologije možemo očekivati u našoj svakodnevnoj potrošnji putem kartica u sljedećih pet ili deset godina? Kartično plaćanje već doživljava tran-sformaciju jer kartice ne moraju nužno fizički postojati. Upravo NFC, odnosno Near Field Communication, glavna je odrednica plaćanja u budućnosti. Radi se o komunikacijskim protokolima koji omogućuju da dva elektronička uređaja komuniciraju kad su u blizini, na udaljenosti od oko četiri centime-tra. Beskontaktno plaćanje mobilnim telefonom je NFC plaćanje, ali sljedeći korak u korištenju ove tehnologije je širenje na druge oblike uređaja. Tako u budućnosti očekujemo da će učestalo postati plaćanje narukvicama, satovima ili prstenjem čime vam više nije po-trebna ne samo lisnica nego ni mobitel.

Možemo li već danas anticipirati trenu-tak u kojem više nećemo trebati kartice, nego će se sve plaćati preko nekog uređaja? Teško je prognozirati tempo, ali u Visi Europe očekujemo da će se do 2020. godine oko 50 posto naših transakcija u Europi obavljati mobitelom, table-tom ili nečim “nosivim” poput naru-kvica ili satova. Kojom brzinom će hrvatsko tržište prihvaćati trendove u ovom je trenutku teško reći.

U stručnim se krugovima mnogo govori i o tokenizaciji. Kako biste najjednostav-nije objasnili korisnicima kartica o čemu se tu radi?U osnovi je to servis kroz koji se broj vašeg računa zamjenjuje drugim “surogat” brojem, prolazeći neki vid enkripcije ili kodiranja. Taj se drugi broj šalje kroz uobičajene kanale koje transakcija prolazi: banku prihvatitelja ili trgovca, a da nitko u stvari ne vidi pravi broj vašeg računa i ne zna ga, osim banke koja vam je izdala karti-cu. Kad zaprimi zahtjev za plaćanje od strane klijentove kartice, token se dekriptira u pravi broj, omogućujući banci izdavatelju da provjeri vaš iden-titet, utvrdi da imate novac na računu i da može naplatiti transakciju.

“Trgovci u Hrvatskoj još uvijek nisu do kraja prepoznali koliko im beskontaktno plaćanje može olakšati poslovanje”

Davor KršulVisa Europe


Kartično poslovanje – New Banking Vision

TRŽIŠNA REALNOST JE DIGITALNAPremda najavljena kao lokalna, konferencija je privukla sudionike iz osam zemalja, a glavne teme o kojima se raspravljalo bile su digitalna transformacija i moderne tehnologije

vrtka Asseco South Eastern Europe orga-nizirala je početkom travnja 7. konferen-ciju New Banking Vision koja je u zagrebačkom hotelu

Esplanade okupila više od 180 predstavnika banaka i IT tvrtki koji su imali priliku saznati više o mogućnostima novih, inovativ-

T New Banking Vision jedna je od danas najvećih regional-nih ban-karskih konferen-cija

Digitalna transforma-cija banaka neophodan je uvjet za njihov opstanak na današnjem

nih rješenja za bankarsku indu-striju i iskustvima drugih koja im mogu pomoći u jačanju tržišne pozicije. Hrvatska New Banking Vision konferencija prva je u nizu od šest lokalnih konferen-cija koje mijenjaju jednu veliku regionalnu, na kakve smo obično navikli u organizaciji Asseca SEE. Sudionici ipak nisu bili samo iz Hrvatske, premda je domaćih

bilo najviše, nego je u publici bilo i dosta sudionika iz drugih zemalja, ponajviše iz Slovenije, Srbije i Poljske. Srebrni sponzor konferencije bio je Wincor Nix-dorf, a sponzori su bili Euroart, Iki, Microblink i Promon.

DIGITALNA TRANSFORMACIJAGlavni predavač na konferenciji Michał Panowicz iz Nordee u svojoj prezentaciji o digital-noj transformaciji govorio je o iskustvima razvoja digitalnih strategija na jednom od naj-naprednijih bankarskih tržišta – onom skandinavskom. Michal Panowicz je zamjenik direktora odjela digitalnog bankarstva u Nordei, a prethodno je radio u poljskoj mBanci, Microsoftu i Alior banci. Prošle godine dobio je nagradu za osobu godine Digital Banking Cluba i Retail Banker Internationala za do-prinos razvoju novih digitalnih usluga u bankarstvu. Panowicz smatra da je digitalizacija žila kucavica bankarskog poslovanja te da je digitalna transformacija neophodan uvjet za opstanak

Dodjela nagradeFinTech Of The Day


na tržištu. Naglasio je da se digitalnom transfor-macijom mijenja sama srž bankarskog poslo-vanja: računi, platni sustav, depoziti, krediti i investicije na kojima treba biti fokus u počet-nim fazama. Korisničko iskustvo, lojalnost, privlače-nje novih generacija klijenata

poput milenijalaca, novi distri-bucijski modeli i cool inovacije su alati koji bankama pomažu u digitalnoj transformaciji, poseb-no kod određenih proizvoda. “U inovativnim digitalnim rješe-njima za financijsku industriju prednjače Španjolska, Turska i Poljska, a ne, kako je uvriježe-no mišljenje, anglosaksonske zemlje”, istaknuo je Panowicz te dodao: “Upravo zbog toga su anglosaksonske financijske institucije pod pritiskom fintech kompanija, dok su banke u tri spomenute zemlje s mnogim rješenjima mnogo inovativnije od anglosaksonskih fintecha.” Pritom je ustvrdio kako se, uz pravi pristup, uspješna digitalna transformacija može provesti za godinu i pol do dvije, i to na postojećoj infrastrukturi. “Ako u tom roku ne uspijete, mijenjate pristup”, poručuje Panowicz. Dodao je također kako smatra da je proračun tek na trećem mjestu po važnosti za uspješnu

digitalnu transformaciju. Po njemu, mnogo su važniji

ideja što se želi postići i volja da se to učini. U FintTech dijelu konfe-rencije kroz sedam-mi-nutne prezentacije svoje je tehnologije koje nalaze

primjenu u financijskoj industriji predstavilo šest

tvrtki inovatora iz Hrvatske, Italije, Izraela, Poljske, Slovenije

i Švicarske. Publika je najboljim ocijenila PayKey rješenje izrael-ske tvrtke Decentralized Mobile Applications koje je proglašeno za FinTech Of The Day.

IDEJE I RJEŠENJAU završnom dijelu konferenci-je, u paralelnim događanjima svoja rješenja iz multikanalnog bankarstva, sigurnosti, platnih sustava, ATM i POS poslovanja, kontaktnih centara i poslovnih procesa predstavili su organizator konferencije tvrtka Asseco South Eastern Europe i njeni partneri te sponzori konferencije. “Veliki odaziv sudionika po-kazao je da smo izabrali dobre teme i općenito pogodili koncept

konferencije koji je ove godi-ne bio nešto drukčiji nego na našim prethodnim konferenci-jama”, istaknuo je Dražen Pehar, predsjednik Uprave Asseca SEE Hrvatska i dodao: “Održane prezentacije, case study izlaganja, demonstracije i rasprave kroz koje su prikazane i raspravljane postojeće i neke potpuno nove tehnologije, ispunile su glavni cilj konferencije – potaknule su sudi-onike na razmišljanja o idejama i rješenjima izvan postojećih gra-nica kako bi mogli bolje pozicio-nirati svoje proizvode i usluge za uspjeh. Dokaz za to su rasprave kojih nije nedostajalo. Nadamo se da će dobivene informacije sudionicima konferencije pomoći da budu bolji i uspješniji, a nama su smjernice za daljnji razvoj postojećih i novih rješenja.”New Banking Vision, jedna od danas najvećih regionalnih bankarskih konferencija, prvi put je organizirana prije 13 godi-na. Za sudionike šest do sada održanih konferencija predstav-ljala je mjesto susreta na kojem su dobivali informacije o za-dnjim trendovima u bankarskoj industriji i razmjenjivali znanja i iskustva. Svaka nova konferencija ostvarivala je rast, kako po broju sudionika, tako i po raznolikosti tema o kojima se raspravljalo. Posljednja, šesta New Banking Vision konferencija, održana u Rovinju 2013. godine, okupila je više od 300 ljudi iz 22 zemlje, a među njima su bili predstavnici iz više od 70 banaka. Od ove godine promijenjen je koncept konferencije – umjesto jedne velike regionalne organizira se šest manjih lokalnih konferen-cija. Nakon zagrebačke, održana je i New Banking Vision 2016 konferencija u Turskoj (Istanbul), 21. travnja, u svibnju je na ras-poredu Rumunjska (Bukurešt), u rujnu na red dolazi Makedonija (Ohrid), listopad je rezerviran za Srbiju (Beograd), a konferencija u Bugarskoj (Sofija) također je predviđena za jesen ove godine.

Goran Pavlović[email protected]

broj predstavnika BANAKA I

IT TVRTKI koji su sudjelovali na

konferenciji

180

Dražen Peharpredsjednik Uprave Asseca SEE Hrvatska


IT odjel - Vijesti

Digitalno plaćanje raste iz dana u dan, a MasterCard predviđa da će do 2020. godine 38

posto plaćanja u Europi biti digitalno. Upravo zbog toga pokrenuta je usluga za digitalno plaćanje - MasterCard Digital Enablement Service (MDES), koji omogućava potrošačima sigurna digitalna plaćanja tako da svaki trgovački uređaj može kreirati plaćanja preko tokena standardiziranog na razini industrije. MDES služi kao temelj sigurnih digitalnih plaćanja

te osigurava korisnicima najvišu razinu sigurnosti, neovisno o načinu plaćanja. Osim što omogu-ćava usvajanje usluge kroz digitalne novčanike, MasterCard izdavateljima i trgovcima svih veličina olakšava pristup uslugama tokenizacije uz MDES Express i MDES za trgovce. MDES za trgovce koji se bave e-trgovinom pruža rješenje za tokenizaciju u kombinaciji s kriptiranjem specifičnim za svaku transakciju.

PRVA HRVATSKA PLATFORMA ZA DRONOVE

GDi grupa, jedan od najvećih hrvatskih izvoznika softvera, predstavila je prvu hrvatsku platformu

za upravljanje podacima koje prikupljaju dronovi, a koju koriste tri Agrokorove tvrtke - PIK Vinkovci, Belje i Vupik. Kroz razvoj i primjenu tehnologija dronova i GIS-a (upravljanje prostornim podacima) stvoren je proizvod sa značajnim izvoznim potencijalom. GDi je među prvima proveo snimanja prostora bespilotnim letjelicama i prvi povezao satelitsko, bespilotno i teren-sko prikupljanje podataka u jedinstveni informatički sustav odlučivanja u preciznoj poljoprivredi. Obrada i primjena podataka dobivenih snimanjima polja dronovima sljedeći je korak u razvoju poljoprivredne proizvodnje, ističu iz GDi grupe.

Magenta 1 novi je i jedinstven koncept ponude telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj

za privatne i poslovne korisnike Hrvatskog Telekoma, koji uključuje pouzdano tehnološko vodstvo, jednostavnost usluga te izbor ponuda kroz savjetovanje s posebno obučenim prodajnim predstavnicima. Za razliku od običnih paketa i tarifa, Magenta 1 nudi više usluga spojenih u jednu, u potpunosti prilagođenih potrebama korisnika. Svi privatni korisnici ulaze u Magenta svijet odmah ako u svom kućanstvu koriste

internetsku vezu i najmanje jednu mobilnu liniju Hrvatskog Telekoma. Za poslovne korisnike Magenta 1 Business paketi osiguravaju najbolje iz fiksnog, mobilnog i cloud svijeta na jednom mjestu uz naplatu usluga putem samo jednog računa. Uz Magentu 1, poslovni korisnici dobivaju flat proizvod s maksimalnim brzinama internetske veze na svojim lokacijama bilo na mobilnoj ili fiksnoj mreži, a osiguran im je i neprekidan rad uz 4G podršku te Cloud Storage od čak 1 TB za pohranu podataka.

Objedinjene usluge

HRVATSKI TELEKOM

PREDSTAVIO MAGENTU 1

MASTERCARD USLUGA ZA DIGITALNA PLAĆANJA

Metro Grupa i Techstars otvorili su prijave za drugi Metro Accelerator - globalni program

za razvoj tehnoloških aplikacija za hoteli-jerski i ugostiteljski sektor. Svi start-upovi koji budu izabrani kao najbolji imat će priliku razvijati inovativne aplikacije za poslovne potrebe restorana, hotela i ugostitelja uz podršku međunarodnih stručnjaka. Prijave za program odvijaju se putem internetske stranice Metroaccelerator.com na kojoj

je potrebno ispuniti upitnik na engleskom jeziku. Svakom od deset odabranih start-upova Metro i

Techstars ponudit će inve-sticiju od 120.000 eura te pristup mreži stručnjaka iz područja nabave, prodaje, marketinga i komunika-cija koji će im pomoći u daljnjem razvoju njihovih digitalnih rješenja. Deset odabranih start-upova

svoja će znanja, ideje i poslovanje moći unaprije-diti u sjedištu Metro Acceleratora u Berlinu tijekom rujna, a prijave traju do 20. lipnja 2016. godine.

HRVOJE IŠEK NOVI PREDSJEDNIK UPRAVE COMBISA

Skupština kompanije Combis odlučila je na mjesto novog predsjednika uprave postaviti Hrvoja Išteka,

koji je dužnost preuzeo 1. travnja 2016. godine. Više od 16 godina Išek je na vodećim pozicijama u Hr-vatskom Telekomu, a posljednje četiri godine je i član Uprave Combisa, zadužen za prodaju. Dosadašnjem predsjedniku Uprave Ivanu Gabriću istekao je mandat, a Skupština je razriješila dužnosti i člana Uprave za operacije, Lea Petrova. Uprava će od sada raditi u sa-stavu od dva člana. Uz Išeka, tu je i Robert Berišić koji nastavlja obavljati funkciju člana Uprave za financije.

ZAPOČELE PRIJAVE ZA DRUGI METRO ACCELERATOR


IT odjel – Bihevioralni marketing

udost je ponavljati istu stvar i očekivati različiti ishod. Einstein nije bio marketin-gaš, ali je bio - genijalac. U biznisu postoje tri vrste ljudi: 1) oni koji smatraju da je marketing prodavanje magle; 2) oni koji marketing prodaju kao maglu, i 3) oni koji se groze i prve i druge vrste.

Treća vrsta je egzotična poput zadnjeg, sjevernog, bijelog nosoroga. Ljudski mozak u svojem svakod-nevnim funkcijama traži prečice - zovemo ih kogni-tivne pristranosti. Jedna od najopasnijih kognitivnih pristranosti za Vaš biznis zove se Dunning-Krueger efekt, a definira se kao kognitivna pristranost u kojoj ljudi s manjkom kompetencije za određenu djelat-nost pate od iluzije superiornosti, tj. vjeruju da znaju iako ne znaju.

OSOBNO NIJE MJERODAVNOAko je riječ o osobi na upravljačkoj poziciji, Dunning-Krueger efekt najčešće se manifestira tako što svoje osobne preferencije i uvjerenja postavlja kao pravilo marketinga. Ako ta osoba voli “Stojedinicu” jer je odrasla na toj glazbi, tražit će od marketinškog odjela da na toj radijskoj postaji vrti reklamu iako ciljana skupina većinom sluša Narodni radio. S druge strane, osobe u marketingu koje bi trebale pretpostav-ljenima ukazati na pogreške u prosudbi jer su plaćene da budu marketinški stručnjaci, najčešće ne talasaju jer tako sebi ne kompliciraju radni dan. Jedna od najluđih anegdota koje sam čuo u 16 godina u ovom biznisu jest da se jumbo plakati zakupljuju na po-ziciji od kuće predsjednika Uprave do njegovog ureda kako bi predsjednik stekao dojam da njegov brend rastura cijelim gradom. Ok, možda je ovo javna tajna o kojoj nitko nije htio pisati, ali eto, ja ću reći - car je gol!Kada zbrojimo sve ove sastojke - osobne preferencije predsjednika u kombinaciji s marketinškim stručnjakom koji samo želi ispuniti KPI-jeve (iako su oni samo privid do-brog rezultata), dobijemo razlog zašto većina po-duzeća danas posluje u problemima ili nisu svjesni tragedije koja ih čeka. Sjetite se Kodaka, BlackBerryja, a i kod nas ima živopisnih primjera.

KRHKO JE ZNANJEJedna od najopasnijih kognitivnih pristranosti zove se Dunning-Krueger efekt, a manifestira se kada ljudi s manjkom kompetencije za određenu djelatnost pate od iluzije superiornosti, tj. vjeruju da znaju iako ne znaju

IGRICE BEZ ALGORITMAAko ste monopolisti ili se bavite usko specijalizira-nim biznisom, vi se ne morate brinuti - dok ne dođe konkurencija s hrpom novaca i puno vremena da

radi i s minusom kako bi vas srušila s trona. Do-laskom digitalnog marketinga cijelo tržište je

malo živnulo. Kao i u Star Wars-ima, pojavila se nova nada, ali euforija nije trajala dugo. Prvo smo se poveselili Facebooku i njego-voj bazi s više od milijun Hrvata pa smo ih počeli bombardirati reklamama, baš kao u stara dobra vremena. Facebook je prepoznao

opasnost za vlastiti biznis pa je uveo algo-ritam koji prikazuje samo relevantan sadržaj

za korisnike i počeo naplaćivati oglašavanje. Prodavači magle, vrsta 2 s početka teksta, brzo su se prebacili na Instagram i sve je bilo krasno. Iako je u to vrijeme Instagram imao samo 190.000 korisnika,

L

bez dobre komunikacije s

KUPCEM, nema

USPJEŠNOG MARKETINGA


od čega 65.000 koji imaju kupovnu moć, a ni danas nije ni blizu potencijalu Facebooka, svi su navalili na Instagram jer tamo je Severina, tamo je Lana Jurče-vić, tamo je Modni Mačak, a i vaš voditelj marketin-ga ima Instagram pa je to vjerojatno dovoljno dobar argument da i tamo “spržimo” dio budžeta. Na kraju balade, predsjednik Uprave samo želi vidjeti puno lajkova, a Instagram nema algoritam kao Facebook pa mu možemo pokazati sexy brojke.Onda je i Instagram uveo algoritam i sad smo opet u problemu.

NEMA ČAROBNE FORMULEAli priča nije stala ni ovdje. Došli su potencijalni brend ambasadori – tzv. celebovi iz stvarnog svijeta i oni iz virtualnog (YouTube zvijezde) i opet je gotovo cijeli marketinški populus uskočio u taj vagon. Dajmo im da drže naš proizvod dok fotkaju selfie, to će povećati prodaju. Hoće, u prvom valu dok fanovi vaših brend ambasadora ne shvate da su njihovi idoli plaćeni za reklamu. Kad smo pojmili da je i ta priča kratkoga vijeka, vratili smo se starom dobrom new-sletteru. Naravno, ni ova priča nije mogla završiti do-bro - kupljene mailing baze u kojima opet pumpamo svoje akcije, popuste i rasprodaje prema korisnicima koji u jednom danu dobiju ponudu za prevođenje, svinjsku lopaticu na akciji, edukaciju o fiskalizaciji i tablete za impotenciju.

I kad smo potrošili sve opcije, netko je uzviknuo - native advertising! Radit ćemo reklame koje neće izgledati kao reklame, pisat ćemo sponzorske članke koji neće izgledati kao sponzorski članci. Super ideja, ali - gdje ste bili ‘91.? Native advertising nije novost i nije čudo. Osobno, samo u zadnje dvije godine napisao sam barem stotinjak blogova koji svi redom pripadaju u kategoriju native advertisinga, tj. ništa ne prodaju i to samo za potrebe svoje agencije, a gdje su još native blogovi koje smo pisali za naše klijen-te. Moram Vas razočarati, native advertising nije Vaš “silver bullet”. Nećete preko noći podići vlastitu prodaju ovim kanalom jer native advertising ne daje rezultate preko noći. Znam da zvuči sexy, ali native advertising je samo cool izraz za nešto što znate odavna, ali niste radili na tome, a to je - komunikaci-ja s Vašim kupcima.

Povratak korijenima marketinga nije tako lagan niti se uspjeh može ostvariti preko noći

Nove komu-nikacijske platforme za posljedicu su imale i širenje marke-tinškog sljepila

Dalibor Š[email protected]


Istraživanje i razvoj

POGLED USMJEREN U BUDUĆNOST

imco brands & liqueurs d.o.o. osnovan je 1994. godine od strane Nikole Serdara – vlasnika tvrtke NIM GmbH koja

je do tada već 11 godina uspješno poslovala na njemačkom tržištu surađujući s vodećim trgovačkim kućama kao što su Metro, Fegro, Edeka, Rewe i drugi. Nimco je domaći proizvođač jakih alko-holnih pića u čijem se asortima-nu nalaze 22 brenda koji samo-stalno funkcioniraju na tržištu i patentno su zaštićeni. Tvrtka je prepoznatljiva prvenstveno po svojim brendovima među kojima se ističu Dalmatino, Blacky, Pe-lin, Moretto i ekskluzivna Brioni Collection. Kvaliteta i inovativ-nost u osmišljavanju proizvoda i brendova osnovna je misao vodi-lja u svakodnevnom poslovanju, što rezultira visokim udjelom prihoda ostvarenih na europ-skom tržištu u ukupnim priho-dima tvrtke. U ovom trenutku hrvatsko tržište zauzima udio od 40 posto, dok se većina prihoda ostvaruje na europskom i širem svjetskom tržištu. Generalni di-rektor Nikola Serdar ističe kako u ovoj godini planiraju povećati prihode u Hrvatskoj za 25 posto, a još snažniji rast žele ostvariti na inozemnim tržištima pa bi do konca 2016. godine udio izvoza u ukupnim prihodima tvrtke trebao dosegnuti čak 90 posto.

TRADICIJA PROIZVODNJETako optimistični planovi izviru iz dosadašnje tradicije koja se očituje kroz izniman uspjeh njihovih inovativnih proizvoda. Najbolji primjer za to je brend Julischka, predstavljen 1983. godine. Do danas je prodano više od 10 milijuna boca ovog premium prirodnog likera s okusom kruške i šljive. Kada se pojavila na tržištu, Julischka je predstavljala veliku inovaciju u segmentu jakih alkoholnih pića te je i danas iznimno popularna,

osobito u Njemačkoj. “Julischka je revolucionarni proizvod jer se radi o koktelu dvaju autohtonih proizvoda s hrvatskog tržišta, kruškovca i šljivovice, koja je izvanredno prihvaćena od potro-šača. Bila je toliko uspješna da se razvila i zasebna katego-rija proizvoda pa se Julis-chkom zvala svaka takva kombinacija pića”, ističe Željka Damjanović, operativni menadžer i desna ruka Nikole Serdara. Važnost ovoga brenda najbolje ilustrira podatak da čak 50 posto ukupnih prihoda Nimco d.o.o. ostvaruje kroz prodaju prirod-nog likera Julischka u Njemačkoj i drugim tržištima sjeverne Eu-rope. Suradnja s Istravinom na području distribucije započela je

1987. godine kada je predstav-ljena Julischka na hrvatskom tržištu, a kruna tog partnerstva koje je trajalo dulje od dva de-setljeća bila je akvizicija portfelja jakih alkoholnih pića Istravina

koji su od 2011. godine dio asortimana tvrtke Nimco.

Osim ta dva segmenta – baznog asortimana čiji je nositelj bila Julischka te preuzetog asortimana Istravina s popularnim brendovima Pepito i

Istra Bitter – u tvrtki su upravo u fazi lansiranja i

trećeg segmenta. Riječ je o premium liniji proizvoda u tri

brenda: Cobalt vodka, Cubana Bar rum (dark i white) te 5 Cor-ners Gin. Sve je to usmjereno na jačanje tržišnih pozicija u ovom segmentu s velikim potencijalom

Mi trošimo budućnost, dok neke naše domaće kolege troše prošlost, kaže Nikola Serdar, direktor i vlasnik tvrtke Nimco. U toj se rečenici ogleda cjelokupna poslovna filozofija ove domaće tvrtke koja je okrenuta prema budućnosti u želji da ponudi odgovor na stalno mijenjajuće zahtjeve modernih potrošača

N

Nikola SerdarGeneralni direktor

Željka DamjanovićOperativni menadžer

početak poslovanja tvrtke NIM GmbH

iz koje je nastala tvrtka

NIMCO

1983.


za Nimco koji trenutno drži tre-ću poziciju na hrvatskom tržištu jakih alkoholnih pića.

NOVI PROIZVODNI POGONU vrijeme našeg posjeta u novom proizvodnom pogonu i upravnoj zgradi u mjestu Bestovje kod Samobora tekle su užurbane aktivnosti na uspostavi svih poslovnih operacija. U skladištu su postavljeni novi spremnici koji tvrtki osiguravaju preduvjete za značajan rast proizvodnog kapaciteta, sva oprema je gotovo instalirana, a uredi u završnoj fazi opremanja. Sve će biti spremno, kaže nam Serdar, do početka svibnja kada će se kompletne poslovne operacije voditi s nove lokacije. Ujedno najavljuje kako će se u okviru kompleksa nala-ziti i akademija koja će služiti za održavanje edukacija za poslovne partnere, barmene i druge ugo-stiteljske djelatnike, a u jednom dijelu bit će i postav muzeja koji će predstaviti povijest tvrtke i brendova koje Nimco nudi trži-štu. Dobar dio zelene površine unutar kompleksa pretvorit će se u voćnjak koji će na najbolji način simbolizirati posao koji u ovoj tvrtki rade s velikom posve-ćenošću detaljima vodeći se pri-tom inovativnim razmišljanjem te otvorenošću za nove trendove i zahtjeve tržišta. U svim operaci-jama, od proizvodnje, marketinga i drugih poslova, u tvrtki Nimco radi ukupno 20 djelatnika, a dodatno je angažirano desetak vanjskih suradnika. U razgovoru, Serdar se osvrće i na aktualno stanje tržišta i na problem koji muči i brojne druge sektore gos-podarstva: “Veliku opasnost za cijelo tržište predstavlja eksplozi-ja uvoza proizvoda iz kategorije jakih alkoholnih pića. Danas je udio uvoznog segmenta dose-gnuo zabrinjavajućih 60 posto u količinskom te iznad 70 posto u vrijednosnom pogledu”, kaže te pritom navodi primjer cijenjenog hotela u Istri koji nema niti jedan domaći brend jakih alkoholnih pića u svojoj ponudi. “To je uistinu nedopustivo jer turisti, a poglavito oni više platežne moći,

u Hrvatsku nisu došli zbog tog ili nekog drugog hotela s pet zvjez-dica, nego zbog iskustva koje im moramo pružiti. A neodvojiv dio tog doživljaja trebaju biti proi-zvodi domaće tradicije u svim kategorijama pa tako i kod jakih alkoholnih pića. Strani brendovi nisu ništa bolji ili inovativniji od naših hrvatskih proizvoda i to je poruka koja se treba širiti i to poglavito u turističkoj ponudi”, naglašava Serdar. Premda je svoje poslovanje započeo u Njemačkoj, on s posebnim sentimentom gleda na hrvatsko tržište koje ima puno neiskorištenog potencijala. Međutim, u svojim poslovnim vizijama primarno se fokusira na izvoz, odnosno internacionalno tržište, gledajući unaprijed u pokušaju da anticipira buduća kretanja i želje potrošača. “Mi trošimo budućnost, dok neke naše domaće kolege troše proš-lost”, ističe Serdar.

OKRENUTOST BUDUĆNOSTIKreativnosti im definitivno ne nedostaje, a otvorenost prema novim idejama čini da posao ne ograničavaju na radno vrijeme, nego im predstavlja sastavni dio života. U tvrtki pritom njeguju otvorenu komunikaciju te po-sebno cijene djelatnike koji svoj posao promišljaju na praktičan način pa su tako ideje za neke nove proizvode znali dobiti i iz sasvim neočekivanih izvora. Trendovi na tržištu najvećim su dijelom usmjereni prema premiumizaciji pa je i nova linija odgovor Nimcoa na takve zahtje-ve modernih potrošača. “Za-htjevan je to posao”, kaže Željka i dodaje: “Mnogi nisu svjesni da prezentaciju proizvoda ne čini samo njegov okus i kvaliteta, koji su neupitne kategorije, nego i boce u kojima će biti ponuđeni tržištu te brojni drugi detalji koji se ne smiju zanemariti. Sav trud tako ulažemo u to da naš potrošač uvidi razliku i da nam pokloni svoje povjerenje. Dosad smo u tome bili uspješni te smo uvjereni kako će se to nastaviti i dalje pogotovo s novom linijom premium proizvoda koje pred-

stavljamo tijekom 2016. godine. Vrlo smo optimistični jer su prve reakcije tržišta na nove proi-zvode sjajne.” Ona ističe kako proces stvaranja novog proizvo-da započinje tako da se osluškuje ono što je potrebno tržištu, a od inicijalne ideje do gotovog proizvoda potrebno je godinu i pol do dvije. Kao glavni aspekt njihove poslovne filozofije, koji ih razlikuje od drugih doma-ćih kompanija u ovom sektoru, Željka vidi u tome što zagovaraju modernistički pristup smatrajući da sve ne treba ostati na tradi-cionalnim notama i motivima, pleterima, arhaičnosti i slično, nego da proizvod treba prilago-diti modernom kupcu, a danas su to mladi koji su izuzetno an-gažirani da saznaju sve o nekom proizvodu. “Vani je niknuo kult gina ni iz čega, a to se sve više širi i na hrvatsko tržište. Kultura ispijanja, način konzumacije i prezentacije moraju se promi-jeniti, nije važna samo cijena proizvoda i ime tvrtke, a to je kod nas nažalost još uvijek pre-sudni faktor. Ne može se živjeti samo od medice ili borovničke koje su sada hit pića. Ti se ciklusi mijenjaju svakih nekoliko godina i dolazi do zasićenja. Dalmatino, koji nas je kao perjanica tvrtke proslavio na ovim prostorima jer je u Hrvatskoj bio ono što je Ju-lischka u Njemačkoj, danas nije toliko u fokusu. Nekada treba shvatiti da je vrijeme za nove ka-tegorije kojima ćemo usmjeravati tržište u željenom pravcu”, kaže Željka te dodaje kako se trude sve sirovine i materijale nabav-ljati iz Hrvatske, dakako ukoli-ko je to moguće. Cijeli proces osmišljavanja i realizacije novog proizvoda vode Nikola i Željka odrađujući pritom lavovski dio posla, a u specifičnim aspektima im pomažu vanjski suradnici poput tehnologa i stručnjaka iz kreativnih agencija. A sve to čine s jednim ciljem: ponuditi potro-šačima proizvod kakav traže i iskustvo koje vole.

Tvrtka Nimco u ovoj godini planira povećati prihode na hrvatskom tržištu za 25 posto

Tijekom 2016. godine portfelj se širi s tri nove premium linije: Cobalt vodka, Cubana Bar rum te 5 Corners Gin

Goran Pavlović[email protected]


TAKO SLIČNO, A TAKOOPREČNODeterdženti za pranje rublja i omekšivači za rublje tijekom 2015. godine zabilježili su sasvim oprečna prodajna kretanja. Deterdženti su ostvarili količinsku prodaju od 27,6 milijuna kilo-grama (-10,2%), dok je vrijednost prodaje iznosila 402,3 milijuna kuna (-4,8%). Za razliku od toga, lani je prodano 14,9 milijuna litara omekšivača (+3,4%) uz ostvarenu prodajnu vrijednost od 167,8 milijuna kuna (+3,7%)

(Bioaktiv, Faks Helizim, Nila, Plavi Radion, Rubel). Vodeći proizvođači omek-šivača za rublje (abecednim redom) su: Henkel (Silan, Vernel), Paglieri (Felce Azzurra), Procter & Gamble (Lenor), Saponia (Ornel) i Unilever (Coccolino). Tr-govačke robne marke i kod deterdženata i kod omekši-vača imaju po 8% količin-skog udjela.

POZITIVNI OMEKŠIVAČIU okviru prodajnih rezulta-ta, koji ne uključuju Cash&-Carry, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl), deterdženti za pranje rublja i omek-šivači za rublje tijekom 2015. godine (MAT peri-od obuhvaća kalendarsku godinu) ostvarili su sasvim oprečna prodajna kretanja. Deterdženti su, pritom, u

ategorija de-terdženata za pranje rublja uključuje sva sredstva s namjenom za pranje rublja

u svim formatima: prašak, tekućina, kreme i kapsule. Kategorija također uključuje i deterdžente 2u1 koji uz sredstvo za pranje rublja sadrže i omekšivač.Kategorija omekšivača za rublje uključuje sva sredstva s namjenom za održavanje i osvježavanje rublja.Vodeći proizvođači de-terdženata za pranje rublja (abecednim redom) su: Henkel (Dixan, Persil, Perwoll, Rex, Weisser Rie-se), Labud (Apart, Meri Me-rino, Oliver, Vista), Procter & Gamble (Ariel, Bonux, Dash, Dreft, Tide) i Saponia

odnosu na 2014. godinu, u količinskom pogledu pali značajnih 10,2%, na uku-pno prodanih 27,6 milijuna kilograma, dok je ostvarena vrijednost prodaje od 402,3 milijuna kuna istodobno umanjena za 4,8%. Za razli-ku od toga, omekšivači za rublje lani su bili u pozitivi jer im je količinska prodaja porasla za 3,4%, na ukupni prodajni volumen od 14,9 mi-lijuna litara, dok je vrijedno-sna prodaja uvećana za 3,7%, na ukupno 167,8 milijuna kuna. Pogledamo li prodajne

kanale, vidimo da su super-marketi vodeći format jer kod obje kategorije zauzi-maju po 36% količinskog udjela, ali ih u korak slijede hipermarketi koji drže 33% udjela kod deterdženata i 30% kod omekšivača.

Ostatak udjela podijeljen je među ostalim

formatima pa tako velike

trgovine mješo-vitom robom imaju po 11% udjela

kod obje kategorije, a

srednje trgo-vine mješovitom

robom po 9%. Dro-gerije (Bipa, DM, Kozmo) kod deterdženata imaju 8%, a kod omekšivača 9%

Sredstva za pranje i održavanje rublja

MILIJUNA KUNAvrijednost prodaje

DETERDŽENATA i OMEKŠIVAČA

u 2015.

570


Helena Folnegović[email protected] Client Executive

AC Nielsen

ANALIZA KATEGORIJE

Količinski udjeli prema veličini pakiranja - Deterdžentisiječanj 2015. - prosinac 2015.

do 2 kg25,2%

2 - 5 kg

veće od 5 kg33,7%

41,1%

Količinski udjeli prema formi proizvoda- Deterdžentisiječanj 2015. - prosinac 2015.

Prašak72,2%

Tekućina / gel

Kapsule

Ostalo

26,4%

1,1%

0,2%

Količinski udjeli prema vrsti proizvoda - Omekšivačisiječanj 2015. - prosinac 2015.

Classic70,4%

Aromatherapy

Sensitive

Premium

8,5%

16,4%

4,7%

Količinski udjeli prema veličini pakiranja - Omekšivačisiječanj 2015. - prosinac 2015.

do 1,5 L

42,2%1,5 - 2,25 L

veće od 2,25 L34,8%

23%

količinskog udjela, dok male trgovine mješovitom robom kod obje kategori-

je zauzimaju 3% udjela u količinskoj prodaji.

PAKIRANJA I VRSTEPodjela prema veličini pa-kiranja kod deterdženata za pranje rublja donosi dosta izjednačenu bitku. Vodeća su pakiranja veća od 5 kg s količinskim udjelom od 41,1%, na drugom mjestu su pakiranja 2-5 kg s udjelom od 33,7%, dok su najmanja pakiranja (do 2 kg) trećepla-sirana s udjelom u koli-činskoj prodaji od 25,2%. Prašak je uvjerljivo vodeća forma deterdženta za pranje rublja s obzirom na to da zauzima čak 72,2% količin-skog udjela. Tekućina/Gel drži respektabilnu četvrtinu udjela (26,4%), kapsule imaju malih 1,1%, a ostale forme jedva primjetnih 0,2% udjela u količinskoj prodaji

kategorije. Kod omekšivača za rublje u klasifikaciji prema vrsti

Sredstva za pranje i održavanje rublja

proizvoda dominira Classic sa 70,4% količinskog udjela, a slijede Sensitive (16,4%), Aromatherapy (8,5%) i Pre-mium (4,7%). Prema veličini pakiranja najistaknutiji su omekšivači u pakiranju do 1,5 L s količinskim udjelom od 42,2%, a slijede oni u pakiranjima od 1,5-2,25 L s udjelom od 34,8% i pakira-nja veća od 2,25 L koja drže 23% količinskog udjela.

DETERDŽENTI ZA PRANJE RUBLJA

siječanj 2015. - prosinac 2015.


Količinska prodaja (kg) 27.590.000 -10,2%

Vrijednosna prodaja (HRK) 402.250.000 -4,8%

OMEKŠIVAČI RUBLJA siječanj 2015. - prosinac 2015.


Količinska prodaja (L) 14.862.000 +3,4%

Vrijednosna prodaja (HRK) 167.803.000 +3,7%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%


36

33

11

9

83

Izvor: Nielsen




(101 - 300 m²)

Drogerije


(41 - 100 m²)



(do 40 m²) 90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%


36

30

11

9

9

3

Izvor: Nielsen




(101 - 300 m²)

Drogerije


(41 - 100 m²)



(do 40 m²)


Sredstva za rublje – Promometar

ako se često smatra da su de-terdženti za pranje rublja jedna od najučestalije promoviranih kategorija, iznenađuje poda-tak da udio prodaje ostvarene kroz promocije iznosi oko 41% (vrijednosno).

Pod promocijama se u ovom slučaju podrazumijevaju cjenovne akcije od minimalno 5% popusta u trajanju do šest tjedana te sva specijalna pakiranja sa zasebnim EAN kodom kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja itd. Za

STIDLJIVI RAST PROMOCIJA U PROŠLOJ GODINIIntenzitet promocija kategorije deterdženata za pranje rublja vrijednosno je u 2015. godini narastao za 1% (na ukupno 41%), dok je kod omekšivača udio promocija u vrijednosnoj prodaji lani iznosio 48% (+2%)

usporedbu, na tržištu Srbije se čak dvije trećine kategorije prodaje kroz kratkotrajne akcije i apsolutni je lider na promotivnoj ljestvici.

BEZ DODATNE KUPOVINENa hrvatskom tržištu,

intenzitet promocija kategorije deterdže-

nata za pranje rublja narastao je u 2015. go-dini za 1% (na ukupno 41%), što također

ne predstav-lja dramatičan

razvoj situacije ukoliko se ne spome-

ne da prodaja kategorije u promatranom kanalu (hiper/

supermarket, manje trgovine mješovitom robom, dro-gerijski kanal; bez diskontera) pada za 10% te da promotivni intenzitet u za-dnjem kvartalu prelazi 50%. U siječnju 2016. godine, pak, udio prodaje ostvarene kroz promotivne ak-tivnosti doseže

čak 60%. Intenzivnije aktivnosti, u slučaju deterdženata za pranje rublja, nisu uspjele potaknuti do-datnu kupovinu. Najoptimistični-ju sliku pokazuje kanal drogerija u kojima kategorija bilježi vrijedno-sni rast za 3% (2015. vs 2014.) i to na račun ne-promotivne prodaje uz redovnu cijenu. Drogerije su ujedno i kanal s nešto nižim udje-lom prodaje kroz promocije (36%) u odnosu na hipermarkete (48%). Prosječan popust prema krajnjem kupcu iznosi 24% i ujednačen je između vodeća tri proizvođača koji čine više od 80% prodaje kategorije.

PROMO NE DONOSI RASTGotovo svaki drugi proizvod unu-tar kategorije omekšivača rublja kupi se na promotivnoj akciji. Udio prodaje ostvarene kroz pro-mocije u 2015. godini iznosi 48% (vrijednosno), što je porast od 2% u odnosu na prethodnu godinu. S time raste i dubina prosječnog popusta prema krajnjem kupcu s 26% na 30%. Suprotno očekiva-nom, izostao je pozitivan efekt na kretanje kategorije koja je u vrijed-nosnom padu od 0,7%. Ovakvim trendom, omekšivači rublja se pridružuju većini ostalih prehram-benih i neprehrambenih katego-rija kojima snažnije promoviranje nije donijelo očekivani rast. Kupci nastavljaju kupovati jednake koli-čine, ali po nižoj prosječnoj cijeni.

IDijana Knežević[email protected] Effectiveness Senior Consultant

AC Nielsen

udio prodaje deterdženata

ostvarene kroz PROMOTIVNE AKTIVNOSTI

u siječnju 2016.

60%

Promotivna prodaja u kategoriji omekšivača rublja

0

10

20

30

40

26%30%

Ukupno tržište

-1%

26%30%

Hipermarketi

-7%

27%31%

Supermarketi

2%

27%31%

Trgovine mješovitom

robom

-7%

23%29%

Drogerije

10%

Prosječni popust 2014.

Prosječni popust 2015.

Vrijednosno kretanje kategorije (2015. vs 2014.) Izvor: Nielsen

* podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerijski kanal; bez diskontera)

Promotivna prodaja u kategoriji deterdženata za pranje rublja

0

10

20

30

40

50

40% 41%

Ukupno tržište

45%48%

Hipermarketi

42% 43%

Supermarketi

30% 32%

Trgovine mješovitom

robom

38% 36%

Drogerije

-10% -14% -10% -17% 3%

Promotivna prodaja (vrijednosni udio) 2014.

Promotivna prodaja (vrijednosni udio) 2015.

Vrijednosno kretanje kategorije (2015. vs 2014.) Izvor: Nielsen

* podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom, drogerijski kanal; bez diskontera)

Snažnije pro-motivne ak-tivnosti nisu donijele rast prodaje ni kod deterdženata ni kod omekšivača

Gotovo svaki drugi proizvod unutar kategorije omekšivača rublja kupi se na pro-motivnoj akciji


Sredstva za rublje – Promometar


okviru BRANDpuls istraživanja kontinuira-no se prate marketinški pokaza-

telji uspjeha za kategoriju deterdženata za pranje rublja i pripadajućih brendova. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvod-nih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indikatore

Deterdženti za rublje – Trendovi i brendovi

NIJANSEDIJELEVODEĆEUnutar velikih korisnika kategorije u dobnoj skupini od 15 do 64 godine vodeći brend je Ariel. Ovaj deterdžent je u zadnjih šest mjeseci koristilo 55% velikih korisnika kat-egorije, a potom dolazi Faks s 52% i Persil s 45% korisnika

s različitim tipovima poda-taka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija. Marke-tinški pokazatelji dobiveni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vođe-nje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u drugoj polovici 2015. godine.

PROFIL VELIKIH KORISNIKAU Hrvatskoj populaciji od 15 do 64 godine imamo 67% (1.922.447) ljudi koji barem

ponekad koriste deterdžente za rublje. Ukupno ih 30% navodi da ne obav-lja takvu vrstu poslova u kućanstvu, a preosta-lih 3% ne koristi de-terdžente za rublje. Među korisnicima kategorije imamo 26% velikih korisnika deterdženata koji ove proi-

zvode koriste 4-6 puta tjedno i češće. Najviše (27%) je

srednjih korisnika koji deterdžente

koriste 2-3 puta tjedno. Malih korisnika koji de-terdžente koriste jed-

nom tjedno i rjeđe je

14%. Za 47% korisnika katego-

rije jako je bitno koju marku deterdženta kupuju.

1000 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Radije kupujem deterdžente u većim pakiranjima 78,9% 13,4% 7,5%

Cijena kod deterdženata ne znači i bolju kvalitetu proizvoda 51,1% 28,2% 20,3%

Najčešće se pridržavam uputa o doziranju deterdženta 47,2% 27,9% 24,5%

Cijena mi je najvažniji kriterij pri kupnji deterdženta 40,9% 30,5% 28,2%Uz deterdžente redovito koristim i neko dodatno sredstvo za odstranjivanje mrlja 37,8% 30,4% 31,3%

Prije ću kupiti domaći deterdžent nego strani 33,8% 30,2% 35,8%

Često mijenjam marku deterdženta 27,2% 26,4% 45,1%Svi deterdženti su isti, samo im je miris ili izgled drukčiji 22,9% 24,2% 52,1%

Preferiram deterdžente koji imaju već dodani omekšivač 22,8% 25,0% 51,1%

MILIJUNAbroj KORISNIKA KATEGORIJE u

populaciji Hrvatske

1,9

Stavovi velikih korisnika deterdženata za pranje rublja (srpanj-prosinac 2015.)Slaže se Niti se slaže niti se ne slaže Ne slaže se

Izvor: Ipsos Puls

U


Veliki korisnici deterdženata za rublje - oni koji ga koriste 4-6 puta tjedno ili jednom dnevno i češće - iznad prosjeka populacije Hrvatske su žene (čak 72%). Najviše i iznad prosjeka ovih korisnika

nalazimo u dobi od 30 do 49 godina. Srednje i visoko su obrazovani te ih je više za-poslenih nego nezaposlenih. Ukupno 65% ih je braku, a 74% među njima je rodite-lja. Imaju prosječne i više prihode kućanstva. Najviše ih živi u gradu i to Zagrebu i okolici ili Dalmaciji. U kupovini proizvode odabiru prvenstveno prema njihovim karakteristikama, primjerice na temelju kvalitete i pouzda-nosti ili na temelju stečenog povjerenja u marku i zemlju porijekla. Važno je pritom da kupljeni proizvod služi svojoj svrsi te se izbjegava davati novac za proizvode koji ničemu se služe. Za ovu skupinu karakteristično je očekivanje da u društvu nema velikih nejednakosti u šansama i da svatko mora imati mogućnost razviti se u osobu kakvom želi biti. U središtu životnih ciljeva pripadnika ovog segmenta je obiteljska harmonija. Život žele posvetiti svojoj obitelji. Od medija najviše vjeruju te-leviziji, ali isto tako smatraju da internet najviše utječe na njihovu odluku o kupovini proizvoda. Pritom 73% ve-likih korisnika upotrebljava

Jelena Jakšić[email protected] Manager

Ipsos Puls

internet svaki dan, a 63% njih koristi Facebook. Najviše ve-likih korisnika deterdženata za pranje rublja radije kupuje veća pakiranja. Smatraju da cijena ne znači i bolju kva-litetu. Nešto manje od 50% pridržava se uputa za dozira-nje deterdženata, a njih 37% koristi i dodatna sredstva za odstranjivanje mrlja. Rijetko mijenjaju marku deterdženta koji koriste. Ne misle da su svi deterdženti isti i ne prefe-riraju deterdžente s dodanim omekšivačima.

KORIŠTENJE I LOJALNOSTOsim općenitog praćenja ka-tegorije deterdženata za pra-nje rublja, unutar BRAND-puls istraživanja prate se i brendovi, tj. odnos potrošača prema brendu. Najvažniji in-dikator koji se prati svakako je razina korištenja (“usage”), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za procjenu po-trošačke mase na koju se u određenom trenutku može računati. Korisnici brenda su isti koristili u posljednjih šest mjeseci. Unutar velikih korisnika kategorije u dobnoj skupini od 15 do 64 godine u Hrvat-skoj je vodeći brend Ariel; u zadnjih šest mjeseci ovaj deterdžent je koristilo 55% velikih korisnika kategorije. Na drugom mjestu nalazi se Faks s 52% korisnika, a na trećem je Persil s 45% korisnika. Pored korištenja svakog brenda praćena je i lojalnost brendovima. Model dijeli tržište brenda na četiri se-gmenta. Mjeri lojalnost našeg i dostupnost konkurentskog

Korisnici kategorije “Deterdženti za pranje rublja“(srpanj-prosinac 2015.)

Nekorisnici33,1%

Korisnici

66,9%

Segmentacija korisnika kategorije “Deterdženti za pranje rublja“(srpanj-prosinac 2015.)

Veliki korisnici kategorije25,88%

Srednji korisnici kategorije

Mali korisnici kategorije

Nekorisnici kategorije

26,7%

14,32%

33,1%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda među velikim korisnicima deterdženata za pranje rublja (srpanj-prosinac 2015.)

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Ariel

63,3%

61%

78,4%

60,5%

92,7%

98%

91%

55%

43%

27%

17%

Faks

67,8%

44,5%

78,1%

60,5%

89,5%

95%

85%

52%

40%

27%

12%

Persil

49,2%

50,8%

69%

55,2%

85,1%

95%

81%

45%

31%

15%

7,6%

61%

67,8%

78,4%

60,5%

92,7%

98%

91%

55%

43%

29%

18%

Izvor: Ipsos Puls

potrošača. Koncipira se na korištenosti brenda, važnosti brenda pri kupovini, ocjeni imidža i odnosu prema kon-kurentskim brendovima. Vodeći brend Ariel ima naj-više lojalnih potrošača unutar velikih korisnika kategorije (17%). Lojalni potrošači su najveća vrijednost brenda. Spremni su platiti veću cije-nu, otporniji su na marke-tinške aktivnosti konkurenci-je i lakše je poticati ponovnu kupnju. Lojalnost je, osim tržišnog ponašanja, rezultat i emotivnog odnosa s bren-dom tako da je za jačanje tog indikatora potreban rad na imidžu i konzistentno uvjera-vanje potrošača u vrijednosti brenda kroz duži period.

BRANDlojalnost - TOP 3 brenda među velikim korisnicima deterdženata za pranje rublja (srpanj-prosinac 2015.)

BREND Lojalan Nelojalan Dostupan Nedostupan

Ariel 16,69% 38,42% 16,75% 28,14%

Faks 12,19% 39,44% 14,79% 33,58%

Persil 7,69% 36,91% 20,71% 34,69%

Izvor: Ipsos Puls


Sredstva za rublje – Leaflet Report

VISOKAKONCENTRACIJAKategorija je visoko koncentrirana jer vodećih pet proizvođača zauzimaju iznad 90% udjela i

po broju promocija i po bruto oglasnoj vrijednosti

pregledu kretanja u kategoriji “Sredstva za pranje i održava-nje rublja” zanimljivo

je pogledati i stanje ogla-šavanja putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete

oglašavanja, i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Ad-vertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvalitetu ogla-šavanja, a čine ju

osnovni parame-tri: pozicija u

letku, veli-čina objave u cm2, format i bruto do-met letka. Analiza

se odnosi na razdoblje

ožujak 2015. - veljača 2016. u

usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT period).

SAPONIA I KONZUM VODENa vrhu liste, bok uz bok, u zadnjih 12 mjeseci nalaze se redom: Procter & Gamble, Henkel i Saponia. P&G je do vodeće pozicije stigao rastom broja promocija od 6% na aktualni udio od 29%, dok u bruto oglasnoj vrijednosti kategorije drži

U udio u GAV-u VODEĆA

TRI TRGOVCA u zadnjih

godinudana

45%



Focus10%

15%

5%

20%

25%

30%

35%ožujak 2015. - veljača 2016.

Konzum BillaKaufland LidlPlodine TommySpar Ostali

Poredak trgovaca po bruto oglasnoj vrijednosti (GAV)

0%

ožujak 2014. - veljača 2015.

16%

6%

17%

12%

7% 8%12%

10% 11%

6% 7%

25%22%

7%

18%15%

ožujak 2015. - veljača 2016.ožujak 2014.-veljača 2015.

10%

15%

5%

20%

25%

30%

35%

Procter &Gamble

Broj promocija i GAV vodećih proizvođača

0%

GAVBroj promocija

ReckittBenckiser

4% 3%

ReckittBenckiser

2% 2%

23% 23%

Labud

3%5%

Labud

4% 3%

Procter& Gamble

29%27%

Henkel

28% 28%

Ostali

9% 10%

Ostali

11% 12%

Saponia

25%28%

Saponia

31% 31%

Henkel

30%27%

27% udjela uz godišnji rast od 4%. Henkel je zadržao svoju drugu poziciju kao i u prethodnom godišnjem razdoblju te sada ima po 28% udjela prema oba promatrana parametra s tim što je u broju promocija izgubio 2%, a u GAV-u ka-tegorije dobio 1%. Osječki proizvođač Saponia s prvo-ga je pala na treće mjesto izgubivši 6% udjela u broju promocija te sada zauzima

ukupno 25%, dok je u bruto oglasnoj vrijednosti pala za 3% na sadašnjih 28% udje-la. Četvrtu i petu poziciju zauzimaju Labud i Reckitt Benckiser sa značajno ma-njim udjelima u usporedbi s vodećom trojkom. Katego-rija je visoko koncentrirana jer svi ostali proizvođači zauzimaju tek 9% udjela u broju promocija i 10% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti. Kod trgovaca

nema tako velike razlike između vodeće trojke i ostalih, a poredak predvodi Konzum s 18% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti kategorije i rastom od 2% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Drugoplasirani s 15% udjela je Kaufland koji je svoj udio u GAV-u kategorije više nego udvo-stručio jer je u prethodnih 12 mjeseci imao svega 6% udjela. Nisu tako daleko

niti Plodine koje su ipak značajno umanjile (-5%) svoju posvećenost ovoj kategoriji te sada zauzima-ju 12%, a blagi pad od 2% bilježi i Spar na četvrtom mjestu s udjelom od 10%. Listu nastavlja Billa s 8% (+1%), te Lidl i Tommy s po 7% udjela, ali i potpuno obrnutim trendom - Lidl je pao za 4%, a Tommy pora-stao za 1%. Ostali trgovački lanci drže 22% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti kategorije, čime su smanjili svoj udio na međugodišnjoj razini za 3%.


naliza oglaša-vanja kategorije “Sredstva za pranje i održavanje rublja”

(obuhvaća deterdžente i aditive za pranje rublja te omekšivače rublja), prove-dena je na TV postajama

Sredstva za rublje – TV oglašavanje

ZA ČETVRTINUMANJE ULAGANJEU zadnjih godinu dana na razini ukupne kategorije ostvaren je osjetan pad oglašivačke aktivnosti po svim pokazateljima pa je tako broj spotova smanjen za 18,2%, Eq. GRP za 20,4%, a bruto investicija za 24,9%

(HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksi-malni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 po-tencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je

metodom peoplemetera provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. na uzorku od 2.500 pojedinaca u 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota, dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina

spota bila 30 sekundi. Bruto investicija je izračunata na temelju službenih cjenika televizijskih kuća te ne mora označavati stvarnu (neto) investiciju, dok su u izračun uključene sve vrste oglaša-vanja izuzev telemarketinga – TV prodaje, te samoogla-šavanja televizija. Istraži-vanje se odnosi na period veljača 2015. - siječanj 2016.

A


Sredstva za rublje – TV oglašavanje

u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

PAD TV OGLAŠAVANJAU oba promatrana razdoblja na televiziji je nastupilo pet oglašivača. Jedina promjena je u tome što u zadnjih 12 mje-seci (veljača 2015. – siječanj 2016.) Labud nije oglašavao svoje brendove u ovoj katego-riji, a na upražnjeno mjesto ušla je Violeta. U zadnjih je godinu dana predstavljeno ukupno 11 brendova, dva manje negoli u prethodnom godišnjem razdoblju, dok je broj kampanja istodobno smanjen s 26 na 21. Ukupni rezultati ogla-šavanja imaju negativan pred-znak jer je u zadnjih 12 mjeseci broj spotova smanjen za 18,2%, Eq. GRP za 20,4%,

a bruto investicija za 24,9%. U apsolutnim iznosima, ukupna bruto ulaganja u televizijsko oglašavanje predstavnika ove kategorije u zadnjih su 12 mjeseci iznosila 117,2 milijuna kuna, emitirano je pritom 9.276 spotova te je ostvaren ukupni Eq. GRP od 17.327,24%.

HENKEL NAJAKTIVNIJIHenkel je uvjerljivo vodeći oglašivač koji je u zadnjih

godinu dana realizirao bruto investiciju

u iznosu od 71,8 milijuna

kuna. Ipak, riječ je o 17,2% manjem iznosu u usporedbi

s pret-hodnom

godinom. U okviru promidžbe

Henkelovih brendova Persil, Silan, Perwoll i Rex emitirano je 3.162 spota

(smanjenje s 4.486 spotova u godini prije), dok je Eq. GRP pokazatelj također ostvario pad na međugodišnjoj razini: s 8.110,21% na 6.589,17%. Unatoč smanjenju pokazate-lja, Henkelova bruto investici-ja i dalje je veća od kombini-ranog iznosa koji su uložili svi ostali predstavnici kategorije zajedno.Prvi od njih, Reckitt Bencki-ser, koji je oglašavao brendove Vanish i Calgon, u posljednjih 12 mjeseci ostvario je bruto investiciju od 22 milijuna kuna i rast od 17,1% po tom pokazatelju u odnosu na prethodno razdoblje. Pove-ćan je i Eq. GRP s 4.653,84% na 5.002,44%, dok je broj spotova porastao s 3.486 na 3.968 (po broju spotova pre-tekao je čak i vodeći Henkel). Procter & Gamble s brendo-vima Lenor i Ariel našao se na trećemu mjestu s bruto investicijom od 19,1 milijuna kuna, što je pad od visokih 60,3% u usporedbi s rani-jim godišnjim razdobljem.

Istovremeno, i ostala dva pokazatelja bilježe značajan pad pa je tako broj spotova gotovo prepolovljen (s 2.954 na 1.536), kao i Eq. GRP (s 8.145,40% na 4.127,10%). Slijedi Violeta čija su ukupna bruto ulaganja u zadnjih 12 mjeseci iznosila 2,9 milijuna kuna investiranih u emitira-nje 138 TV spotova, dok je Eq. GRP dosegnuo 499,34%. Zadnju oglašivačku poziciju na televiziji u posljednjih 12 mjeseci zauzima Saponia koja je oglašavala brendove Faks Helizim i Ornel ostvarivši pritom rast po sva tri pokaza-telja. Naime, bruto investicija ovog oglašivača porasla je za 65% na ukupni iznos od 1,3 milijuna kuna, dok je broj spotova povećan s 358 na 472, a Eq. GRP je sa 622,58% poskočio na 1.109,17%.

MILIJUNA KUNAvrijednosno

smanjenje BRUTO INVESTICIJE oglašivača u zadnjih 12

mjeseci

-38,9

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (VELJAČA 2015. - SIJEČANJ 2016.)

Oglašivač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova Bruto investicija

Reckitt BenckiserVanish

Vanish Power Gel 85,08% 0,49% 70 362.556 kn

Vanish razmjena savjeta 618,39% 3,57% 452 2.004.894 kn

Vanish Gold 2.990,26% 17,26% 2.019 13.278.134 kn

Calgon Calgon 2in1 1.308,71% 7,55% 1.427 6.342.464 kn

Procter & Gamble

LenorLenor - brand general advertising 1.606,92% 9,27% 587 7.551.691 kn

Lenor Spring 61,49% 0,35% 43 356.895 kn

ArielAriel 3in1 Pods 1.885,67% 10,88% 682 8.065.388 kn

Ariel Whites+Colors 573,02% 3,31% 224 3.150.079 kn

Henkel

PersilPersil Expert 751,96% 4,34% 286 7.669.912 kn

Persil Cold Zyme 1.726,24% 9,96% 781 19.661.591 kn

SilanSilan Soft & Oils 1.056,38% 6,10% 551 12.629.371 kn

Silan Mediterranean 863,37% 4,98% 367 8.074.589 kn

PerwollPerwoll Renew+ 1.136,40% 6,56% 681 12.850.574 kn

Perwoll Care & Repair 323,35% 1,87% 119 3.059.608 kn

RexRex Gel 230,57% 1,33% 122 2.984.596 kn

Rex Max Effect 500,90% 2,89% 255 4.885.223 kn

Saponia

Faks HelizimFaks Helizim Ultra Care 2,26% 0,01% 2 0 kn

Faks Helizim Pure Energy 353,52% 2,04% 215 552.511 kn

OrnelOrnel - brand general advertising 339,68% 1,96% 95 264.337 kn

Ornel Exclusive 413,71% 2,39% 160 511.977 kn

Violeta Violeta Violeta Premium 499,34% 2,88% 138 2.894.374 kn

Ukupno: 17.327,24% 100,00% 9.276 117.150.764 kn

Franciska Perković[email protected] Junior Client Executive

AGB Nielsen


rema podacima GfK Panela kućanstava, na deterdžen-te za pranje rublja hrvatska kućanstva go-

dišnje troše oko 400 milijuna kuna po čemu predstavljaju jednu od većih FMCG ka-tegorija. Ipak, njezina je vri-jednost, uslijed tehnološkog zaokreta i snažnih cjenovnih ratova, značajno smanjena u posljednjih sedam godina. U razdoblju MAT kolovoz 2015. prosječne cijene u kategoriji su 19% manje u odnosu na posljednje zlatno razdoblje rasta FMCG tržišta u periodu

Deterdženti za rublje - Kupovne navike

POD PRITISKOMPROMOCIJAVrijednosni udio promocija u ovoj kategoriji je čak 50% veći u odnosu na udio promocija na ukupnom FMCG tržištu te je u 2015. dosegnuo čak 63%, što deterdžente za pranje rubljasvrstava u top 3 FMCG kategorije kad je u pitanju promo pritisak

MAT kolovoz 2009. U tom sedmogodišnjem razdoblju pad prosječnih cijena bren-dova iznosio je čak 28%, dok su trgovačke marke, nasuprot tome, cjenovno rasle za pro-sječnih 20%.

SEDMOGODIŠNJI TRENDVrijednosni udio promocija u kategoriji je čak 50% veći u odnosu na udio promocija na ukupnom FMCG tržištu u Hrvatskoj te je u 2015. godini dosegnuo čak 63%, što deterdžente za pranje rublja svrstava u top 3 FMCG kategorije kad je u pitanju promo pritisak (za uspored-bu, u 2009. je taj udio iznosio

46%). Jedine dvije kategorije s većim udjelom promocija su omekšivači i polutvrdi sirevi. Poznato je da je u Hrvatskoj godina 2015. donijela zaustavljanje rasta udjela trgovač-kih marki. U deterdžen-tima za rublje ovaj je trend prisutan već neko-liko godina, a trgovačke marke drže svega 7,6% udjela u kategoriji. Online format u FMCG-u još je relativno slab,

kako u vrijednosnom udjelu, tako i u penetraciji. Ipak, per-spektiva njegova razvoja nudi brojne mogućnosti. Trenutno

se kroz online format u Hrvatskoj kupuje

0,4% vrijedno-sti kategorije

deterdže-nata za ru-blje. Iako govorimo o svega 15

tisuća ku-ćanstava koji

kupuju kate-goriju u online

formatu, njihov broj će se povećavati s godinama. Kada analiziramo sedmogo-

PMILIJUNA KUNA

godišnja potrošnja hrvatskih

kućanstava na deterdžente za

pranjerublja

400


Mladen Kožić[email protected] Client Relationship Manager

GfK

dišnji trend razvoja kategorije na razini trgovaca, uočavamo da su Interspar, Plodine i Kaufland pobjednici u pove-ćanju broja kupaca kategorije, dok su Plodine i Kaufland pobjednici u povećanju udjela u ukupnoj potrošnji kupca (Share of Wallet). S druge strane, ako pogledamo tko ima najveći destinacijski

indeks, slika se mijenja. Bipa ima najveću iskorištenost po-tencijala kategorije, a slijedi ju Müller. Plodine, Kaufland i DM su također natprosječni, dok je Lidl na začelju ljestvice s najslabije iskorištenim potencijalom kategorije.

11,512,4 12,2

11,310,2

9,5

7,6

5

10

15

MATkolovoz2009.

MATkolovoz2010.

MATkolovoz

2011.

MATkolovoz2012.

MATkolovoz2013.

MATkolovoz2014.

MATkolovoz2015.

Vrijednosni udio trgovačkih marki (%)

150

100

Billa Super i Maxi Konzum

Mali Konzum

Kozmo

Lidl

Plodine

Kaufland

Interspar

50

-50

-60 -40 -20

Promjena penetracije (%)

Pro

mje

na S

hare

of W

alle

t (%

)

0 20 40 60 80 100-100

0

Trend razvoja kategorije na razini trgovaca (MAT kolovoz 2015. vs. MAT kolovoz 2009.)

Destinacijski SOW indeks trgovaca (MAT kolovoz 2015.)

Bipa 343

Müller 225

Plodine 149

Kaufland 142

DM 139

Kozmo 105

Billa 98

Konzum (Super i Maxi) 89

Interspar/Spar 85

Lidl 67

Izvor: GfK Panel kućanstava

Izvor: GfK Panel kućanstava

DM


Logistika - Vijesti

NOVA LOGISTIČKA USLUGA TISKA

Tisak od sredine travnja u svim većim hrvatskim gradovima nudi novu, inovativnu logističku

uslugu “Paketomat” koji služi kao mjesto dostave prilikom kupnje putem interneta, ali i kao klasično mjesto s kojeg se šalju i zaprimaju paketi. Slanje i preuzimanje paketa moguće je u nekoliko jedno-stavnih koraka. Pomoću SMS poruke ili e-maila korisnik dobije PIN i QR kod pomoću kojega otvara pretinac unoseći dobiveni kod na ekranu Paketo-mata. Slanje pošiljke također je vrlo jednostavno, a obavlja se online rezervacijom i uplatom na internetskoj stranici nakon čega putem SMS-a ili e-maila stiže potreban kod za otvaranje pripadaju-ćeg sandučića. Prednost Tisak Paketomata je cijena od 15 kuna za slanje paketa i dostupnost usluge od 0-24 sata.

RAST BROJA KORISNIKA EUROSENDERA

Eurosender, jedan od vodećih europskih rezervacij-skih sustava za dostavne usluge, bilježi odlične re-

zultate. Ovaj online rezervacijski sustav, specijaliziran za dostavu različitih vrsta pošiljaka u 27 zemalja Europske unije, nudi cijene dostave čak 70% niže od standardnih dostavnih tarifa. Na hrvatskom tržištu broj registriranih tvrtki u prvom tromjesečju 2016. godine porastao je za 40% u odnosu na isto raz-doblje 2015. godine. Još je izraženiji rast narudžbi u tuzemstvu u usporedbi sa zadnjim lanjskim kvarta-lom koji iznosi značajnih 45%. U sustav Eurosendera u Hrvatskoj trenutno 40% narudžbi dolazi od tvrtki i 60% od pojedinaca.

Mercator priprema prvu veliku investiciju nakon ulaska u sastav Agrokor koncerna, a riječ je o

projektu izgradnje logističko-distributivnog centra. Mercator je za tu namjenu od Slovenskih željeznica kupio zemljište površine 114.636 m² vrijedno 17 milijuna eura na lokaciji teretne željezničke stanice Ljubljana-Moste. Iz uprave Mercatora ističu kako je riječ o velikom strateškom i razvojnom projektu o ko-jem se razmišlja duže vremena, a koji se aktualizirao nakon prošlogodišnjeg požara u skladišnom prostoru

na lokaciji Zalog. Novi logistički centar imat će radnu površinu od 88.000 m², a u njegovu se gradnju planira investirati oko 100 milijuna eura. Temelji bi trebali biti postavljeni tijekom 2017., dok bi objekt trebalo biti u funkciji najkasnije koncem 2018. godine. Ovim projektom Mercator će centralizirati skladišne poslove i optimizirati troškove, što će u konačnici pomoći ovom trgovačkom lancu da sa svojom ponudom bude konkurentniji u odnosu na ostale trgovce prisutne na slovenskom tržištu.

Velika investicija

MERCATOR ULAŽE 100 MILIJUNA EURA U NOVI LDC

GEBRÜDER WEISS ISPORUČUJE U SLOVENIJU U ROKU 24 SATA

Posljednjih godina tržište Europe sve se više otvara za hrvatske tvrtke, čime se ukazuje potreba za

kvalitetnim, jednostavnim te povoljnim transportnim rješenjem. Kako bi pratio zahtjeve korisnika, Gebrüder Weiss je uveo redovite zbirne dnevne linije na relaciji Zagreb – Ljubljana, što će omogućiti postojećim i

novim klijentima na području Slovenije rok isporuke od 24h. Osim toga, korisnicima stoji na raspolaganju i postojeća mreža redovitih otprema prema glavnim pretovarnim skladištima u Beču, Grazu, Budimpešti, Sarajevu i Beogradu te daljnja distribucija pošiljaka do krajnjega kupca.

SURADNJA TVRTKI MILŠPED I

KNJAZ MILOŠ

Tvrtka Milšped započela je suradnju s jednom od najvećih tvrtki za proizvodnju

prirodnih mineralnih voda i bezalkoholnih napitaka u Srbiji, Knjaz Milošom. Suradnja će se zasnivati na distribuciji robe, skladište-nju, međunarodnom transportu i carinskom posredovanju. Cilj suradnje je zadovoljenje kupaca za efikasnom i pravovremenom isporukom koja će osigurati visok stupanj kvalitete proizvoda i adekvatnu zastuplje-nost na tržištu.


Klijenti koji nam već vjeruju:

Upravljajte svojim opskrbnim lancemuz najveću europsku transportnu platformu!Proizvođači i distributeri sada uz TimoCom obavljaju sve svoje poslove vezane uz transport:Na najvećoj europskoj transportnoj platformi dnevno pronalazite do 150 000 međunarodnihponuda utovarnog prostora. Zašto i Vi ne biste bili među njima?

Testirajte TimoCom besplatno do 4 tjedna preko sljedeće poveznice:

www.timocom.com.hr/logistika

2

1

4

HR_Verlader_TC_Trade_Industry_208x297.indd 1 07.04.2016 16:01:06


Logistika – Intervju

a ovogodišnjem Zagreb Auto Showu, po ocjeni posjetitelja, medija i struke, jedan od najzapaženijih nastupa bio je onaj brenda Hyundai. Tim

smo povodom razgovarali s Darijom Matečićem, direktorom marketinga i komunikacija u Hyundai Hrvatska, generalnom distributeru za Hyundai na hrvatskom tržištu.

Hyundai Hrvatska je na Zagreb Auto Showu predstavio značajan broj premi-jera, noviteta i atrakcija među kojima se osobito ističu novi IONIQ i Elantra.

Recite nam nešto više o predstavljenim modelima?Da, mjesec dana nakon svjetske pre-mijere na sajmu u Ženevi predstavili smo novi Hyundai IONIQ, prvi model na svijetu koji nudi tri opcije električ-nog pogona: hybrid, plug-in hibrid i električni. Početak prodaje za hrvatsko tržište očekuje se u 2017. godini. Ne-koliko dana nakon europske premijere predstavili smo i novu Elantru. U 2015. godini Elantra je bila najprodavaniji

Hyundai model te globalno jedan od najprodavanijih modela automobila uopće. To je i povijesno najprodava-niji Hyundai model koji je uvijek bio popularan i na hrvatskom tržištu. Sada nam dolazi još bolja inačica, najbo-lja do sada. S početnom cijenom od 129.990 kuna za benzinski te 139.990 kuna za dizelski motor od 136 konjskih snaga vjerujemo da će opet brzo naći put do hrvatskih kupaca. Prve, odlične reakcije kupaca na Zagreb Auto Showu

HYUNDAI NA PUTU POVRATKAHyundai je najbrže rastući automobilski brend na svijetu. S novim distributerom Hyundai je na dobrome putu da i na hrvatskom tržištu povrati nekadašnje prodajne pozicije

N“Hyundai je na europskom tržištu u 2015. godini zabilježio rast prodaje od 10,9% u odnosu na 2014.”


su nam to i pokazale. Uz IONIQ i Elan-tru, na Auto Showu smo premijerno predstavili i novi, prostrani kompaktni crossover i20 Active te facelift, osvježe-ni i dotjerani model Santa Fe koji pred-stavlja savršen spoj SUV-a i limuzine, a za uložen novac nudi najviše luksuza u klasi.

Na Zagreb Auto Showu ste predstavili i Tucson 1.7 CRDI ISG DCT. Kako ste zado-voljni reakcijom tržišta na ovaj model?Tucson je od uvođenja na tržište u rujnu prošle godine postao najbrže prodavani Hyundai model na europ-

skom tržištu u povijesti. Predstavlja za Hyundai još jedan korak naprijed što se funkcionalnosti, kvalitete, dizajna i sigurnosti tiče. To potvrđuju i nagrade za dizajn, pet zvjezdica za sigurnost na

NCAP testu te mno-ga druga priznanja struke i javnosti. S efikasnim 1.7 dizelskim motorom sa 7-brzinskom dou-ble-clutch transmisijom predstavljenim na Auto Showu, ponuda za Hyundai Tucson postaje još atraktivnija.

Hyundai Hr-vatska je novi distributer za Hyundai od prošle godine. Brzo vraćate Hyundai na po-ziciju na tržištu koju je imao ranije. Prema reakciji na vaš nastup na Auto Showu, Hyundai ima potencijala da se s novim distributerom na hrvatskom tržištu popne i stepenicu više?Hyundai je najbrže rastući automobilski brend na svi-jetu, a njegov rast proizlazi iz posvećenosti kvaliteti i pove-zanosti sa svo-jim kupcima. Ono što smo i mi odmah na početku našega rada primije-tili je upravo ta lojalnost Hyundai ku-paca. Na nama je, kao novom zastupniku, da

povjerenje naših kupaca u Hrvatskoj i opravdamo. Između ostalog, kao što smo najavili na Auto Showu, ovo smo proljeće u suradnji s našim partnerima u prodajno-servisnoj mreži pokrenuli

investicijski ciklus radi postizanja novih Hyundai standar-da, što bi trebalo rezultirati još boljom

uslugom za naše kori-snike. Zajednički ćemo

s našim partnerima do kraja 2017. godine u unapre-

đenje prodajno-servisne mreže ulo

žiti 25 milijuna kuna. Uz unapređenja na postojećim lokacijama to uključuje i izgradnju novih prodajno-servisnih centara u Zadru i Zagrebu. Time će se na hrvatskom tržištu do kraja 2017. godine, među prvim tržištima u Euro-pi, ispuniti cilj postizanja novih, viših Hyundai GDSI standarda.

U ovoj ste godini vratili Hyundai u vrh kada se radi o privatnim kupcima. Na Auto Showu predstavili ste i ponudu za poslovne korisnike.Tako je, od početka godine Hyundai je u samom vrhu što se tiče izbora privatnih kupaca. Cilj nam je da na takvoj poziciji u Hrvatskoj bude i u budućnosti. Hyundai je na europ-skom tržištu u 2015. godini zabilježio prodajni rast od 10,9% u usporedbi s godinom ranije. Također, Hyundai je lani na europskom tržištu osvježio i obnovio 80 posto modela iz svo-je game u odnosu na 2014. godinu, što našu ponudu čini “najmlađom” i jednom od najatraktivnijih na tržištu. Svim kupcima novih vozila Hyundai osigurava i jedinstveni jamstveni paket – petogodišnje trostruko jamstvo bez ograničenja uz jamstvo mobilnosti i godišnje preglede vozila tijekom jamstvenog roka. Kroz takvo jamstvo Hyundai pokazuje svoju posvećenost kao i samopouzdanje kada se radi i o kvaliteti svojih automobila. Kao što ste i spomenuli, na Auto Showu smo predstavili Hyundai Poslovni najam Plus – ponudu namijenjenu poslovnim korisnicima koja predstavlja efikasno rješenje za vozni park, neovisno o nje-govoj veličini. I još jednom, petogodiš-nje jamstvo bez ograničenja kilome-traže svakako čini Hyundai odličnim odabirom i za poslovne korisnike.

MILIJUNA KUNAulaganje u

PRODAJNO-SERVISNU

mrežu do kraja 2017.

25

“Elantra je lani bila najprodavaniji Hyundai model te globalno jedan od najprodavanijih automobila”

Dario MatečićHyundai Hrvatska


Logistika

uperforecasting bi mogli nazvati novom generacijom prognoziranja ili Forecasting 2.0. Analizirali smo planiranje pomoću scenarija, a sada nastavljamo s planiranjem na osnovu potražnje. “Demand driven forecast-ing” ili Prognoza na osnovu potražnje

je metoda koja se konceptualno razlikuje od tradi-cionalnog prognoziranja na osnovu ponude i/ili opskrbe. Tradicionalna prognoza gleda u prošlost, ali uglavnom gleda opskrbne kategorije kao što su isporuka, proizvodnja i narudžbe. Malo koja prog-noza uzima u obzir podatke o stvarnoj potražnji od strane krajnjih korisnika i potrošača.

UPRAVLJANJE PROMJENOMPrema jednoj studiji, kao osnova za prognoziranje buduće potražnje najviše se (oko 75 posto) koriste podaci narudžbi kupaca, zatim u oko 60 posto slučajeva koriste se podaci o isporukama kupaca i nadopuna robe i tek na kraju 33 posto POS (Point of Sale) podaci o prodaji. To je djelomično zato što stvarni podaci o potražnji ne postoje ili nisu postojali. Međutim, to ipak ne objašnjava do kraja ovu statistiku jer određeni podaci postoje već desetljećima (POS podaci i podaci istraživanja marketinških agencija). Dakle, stvar je više u slabom upravljanju promjenama i edukaciji tj. tradiciji i navici, nego u nepostojanju podataka. Dakle, prognoza na osnovu potražnje sastoji se od nekoliko elemenata: • Klasična prognoza, koja se inače koristi u tradi-cionalnim metodama predviđanja potražnje na osnovu prošlosti, predstavlja samo osnovu za prog-noziranje na temelju potražnje,• Demand sensing ili (pred)osjećanje potražnje je metoda koja se odnosi na čitanje signala koji nam govore o onome što bi se moglo dogoditi i • Demand shaping ili oblikovanje potražnje – na

DOBRA PROGNOZAZLATA VRIJEDIS određenim akcijama i promotivnim aktivnostima tvrtke često ne utječu na potražnju u smislu oblikovanja (shaping), nego na vremensko ili lokacijsko prebacivanje potražnje (shifting), čime kanibaliziraju svoju prodaju i smanjuju vlastitu profitabilnost

neki način mi kreiramo i mijenjamo potražnju na osnovu naših potreba i mogućnosti.

ELEMENTI PROGNOZEKlasična se prognoza sastoji od dva elementa: 1) Postavljanje temeljne prognoze ili osnove za predviđanje koja se radi na osnovu prošlih poda-taka. Tu možemo koristiti razne metode statistike kao što su vremenske serije, sezonalnost i metode izglađivanja, 2) Drugi dio ili element ovog te-meljnog predviđanja je korištenje jednog oblika ekspertnog znanja o domeni vezanoj uz predmet prognoze. U ovom slučaju govorimo o stručnjacima iz domene proizvoda, marketinga, financija, prodaje, nabave i logistike. Dakle, svako znanje koje možemo iskoristiti da bi se ona osnovna prog-noza ažurirala sa znanjima koja postoje interno ili eksterno.

Uspješna prognoza uzima u obzir podatke o stvarnoj potražnji od strane krajnjih korisnika i potrošača

Kao osnova za prog-noziranje buduće potražnje najviše se (oko 75 posto) kor-iste podaci narudžbi kupaca

S


Antonio ZrilićLogiko

[email protected]

Nakon postavljanja prvog elementa tj. definiranja klasične prognoze koristeći neku od klasičnih statističkih metoda, koja nam čini bazu za daljnje korake, koristimo tzv. Demand sensing. De-mand sensing se odnosi na osjećanje ili, još bolje rečeno, predosjećanje potražnje ili čak čitanje nekih signala na tržištu (isporuke, narudžbe i podaci od strane kupaca) koji nam govore o tome što trebamo očekivati, a nije obuhvaćeno klasičnim metodama statistike i ekspertize. U ovu kategoriju ubrajamo mjerenje utjecaja Demand shapinga i njegovih metoda kao što su akcije, novi proizvodi i sl. Treća stvar vezana uz osjećaj potražnje je smanjenje nepoznatih elemenata u prognozama, a to je najviše moguće kroz skraćivanje intervala prognoza s mjesečnih na tjedne ili čak dnevne. Treći element prognoze na osnovu potražnje je Demand shaping koji obuhvaća razne akcije, uvođenje novih modela i proizvoda, promjene cijena, poticaje i razne strate-gije za upravljanje životnim ciklusom proizvoda. To su metode kojima se direktno ili indirektno utječe na potražnju. Klasični primjer oblikovanja potražnje je kada nas nazove kupac i traži da mu prodamo prijenosno računalo sa standardnom konfiguracijom od 4 GB RAM-a i diskom od 500 GB. S obzirom da tog artikla trenutno nema na la-

geru, prodavač preusmjerava kupca na drugi sličan proizvod koji ima konfiguraciju od 6 GB RAM-a i disk od 1 TB po cijeni standardnog računala.

Međutim, nije problem u spomenutom ob-likovanju potražnje. Problem je kada mi

s određenim akcijama i promotivnim aktivnostima zapravo ne utječemo na potražnju u smislu oblikovanja (shaping), nego na prebacivanje potražnje (shifting) s jednog proizvoda na drugi ili s jednog razdoblja na drugo ili s jednog geografskog

područja na drugo. Na ovaj način zapravo kanibaliziramo svoju prodaju, s tim da

smanjujemo vlastitu profitabilnost (ulažemo u promotivne aktivnosti i/ili smanjujemo maržu kroz promotivne cijene) bez da povećavamo prodajne volumene na nivou cijelog tržišta.

učestalost korištenja POS

PODATAKA O PRODAJI u prognoziranju

budućepotražnje

33%


Profil kompanije

JAMNICA D.D.Kroz posljednje četiri godine dionica Jamnice zabilježila je impresivan rast jer je tržišna cijena dionice gotovo utrostručena - s 39 tisuća kuna početkom 2012. na gotovo 115 tisuća kuna koncem 2015. godine

amnica je najveći hrvatski proizvođač gazirane i negazirane prirodne mineralne vode s tradicijom duljom od 180 godi-na. Izvori Jamničke

kiselice poznati su još iz vre-mena Kelta, no sustavan razvoj korištenja započeo je 18. listo-pada 1828. kada su napunjene prve boce namijenjene tržištu. Taj se datum i danas obilježava kao dan Jamnice. Tijekom svoje bogate povijesti, tvrtka je uvijek bila značajan igrač na tržištu, no pravi razvoj i tržišnu ekspanziju ostvaruje pod kapom Agrokor koncerna u čijem je sastavu od 1993. godine. Naime, uslijed ulaganja u modernizaciju, ra-

zvoj i nove tehnologije, Jamnica je u zadnja dva desetljeća izrasla u jednu od najmodernijih eu-ropskih punionica mineralnih i izvorskih voda te bezalkoholnih pića.

POVIJESNA KVALITETAJamnica je gazirana pri-rodna mineralna voda izvorne čistoće. Za-hvaljujući carici Mariji Tereziji, 1772. godine obavljena je prva ke-mijska analiza Jamničke kiselice, nakon čega je uvrštena u registar mine-ralnih voda Bečkoga dvora. Jamnica se crpi u Jamničkoj Kiselici iz 500 metara dubo-kih podzemnih izvora (Janino

vrelo) te je zaštićena od svakog onečišćenja. Puni se na samom izvoru na najsuvremenijim lini-jama za punjenje. Zbog svojeg jedinstvenog okusa, provjerene kvalitete i duge tradicije, Jamni-

ca je danas jedan od najpre-poznatljivijih autentičnih

hrvatskih proizvoda.Na međunarodnim saj-movima u 19. stoljeću prirodna mineralna voda Jamnica osvojila je medalje za kvalitetu

u Beču (1873.), Trstu (1883.) i Budimpešti

(1885.). Kvalitetu Jamniči-nih robnih marki potvrđuju

i brojne aktualne nagrade i priznanja. Jamnica mineralna voda među prvima je 1997. po-

Jgodina kada je

napunjena PRVA BOCA JAMNICE

namijenjena tržištu

1828.


stala nositeljica znaka Hrvatska kvaliteta, dok je na međunarod-nom sajmu Aqua Expo u Parizu 2003. godine osvojila prestižnu nagradu Eauscar. Ista nagrada Jani je pripala 2005. godine koja je i vlasnica prestižnih prizna-nja NSF i ITQI te CarbonFree certifikata. Uz to, 2004. godine Jamnica gazirana mineralna voda dobila je nagradu “Best bottle in glass” koju dodjeljuje vodeća svjetska konzultantska kuća specijalizirana za hranu i piće Zenith International. U listopadu 2006. godine Jamnica je uvrštena na službenu listu eu-ropskih voda, a godinu potom postala je nositelj prestižnih nagrada Trusted Brand i Su-perbrands. Ni u novije vrijeme Jamnicu nisu zaobišla vrijedna priznanja za kvalitetu, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj sceni. Tako je u svibnju prošle godine na Festivalu ambalaže FEST.A CRO-PAK brend Jamnica Sensation osvojio prestižnu nagradu u kategoriji Di-zajn u cjelini. Na međunarodnom natjecanju Mineral Water Challenge 2015 održanom u Portugalu krajem prošle godine, u konkurenciji 175 prijavljenih proizvoda iz 11 država, prirodna mineralna voda Jamnica osvojila je zlatnu medalju za najbolju gazira-nu vodu u Europi, dok je Sensation limeta-kiwano osvojio zlatno odličje u kate-goriji gaziranih mineralnih voda s okusom. Značaj ovog priznanja utoliko je veći ako se zna da je međunarodni ocjenjivački žiri

sačinjavalo 50 profesionalaca iz 15 zemalja Europe i cijeloga svijeta koji su sve proizvode testirali metodom slijepog kušanja.

POSLOVNA ORGANIZACIJAU sastavu Jamnice d.d. su puni-onica prirodne mineralne vode i bezalkoholnih pića u Pisarovi-ni, punionica prirodne mineral-ne vode i bezalkoholnih pića u Svetoj Jani, punionica prirodne mineralne vode i bezalkohol-nih pića Sarajevski kiseljak u Bosni i Hercegovini, punionica mineralne vode Fonyódi u Ma-đarskoj te vlastite distributivne kompanije u Sloveniji, Srbiji i SAD-u. Jamnica d.d. konsolidi-ra sljedeća društva kćeri: Sara-jevski kiseljak d.d. BiH (96,56%

vlasništva), Fonyodi Asvanyviz Kft, Mađar-ska (100% vlasništva), Jamnica mineralna voda d.o.o. Maribor,

Slovenija (100% vla-sništva), Jamnica

d.o.o. Beograd, Srbija (100% vlasništva), Mladina d.d. Jastrebarsko (60,89% vla-sništva) te Roto dinamic d.o.o.

Zagreb (100% vlasništva). Jamnica svoj razvoj temelji na izgradnji robnih marki koje na hrvat-skom tržištu imaju vodeću poziciju u svo-jim segmenti-ma, a značajnu ulogu imaju i na regionalnim tržištima te sve više i na global-noj razini. Matična tvrtka Jamnica te društva kćeri proizvode i dis-tribuiraju slje-

deće brendove:

BILANCA (U TISUĆAMA KUNA)31.12.2015.

kons.

AKTIVA

A) DUGOTRAJNA IMOVINA 1.046.313

1. Nematerijalna imovina 339.723

2. Materijalna imovina 632.115

3. Dugotrajna financijska imovina 66.803

4. Dugoročna potraživanja 4.646

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA 1.596.982

1. Zalihe 278.831

2. Kratkoročna potraživanja 456.320

3. Kratkotrajna financijska imovina 837.813

4. Novac u banci i blagajni 24.017

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

11.223

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA -

E) UKUPNO AKTIVA 2.654.517

F) IZVANBILANČNI ZAPISI -

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE 1.762.532

1. Temeljni (upisani) kapital 84.079

C) DUGOROČNE OBVEZE 39.700

D) KRATKOROČNE OBVEZE 843.675

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

2.480

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMAKAPITALA MATICE

1.749.127

RDIG (U TISUĆAMA KUNA)31.12.2015.

kons.

A) POSLOVNI PRIHODI 2.778.777

1. Prihodi od prodaje 2.765.061

2. Ostali poslovni prihodi 13.716

B) POSLOVNI RASHODI 2.512.680

1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha -5.191

2. Materijalni troškovi 2.009.706

3. Troškovi osoblja 252.564

4. Amortizacija 65.936

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja 9.555

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi 180.109

OPERATIVNA DOBIT 266.097

C) FINANCIJSKI PRIHODI 76.796

D) FINANCIJSKI RASHODI 21.880

NETO FINANCIJSKI RASHODI -54.915

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI -

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI -

G) UKUPNI PRIHODI 2.855.573

H) UKUPNI RASHODI 2.534.561

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 321.012

J) POREZ NA DOBIT 43.836

K) DOBIT RAZDOBLJA 277.176

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE 278.477


Profil kompanije Jamnica, Jana, Jana Ice Tea, Jana s okusom voća, Jana vitamini, Sensation, Fonyodi, Mg Mive-la, ProSport energetska pića, Sarajevski kiseljak, Sky Cola i Akvia. Osim toga, tvrtka na hrvatskom i regionalnom tržištu distribuira asortiman vinarija iz sastava Agrokor koncerna: Vina Belje, Agrolaguna i Mladina, a distribuciju u Hrvatskoj obavlja i za Red Bull, vodu Goda kao i cjelokupan portfelj brendova Juicy i To.

ZNAČAJKE POSLOVANJAGazirana prirodna mineralna voda Jamnica najstariji je brend tvrtke Jamnica i jedan od najsta-rijih autentičnih hrvatskih proi-zvoda uopće, s tržišnim udjelom od 80 posto, dok negazirana prirodna mineralna voda Jana drži vodeću poziciju na tržištu negaziranih voda, s udjelom ve-

ćim od 50 posto. Prema podaci-ma Financijske agencije za 2014. godinu, Jamnica s 1,5 milijardu kuna zauzima čak 85,2 posto ukupnih prihoda na hrvatskom tržištu osvježavajućih napitaka,

PERFORMANS DIONICE U ODNOSU NA INDEKS

Datum CROBEX JMNC-R-A

2.1.2012. 1.746,71 39.000,00

31.12.2012. 1.740,39 41.500,06

Promjena % -0,36% 6,41%

2.1.2013. 1.763,45 41.010,01

31.12.2013. 1.794,28 63.000,00

Promjena % 1,75% 53,62%

2.1.2014. 1.804,55 64.000,00

31.12.2014. 1.745,44 87.999,00

Promjena % -3,28% 37,50%

2.1.2015. 1.740,60 85.000,00

31.12.2015. 1.689,63 114.895,00

Promjena % -2,93% 35,17%

POKAZATELJI POSLOVANJA*

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

Prihodi od prodaje 2.765,06 1.707,80

Poslovni prihodi 2.778,78 1.718,05

EBIT 266,10 195,49

Neto dobit 278,48 208,44

EBITDA 341,59 268,20

Operativni novčani tijek 459,79 87,28

Slobodni novčani tijek 400,35 32,24

Kapital i rezerve 1.749,13 1.570,06

Aktiva 2.654,52 3.210,13

Broj zaposlenih 2.088 2.144

*svi iznosi u milijunima kuna

VLASNIK/NOSITELJ RAČUNA / SUOVLAŠTENIK/IMATELJ VP

STANJE [%]

1. AGROKOR d.d. 17.799 80,44

2. CERP / RH 1.230 5,56

3. BAHOVEC SREČKO 351 1,59

4. ERSTE PLAVI OMF 256 1,16

5. ZAGREBAČKA BANKA d.d. 220 0,99

6. AZ PROFIT DMF 201 0,91

7. ZAGREBAČKA BANKA d.d. 200 0,90

8. PBZ d.d. 86 0,39

9. RADIĆ ANTUN 80 0,36

10. AZ OMF 79 0,36

Ukupno: 20.502 92,66

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 22.3.2016.

NOVČANI TIJEK (U TISUĆAMA KUNA)

31.12.2015. kons.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

435.793

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

-390.011

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine

14.222

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine

49.664

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

-43.666

PROFITABILNOSTPOSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2014.

ROE 15,92% 13,28%

ROA 10,49% 9,02%

EBIT marža 9,58% 11,38%

EBITDA marža 12,29% 15,61%

NETO PROFITNA MARŽA 9,75% 11,67%

JAMNICA D.D. - TRŽIŠNI PODACI

Cijena dionice za izračun (kn) 105.499,00

Broj dionica 22.126

Broj dionica (povlaštene) 0

Tržišna kapitalizacija (milijuna kuna)

2.334,30

PROMJENE KAPITALA (U TISUĆAMA KUNA)

31.12.2015. kons.

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 84.079

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

148.317

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

1.749.127

ZADUŽENOSTPOSLJEDNJA 4

KVARTALA31.12.2014.

Dug/kapital 50,50% 45,24%Zbog visoke tržišne cijene pojedinačne dionice Jamnica nije pristu-pačna širokom krugu malih in-vestitora

Prosječni dnevni promet ovom dionicom u 2015. godini iznosio je oko 763 tisuće kuna


Navedene informacije su dane u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljiva-njem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu upo-rabom informacija i cijena iz ovog materijala, niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

Napomena

Odjel [email protected]

Credos

UDIO JAMNICE u ukupnom prihodu

HRVATSKOG TRŽIŠTA vode i osvježavajućih

napitaka

85,2%

DIVIDENDA 2015. 2014.

Iznos 1.808,00 3.164,00

Dividendni prinos 1,71% 3,00%

Referentna cijena 105.499,00 105.499,00

proizvodnje mineralne vode i drugih flaširanih voda. Značajni događaji u 2014. godini bili su akvizicija društva Roto dinamic d.o.o. čija je osnovna djelatnost prodaja i distribucija alkoholnih i bezalkoholnih pića te opreme za ugostiteljstvo. Ujedno, Roto dinamic posjeduje i ekskluziv-no pravo zastupanja, uvoza i distribucije svjetski poznatih brendova pića. Jamnica d.d. iste je godine pro-dala svoj autoservis za servisira-nje gospodarskih vozila društvu Star Import, iz sastava Emil Frey Grupe, koja ima razvijenu mrežu za prodaju i servis vozila a koje će nastaviti servisiranje gospodarskih vozila kompanija u okviru Agrokor koncerna.

LIKVIDNOSTPOSLJEDNJA 4

KVARTALA31.12.2014.

Koeficijent tekuće likvidnosti

1,89 1,86

Novac po dionici 38.951,04 22.436,23

U financijskom dijelu poslo-vanja, Agrokor je 2014. godi-ne sklopio ugovor o kreditu glavnice 300 milijuna eura za koji su Jamnica d.d. i Sarajevski kiseljak d.d. jedni od jamaca. U 2014. godini Jamnica Grupa ostvarila je ukupne prihode od 1.786 milijuna kuna ili 6 posto manje u odnosu na prethodnu godinu te ukupne rashode od 1.539 milijuna kuna ili 6 posto više nego 2013. godine. Pad pri-hoda u 2014. većim je dijelom posljedica prodaje linije voćnih sokova iz 2013. u iznosu od 292,9 milijuna kuna. U 2015. godini Jamnica Gru-pa ostvarila je ukupan prihod od 2.856 milijuna kuna ili 60 posto više u odnosu na go-dinu prije, dok su ukupni rashodi bili 65 posto viši i iznosili su 2.353 milijuna kuna. Uzrok porasta i prihoda i ras-hoda bile su akvizicije Roto dinamica d.o.o. i Agrokora d.o.o. Grude. Dobit nakon oporezivanja za 2015. od 277,2 milijuna kuna 33 posto je viša nego u prethodnoj godini.

KRETANJE CIJENE DIONICEZbog visoke tržišne cijene pojedinačne dionice (trenutno iznad 100 tisuća kuna), Jamnica nije pristupačna širokom krugu malih investitora. Burzovno

trgovanje dionicom odvija se većim dijelom između instituci-onalnih investitora, a prosječni dnevni promet ovom dionicom u 2015. godini iznosio je oko 763 tisuće kuna. Pored većin-skog dioničara Agrokora, u

vlasničkoj strukturi među prvih deset dioničara

samo su dvije fizičke osobe, dok su ostali di-oničari institucionalni investitori.Kroz posljednje četiri godine dionica Jamnice

zabilježila je impresivan rast jer je tržišna cijena

dionice gotovo utrostruče-na. Od početka 2016. godi-

ne dionica je zabilježila pad vrijednosti od 4,27 posto, no pred nama su tek prvi kvartal-ni rezultati i ljetna turistička sezona – bitni čimbenici koji će utjecawti na daljnje tržišno kretanje dionice.

10.1. 2012.

3.10. 2012.

18.7. 2013.

10.3. 2014.

8.8. 2014.

27.2. 2015.

27.8. 2015.

18.2. 2016.

50.000.000

5.000.000

500.000

50.000

5.000

140.000

120.000

100.000

80.000

60.000

40.000

20.000

0

Prom

et

Cije

na

Promet i kretanje cijene dionice JMNC-R-A 1.1.2012. – 22.3.2016.


Iz regije

RAST SPARA U SLOVENIJI

Spar, drugi najveći trgovački lanac na slovenskom tržištu, planira tijekom ove

godine otvoriti svoju stotu poslovnicu u toj državi, potaknut pozitivnim rezultatima u 2015. kada je ostvario neto dobit od 18,4 milijuna eura. Trgovac je lani otvorio pet novih prodavaonica i tako godinu završio s 97 prodajnih objekata. Spar u Sloveniji posluje već 25 godina bez gubitaka.

POSLOVANJE PERUTNINE PTUJ U BIH Grupacija Perutnina Ptuj najavila je povećanje tržišnog udjela u BiH. Predsjednik Uprave

Grupacije Tibor Šimonka kazao je da su prošle godine ostvarili dobit od 47 milijuna eura, ali da u Upravi nisu zadovoljni poslovanjem u BiH jer već tri godine bilježe gubitak

tržišnog udjela. Dodao je kako ne planiraju nikakvo smanjenje broja uposlenih u BiH.

Mercator je prošle godine ostvario prihod od prodaje u iznosu od 2,6 milijardi eura,

dobit iz poslovanja je iznosila 61,5 milijuna eura, a čista dobit 20,2 milijuna eura. Proš-logodišnji su prihodi od prodaje bili 1,6 posto manji nego 2014. godine, no podaci nisu posve usporedivi s godinom prije zbog pro-mjena u strukturi prodaje, a koje su posljedica konsolidacije trgovačke djelatnosti po tržišti-ma. Naime, u Srbiji su maloprodajne jedinice lanca Idea prenijete na Mercator-S, dok su u

Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini maloprodajni objekti Mercatora prenijeti na Konzum. U obnovu i modernizaciju svoje maloprodajne mreže Mercator je lani investirao 77,4 milijuna eura i otvorio 65 novih prodajnih centara i dva distribucijska centra. Više od polovice prošlogodišnjih investicija Mercatora, točnije 54 posto, odnosilo se na investicije u Sloveniji. Grupa Mercator lani je prodala Pekarnu Grosu-plje tvrtki Don Don, a brendove kave Santana i Loka tvrtki Ivero trade.

PRIHOD OD PRODAJE 2,6 MILIJARDI EURA

NECTAR OTVORIO NOVI PROIZVODNI POGON

U gradu Vladičin Han u južnoj Srbiji kompanija Nectar otvorila je novi proizvodni pogon,

hladnjaču i skladišni prostor za voćne koncentra-te u koji su uložili više od sedam milijuna eura. Direktan rezultat investicija je povećanje kapaci-teta hladnjače na 6.000 tona smrznutog voća i to u najvećoj mjeri bobičastog voća, višnje, maline, kupine, borovnice i šljive. Proizvodni kapaciteti za preradu voća u Nectaru su 120.000 tona voća u sezoni. Nectar je najveći proizvođač voćnih sokova, s potpuno zaokruženim sistemom pro-izvodnje i velikim izvozom gotovog proizvoda. Nectar grupa broji više od 1.500 zaposlenih, dok u Vladičinom Hanu zapošljava 150 ljudi.

BIH: BLIZU DOGOVOR S EU O BESCARINSKOM UVOZU HRANE

Pregovori između Bosne i Hercegovine i Europske komisije, koji trebaju otvoriti vrata

bosansko-hercegovačkog tržišta za bescarinski uvoz prehrambenih proizvoda iz Hrvatske, u završnoj su fazi i može se očekivati kako će ubrzo biti postignut konačan dogovor. Izjavio je to

predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić koji je dodao kako su predstavnici Europske komisije uvažili stajališta BiH o potrebi zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje, što je i otvorilo mogućnost postizanja dogovora o prila-godbi privremenog trgovinskog sporazuma.

Mercator u 2015.GOMEX OTVARA 25 TRGOVINASrpski lanac supermarketa Gomex planira u 2016. godini otvoriti 25 novih trgovina. Trgovine će biti otvorene u Vojvodini, ali i u glavnom gradu Beogradu. Osim toga, ovaj trgovac planira obnoviti stare trgovine, proši-riti postojeće u Šapcu i Zrenjaninu te povećati energetsku učinkovitost prodajnih mjesta. Na kraju 2015. Gomex je imao 121 trgovinu.



Iz svijeta

MONDELEZ U PARTNERSTVU S ALIBABOM Mondelez International ušao je u partnerstvo s Alibaba Group Holdingom kako bi povećao online prodaju svojih proizvoda. Mondelezovi brendovi Oreo, Chips Ahoy!, belVita, Toble-

rone, Cadbury i Trident bit će dostupni kineskim kupcima preko Alibabine web stranice Tmall.com. Na kineskom e-tržištu, grickalice i slatkiši predstavljaju rastuću kategoriju.

Nova koncepcija

Njemački maloprodajni div Metro AG objavio je da razmatra razdvajanje na

dvije nezavisne kompanije koje bi imale izlistane dionice na burzi, jednu koja bi se bavila veleprodajom i prehranom (METRO, MAKRO i Real), a druga potro-šačkom elektronikom (Saturn i Media Markt). Veleprodaja i prehrana, kao i s time povezane poslovne aktivnosti, transferirale bi se u zasebnu tvrtku putem odvajanja. “Kreiranje dviju nezavisnih tvrtki logičan je nastavak procesa transformacije METRO

Grupe prema rastu te snažnijem fokusu na kupce i poduzetništvo. Razdvajanjem ćemo na tržištu stvoriti dvije kompanije koje ostvaruju ponajbolje poslovne rezultate i imaju vodeću poziciju na tržištu u svojim segmentima prodaje. Temelji za razdvajanje stvoreni su zahvaljujući kontinuiranom ra-stu prodaje METRO Cash & Carryja tijekom deset kvartala te najvišem tržišnom udjelu Media-Saturna u povijesti poslovanja”, izjavio je Olaf Koch, predsjednik Uprave METRO AG.

METRO RAZMATRA

RAZDVAJANJE NA DVIJE

KOMPANIJE

TESCO NAKON TRI GODINE OSTVARIO RAST PRODAJE

Najveći britanski maloprodajni lanac Tesco ostvario je prvi rast tromjesečne prodaje u

Velikoj Britaniji u više od tri godine, ali i upozorio da se još uvijek bori u cjenovnom ratu koji će pritisnuti operativnu dobit u tekućoj godini. Kompanija je objavila da je prodaja u Velikoj Britaniji u trgovinama otvorenim više od godinu dana porasla 0,9 posto u tromjesečju završenom 27. veljače, pri čemu je zabilježen snažan rast prodaje u božićnom razdoblju. Tesco je izvijestio o operativnoj dobiti za cijelu proteklu godinu prije jednokratnih stavki od 944 milijuna funti. Najavio je također daljnje smanjenje cijena kako bi ostao konkurentan na tržištu.

NESTLÉ OTVARA NOVI POGON U MAĐARSKOJ

Mađarska podružnica globalnog prehrambenog diva Nestléa uložit

će više od 60 milijuna eura u tvornicu hrane za kućne ljubimce u gradu Buku, u sjeverozapadnoj Mađarskoj, blizu austrijske granice. Ovim ulaganjem, pogon u Buku postat će najveća tvor-nica hrane za kućne ljubimce u Europi.

Investicija predviđa otvaranje 70 novih radnih mjesta, odnosno povećanje ukupnog broja zaposlenika Nestléa u Mađarskoj na gotovo tisuću ljudi. Švi-carska je među deset najvećih ulagača u Mađarskoj, gdje trenutno posluje 300 švicarskih tvrtki koje zapošljavaju oko 40.000 osoba.

LIDL ONLINE U BELGIJI

BAT LANSIRA HIBRIDNE CIGARETE

BAT je odabrao Rumunjsku za prvu zemlju u kojoj će lansirati svoj

hibridni proizvod Kent Glo iFUSE. Novi proizvod kombinira duhan i tehnologiju e-cigareta, a pokrenut je kao alternativa tradicionalnim cigaretama. BAT procjenjuje da bi tržište za nove generacije duhanskih proizvoda, bez Kine i SAD-a, moglo do 2020. dosegnuti čak 8,4 milijarde funti.

Njemački trgovački lanac Lidl pokrenuo je internet trgovinu u Belgiji u kojoj

se trenutno nalazi 350 neprehrambenih artikala. Lidl trenutno ima internet trgo-vinu samo u matičnoj Njemačkoj, a nakon Belgije planira se otvaranje online kanala maloprodaje i u Nizozemskoj. Dostava kupljenih proizvoda radit će se u partner-stvu s belgijskom poštom, a narudžba će se plaćati 2,99 eura.


*Jamstvo od 4 godine i besplatno održavanje od 4 godine obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 3. i 4. godinu ili 150 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta pri kupnji uz Renault Financiranje. **Besplatan PRO+ paket dobiva svaki kupac lakih gospodarskih vozila na kojima je paket dostupan pri kupnji uz Renault Financiranje. Senzori za kišu ne vrijede pri kupnji novog vozila Kangoo Express. Drveni pod i senzori za parkiranje ne vrijede za model Master Šasija. Prosječna potrošnja: 4,2 – 9,5 l/100km. Emisija CO2: 110 -234 g/km. Slike automobila su simbolične. Više na www.renault.hr

Pokretač vašeg uspjeha i broj 1 u Europi od 1998.

renault.hr

Izaberite laka gospodarska vozila Renault.

Dobrodošli u Renault obitelj!

4 godine jamstva* 4 godine besplatnog održavanja*

Besplatan PRO+ paket: drveni pod, senzori za parkiranje, radio bluetooth® mp3, tempomat, maglenke, senzori za kišu**

Renault preporučuje


Što znamo o...

IDEMO NA KAVU

egenda kaže da je jednoga dana pastir iz Jemena sjedio u hladu krošnje i promatrao svoje stado koza koje su mirno pasle travu. Nakon nekog vremena

primijetio je da se koze motaju oko malog grma i žvaču crven-kasto-smeđe bobice, nakon čega mirno stado više nije bilo mirno, baš naprotiv, koze su živnule. Začuđen ishodom, odlučio je i sam probati “čudne” bobice te je ustanovio da se i on osje-ća živahno i budno, baš kao i njegove koze. “Čudnovate” bobice bile su zrna kave, a legenda o pastiru ostala je zapisana kao jedno od prvih svjedočanstava o pronalasku kave i otkriću njenih blagotvornih učinaka. Kako točni podaci nisu poznati, vjeruje se da je kava otkrivena u Abesiniji u istočnoj Africi na području današnje Etiopije oko 800. godine. Dugo je vremena trebalo da se kava proširi k ostalim zemljama i kontinentima, a zašto je to tako, ponovno ostaje neodgovoreno, premda postoje neke pretpo-stavke. Abesinija je bila poznata narodima Srednjeg Istoka i Europe pa je stoga nezamislivo da je kava tako dugo vremena ostala misterija. Ipak, službena povijest kaže da je do Europe kava stigla tek u 17. stoljeću. Prema jednom rukopisu koji se nalazi u pariškoj Nacionalnoj biblioteci, kava se upotrebljavala od 875. godine, a prema istom rukopisu u Jemen je iz Abesinije stigla u 15. stoljeću da bi polovicom 16. stoljeća osvojila

i druge zemlje Bliskog i Dalekog istoka. Znači, ako je suditi po legendi, jemenski pastir je tek u 15. stoljeću otkrio blagodati zrna kave. Pisa-ni tragovi također po-tvrđuju upotrebu kave u 15. stoljeću, najčešće u islamskim samostanima Sufija također u Jemenu. Napitak su zvali “qahwa”, što je u prijevodu značilo “arabijsko vino”. Kava je u svojim počecima služila redovni-cima kao stimulans tijekom dugih noćnih ceremonija, religijskih

obreda i molitvi. Za sporo širenje kave zaslužni su i Arapi koji

su dugo vremena ovu biljku ljubomorno čuvali za sebe.

Vjeruje se da su isušivali i prokuhavali zrna kako bi ih učinili neplodnima i spriječili širenje kave izvan svoje regije. Prema još jednoj legendi, svoj

put iz arapskog svijeta kava je pronašla zahvaljujući

indijskom hodočasniku koji je, vraćajući se iz Meke, prokrijum-čario par plodnih zrna kave te se njegovim činom ovaj napitak

Turska, s mlijekom, sa šlagom, kratka, duga, nije bitno kakvu kavu preferiramo, bitno je da je ima. Kava nije samo neki usputni napitak, to je dio našega životnoga stila i u svojstvu društvenog katalizatora sasvim neizostavni dio svakodnevice

L

KILOGRAMAgodišnji prosjek

POTROŠNJE KAVE po članu

kućanstva uHrvatskoj

3,6


“idemo na kavu” kod nas se koristi u svim prilikama. Bilo da je poslovni sastanak, druženje sa starim prijateljem ili običan dan, kava se ne propušta. Tradicija je to koja je u Zagrebu krenula u isto vrijeme kao i u većim europskim gradovima. U doba kada su se po Europi počele otvarati kavane ni naša metropola nije zaostajala. Prvu kavanu u Hrvatskoj otvorio je u Zagrebu 1748. godine Leopo-ld Duhn, koji je osim kave nudio čaj i čokoladu, a kavana je nosila naziv “Kod Duhna”. U narednim stoljećima kava je zauzela jedno od prvih mjesta među omilje-nim pićima pa su i kavane nicale kao gljive poslije kiše. I danas se taj trend nastavlja s otvaranjem kafića koji su postali najrašireniji i najpristupačniji ugostiteljski objekti, gdje se mogu popiti razne vrste i tipovi kave. Općenito, kod nas je najomiljenija “turska kava” koju kafići još uvijek ne nude, ali se u kućnim posjetima bez nje ne može. Ako nemaš kave u kući, nisi pravi domaćin, a ako nemaš džezvu za kavu kao da nemaš ni kuću. Iza naziva turske kave krije se specifičan način pripreme koji iza sebe ima veliku tradiciju, zbog čega je turska kava upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2013. godine. Ova metoda posluživanja i kuhanja kave posebno je popu-larna na Balkanu, ali i u sjevernoj Africi i na Kavkazu. Sama tradi-cija kuhanja i posluživanja turske kave simbol je gostoljubivosti i prijateljstva.

OSNOVNE VRSTE KAVESirova kava raste u tropskom i suptropskom području, odnosno području oko ekvatora, a 70-ak zemalja u tom području proizvo-đači su kave. Plod raste na drvetu kave, iako ono više nalikuje grmu, a bere se u određenom razdoblju sazrijevanja. Nakon toga slijedi prerada koja uključuje niz procesa kako bi se u konačnici dobilo zrno sirove kave koje se pakira, najčešće u jutene vreće spremne za isporuku diljem svijeta. Postoje četiri osnovne vrste kave, a to su Arabica, Robusta, Liberica i

Excelsa. One pak mogu biti čiste, miješane, beskofeinske i u zadnje vrijeme sve popularnije organske kave. Jednu takvu u Hrvatskoj je nedavno predstavila tvrtka Her-mes International pod brendom Dida Boža. “Mount Hagen kava nosi taj naziv jer se tako zove područje u Papua Novoj Gvineji, gdje je zasađena prva ekološka plantaža kave na svijetu. Uzgaja se na nadmorskoj visini od 1.500 do 1.600 metara, što joj daje iznimnu kakvoću, nakon čega se zrna kave prže i hlade te se šalju na sušenje suvremenom metodom ‘Freeze Dried’ (sušenje smrzavanjem). Kod takvog sušenja u kavi ostaju svi okusi i bogate arome koje se klasičnim sušenjem gube”, kažu iz Hermes Internationala i dodaju da su na tržište plasirali kofeinsku i beskofeinsku inačicu Mount Hagen instant kave. Na hrvatskoj “kavanskoj” sceni najdugovječ-niji i najveći proizvođač kave je Franck koji njeguje svoju tradiciju već više od 120 godina. Zagre-bačka tvornica otvorena je 1892. godine i na početku je prema receptu Johanna H. Francka pretvarala cikoriju u kavovinu. Kavovine su surogati, zamjena ili nadomjestci za kavu. To su prženi plodovi i prženi dijelovi jestivih biljaka bogati škrobom i saharidima koji, prokuhani ili otopljeni u vodi, daju napitak koji se upotrebljava kao zamjena za kavu ili kao dodatak kavi. Danas Franck kupuje sirovu kavu koja se nabavlja na temelju uzorka koji procjenjuje master cupper. “Posao master cuppera je od iznimne važnosti za Franck. Nakon što kava prođe sve analize i poseban proces prženja, na red dolaze master cupperi koji vrše zadnju evaluaciju uzorka – cupping. To je organoleptička analiza gdje su osjetilne sposobnosti kao i isku-stvo master cuppera presudni. Naime, ako se u šalici kave uoče negativna odstupanja u okusu i mirisu, navedeni uzorak se od-mah odbija tj. pošiljka kave, čiji se uzorak analizirao, nije prihvatljiva za proizvodnju u Francku”, nagla-šavaju iz ove kompanije i dodaju da su visoki standardi najvažniji

Službeno se smatra da je kava otkrivena oko 800. godine u Abesiniji na području današnje Etiopije

Prva kavana u Hrvatskoj otvorena je u Zagrebu 1748. godine i nosila je naziv “Kod Duhna”

proširio prema istoku. Polovicom 16. stoljeća popularnost kave u zemljama Bliskog i Dalekog istoka bila je tolika da su vjernici svoje slobodno vrijeme provodili u kavanama, a ne u džamijama, što je ugrozilo vjerski život pa je na kavu ubrzo uveden namet, a 1511. godine u Meki je održana i sinoda na kojoj se raspravljalo o opijajućim i dvojbenim učincima kave. Kava je prvu bitku izgubila te su sve zalihe spaljene i unište-ne. Ni Europa nije ostala pošte-đena raznih dušobrižnika koji su osuđivali ovaj napitak. Prvo su je okarakterizirali kao islamsko piće koje će narušiti i pokvariti prave kršćane Europe, a zatim su napali i mnogobrojne otvorene kavane. Engleski kralj Charles II je 1675. godine izdao proglas kojim se zabranjuje rad kavana jer su to mjesta “raznih spletkarenja i izvo-rište podmuklih priča koje remete mir u Kraljevstvu”. Charlesa je na zabranu možda ponukala i jedna peticija potpisana prije progla-sa od strane londonskih žena, koje su u njoj tražile zabranu kavana jer su im muževi postali “neproduktivni kao pustinje iz kojih potječe ta nesretna biljka i da čitavom čovječanstvu prijeti opasnost od izumiranja”. Razna prepucavanja o dobrobitima i štetnosti kave našla su svoj put i u glazbi kada je Johan Sebastian Bach napisao “Kantatu o kavi” (Kaffeekantate), u kojoj ismijava zagovornike zabrane kave. Kava se s kršćanima Europe “pomirila” tek kada je papa Clement VII, kojemu se svidio taj specifični okus, krstio kavu i učinio ju (i) kršćanskim pićem.

PRVA HRVATSKA KAVANAHrvatima je kava svakodnevica i mnogi od nas ne mogu zamisliti dan bez kave. Posebno teška znaju biti jutra kada u kuhinjskom ormariću ugledamo praznu vre-ćicu. Počinje panika pa trčimo u najbliži kafić kako bi srknuli svoju dozu kofeina i nastavili dan. Neki pak cijelo popodne mogu ostati na omiljenoj terasi i polagano, opušteno ispijati svoju omiljenu kavicu bez ikakvih briga. Izraz


u proizvodnji i odabiru te se ništa ne prepušta slučaju. Iako je cijeli proces u Francku automatiziran, osjetila master cuppera su još uvijek nezamjenjiva, unatoč svim raspoloživim mjernim instru-mentima. “Dnevno u Francku cupper kuša mnoge uzorke, iz raznih ‘origina’, a svaka kava ime dobiva prema zemlji porijekla, odnosno ‘originu’, primjerice Gvatemala, Kostarika, Meksiko, Etiopija”, kažu nam u Francku. Svaka vrsta kave je specifična, a međusobno se razlikuju karakte-rističnim okusom i aromom, pri-mjerice Gvatemala je poznata po čokoladnim notama, Papua Nova Gvineja po čokoladno-začinskim notama, dok u kavi iz Etiopije prevladavaju cvjetne note. Jedan od najvećih svjetskih brendova koji u svom portfelju ima više od 200 različitih receptura prilagođe-nih ukusima lokalnih potrošača je Nescafé iz portfelja tvrtke Nestlé. “Brend kave Nescafé tržištu je prvi puta predstavljen 1938. godine, a ime je nastalo kombinacijom riječi Nestlé i café. Za proizvodnju ovog brenda kave koriste se najkvalitetnija zrna kava Arabica i Ro-bu-sta”, isti-ču iz Nestléa. Svoju do-bru poziciju na svjetskom tržištu potkrje-pljuju činjenicom da se u svijetu dnevno popije oko 475 milijuna šalica kave Nescafé. “Osim što nas piju u cijelom

svijetu, Nescafé je našao svoj put i na Mount Everest tijekom ek-spedicije 1953. godine, bio je i u svemiru 1969. s posadom Apolla 11, a prošle je godine Nescafé preletio svijet u solarnoj letjelici Solar Impulse”, ponosno kažu iz ove kompanije i dodaju kako će do 2020. godine kroz globalnu inicijativu nazvanu “Nescafé plan” uložiti 350 milijuna dolara u projekte održive proizvodnje kave kako bi se njene zalihe osigurale za sve one koji uživaju u ovom napitku. Na našem tržištu dobro kotira i Barcaffè koji je dio proi-zvodnog portfelja Atlantic Grupe. “Barcaffè je najpoznatija robna marka kave u Sloveniji, a svjetlo dana je ugledala 8. svibnja 1970. godine u tadašnjoj tvornici Droga Portorož. Prvi je proizvod bila vrećica od 100 g mljevene turske kave koja je i dan-danas najpre-poznatljiviji proizvod te robne marke. Aktualnu asortimansku

ponudu brenda Barcaffè čini više od

40 proizvo-da, od

mješavi-na mljevene pržene kave, kave u zrnu, mješavina kave za espresso do instant napitaka i sve popu-larnijih napitaka za putovanja,

takozvanih ‘coffee to go’”, kažu iz Atlantic Grupe dodajući kako su napitci Barcaffe&go trenutno najpopularniji.

FINCI NAJVEĆI KAVOPIJEPrema podacima Međunarodne organizacije za kavu, u 2014. godini najviše je uzgajana kava Arabica s ukupnom proizvod-njom od 84.167 milijuna vreća (1 vreća = 60 kilograma), dok je Robuste proizvedeno 32 posto manje. Pritom je uku-pna svjetska proizvodnja kave u proteklih dvadeset godina značajno povećana. Ako uspo-redimo 2014./2015. u odnosu na 1990./1991. svjetska proizvod-nja je porasla za oko 1,5 puta. U svijetu je 2014./2015. godine proizvedeno više od 140 miliju-na vreća kave od čega je 45.342 milijuna došlo iz Brazila, koji je ujedno i najveći proizvođač i izvoznik kave s tržišnim udjelom od 31,99 posto. Nakon Brazila po proizvodnji i izvozu slijede Vijetnam, Kolumbija, Indonezija i Etiopija. Najveći uvoznik kave

je Europska unija koja je prošle godine uvezla oko 75 milijuna od ukupno

uvezenih 114.883 milijuna vreća kave širom svijeta,

što znači da je u drža-vama članicama

EU završilo oko dvije trećine

ukupno uvezene kave. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u prva dva tromjesečja 2015. godine najveći uvoz bio iz Brazila, dok je najveći izvoz bio u Sloveniju, a iznosio je približno 400 tona. Što se konzumacije tiče, zadnji podaci DZS-a su iz 2011. godine, a tada je godišnji prosjek potroš-nje po članu kućanstva iznosio 3,6 kilograma. Inače, možda će nekome zazvučati čudno, ali najveći potrošači kave u Europi su Finci koji godišnje potroše oko 12 kilograma kave, dok je prosjek EU 5,8 kilograma po stanovniku.

Što znamo o...

Jozo [email protected]

U svijetu je 2014./2015. godine proizvedeno više od 140 milijuna vreća kave ili 8,4 milijarde kilograma

Europska unija je najveći potrošač kave te apsorbira gotovo dvije trećine svjetskog uvoza

ZIa šalicu najskuplje kave na svijetu koja nosi naziv Black Ivory Coffee potrebno je izdvojiti “samo” 50

dolara. Za proizvodnju ove kave zaslužni su ni manje ni više nego – slonovi iz fondacije “Golden Triangle Asian Elephant” koja se nalazi na Tajlandu. Proces počinje

branjem Thai Arabica kave koja se bere na 1.500 metara nadmorske visine, nakon čega se ta ista kava daje slono-vima kao hrana. Nakon što zrna kave prođu kroz slona, ručno se iz izmeta zrna vade te počinje proces sušenja i prženja. Zvuči ukusno!

Najskuplja kava na svijetu


Jako volite puni, pravi okus turske kave, ali vam posao i obveze ne dopuštaju klasično pripremanje kave u džezvi? Franck ima rješenje za vas - praktično pakiranje Franck

Creme, 100 % prave turske kave, koju sada možete pripre-miti bilo kada i bilo gdje, bilo da ste u uredu, na fakultetu, negdje na putova-nju ili jednostavno nemate vremena za kuhanje kave u džezvi. Dovoljno je da sadržaj jednog

Stick2GO pakiranja Franck Creme od 9 grama prelijete vru-ćom vodom i u jednoj minuti dobijete sve bogatstvo mirisa i okusa prave turske kave.

Franck Crema prava je 100% turska kava koja objedinjuje jednostavnost brze pripreme i bo-gatstvo okusa, mirisa i doživljaja prave mljevene kave, a osim što se može kupiti u klasičnim pa-kiranjima od 175, 250 i 375 grama, dostupna je i u praktičnom pojedinačnom pakiranju Franck Crema Stick2GO od 9 grama. Franck Cremu karakterizira puni okus, kao i bogata i postojana kremasta pjena te slatkaste arome koje će već pri prvom gutljaju ritual ispi-janja kave učiniti još posebnijim. Zahvaljujući novom, pojedinačnom pakiranju, ova vrhunska kava vam uvijek može biti pri ruci te vam u samo jednoj minuti omogućiti uživanje u pra-vom okusu, mirisu i doživljaju mljevene kave.

Promo

Franck Crema kava osvaja jednostavnošću brze pripreme, uz puno bogatstvo okusa prave turske kave

PRAVA KAVA NA MOJ NAČIN

Svoju omiljenu kavu možete uvijek imati uz sebe te je pripremiti bilo gdje, na jednostavan i brz način, prelijevanjem vrućom vodom


Ja TRGOVAC

ISCIJEDIMOZDRAVLJE

etajući zagrebač-kom Vlaškom ulicom možda ste primijetili izvana malenu a vizualno zelenu trgovi-nu naziva Juice Box. Ako je niste

vidjeli, onda ste sigurno morali osjetiti mirise koji iz nje dopiru. Već na samom ulazu u Juice Box do vas dopire očaravajući miris svježeg voća. Nije to miris obič-ne voćarnice, to je miris ogu-ljenog i svježe iscijeđenog voća. Upravo je to, svježe iscijeđeno hladno prešano voće, glavni adut trgovine Juice Box. Za predivne voćne mirise i još bolje okuse zaslužna je Nataša Poljak, vlasnica trgovine, koja je svoja uvjerenja i zdrav način života počela prenositi na sugrađane. Da to nije obična trgovina da se naslutiti vidjevši u njoj vrijedne mlade ljude koji neprestano gule i cijede razno svježe voće kako bi sokovi uvijek bili svježi i do-stupni. “Naš posao se zasniva na 70 posto proizvodnje, dok ostalo odlazi na prodaju. Juice Box je kombinacija konvencionalnog i bio asortimana”, započinje Nataša.

100 POSTO SVJEŽEGlavna djelatnost Juice Boxa je proizvodnja sokova, juha, salata

te raznih drugih zdravih napi-taka, hrane ali i grickalica, koje također sami proizvode. “Naj-bitnija je stavka u našoj trgovini to što je sve sto posto svježe. Sva hrana koju kupimo za trgovinu proda se u roku od 24 sata i s time smo jako ponosni”, govori vlasnica. Svega ovoga ne bi bilo da se u cijelu stvar nije uplela viša sila u vidu bolesti, koja je Natašu primorala na promjene u životu. “Dugi niz godina radila sam u trgovini, samo je razlika u djelatnosti koju sam obavljala. Zadnjih 15 godina obavljala sam menadžersku poziciju upravlja-jući većim brojem ljudi i prosto-ra, što je gomilalo stres i dovelo do toga da moram na operaciju. To je na kraju promijenilo moj život iz temelja”, priča Nataša. Poznato je da menadžerske pozicije zahtijevaju veliku po-svećenost poslu i da takav posao sa sobom nosi određene količi-ne stresa, što se uz nepravilnu i nezdravu prehranu postaje plodno tlo za razvoj mnogih bo-lesti. “Teško je paziti na prehra-nu kada ste stalno na poslu ili na putovanjima”, govori Nataša i dodaje kako danas, premda još uvijek radi stresan posao, uspijeva paziti na prehranu, a to isto pokušava prenijeti svim kupcima koji posjete njenu trgo-vinu. “Svaki posao je zahtjevan

na svoj način. Kada sam radila kao menadžer, nisam morala razmišljati o plaćama, a ovdje je to najvažnije. Svaki put kad isplatim plaću za tekući mjesec, kreće plan kako isplatiti plaću za sljedeći. Prije sam se bavila podizanjem prodaje i plaće mi nisu bile ni na kraj pameti, dok danas ako ne isplatim svoja 22 radnika, posao propada”, ističe vlasnica trgovine.

NIŠTA BEZ OBITELJIU ovaj projekt nije ušla sama. Mnogo joj je pomogao i muž koji je suvlasnik trgovine, ali i radnik, baš kao i ona. “Kada smo počeli nisam ni sanjala da ćemo se tako brzo proširiti i da će ljudi objeručke prihvatiti naše proizvode, posebno sokove. Za-pravo su naši kupci zaslužni što smo vrlo brzo otvorili restoran u zagrebačkom poslovnom centru Green Gold i još jednu trgovinu u Ilici u suradnji sa šogorom”, govori Nataša. Trgovina u Ilici otvorena je u listopadu 2014. godine, restoran godinu dana kasnije, dok je najnoviji Juice Box u Ilici otvoren u prvom mjesecu 2016. godine. Mada na početku zamišljena kao mala

Ako želite jesti i piti zdravo, a sve za malo novaca, trgovina Juice Box je pravi izbor. Mnoštvo svježih hladno prešanih sokova od voća i povrća proizvode se svakodnevno i pružaju užitak u svakom gutljaju

Sva hrana koja dođe na police trgovina Juice Box proda se u roku od 24 sata

Sokovi se dobivaju hladnim preša-njem voća i povrća bez dodatka vode i drugih aditiva

Š


obiteljska trgovina, kvaliteta koju su kupci prepoznali nije im dopustila da ostanu na riječi “malo”. “Jednostavno nas je tržište natjeralo da se širi-mo iako smo ostali obiteljski orijentirani. Muž i ja radimo

u i oko trgovine, dok se kćer brine o vizualnom identitetu, a moram reći i da su nam zaposle-nici postali dio šire obitelji. Cilj nam je bio da radno okruženje bude ugodno i smatram da smo u tome i uspjeli”, priča nam Nataša. Sve sezonsko voće koje je dostupno nabavlja od malih hrvatskih proizvođača i obi-teljskih poljoprivrednih gospo-darstava, a ostalo se nabavlja iz inozemstva. “Što možemo kada u nas nema naranči i limuna”,

žali se Nataša i dodaje da sve od voća što se može trenutno nabaviti u Europi imaju i u Juice Boxu. “U našim dućanima sada možete kupiti i crvene banane, zmijsko voće ili dragon fru-it koje se ne može naći baš u svakoj trgovini”, kaže ona. Osim voća i povrća, trgovina obiluje raznim zdravim proizvodima poput orašastih plodova, raznih sjemenki, niskokaloričnih kolačića, a svakodnevno je dostupan i svježi kruh iz krušne peći ili Katin kruh bez glutena koji kupci izrazito vole. “Moram naglasiti da se u našoj trgovini može kupiti i svježe mlijeko iz mljekomata. Mi smo prvi koji imamo mlje-komat u sklopu trgovine”, naglašava Nataša. Ipak, glav-na stavka u trgovini su hladno prešani sokovi. “Svi sokovi su hladno prešani (cijeđeni) pomo-ću Hurom sokovnika koji imaju niski okretni moment pa se sok ne zagrijava i ne oksidira te u njemu ostaju svi važni sastojci poput vitamina i minerala”, ističe Nataša. U hladno preša-nim sokovima nema nikakvih dodataka, poput vode ili drugih aditiva, samo čisti sok iz voća i povrća. “Jedini dodaci koji se mogu naći u sokovima su oni koje mi sami dodamo, poput korijena biljke Maca. To je prah koji povećava imunitet i pozi-tivno djeluje na reproduktivne organe”, govori vlasnica. Ovakvi sokovi nisu imuni na dugo stajanje na policama. Stoga se u Juice Boxu konstantno guli i cijedi novo voće i povrće koje će svoj put završiti u jednom od sokova. “Imamo više vrsta i kombinacija sokova. Recimo, G+ sok je napravljen od na-ranče, limuna, grejpa i mrkve. C+ je od naranče, mandarine, jabuke, kumkvata i kurkume, dok je recimo sok Crvena snaga napravljen od aronije, jabuke, naranče, ananasa i meda”, objaš-njava Nataša. Osim navedenih, u trgovini se još može pronaći Juice Box sok od maline, kupi-

Jozo [email protected]

na, ananasa, naranče, jabuke, banane i datulja, zatim “Tropi-co” sa svježim tropskim voćem poput manga, ananasa, banane i raznih sjemenki te sok naziva “Di je to” u kojemu se nalazi cikla, mrkva, jabuka, ananas i kurkuma. Vlasnica kaže da u sokovima niti jedan sastojak nije slučajan i da su svi pomno birani i kombinirani kako bi po-lučili najbolje za zdravlje. “Ima-

mo svoje nutricioniste koji odlučuju koje će se voće i

povrće naći u određenom soku, ali sve tajne ipak ne smijemo otkriti”, govori Nataša. Zdravi sokovi nisu skupi kako bi mnogi pomislili. Za

0,33 litre soka potrebno je izdvojiti 15 kuna, dok

su sokovi od pola litre 24 kune, što nije puno kada zna-

mo koliko se korisnih i zdravih sastojaka u njima nalazi.

DNEVNO SVJEŽI OBROCISve što se u ponudi trgovine Jui-ce Box nalazi je zapravo sirovina za proizvodnju sokova ili obroka u novo otvorenom restoranu u Green Goldu. Iako je otvoren tek godinu dana, ljudi su prepoznali kvalitetu zdravih obroka. “Re-storan u Green Goldu je dnevni restoran i za sada smo zado-voljni kako radi, premda uvijek može bolje. Imamo četiri obroka na dnevnoj bazi i svi su uvijek svježi, a dio ponude iz restora-na dođe i do trgovine kako bi i kupci u Juice Boxu mogli okusiti svježe obroke iz restorana”, priča Nataša. Sudeći po kupcima koji su tijekom našeg razgovo-ra navirali u trgovinu može se zaključiti da su Hrvati postali prilično osviješteni kada je u pi-tanju zdrava prehrana. “Moram priznati da su naši kupci svjesni važnosti zdrave prehrane, a oni koji nisu sigurni, pitaju, istra-žuju i zanimaju se. Interesa ne nedostaje pa se ne bojimo za budućnost našega poslovanja”, zaključuje Nataša.

Info

Naziv trgovine: Juice Box smoothie & juice bar

Naziv tvrtke: Garden City d.o.o.Adresa trgovine:

Vlaška ulica 72b, ZagrebVlasnik: Nataša Poljak

Godina osnivanja: 2014.Kvadratura: 45 m²

broj RADNIKA

zaposlenih u trgovinama JUICE BOX

22


Novo na polici

Dolcela Ledeni vjetar

Dolcela Ledeni vjetar nova je Podravkina mješavina za pripremu istoimenog kolača. Proizvod sadrži

mješavinu za tijesto, mješavinu za kremu i mješavinu za šlag, a kolač se može kombinirati s raznim vrstama svježeg sezonskog voća ili s voćem iz kompota. Jedno pakiranje od 330 g dovoljno je za pripremu kolača standardnih dimenzija (20x30 cm).

Nova, premium linija Podravkinih Delikates pašteta dolazi u pet različitih okusa u

ambalaži od 95 g (s višenamjenskim PVC po-klopčićem). Kombinacijom okusa kontinentalne i mediteranske kuhinje, Podravka je pripremila pileću jetrenu paštetu s čvarcima i bučinim sjemenkama te s kulenom, paštetu od pilećeg filea sa šparogama i maslinovim uljem, paštetu a la pašticada, u koju su dodani panceta, suhe smokve i šljive kao i u originalnoj pašticadi, a za ljubitelje vege namaza osmišljen je namaz od slanutka s ekstra djevičanskim maslinovim uljem i odabranim začinima.

Preporuka

Podravka Delikates paštete

Jana vitamin

Jana vitamin immuno i Jana vitamin activity dva su nova

proizvoda voćnog okusa koji sadrže visok udio vitamina i minerala te zadovoljavaju potrebe orga-nizma kod povećanih tjelesnih ili mentalnih napora. Jana vitamin activity sadrži vitamine B3, B5 i B6 te magnezij koji blagotvorno djeluju na mišiće, živčani sustav te proizvodnju energije. Jana vitamin immuno obogaćena je vitaminima B6 i B12, vitaminom C i cinkom koji doprinose normal-nom održava-nju funkcija imunološkog sustava. Vitamin C utječe na pobolj-šanje apsorpcije željeza, što je iznimno važno za većinu žena a posebno onima koje se bave tje-lesnom aktivno-šću.

Linija proizvoda za tre-nutno prekrivanje sijedih

vlasi Cover Your Gray brzo je i lagano privremeno rješenje s trenutnim rezultatima. Pred-nosti ovih proizvoda ogledaju se u tome što odmah pokri-vaju neželjene sijede vlasi i osvježavaju boju, mogu se koristiti bilo kada i bilo gdje, dolaze u odabranoj paleti boja kako bi pristajali svakoj boji kose a privremena boja može se isprati šamponom i vodom. Linija obuhvaća 2u1 aplikator koji služi za prikrivanje sijedog izrasta i raspršenih sijedih vlasi, vodootpornu maskaru koja produljuje vrijeme između bojenja kose, professional aplikator za nanošenje boje, stick za prikrivanje izrasta i češalj za raspoređivanje boje po kosi. Uvoznik i distributer linije Cover Your Gray je zagrebačka tvrtka VM2.

Rješenje za sijedu kosuZa nadolazeće ljetne mjesece Beiersdorf je

pripremio Nivea Protect&Moisture liniju koja obuhvaća hidratantni losion i sprej za sunčanje. Proizvodi sadrže visokoučinkovite UVA i UVB filtere koji štite kožu tijekom sunčanja, dok hidratantni sastojci pantenol i glicerin smiruju i hidratiziraju nadraženu kožu. Nova vodootporna formula Nivea Sun Protect & Moisture linije jača prirodnu zaštit-nu barijeru kože, pruža dugotrajnu i dubinsku 24-satnu hidrataciju. Losion za sunčanje dolazi u pakiranju od 200 ml po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 65 kn (SPF 15), 82,90 kn (SPF 20), 91,90 kn (SPF 30) i 104,90 kn (SPF 50+). Sprej za sunčanje dostupan je ta-kođer u ambalaži od 200 ml s preporučenom maloprodajnom cijenom od 88,90 kuna (SPF 15), 92,90 kn (SPF 20) te 99,99 kn (SPF 30).

Nivea Protect&Moisture linija


Dove Cool Fresh

Kvartet Ledovih torti

Ledo je na tržište lansirao četiri nove torte pa je tako za ljubitelje slastica tvrtka pripremila torte vanilija-čokolada, Sacher, Biedermeier i Cheesecake. Torta vanilija-čokolada sastoji se od bi-

skvita te krem sladoleda okusa čokolade i vanilije koji ima prozračnu mousse strukturu. Popular-na Sacherica napravljena je od sladoleda okusa čokolade i browniesa, a obogaćena je preljevima od marelice i čokolade. Čokolada je, također, uz biskvit i vrhnje jedan od glavnih sastojaka torte Biedermeier, a ljubitelji cheescakea odsad će moći uživati u istoimenoj torti kremaste strukture, čija receptura obuhvaća nadjev od ABC sira s podlogom od drobljenih keksa.

Domaćica s Dorina mliječnom čokoladom i krispijem

Nova Domaćica od sada dolazi kao spoj dva jaka Kraševa brenda – Domaćice i Dorine. Osim preljeva od čak 23% čokolade, nova Domaćica donosi još jedan novitet – krispi

u čajnom pecivu što joj daje obogaćenu i hrskavu strukturu. Uz novu ekstenziju, Krašev čokoladirani čajni keks dolazi u još četiri oblika: Domaćica Original, Tamna Do-maćica s komadićima kakaovca, Integralna Domaćica s okusom naranče te sezonska Bijela Domaćica s cimetom. Kraš priprema i ljetno izdanje Domaćice koje će odlikovati novi, svježi okus.

Nova linija Dove Cool Fresh za muškarce

sadrži gel za tuširanje te dezodorans u sticku i spreju. Dove men dezodoransi pružaju zaštitu protiv znojenja istovremeno sadržava-jući Dove formulu koju čini četvrtina hidra-tantne kreme. Gelovi za tuširanje također hidratiziraju kožu te su izvor osvježavajućeg mirisa.

Dolcela Bijeli Fondant

P odravka je za ljubitelje slastica pripremila Dolcela Bijeli Fondant,

novu šećernu pastu za izradu i oblikovanje slastica, uz dodatak samo četiri žlice vruće vode. Proizvod ne sadrži glicerin, dolazi u pakiranju od 450 g, što je dovoljno za prekrivanje torte promjera 24 cm, a dodavanjem prehrambenih boja dobiva se fondant u boji koji je pogodan za ukrašavanje torti, muffina, mini tortica i keksića. U pakiranju se nalazi i letak s preporučenim receptima.

Novost za sve ljubitelje miješanih pića na bazi gina, vodke i ruma pripremila je tvrtka Valentić

d.o.o. iz Sesveta, predstavivši Botanicals asortiman. Ponuda premium alkoholnih pića ovog distributera upotpunjena je kompletima posebno odabranih biljnih sastojaka koji poboljšavaju ili ističu pojedina svojstva alkoholnih pića, poput boje, okusa i mirisa. Dodavanjem bilja, sjemenja, cvjetova i začina, koji su upakirani u posebne kutijice, konzumacija omiljenih alkoholnih pića postaje istinski užitak. Botanicals kompleti pritom su opremljeni i odgovarajućom opremom za pripremu pića, poput duge barske žličice za dosipavanje i miješanje tonika, dozera ili strugača za pojedine biljne dodatke. Atraktivni kompleti sadrže razne kombinacije egzotičnih biljnih dodataka pa se u njima nalaze i bobice borovice, kardamom, sladić (liquorice), korica citrusa, zvjezdasti anis, vanilija, perzijska ruža, crveni papar, kora cimeta, giant coffee, maca, cvijet hibiskusa, pimen, tonka sjeme, cubeb papar, kumquat i sušena korica naranče. Iz Valentića napominju kako Botanicals asortiman obuhvaća i komplete s profesionalnim alatima za pripremu miješanih pića uz koje dolaze i biljni dodaci u većim pakiranjima koja su podržana i izložbenim displayem.Više o proizvodu i ostalom asortimanu doznajte na: www.valentic-drinks.com.

Botanicals kompleti u asortimanu Valentića


Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, Fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

Želite primati Ja TRGOVAC magazin?

Novi Rio Mare riblji i mesni namazi

Ljubitelji Rio Mare namaza od sada će moći uživati i u apsolutnim novitetima: Rio Mare Paté mesnim namazima, ali i u proširenoj po-

nudi ribljih namaza. Ukusni namazi kremaste teksture, lako mazivi, bez konzervansa i bez glutena, dostupni su u pet okusa. Uz nove Rio Mare Paté namaze od tune te tune i crvene paprike, potpuni novitet u Rio Mare asortimanu su namazi od mesa: Rio Mare Paté šunka, Rio Mare Paté piletina i Rio Mare Paté all’Italiana s piletinom i rajčicama. Dvostruko pakiranje od 84 g čini ih idealnim za obiteljske obroke, od doručka pa sve do večere. Potencijal tržišta namaza i navike potrošača ukazuju na prilike za nove okuse, a nadasve za zdrave proizvode i proizvode provjerene kva-litete. Ulaskom u segment mesnih namaza te proširivanjem asortimana u segmentu namaza od tunjevine, Rio Mare dokazuje kontinuiranu orijentiranost inovacijama, poručuju iz tvrtke Bolton Croatia.

Organski proizvodi tvrtke Alnatura hrvatskim su kupcima od kraja ožujka dostupni i u 36 Billa supermarketa i 78 Bipa drogerija. Riječ

je o cjelokupnom asortimanu od 300 prehrambenih proizvoda iz kon-troliranog ekološkog uzgoja. Na namirnicama nisu korištena kemijska sredstva poput umjetnih gnojiva, pesticida, aditiva i medicinskih proizvoda. Zbog toga ovi organski proizvodi sadrže 10-50% više funk-cionalnih sastojaka od klasično uzgojene hrane. I u odabiru zaslađivača Alnatura slijedi posebna pravila pa se primjerice u proizvodima umjesto umjetnih zaslađivača upotrebljavaju prirodne alternative poput djelo-mično prerađenog šećera trske, sirupa agave ili javora.

Alnatura proizvodi u Billi i Bipi

Novo na polici


Travanj | jatrgovac.hr 5

Documents

Ja TRGOVAC magazin – travanj 2016