IZDVAJAMO:

Intervju: prof. dr. sc. Ivan Kopriæ

Nauka i umjetnost uspjeha

Razvitak upravnog studija u svijetu iusporedbe s hrvatskim sustavom

Velikani pisane rijeèi K

KAMERALiSTÈasopis Udruge studentica i studenata upravnog studija

BROJ 1/2008

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

Dragi èitatelji, u samu srž problema, poigrati æemo se s vašim umovima i znanjem i pružiti vam

Što reæi na poèetku Kameralista? drugaèiji pogled na samu Udrugu studentica i studenata upravnog studija

Od same poèetne ideje do realizacije koja je i pokretaè samog projekta.projekta ovog lista prošlo je dosta vremena. Sada toèno na poèetku nove Ovim putem vas pozivamo...Svi koji akademske godine, on je po prvi puta, imaju volje, želje i moguænosti pridružite usprkos nevjerici mogih ugledao svjetlo nam se. Predoèite nam svoje ideje, svoje dana i sada se nalazi tu pred vašim misli i stavite ih na papir odnosno na èitateljskim prosudbama. ekran i pomognite u objavljivanju Trudili smo se i napravili èasopis koji æe Kameralista.vas informirati o mnogim stvarima Svaki prijedlog, ali i konstruktivna kritika je vezanih za studij i dogaðanja na faksu te dobrodošla.aktualnim problemima studenata. No uz to osmislili smo i naèin kako da vas S v e t o š a l j i t e n a m n a : zabavimo uz mnoge èlanke koji nisu kameralist@drustveno-veleuciliste.netvezani uz studij.

Srdaèan pozdrav do drugog broja,Izvještavati æemo vas sa mnogih mjesta, o mnogim aktualnim stvarima, uæi æemo

Dragi èitatelji, u samu srž problema, poigrati æemo se s vašim umovima i znanjem i pružiti vam

Što reæi na poèetku Kameralista? drugaèiji pogled na samu Udrugu studentica i studenata upravnog studija

Od same poèetne ideje do realizacije koja je i pokretaè samog projekta.projekta ovog lista prošlo je dosta vremena. Sada toèno na poèetku nove Ovim putem vas pozivamo...Svi koji akademske godine imaju volje, želje i moguænosti pridružite

nam se. Predoèite nam svoje ideje, svoje alazi tu pred vašim misli i stavite ih na papir odnosno na

èitateljskim prosudbama. ekran i pomognite u Trudili smo se i napravili èasopis koji æe vas informirati o mnogim stvarima vezanih za studij i dogaðanja na faksu te aktualnim problemima studenata. No uz to osmislili smo i naèin kako da vas zabavimo uz mnoge èlanke koji nisu vezani uz studij.

Srdaèan vati æemo vas sa mnogih mjesta,

o mnogim aktualnim stvarima, uæi æemo

, on je po prvi puta, usprkos nevjerici mogih ugledao svjetlo dana i sada se n

objavljivanju Kameralista.Svaki prijedlog, ali i konstruktivna kritika je dobrodošla.

S v e t o š a l j i t e n a m n a : kameralist@drustveno-veleuciliste.net

pozdrav do drugog broja,Izvješta

O KAMERALiSTU

Uredništvo

2

Uvodna rijeè

Od kuda ime Kameralist?Camera - talijanski soba,Camera - francuski rezidencijaKameralizam - njemaèki smjer merkantilizma; kameralne znanosti kao prateæu današnje uprave

Od kuda ime Kameralist?Camera - talijanski soba,Camera - francuski rezidencijaKameralizam - njemaèki smjer merkantilizma; kameralne znanosti kao prateæu današnje uprave

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

UVODNA RIJEÈ

BITI STUDENT

OSTALA DOGADJANJA VEZANA ZA FAKS

ŽIVOT UDRUGE

VIJESTI IZ UPRAVE

REAL LIFE

ZANIMLJIVOSTI, SPORT I COOLTURA

MEDITATIVNI KUTAK

ZABAVAN KUTAK

IMPRESSUM

Uredništvo.............................................................................................................................2

Razvitak upravnog studija u svijetu i usporedbe s hrvatskim sustavom..............................................................................................................................4Intervju: prof.dr.sc. Ivan Kopriæ..............................................................................................7Osvrt na Bolonju-ECTS bodovi.............................................................................................10Nauka i umjetnost uspjeha.................................................................................................11Struèna praksa = iskustvo + posao....................................................................................14Izvještaj iz druge klupe........................................................................................................16Kviz znanja-nauka o javnoj upravi.......................................................................................18

Smotra sveuèilišta...............................................................................................................19Suradnja s Web portalom Moj posao-Dan karijera..............................................................21Anketa brucoša 2007/2008................................................................................................23Tko pita, taj ne skita..............................................................................................................25Moja (prva) brucošijada......................................................................................................27Nacionalna i sveuèilišna knjižnica.......................................................................................29

Udruga studentica i studenata upravnog studija...............................................................30Kako pronaæi posao i kako ga zadržati?..............................................................................32Što je studentski zbor?..........................................................................................................35

Velikani pisane rijeèi............................................................................................................35Zagreb - jedinica lokalne i podruène (regionalne) samouprave..........................................37

Život nikada nije promašaj...................................................................................................39Sloboda.............................................................................................................................40Prosvjedi..............................................................................................................................41

Pohod na Puntijarku!...........................................................................................................44Zadovoljna nakon izlaska....................................................................................................46Volonterstvo........................................................................................................................48

Sinkronicitet svijesti i svijeta..................................................................................................50Samo mala želja................................................................................................................51Sopfa je skoèila s litice........................................................................................................51Sjeæanja..............................................................................................................................52Bezimena............................................................................................................................53

Šaljivi oglasi i par brzopletih.................................................................................................55Best of forumaša.................................................................................................................56Karikatura............................................................................................................................58

Ekipa kameralista................................................................................................................59

3

Sadržaj

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

Politièki okvir uprave, kao i krug poslova odnosno od 1854. godine Namjesnièko kojima se pridaje javno znaèenje vijeæe na èelu s banom kao vrhovni organi mijenjaju se ti jekom povi jesnog uprave za Hrvatsku i Slavoniju bili su

razvoja. Uprava poèinje kao državna podreðeni ministarstvu unutarnjih poslova uprava i obuhvaæa najprije zaštitu u Beèu, a nadreðenim županijskim unutarnje i vanjske sigurnosti države. S upravama u šest županija. U svim su tim vremenom se širi na poslove regulacije jedinicama radili profesionalni djelatnici. razlièitih podruèja života ljudi u društvu. Tako ono što je bilo iskljuèivo državna uprava postaje sve više uprava javnog sektora. Državna uprava s profesionalnim tj. struèno obrazovanim, plaæenim i odreðenim radnim vremenom zaposlenim službenicima, poèela se razvijati u Europi tijekom 17. i 18. stoljeæa. U Hrvatskoj se takva uprava poèela uvoditi reformama Marije Terezije, vladarice austrijske carevine koja je tada obuhvaæala i Hrvatsku. Godine 1767. ona osniva Kraljevsko vijeæe u Kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji kao vrhovno upravno tijelo pod presjedanjem bana, sastavljeno od pet èlanova: jednog crkvenog dostojanstvenika, jednog velikaša i trojice plemiæa, sa sjedištem najprije u Varaždinu a kasnije u Zagrebu. Potom kraljica osniva i Politièkokameralni studij 1769. godine najprije u Varaždinu, koji je kasnije premješten u Zagreb, radi izobrazbe upravnih profesionalaca. Taj Složeniji upravni sustav u hrvatskoj poèeo poèetak u Hrvatskoj nije ostavi dubljih se izgraðivati od 1868. do 1918., a politièki tragova. Drugi važni pristup modernizaciji okvir mu je u Hrvatskougarskoj nagodbi iz uprave u Hrvatskoj jesu upravne reforme 1868. godine. Nakon prvog svjetskog rata i neoapsolutistièkog režima Franje Josipa raspada Austro-Ugarske Hrvatska je kratko I.Od 1851. do 1860. godine. Banska vlada, vrijeme bila dio države Slovenaca, Hrvata i

Tekst napisala:Brigita Krišto

RAZVITAK UPRAVNOG STUDIJA U SVIJETU I USPOREDBE S HRVATSKIM SUSTAVOM

Biti student

4

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

TSrba pod narodnim vijeæem u Zagrebu od kako je danas odreðujemo, tj. kao skup 29. listopada do 1. prosinca 1981. a zatim profesionalaca sa sustavnom diobom dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pod poslova meðu nj ima i su stavnom dinastijom Karaðorðeviæ i vladom u meðusobnom povezanošæu, mnogo je Beogradu. Državna uprava u Kraljevini SHS mlaða institucija. Godine 1955. Pravni od 1929. Kraljevina Jugoslavija nastavlja fakultet Sveuèilišta u Zagrebu osnovao se prije svega na raniju upravu Kraljevine katedru nauke o upravi i povjerio je Srbije. Uprava u Hrvatskoj imala je profesoru Eugenu Pusiæu. Što je to znaèilo odreðenu autonomiju do 1921. godine za razvoj pravnih znanost i, posebice kad je ci je la državna uprava bila upravne znanosti, najbolje je formulirao podijeljena na 33 oblasti. Godine 1921. slovenski profesor Buèar, izvrsni poznavatelj proglašena je diktatura i zemlja podijeljena tadašnjih naših prilika u tom podruèju. Prije na devet banovina i Upravu grada Pusiæa, u nas, znanosti o upravi i Beograda. Hrvatska je podijeljena na upravl janju, takvih kakve ih poznaje Savsku i Primorsku banovinu dok su Zadar, suvremeni razvijeni svijet, uopæe nije ni bilo. Rijeka i Istra i neki otoci pripali Italiji. Godine U analizi uloge uprave u društvu polazna je 1939. na temelju politièkog sporazuma pretpostavka da su pojava i razvoj uprava Maèek-Cvetkoviæ, spojene su Savska povezani s opæim gospodarskim, kulturnim Primorska banovina s kotarima Dubrovnik, i društvenim razvojem. Iduæi Weberovim Šid, Ilok, Brèko, Derventa, Travnik, Fojnica u tragom, poznajemo dvojaku povijesnu Banovinu Hrvatsku s bitnom autonomijom ulogu uprave u društvu. Uprava je unutar Jugoslavije. U drugom svjetskom istodobno instrument vlasti i nositelj niza ratu 1941. godine u sklopu ureðenja društveno korisnih poslova koj ima se ter itorija pod okupacijom, na di jelu zadovoljavaju potrebe graðana. Još i Hrvatske i Bosne i Hercegovine proglašena danas postoji uvriježeno mišljenje da je je Nezavisna Država Hrvatska.Dio Hrvatske uprava puka službenica politike. Razvoj je anketirala Italija, a dio Maðarska. francuskog upravnog prava i znanosti Nasuprot tome, odlukom Zemaljskog upravnog prava utjecao je na razvoj an i t i faš i s t ièkog v i jeæa na rodnog upravnog prava i znanosti upravnog prava osloboðenja 1943. godine uspostavljena u drugim zemljama na europskom je Hrvatska kao federalna jedinica u kontinentu. Mnogo intelektualaca iz federativno ureðenojJugoslavij i, taj je razlièitih zemalja, studirajuæi u Francuskoj njezin položaj potvrðen i izraðen u nadahnjivao se idejama francuskog ustavima Narodne, a kasnije Socijalistièke prava, pravne teorije i prakse. Vraæajuæi se Republike Hrvatske od 1947, 1963. i 1974. u domovinu, oni su sa sobom nosili godine. Kako je s vremenom popuštala odreðena znanja steèena u francuskim poèetna decentralizacija odluèivanja u izvorima kojima su nastojali, u širem ili užem vodeæim tijelima KPJ, odnosno SKJ, jaèala obujmu, naæi primjenu u novoj sredini. je stvarna uloga republika. Dok su resori Mnoge francuske ideje prebaèene su tako vojske i vanjskih poslova ostali centralizirani, na novo tlo. U Njemaèkoj se poèetak djelokrug republika se širio u unutarnjim studija uprave zapaža u 17. i 18. stoljeæu, poslovima i pravosuðu, a regulacij i posebno u Pru-skoj èija je tadašnja uprava gospodarstva i financijama, u društvenim bila podèinjena u prvom redu monarhu. službama (prosvjeti, zdravstvu, socijalnoj Takva uprava obraðivala se prvenstveno politici) i tehnièkim službama (prometu, PTT- prema naèelima kameralistike. S pojavom u, energetici), u komunalnim službama u Otta Mayera, kojega nazivaju tvorcem gradovima i u informacijskim službama modernog njemaèkog upravnog prava. (statistici, hidrometeorologiji, geodeziji). Znanost je upravnog prava razvijena i u Od kad postoji država na odreðenom Austriji. Tu se istièu: Merkel, Herrnritt, podruèju, na tom podruèju postoji i Adamovich. Znaèajno razdoblje upravnog državna uprava. Meðutim državna uprava prava u Italiji prestavlja vrijeme nakon

Biti student

5

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

Tfrancuske revolucije, dakle kraj 18. i s lužbenic ima (n j ihov im statusom, poèetak 19. st. U prvoj polovici 19. stoljeæa ovlaštenjima, i odgovornosti i sl.). Valja pravni režim koji se primjenjivao na upravu naglasiti da se u Engleskoj, a posebno i u imao je svoje uporište u tzv. ius communne SAD-u snažno razvija znanost o upravi, ona koje je predstavljalo skup pravnih pravila razvija posebni upravnotehnièki smjer u što su jednako primjenjivala upravna tijela i prouèavanju uprave što je, opet, sa svoje privatne osobe. U pravnoj teoriji tog doba strane pridonijelo zapostavljanju znanosti snažno se izdvajao G. D. Romagnosi koji je upravnog prava. Ova dva smjera

specijalizacije u prouèavanju uprave upravno pravo i upravna tehnika, kako navodi Pusiæ, karakteristièna su s jedne strane za europski kontinent, a s druge strane za amerièki razvoj. Upravno pravo, u prvom redu u svezi sa sudskom kontrolom uprave, razvija se i u SAD-u gotovo paralelno s razvojem upravne tehnike. Danas je ono nastavni predmet na svim pravnim fakultetima u Americi i udžbenici upravnog prava razlikuju se od europskih sustava samo prema tome što se strože

isticao da se upravno pravo ne može ogranièavaju na pravnu problematiku zadovoljiti primjenom razlièitih kategorija uprave i što, u skladu s nastavom prava u Rimskog prava veæ mora razvijati svoja SAD, više pažnje posveæuju judikaturi i osnovna naèela. U Engleskoj, razvoj prouèavanju konkretnih sporova pred upravnog prava zaostaje za razvojem tog sudom. U današnje vrijeme položaj prava na kontinentu. Razlog tome je upravnih studija nije na onom nivou na isticanje kontrole redovnih sudova nad kojem je trebao biti. Hrvatska treba visoko upravom kao i vladavine opæeg prava obrazovane struènjake koji æe se uhvati u (Common Law), kojeg su se Englezi koštac sa problemima koji se nalaze u tv rdokorno držal i . Porast državne Hrvatskom sustavu, upravni struènjaci bi djelatnosti, a samim time i upravne trebali biti visoko pozicionirani u Hrvatskoj i funkcije, dovodi i u Engleskoj do razvoja šire. Smatram da je ovaj sustav školovanja posebnih pravila što se odnose na upravu i na kojem intenzivno radi naš uvaženi koja, rušeæi tradicionalna naèela i jedinstvu profesor Kopriæ znatno pomoæi studentima svega prava, èine posebno podruèje da steknu znanja i uže specijalizacije za upravnog prava, a njihovo postojanje pojedina upravna podruèja.potvrðuje i teorija. Upravno pravo u Sjedinjenim Amerièkim Državama u prvim s e p o è e c i m a b a v i u g l a v n o m

Biti student

6

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

ahvaljujemo što ste se odazvali prvo proèelnik studija javne uprave, baš u našem pozivu i odvojili dio svog vrijeme kad se reformirao studij, a onda Zvremena za nas. Postaviti æemo sasvim sluèajno i dekan. Moram priznati da

Vam nekoliko pitanja vezano za naš me ta dužnost ne veseli, više se volim baviti studij, studiranje i sl. predavanjima i studentima, znanstvenim Zašto i kada je Vama uprava postala istraživanjima, struènim radom, a više od ''hit''? svega volim pisati. Takoðer sam ponosan S upravom sam se poèeo ozbiljnije baviti na èasopis Hrvatska javna uprava koji još kao student i to tijekom treæe godine ureðujem nešto duže od dvije godine, kao i studija prava na Pravnom fakultetu u na biblioteku Suvremena javna uprava u Zagrebu, akademske godine 1985/6. Imali kojoj je objavljeno petnaestak izvrsnih smo jako zanimljiv seminar kod profesora knjiga o javnoj upravi i upravnom pravu.St jepana Ivaniševiæa, koj i je bio Kako gledate na tu svoju funkciju te daje intelektualno zahtjevan te je uspio li vam ona dovoljno moguænosti da angažirati moju pažnju. Poèela su mi se ostvarite ciljeve u pogledu razvoja studija neka pitanja, na koja nisam znao javne uprave?odgovore, pojavljivati u novom svjetlu i to me zainteresiralo. Glavna je tema tog seminara bila birokracija, a u pozadini je bila kritika demokratskih nedostataka socijalizma. Na to se nadovezao seminar kod profesora Dragana Medvedoviæa, na èetvrtoj godini studija, iz upravnog prava, kod kojeg sam radio seminar o razvoju administrativno-teritori jalne podjele (organizacija lokalne samouprave). Tada sam organizirao jednu tribinu o birokraciji, a dobio sam i nagradu rektora Sveuèilišta za pismeni rad na temu birokracije. To je ujedno bio moj diplomski rad. Odmah sam se upisao na poslijediplomski studij upravno-politièkih znanosti te sam tu slušao Nažalost, svaka funkci ja kol iko god predavanja i ostalih profesora: Eugena izgledala moæno ima svoja ogranièenja. Pusiæa, Milana Ramljaka, Inge Perko Tako je i s dekanom Društvenog Šeparoviæ, Stanka Petkoviæa, Smiljka Sokola veleuèilišta. Za razvoj studija javne uprave i drugih. potrebno je mnogo podrške s razlièitih Je li vaša želja bila postati Dekanom strana, od najviših politièkih tijela, preko Društvenog veleušilišta u Zagrebu? Koliki Sveuèilišta do Ministarstva znanosti, je to bio izazov za vas? obrazovanja i športa i Središnjeg državnog Buduæi da je Društveno veleuèilište ureda za upravu. Naravno i drugih osnovano tek 1998. jasno da mi to nije bila potencijalnih „poslodavaca“ našim želja koju bih dugo njegovao. Postao sam završen im s tudent ima, loka ln ih i

Intervju: prof.dr.sc. Ivan Kopriæ

Razgovor vodila:Jelena Jukiæ

Biti student

7

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

Tregionalnih jedinica, javnih ustanova, temama koje su top teme i u svakoj drugoj državnih tijela, i brojnih drugih. Situacija sa sliènoj obrazovnoj ustanovi bilo gdje u sliènim studijima pomalo je turobna, ali tu svijetu. Usprkos tome što veleuèilišta izvode ocjenu ne bih htio dalje razraðivati. Ipak, to samo tzv. struène studije, mislim da su nam predstav lja jedan od brojnih mnogi naši predmeti moderniji i bolji od ogranièavajuæih faktora razvoja studija predmeta na mnogim sveuèil išnim javne uprave. S druge strane, upravo prije institucijama u drugim zemljama. No, vidi nekoliko dana dobio sam javne garancije se manjak nastavnog osoblja koje bi radilo predsjednika Vlade da æe nas podržati u samo na studiju javne uprave i tako ga osnivanju kvalitetne visokoobrazovne m o g l o d a l j e i b r ž e r a z v i j a t i . sveuèilišne institucije i studija javne uprave s Najnezadovoljnij i sam time što se u najvišim akademskim stupnjevima. U tom Hrvatskoj, potpuno pogrešno i arbitrarno, smjeru ide i potpora Instituta za javnu napravila diferencijacija na struène i na upravu koji se i sam želi transformirati tako sveuèilišne studije. Ta je bila uèinjena ad da preuzme i zadatke znanstveno-struènih hoc, prema nekim zateèenim stanjima, a projekata i istraživanja u podruèju javne nama onemoguæuje ili bar znaèajno uprave. otežava ukljuèivanje u sastav Sveuèilišta na Što smatrate glavnim karakteristikama prikladan naèin.Bolonjskog procesa i koje su pozitivne i Kako gledate na osnivanje Udruge negativne strane? studentica i studenata upravnog studija i Bolonjski proces bi trebao poboljšati na naš program?mnogo toga, od kvalitete i brzine studija do Udrugu od samog poèetka podržavam znanstveno-istraživaèkog i struènog rada kako god mogu i potpuno bezrezervno. nastavnika. No, kao i obièno kad se želi Ona je nešto najbolje što nam se na studiju promijeniti sve, i to u kratkom roku, obièno moglo dogoditi. Upravo je Udruga inicirala i se pokaže više loših nego dobrih uèinaka. provela niz znaèajnih promjena nabolje, a Zasad svi imamo više problema i posla, ali znaèajno je ukljuèena u popularizaciju se društveni kontekst u kojem radimo nije studija i struke. Nadam se da æemo i dalje puno promijenio. Samo radi primjera: ako suraðivati na takav naèin i da æete naæi isto ministarstvo koje vodi reformu ne može mlaðe kolege koje æe s jednak im prepoznati znaèen je zapošl javanja entuzijazmom i pozitivnom energijom prvostupnika javne uprave, a upravnu nastaviti rad Udruge kad sadašnja noseæa struku i znanost teško prepoznaje kao generacija završi studij.posebnu struku, onda nešto oèito ne štima. Kako bi osvijestili studente da sudjeluju u Mi znamo da je upravna znanost radu studentskih organizacija?konsolidirana znanstvena disciplina, koja je Mislim da se tu treba osmisliti niz novih sada u Hrvatskoj otprilike u stanju u kojem je akcija. Dosta ovisi o tome tko i kako pozove politièka znanost bila prije otprilike dva-tri mlaðe studente na rad u Udruzi. Sugeriram desetljeæa. Nažalost. Ipak, oèekujem da da organizi rate tr ibine o aktualnim æe se zbog tzv. Bolonjskog procesa pi ta nj im a s tu di ja i p er sp ek ti va ma poboljšati kvaliteta studijskih programa, studenata te da na njima nastojite pridobiti izvedbe studija, unijeti malo dodatnog nove èlanove. Aktivistièka komponenta nije entuzijazma i na taj naèin pridonijeti razvoju svima pri srcu, mnogi æe radije uživati u studija i njihovoj prilagoðenosti potrebama plodovima vaših inicijativa nego da se i suvremene upravne prakse. sami angažiraju. To je normalno. Letci, Buduæi da æe uskoro prvi bolonjci završiti pristupnice koje dijelite na predavanjima i naš studij, koliko ste zadovoljni ispitima, pozivi putem Internet stranice, implementacijom Bolonjskog procesa takoðer su oblici osvještavanja studenata.na Struènom studiju javne uprave? Meðu studentima glasite za jednog od Opæenito sam zadovoljan. Mnogo se toga najveæih autoriteta na studiju. Osjeæate li promijenilo nabolje. Sada se uèi o se kao osoba s izrazitim autoritetom?

Biti student

8

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

TAko i imam neki autoritet, nadam se da je vojsku po završenoj prvoj godini studija, èim on temeljen na struci i struènosti, ljudskom sam postao punoljetan. Molbe koje sam odnosu prema studentima i nastojanju da pisao da mi se omoguæi dovršenje studija se afirmira naša struka i znanost. Ne bez prek ida nisu usvojene, dapaèe doživljavam se autoritetom, jednako sam sumnjalo se u moje motive. Tako sam se sklon svim normalnim stvarima kao i svi kao jedan od najmlaðih našao u vojsci. To ostali ljudi. Èinjenica jest da dosta radim i mi je jedno od najgorih životnih iskustava. trudim se s velikim entuzijazmom. Ako se to Po odsluženju prvog dijela (kod mene je to primjeæuje i smatra autoritetom, tim bolje. trajalo nekih 10,5 mjeseci) vratio sam se na Htjeli bismo vam postaviti i par pitanja studij i završio ga u roku. U meðuvremenu je vezanih za vaše studiranje. Zanima nas služenje preostala 3 mjeseca bilo ukinuto. koji Vam je bio najveæi studentski Jeste li ljubitelj sporta? Koji sport nestašluk te je li vam se kada dogodilo preferirate?da ste pali ispit? Ne smatram se ljubiteljem nekog Nestaš luk? Možda jedan pokušaj da posebnog sporta. Preferiram pojedinaène izaðem na ispit bez dovoljne pripreme. Na sportove koji nisu nasilni i opasni. A takvih je treæoj godini studija iznervirale su me prièe nažalost sve manje. Mislim da je sport, da se ispiti mogu položiti i bez dugotrajne kakav se javno zagovara i medijski pripreme i uèenja, pa sam to pokušao preferira, poguban i protiv toga sam. Ja napraviti. Baš sam se nešto naljutio i izašao osobno najviše volim šetnje uz more i šetnje na težak ispit nakon samo tri dana doduše u prirodi opæenito. vrlo intenzivnog uèenja. Skoro sam dobio Koje su najveæe razlike današnjih dvojku, no to je bila dobra lekcija za dalje studenata i studenata Vaše generacije?nisam to više nikada pokušao. Shvatio sam Èini mi se, uz rizik da sam pristran, da smo da se samo napo rn im radom, mi bili manje optereæeni perspektivom zalaganjem, kreativnošæu i marljivošæu osiguranja materijalne egzistencije i dolazi do rezultata koji èovjeka vesele i uspjeha, in te le ktua lno radoznal ij i i ispunjavaju. Toga se i sad držim. otvoreniji. Èesto smo na razgovorima uz Kako ste uskladili reguliranje vojne kavu raspravljali o knjigama i novim obaveze sa studiranjem? èasopisima, društvenim problemima i Eto, dogodilo se. Zasluženo. No, imao sam perspektivama, a manje o trivijalnostima i još jedno iskustvo s prve godine studija, kad ogovaranjima kojih je sada prepun sam pao na ispitu iz jednog meni iznimno medijski i društveni prostor. No, uvijek su zanimljivog predmeta, potpuno i sad to postojale iznimke, i tada i danas. Nadam tvrdim nezasluženo. Naime, veæina se.pitanja na tom je ispitu bila ne iz temeljne, Imamo li Vaše dopuštenje, da u svakom nego iz dopunske literature! Kad bi bilo tko slijedeæem broju lista Kameralist imamo od nastavnika sada pokušao na takav rubriku pod nazivom ''Pitaj dekana''?naèin postaviti pravila ispita, mislim da bi Da. Rado æu odgovoriti na sva pitanja o bio disciplinski kažnjen. Ja sam ipak kasnije kojima nešto znam.bio i još sam uvijek u izvrsnim odnosima s Bilo je zadovoljstvo razgovarati s vama. tim profesorom. Život nisu samo ispiti. Imao Zahvaljujemo na iskazanom povjerenju isam problema jedino s Ekonomskom odvojenom vremenu za ovaj intervju.politikom, koju inaèe smatram važnim predmetom i za koju sam mislio da je znam. Ipak, dobio sam dvojku na ispitu koji je bio samo pismeni i nikad nisam saznao zašto. Meni je uspjelo upisati studij prava s navršenih 17 godina. Kako se na služenje vojnog roka u to vrijeme išlo nakon srednje škole, tj. punoljetnosti, mene je poslalo u

Biti student

9

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

ustav za pr ijenos bodova ECTS Slijedom gore navedenog jedan semestar (European Credit Transfer System), vrijedi 30 bodova, a tri semestar 20 Suspostavljen je ponajv iše zbog bodova. Kreditni bodovi ne pripisuju se

stvaranja usporedivih i èitljivih studijskih samo predmetima i modulima, veæ i pr og ra ma, št o po ti èe akad em sk u praktiènom radu (diplomski rad, praksa mobi lnos t u eu rops kim dr žavama. itd…) ako je on dio studijskog programa. Studentima to u osnovi znaèi moguænost Primjeri vrednovanja ECTS bodova u nekim veæe slobode pri kombinacijama izmeðu europskim zemljama: dva ili više studija, veæe moguænosti na Vrijednost 1 ECTS boda:aktualnom studiju, kao i garancija za Austr i ja, Belgi ja, I tal i ja, Portugal, cijeloživotno uèenje kao jedan od Luksemburg: 25 radnih sati, 60 kredita produkata ECTS sustava. Kreditni bodovi jedna godinasustava ECTS su vrijednost koja se pripisuje Nizozemska: 28 radnih sati, 60 kredita odreðenoj studijskoj jedinici (npr. predmet) jedna godinai odražavaju studentsko optereæenje da bi Švicarska:30 radnih sati, 60 kredita se ta jedinica sa-vladala. Kreditni bodovi jednagodinaodražavaju ukupnu kolièinu rada za svaki Španjolska: 25-30 radnih sati, 60 pojedini predmet u odnosu na ukupnu kreditajedna godinakolièinu rada potrebnog za završetak Švedska,Finska,Latvija, Litva: 27 radnih sati , jedne akademske godine. U sustavu ECTS oko 60 kredita jedna godinabodova jedna studijska godina vrijedi 60 bodova, što odražava ukupno radno Podaci preuzeti s Internetaoptereæenje studenta tijekom godine.

Osvrt na bolonju - ECTS BODOVIOsvrt na bolonju - ECTS BODOVI

Biti student

10

Nacrtao:MilenkoStambolija

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

ntervju s bivšim predsjednikom Udruge moga položaja jer sam, zahvaljujuæi studentica i studenata upravnog prirodnoj nadarenosti, dospio na tako visoki Istudija - Damir Mikolji-Miklja. Kolega položaj, koji sam obavljao savršeno.

za probijanje leda i kako bi razveselili Nije l i malo neobièna ta Vaša znatiželjnike, opišite nam ukratko vaše samouvjerenost u savršenost vlastitih odrastanje i životni put koji Vas je doveo procjena i tvrdnja da ste funkciju do predsjednièkog mandata. p reds jedn i ka Ud r uge obav l ja l i Imao sam poprilièno mirno djetinjstvo i u savršeno???svojoj sam generaciji svjetliji primjer. Nisam A što ne bih tvrdio? Nit boli, nit me košta.se povodio za poroènom veæinom i red je Koja je posebnost vašeg mandata i da za to svi kolege studenti koji su u možete li to opravdati?osjetljivoj dobi i traže moralne uzore i Imam nove suvremene vizije i ideje i to mi saznaju. Kada bi svi roditelji imali znanje i je glavni adut. Priroda je još na mojoj strani zvanje koje su meni moji usadili ne bi bilo jer jaèi tlaèi, a i budimo realni, huligana ni droge, a bome ni onih diskaèa bespoštedna selekcija je u njezinom duhu. na svakom èošku. Iako kao mali nisam volio Istomišljenike ne tražim, koristim vlastite uèiti i ništa mi nije moglo uæi u glavu, otkako klikere i pratim svijet oko sebe. Veliki sam sam na DVZ-u i djelokrugu javne uprave, poklonik Oprah W. što dovoljno govori o skrušeno priznajem moj je život dobio viši mojoj fanatièno j zainte res iranos ti za smisao, oèvrsnuo sam, razvio zavidnu problematiku svekolikog puka. Svjestan radnu etiku i posvemašnju predanost radu. sam da se meðu vama uvijek naðu Tipièan sam produkt društva i okoline koji pametnjakoviæi površnih umova koji smatra da se prirodni stil treba oèuvati na cjepidlaèe i postavljaju svakojaka pitanja vlastitim kvalitetama. Apsorbirao sam to kojima bih se kao trebao pravdati. Te instinktivno i sada znam sve podnijet kako èemu? Te kako? Te odakle mi te ideje? treba i izborit se za sebe. No za cjelokupan Dajte ljudi, otklonite sumnje, a natuknuti æu dojam bilo je potrebno mnogo više kako bi samo da su moje metode provjerene, a izbrusio i izglancao svoj današnji imidž. vrijeme æe pokazati dosljednost.Uostalom znate onu narodnu, da se drvo Drago nam je to èuti iz Vaših usta! No, savija dok je mlado, pa tako i dijete treba moramo se osvrnuti na vaše kritièare. uputiti u ono što valja, a što ne i tako mu Njihov je stav da vaša popularnost raste

samo meðu konzumentima dubioznih pomoæi da se razvije u “uspravnog” i kriterija i to zahvaljujuæi neukusnim moralno osviještenog èovjeka na mjestu, s pošalicama i laganim filozofskim jakom vjerom u vlastite ciljeve. U provokacijama. Hoæete li to demantirati?Gunduliæevoj na broju 10 sam se našao Ne opovrgavam ništa jer se ne obazirem bez veæih instinkta i uz rutinski i prilièno jasan na kritike. Pametni ljudi poput mene su izbor karijere koji je bio logièan slijed mog upuæeni u problematiku meni omiljenih tadašnjeg životnog poziva. Uprava je kao tema, pa i shvaæaju srž mojih filozofskih snažno životno iskustvo djelovala komentara. Odavno sam postao svjestan stimulativno i natjerala me da budem da je danas teško ostati verbalno pasivan, analitièan i praktièan. No, djelomice je i osim ako ste redoviti korisnik tableta za sreæa igrala svoju ulogu u aktualnosti

Nauka i umjetnost uspjehaTekst napisala:Nikolina Artiæ

Biti student

11

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

Tsmirenje, što me još više potièe da se što sam oduvi jek že l io da to bude spretnije koristim uèenim i neuèenim domaæinstvo. Svjestan sam težine gubitka terminima kako bi ti “moji kritièari” imali sušu jer sadašnji izgledi za sudjelovanje u u inkriminirajuæim materijalima u svezi s jednom od te levizi jskih showova o mnom. Ponekad mi se i desi, kao i svakome kulinarskim umijeæima su nezavidni.od nas, da zbog obuzetosti vlastitim problemima zaboravim na pristojnost i kurtoazne laži, pa objelodanim muljevitu istinu, no sve je to ljudski, zar ne?!Svaka èast na nepokolebljivosti! Na mahove zaista djelujete kao toplokrvno biæe. Fenomenalni ste.E, medicinski fenomen, to su mi kazali i kad sam krenuo u školu.Povjerite nam se i recite je li bilo teško održati red i mir za vrijeme sastanaka Udruge? Pitamo Vas jer vjerujemo da se u trenucima odluèivanja o nekoj krucijalno važnoj stavki dnevnog reda zalomi da svi ptiæi cvrkuæu u jedan glas, naravno s više primisli, pa nam priznajte koliko ste bili uspješni u snižavanju tona?Asocijacija lakše kategorije; decentno okupljanje istomišljenika spremnih na suradnju. Asocijacija teže kategorije; zamislite razred neodgojenih pubertetlija iz zone sumraka koji kolidira s èelnikom s pomanjkanjem autoriteta. Priznajem, Ma budete i to jednom savladali, držimo èesto sam bio doveden u nezavidan palèeve! No prijeðimo na druge položaj kada sam morao signalizirati štrajk talente…pa nam recite koliko ste imuni upravne parlaonice, no zahvaljujuæi na predispitnu groznicu koja hara meðu razvijenosti centara za suosjeæanje i nama studentima?prirodnom poretku stvari, jer kolege su veæ Pa gledajte, i ja sam od krvi i mesa, tako da dobro evoluirali od puberteta, moja borba ni moje zanoktice nisu u ništa boljem stanju u dvorani II. je daleko od toga da nosi od vaših. Kako postoji hard rock, onda se ti epitet donkihotovske u primjeru. Tako da dani pred ispit mogu nazvati hard learning. ubuduæe snižavanje tona prepuštam ton Za to rezervirano mjesto je NSB ili preciznije majstorima, a uèinkovitije mjere æe se na 5. flor, lokacija za dvoje ili samoprozvana radost svekolikog èlanstva ubrzo osjetiti. buksa. To je predivno mjesto gdje u zadnje Ovdje naglašavam, sve je moguæe ako vrijeme, zajednièkim snagama, kolega i ja, znate kako. probavl jamo zakone o upravnom Koji Vam je bio najomraženiji predmet postupku. Atmosfera je opuštajuæa prije tijekom cjelokupnog školovanja? svega, a ponavljanje naglas, uz šalicu Vjeronauk, no ne zbog osjeæaja zabludjele tople tekuæine i s amaterskim upitnim ovèice odmakle od stada, veæ èisto iz pogledima znatižel jnika sa strane matematièkog razloga jer sam snažno privlaènije je nego što se èini. No ima dana želio smanjiti sumu školskih predmeta, te kada i mukla tišina dolazi na red, pa se time olakšati svoja leða. tada spuštamo kat niže. Tu je poredak stvari A najdraži? drugaèiji, a od zujajuæih pogleda nema ni Opila me uprava, pa trenutaèno imam 'z'.blokadu u tome podruèju, no znam da Sigurni smo da æe to produktivno

Biti student

12

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

Tutrošeno vrijeme donijeti ploda. Tko je teve, ni devede, ni cede, ni vece.vaš najveæi politièki uzor ? Otkrili ste nam da svojom participacijom Ne mogu se odluèiti izmeðu samih èesto sudjelujete u ekspanziji pokera u politièkih subjekata pa æu reæi u globali… virtuali i tako sportskom duhu podnosite Hrvatska - zemlja u kojoj nestaju ljudi i stvari! i poneke dobitke. Povjerite nam se, u Recite nam koji je razlog što imate tako sluèaju da se zalomi koji dobitak, u što bi briljantan i blizak odnos s tetama iz ga konkretno uložili?referade, postoji li neki poseban recept Ovdje dilemi nema mjesta i zato izabirem za to? Las Vegas, top destinaciju koju se ne Sve je u kemiji, detalje æu zadržati za sebe propušta. jer se radi o delikatnom i godinama Kako ste priznali vaša najveæa želja je gojenom odnosu zahvaljujuæi kojemu sam posjetiti «smaragdni otok»Republiku i zadobio njihovu blagonaklonost! Irsku - zemlju ovaca, dobre glazbe i Pouzdano znamo da ste ljubitelj labilne plesa, no smatrate li da ste i za taj ravnoteže i Sljemena pa se zasigurno pothvat u dovoljnoj fizièkoj i psihièkoj nadate buduæoj reprizi downhill utrke spremi?Maxxis Cupa na Sljemenskim stazama. Vjerujem da æu vas uvjeriti èinjenicom da Recite, otkuda tolika ljubav za oboje? moja kuæna kolekcija Flatleyeve ekipe stoji Biciklizam je odlièna relaksacija, sport i izvan dosega ostalih ukuæana, što upuæuje prijevozno sredstvo, a spust biciklom po na snažnu emocionalnu povezanost tih Sljemenskim stazama mješavina ludosti, plagijatskih medi ja i mene. Tako da igre i fizike što definitivno stvara ovisnost i uzimajuæi u obzir praktièan dance dio èijim ushiæenje. Još se držim što je moguæe se izvoðenjem dièim, koja je fizièka ravnijih podloga, no nadam se da æu u spremnost ovdje neupitna. A sa psihièkom buduænosti i sa svojim ljubimcem iskušati se još igram skrivaèa, jer ni suzice mi ovdje jednu od staza koje su trenutno rezervirane nisu strane…nadam se da shvaæate, jer samo za noge, iako ponekad posrnem pa i nitko ne ostaje ravnodušan na one dlanovi dotaknu to sveto tlo zagrebaèke cipelice. gore. Sljemenski pohodi su me obuzeli i Recite nam: da ste nominirani za mistera zaludili, jer ono nudi više od svježeg zraka i studenata DVZ-a koju inspirativnu misao

bi uputil i brojnim kolegicama i toèione u pokretu i da kvrcnem kažiprstom kolegama?otkada hodoèastim cirkulacija mi je Zaželio bih mir u svijetu, spas za posrnule krenula nabolje.studoše i zauzeo bih se za ljudska prava Recite kolega Miklja osim filozofskih

sklonosti, skrivate li još neke talente? Iz kod teta u referadi koje bih ovim putem i pouzdanih izvora možemo priopæiti da pozdravio. I naravno uputio srdaèan od vas ne treba skrivati raznorazne pozdrav ugroženim vrstama, koje su u liquerèiæe, sirupe, tropsko voæe i ne znam izumiranju, kao i takvi poput mene. više što jer vaše ruke èuda rade kojih se Hahaha, Isn' t it ironic, mislim da èujem ne bi posramili ni vrsni poznavaoci tog kanadsko pjevušenje u pozadini.obrta, pa ogolite istinu i priznajte jeste li Kolega Miklja svaka èast, zahvaljujemo zaista iskreni ljubitelj i vrsni poznavalac što ste nam dopustili da provirimo u Vašu tih uglaðenih obojanih vodica-koktela? nutrinu i podijelimo sa kolegicama i Bez lažne skromnosti, TAJ SAM, dobro kolegama djeliæe vaše ogoljene zborite! Taj talent je uroðen, a i s godinama stvarnosti!izuèen. Sa zadovoljstvom i hvala vama.Prièa se da dobro poznajete suprotni spol!Kako da ne? Znam sve o ženskama, iz iskustva, prièao mi deda. Ljeta sam provodio s njim, a gore na planini nije imao

Biti student

13

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

ošao je i taj dan, upis treæe godine sve ono što smo nauèili možemo primijeniti program prije bolonje. Bila sam i ne bi je trebali shvatiti kao puko gubljenje Dupoznata s obvezom obavljanja

prakse u nekom od državnih organa na ovoj godini studija. Kako sam i u sklopu srednje škole obavljala praksu, na neki sam naèin znala kako to izgleda i što me oèekuje, ali sam ipak pomalo strepila. Sad smo stariji i od nas se oèekuje veæa odgovornost, ozbiljnost i savjesnost prema radu i odnosu prema drugim kolegama. Praksa kako u srednjim strukovnim školama, tako i na fakultetima uvijek ima isti cilj, nakratko vas uvesti u zanimanje za koje se školujete. vremena. U puno predmeta smo se susreli Ovo je moje iskustvo praktiène primjene sa samim ustrojstvom državne uprave, tako nauèenog u teoriji. je sama praksa u našem šestom, zadnjem

semestru bila predviðena da prvi i drugi Praksa èija sama rijeè znaèi: mjesec obavljamo na lokalnoj, a treæi na 1. primjena, provedba u djelo; državnoj razini. Osobno me se dojmio prvi 2. struèni rad odreðenog trajanja poslije mjesec u Gradskom uredu za Opæu završenog školovanja; upravu. Koliko god sam osjeæala 3. aktivan èovjekov odnos prema zbilji. nestrpljivost, pitala se što me i što æu raditi,

gdje æe me smjestiti, toliko sam htjela Praksa æe nam pokazati i na neki nas naèin pobjeæi van i vratiti se natrag u klupe s pripremiti na ono za što se školujemo i da kolegama i ne brinuti se što æe biti nakon

faksa. Dok sam prelazila stepenicu po stepenicu zgrade i našla se pred vratima gdje se trebam javiti, u glavi mi je prolazilo kako je drugima, gdje su i osjeæaju li se kao što se ja osjeæam. No, mi smo ipak buduæi upravni pravnici, osobe koje æe raditi sa strankama, u uredima i to me oèvrsnulo. Naši kolege iz uprave se svakodnevno susreæu s pojmom rodnog l i s ta, domovnice, pojmom roðenja, vjenèanja i

STRUÈNA PRAKSA = + posaoiskustvoiskustvo Tekst napisala:Jelena Jukiæ

Biti student

14

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

Tsmrt i , ras tave, promjene imena, doæi s popunjenim zahtjevom, bilo je od utvrðivanja i priznavanja oèinstva, pa tako pr isto jn ih, do napornih, poznatih, sam se i ja sam u tih mjesec dana netolerantnih. No, kao službenik u upravi ti upoznala sa mnogo razlièitih predmeta. moraš biti taj koji s strankom treba imati više Dojmile su me se matice roðenih, umrlih, te strpljenja i ukazati joj na neka pravila, ma vjenèanih koje sam mogla vidjeti iz prve koliko se ona protivila tome. Kao službenik ruke te pune police. U uredu u kojem se imaš ovlasti, ali i ogranièenja unutar kojih izdaje domovnica i rodni list, bila sam s još moraš djelovati. U to sam se mnogo puta dvije simpatiène službenice-matièarke i uvjerila baš na ovom mjestu prakse. kompjutorom u koji sam upisivala Službenik ima ovlasti izdati uvjerenje, ali ne predviðene podatke. Toènije to je bila smije ga izdati bilo kome. Na radnom

mjestu treba puno strpljivosti, u bilo kojem smislu. Ponekad je to naravno teško izvesti. Na primjer kada je zadan odreðeni rok do kojega se posao treba napraviti, po odreðenim uputama, a tebe muèe tvoji osobni problemi koj i te ponekad s p r e è a v a j u o d r e ð e n e u n e k i m postupcima. Svi moramo odrasti i nije samo vrijeme prakse koje nas može neèemu nauèiti, to je i rad preko Studentskog centra ili bilo koji drugi rad. Svaki dan smo u kontaktu s ljudima i nesvjesno se stvara i razvija naš odnos prema okolini i drugima te shvaæanje „preživljavanja“ i spoznaja da imaš veæ toliko godina kad se od tebe oèekuje da postaneš samostalan. Osim moguænosti primjene steèenih znanja, praksa je neprocjenjivo iskustvo jer nas priprema na timski rad i uèi kvalitetnijoj i boljoj komunikaciji s okolinom, dakle komunikacijskim vještinama. Vrlo brzo, svi matica roðenih, ali u elektronskom obliku a æemo doæi na onaj kljuèan razgovor pred sve što piše u samoj matici roðenih, vodi se buduæeg poslodavca,i kompjutorski. Od osnovnih osobnih i vrlo je važan naèin na koji æemo se podataka, promjene imena ili prezimena, p reds tav i t i , v r l o j e važno naše upisivanje priznatog ili utvrðenog oèinstva, samopuzdanje i mirna glava. Zato vam rastave ili smrti. Na ovom mjestu vrlo mi je svima želim puno uspjeha, veliku karijeru, brzo osvježilo znanje iz obiteljskog prava, odliènu radnu atmosferu, kvalitetan timski gdje smo upravo o tome uèili. I vrlo mi se rad i poslodavca kakvog zaslužujemo.svidjelo to zvanje. Stranke, koje su morale

Biti student

15

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

Poèetak fakultativne godine nam se SKRIPTE - druga informacija koju svaki vrli približava, pa evo nekoliko korisnih student istraži jest gdje se mogu nabaviti savjeta na temu: “Upoznavanje skripte i kolika je prolaznost na ispitima po

brucoša sa akademskom zbiljom”. Dakle, njima. Pa...... zar zaista želite znati? ukratko, rijeè je o PKMPSO-u. OBAVIJESTI - važnost usmene predaje. Oh, Prijevoz, kava, menza, predavanja, skripte, o tome bi se dao roman napisati. Èak i ako obavijesti... ne nužno navedeno po redu ste potpuno sigurni u primjerice termin važnosti, on se mijenja ovisno o datumu u prijave ispita i isti prijavite u referadi, po kalendaru, osobno sam uzela u obzir kriterij izlasku iz nje lako vam se može dogoditi da svakodnevnog ponavljanja odreðene vas uvjere kako su prijave za ispite veæ bile i radnje. da ste propustili rok. Ne radi se o zlobi ili PRIJEVOZ - lokacija fakulteta je sam centar možda pak gluposti, veæ samo èinjenici grada, što je odlièno. Ova stavka ne bi da je prosjeèan student zaokupljen onim zaslužila ni slova više da kvaliteta samog in formacijama koje stud iran ju daju putovanja do odredišta nije ponekad posebnu draž, naboj i intenzitet. upitna. Bez obzira na to s koje starne grada Evo trenutak inspiracije. I sve sam vam krenete ovaj savjet zlata vrijedi - siðite rekla. Ja, naravno, svako jutro siðem na stanicu prije Trga bana Josipa Jelaèiæa. Trgu jer sam uvijek u borbi s vremenom, Savjet je potrebno uzeti jako ozbiljno, vidno poèupana i zgužvana žurim preko pogotovo ako je gore spomenuto Cvjetnog trga gdje mi boje u buketima prometalo noviji model, popularno nazvan vrate osmijeh na lice. U pauzi izmeðu niskopodni tramvaj. Osoba koja je jednom predavanja popijem bar jedan capuccino pokušala izaæi na Trgu jako dobro zna zašto s èoksom iz Pere Ždere i odluèim da to sutra autorica ovog teksta piše ove retke. Oni su zasigurno neæu napraviti, ali takav je dan. nepobjedivi i ima ih više. Pametnom dosta. Došla je do mene vijest kako na sljedeæem KAVA - èinjenica je da u krugu fakulteta ima ispitu, unatoè literaturi napisanoj na toliko mjestašca za popiti kavu da je manje oglasnoj ploèi, pitaju po „ne znam kako se bitno koje odabrati. Svatko ima svog zove propisu i kn jizi “. Racionalno si favorita. No moj je onaj gutaè kovanica u obrazlažem da to ne može biti istina, ali hodniku, ne zato što je kava odlièna, veæ zakon usmene predaje je jaèi. Skupit æu zato što je samo jedan pogled na njega ekipu pa æemo uz klopicu raspraviti dovoljan da zakljuèite kako kava i nije novonastalu situaciju. Netko æe šapatom najzdraviji napitak na kugli zemaljskoj. reæi da ima skriptu na koju se ziher prolazi. MENZA - ukratko, više lokacija i raznolikost Ošinemo ga pogledom. Navaljujemo na ponude. Otiæi u menzu u dobrom društvu desert i sokiæ. Šutimo jer znamo što nas daje jelu veæu draž, a gdje se daje više èeka. Odlazak kuæi i grijanje stolca. Teško mesa, gdje je masnija hrana, gdje su je. Ne mogu uèiti, muèi me ta misteriozna slatkiši ili kolaèi bolji prepuštam dragom nova literatura. Rok je sve bliže, no ja mislim èitatelju da sam zakljuèi. samo o tome. Izgledam vrijedno, sjedim PREDAVANJA - jedna od prvih informacija veæ neko vrijeme, ne može nitko reæi da se koju svaki vrli student ove ustanove istraži nisam trudila. Pa ipak ni naslov ne bih znala jest obveza prisustvovanja predavanjima. ponoviti. Umorna od svega - odustajem. Ne preporuèam zamaranje glavica takvim Ostaje samo nada - sutra æe neka nova i i n f o r m a c i j a m a . I p a k n a j t o p l i j e veselija vijest stiæi do mene. Sutra.preporuèam sudjelovanje na istim.

IZVJEŠTAJ IZ DRUGE KLUPETekst napisala:Biljana Žganec

Biti student

16

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

Dobro pamtim prvi ispit iako je prošlo padne na papir.p u n o v r e m e n a . P o è e t a k I tako gledam ja u ispit i on gleda mene. U akademske godine znaèio je glavi mi šum i spoznaja kako na ovom roku

uvodna predavanja, skupljanje potrebnih neæu izboriti svoj prvi žigiæ, kako ga ja od materijala, upoznavanje s kolegama, a milja zovem.ispiti i ispitni rokovi bili su daleko, daleko. Vrijeme je prošlo vrlo brzo. Tek negdje pred Božiæ pomislila sam kako se bliži veljaèa i prvi rokovi, što bi znaèilo i prvi ispiti. Nemojte misliti kako sam tada poèela uèiti. Oko Nove godine spoznaja o blizini roka bila je jasnija, ali ipak ne toliko jasna da poželim zagrijat stolicu. Dva tjedna kasnije trgnula sam se i poèela s pravim radom. Vrijeme je odmicalo, a gradivo nikako nisam mogla svladati.

Vrijeme teèe, zujim okolo, snimam situaciju. Svi vrijedno pišu, švrljaju, podcrtavaju, vještiji prepisuju, a ja gledam i misli lete. Bacim pogled na sat. Minute sporo prolaze. Napokon ustanem i teškom mukom kreæem prema katedri sa strahom ili možda nadom kako neæe primjetiti prazan ispitni list koji predajem.Izlazim iz dvorane i pitam se gdje sam pogriješila, kako se meni mogao dogoditi tako loš poèetak. Zašto nisam poèela uèiti Ispitni dan, gužva na faksu, manjak mjesta barem dva tjedna ranije? Upravo toliko je u dvorani, nervoza i sve ostalo. Slijedi nedostajalo.trenutak istine, èitaju se pitanja, a ja u šoku, Pogaðate, pala sam svoj prvi ispit. Razlog ne znam odgovor niti na jedno pitanje. je vrlo jednostavan. Napisan je u ovom Pojmovi su poznati, sve je tu negdje, toèno tekstu - svaki ispit bio prvi ili zadnji traži da za znam na kojem je mjestu u knjizi, ali nikako njega odvojite dosta vremena.prva reèenica da krene, prva definicija da

Moj prvi ispit !Tekst napisala:Ivana Vidoša

Biti student

17

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

Prilika za sve vas sigurne u svoj znanje ili one 3. Davanje inicijative za preuzimanje koji samo za sigurno žele utvrditi da ništa ne i razradu zadataka, pokretanje procesa znaju; stiže mala enigmatska poslastica o zajednièkog rada.....ove dužnosti i

poslovi u podjeli odnosa unutar najvažnijoj primarnoj stvari na svijetu organizacije spadaju:studentima DVZ-a. Jedna i jedina Nauka o

a) u skupinu s obzirom na posaojavnoj upravi.b) u skupinu s obzirom na osobeStudentima viših godina koji se kunu u

4. Ljude u organizaciji promatra kao ljubav prema nauci, zaljubljenicima izvršioce rada, kao osjeæajna biæa koja pisane rijeèi i onima koje æe to tek postati reagiraju na odluke koje sa na njih mali izazov. Primjenite svoja znanja i odnose, ali i kao na donosioce vlastitih dokažite se kao istinski jeday majstori nauke odluka i igraèe vlastitih igri:jer spremih samo birane fusnote za vas.

a) CrozierPa krenimo.b) Simon1. Po kolièini pretežan, a po c) Marchdruštvenom uèinku jedini neposredno

5. Formu suradnje ljudi u kojoj koristan posao što se obavlja u upravnim zapravo ne postoji struktura kao relativno organizacijama je:trajan obrazac ponašanja i odnosa a) upravljanjemeðu ljudima veæ samo ne-sluèajni b) razlièiti struèni i izvršni poslovi koji èine raspored elemenata nazivamo:bit javnih službi

a) procesna organizacija2. Odabir najopæenitijih ciljeva b) voðena grupapojedinog sustava upravljanja stvar je:c) primarna grupaa) upravnog planiranja u užem smislu

6. Matrièna organizacija usmjerena b) politièke odlukeje na realizaciju:

a) ostvarivanje stalnih zadatakab) v i še v remensk i ogran ièen ih

projekata7. O v i s n o o f o r m a l i z a c i j i , centralizaciji i karakteristiènom setu koordinativnih mehanizama razlikuju se društvene,b irokratske i ..:

a) ekonomske mrežeb) ideološke mreže

c) vlasnièke mreže Kviz pripremila:

Izvor: Pusiæ, E. (2002): Nauka o upraviGrupa autora (2006): Javna uprava,Nastavni materijali

Kviz znanja - Nauka o javnoj upraviPitanja sastavila:Biljana Žganec

Biti student

18

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

U tradicionalnom duhu i ove se godine, u mjestima za zapošljavanje u pojedinim organizaciji Sveuèilišta u Zagrebu, održala strukama, novim radnim uvjetima koje Smotra sveuèilišta, 12. po redu. U periodu osiguravaju privatni poduzetnici i privatne od 10. do 12. travnja 2008. godine u kompanije, uvjetima smještaja tijekom prostorima Studentskog centra Sveuèilišta studija u Zagrebu, studentskom životu i o još predstav l jeno je mnogo s tud i ja . Prezentiralo se Sveuèilište u Zagrebu i sva visoka uèilišta u njegovu sastavu. Meðu dio visokih uèilišta ukljuèeno je i Društveno veleuèilište u Zagrebu kao visoko uèilište s 3 odjela Upravni odjel sa Struènim studijom javne uprave, Porezni odjel s poreznim studijom i Trenerski odjel. Smotra Sveuèilišta u Zagrebu organizira se za uèenike završnih razreda srednjih škola, studente, te ostale zainteresirane u svrhu pravodobnog obavještivanja i informiranja buduæih mnogo drugih detalja. Svaki studij ima studenata o programima studi ja, moguænost prikazivanja svojih materijala dostignuæima na pojedinim podruèjima, na štandu i o svakom studiju u glavnoj

dvorani se održava i prezentacija od oko desetak minuta. Sveuèilište u Zagrebu povodom smotre tiska „Vodiè za buduæe studente“ koji pruža osnovne informacije maturantima pri izboru studija, kao i informacije o postupku upisa i prijemnom ispitu. Ideja da i Udruga studentica i studenata upravnog studija sudjeluje na Smotri Sveuèilišta je realizirana 2006. godine, u suradnji sa tadašnjim proèelnikom prof. dr. sc. Kopriæem i dekanom prof. dr. sc. Paviæem. Smotra je održana na veæ ustaljenom mjestu u Studentskom centru u periodu od 30. ožujka do 1. travnja. Tim povodom je Ve leuè i l i š te t i s ka lo kn j i ž icu ko ja opremljenost i pojedinih fakulteta, srednjoškolcima treba pružiti relevantne nastavnim planovima, o diplomskim i informacije o Veleuèilištu i samom poslijediplomskim studijima, kreativnim

SMOTRA SVEUÈILIŠTA

Tekst napisala:Tihana Krajaèiæ

Ostala dogaðanja vezana za faks

19

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

Trazmišljanje o upisu Struènog studija javne uprave. Nakon vrlo dobre suradnje Udruga je dobila i novi zadatak i ujedno i povjerenje aktualne proèelnice studija mr. sc. Marèetiæ, te je s l i jedio poziv za sudjelovanje na projektu „Smotra Sveuèi l išta u Kutini 2007.“ koji je koncepcualno vrlo slièan Smotri Sveuèilišta u Zagrebu. Predstavnici visokih uèilišta i sveuèilišnih studija i na ovoj Smotri imaju za

Struènom studiju javne uprave. Udruga je zadatak pružiti srednjoškolcima relevantne kreirala prezentaciju o Studiju i Udruzi koja je info rmacije o programima faku lteta, prikazivana na štandu Veleuèilišta. Godinu moguænostima zaposlenja sa završenim kasnije, 29. i 30. ožujka 2007., s novim fakultetom, te razredbenom postupku. idejama i proš logodišn jim iskustvom, Mjesto održavanja ove Smotre bila je Udruga je za 11. Smotru Sveuèilišta u kutinjska Srednja škola Tina Ujeviæa, u petak Zagrebu pripremila plakate, letke za 20. travnja 2007. godine, a takoðer su se uz buduæe brucoše i kvalitetniju prezentaciju. št an do ve fa ku lt et a u uè io ni ca ma A kako sve ne bi ostalo samo mrtvo slovo održavale pojedinaène prezentacije. na papiru, predstavnici i èlanovi Udruge Za ovogod iš nj u sm ot ru Ud ru ga je s vo j im s u o sobn im i s ku s t vom i sudjelovala na štandu Veleuèilišta i s zainteresiranošæu za Studij informirali pr igodnim t is kanim materi jal ima i maturante o njegovim prednostima, dali primjerom prijemnog ispita i prezentacijom im pokoji praktièni savjet za prijavu, prijemni predstavljavila Struèni studij javneispit i same predmete na studiju, sa ciljem i uprave u najboljem svjetlu.željom da buduæe studente potaknu na

Ostala dogaðanja vezana za faks

20

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

Naša suradnja s Web portalom Moj Gospodin Oltean i gospodin Djozoviæ p o s a o p o è e l a j e j e d n i m zajedno uz pomoæ suradnice održali su 9. jednostavnim mailom. Prvo smo svibnja 2006. godine ovu vrlo zanimljivu

kontaktirali osobe koje se bave sa educiranjem studenata opæenito i ponudom i potražnjom poslova na tom portalu (Moj prvi posao-Educentar). Suradnja je zapoèela sa našom tribinom Kako naæi posao i kako ga zadržati? Koja je održana 21. ožujka 2006. godine u prostorijama našeg fakulteta gdje je ovaj portal predstavio opæenito svoj rad i funkcioniranje, te naèin na koji studenti našeg studija po završetku fakulteta mogu tražiti posao. Buduæi da je portal Moj posao jedan od najpoznatijih tržišta poslova i

radionicu kojoj je prisustvovalo 20-tak poslodavaca u Hrvatskoj sugerirali su da studenata. Naša suradnja se nastavila i studenti ostave svoje podatke u bazi radi dalje. eventualnih daljnjih kontakata. Nakon kontaktiranja organizatorice i Moj prvi posao/Educentar nam je voditeljice projekta Dana karijera gospoðe omoguæio da se na našem fakultetu Tanje Prekodravac ukljuèili smo se i u ovaj projekt Web portala Moj posao. Ideja projekta je bila da se mi kao Udruga studentica i studenata prezentiramo poslodavcima, ali i da upoznamo i druge studente s našim radom. Prema rijeèima organizatora “Dan karijera je manifestacija osmišljena prema europskim standardima koja ima za cilj okupiti i povezati na jednom mjestu studente, apsolvente i postdiplomante te uspješne tvrtke; prezentirati najbolje tvrtke s v i m s t u d e n t i m a i m l a d i m

organizira i prva radionica Moj prvi posao s profesionalcima, te omoguæiti direktan ciljem da se studentima prezentira kako se k o n t a k t i z m e ð u p o s l o d a v a c a i najbolje predstaviti poslodavcu, napisati posloprimaca. Cilj manifestacije je i pravilan životopis i ostale detalje potrebne upoznati studente s potrebama tvrtki i za zapošljavanje odnosno traženje posla.

Suradnja s Web portalom

- Dan karijeraMoj posao

Tekst napisala:Tihana Krajaèiæ

Ostala dogaðanja vezana za faks

21

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

Tnaèinom regrutacije u pojedinim tvrtkama prezentaciju Udruge, Udruga studentica i kao i upoznati posloprimce s najboljim studenata upravnog studija Društvenog naèinima traženja posla i zapošljavanja u veleuèilišta u Zagrebu sudjelovala je kao opæem smislu, putem raznih radionica. Za Partner u organizaciji na 4. Danu karijera koji razliku od studentskih sajmova koji se se održao 12. travnja 2007. godine i na 5. održavaju po fakultetima, ovo je dogaðaj Danu karijera koji se održao 25. listopada za sve studente Sveuèilišta u Zagrebu, 2007.godine. Na oba datuma ovaj projekt Rijeci, Zadru i Osijeku. u Boèarskom domu posjetilo je više od Prema programu manifestacije studenti i 6000 ljudi. Sudjelovali smo na danu karijera mladi profesionalci mogu se kroz i ove godine i to 24. travnja. prezentacije na centralnoj pozornici Udruga je imala svoj štand, donijela je upoznati s poslovanjem istaknutih hrvatskih materijale o samoj organizaciji Udruge, tvrtki, njihovim potrebama i naèinima prezentiralaregrut iranja kadrova, a kroz struène je i Struèni studij javne uprave, te upoznala i radion ice nauèi ti kako se najbol je ostvarila kontakte s drugim studentskim predstaviti potencijalnim poslodavcima, udrugama koje su sudjelovale na ovoj kako napisati životopis, te prisustvovati ma ni fe st ac ij i. U dr ug a st ud en ti ca i simulacijama intervjua za posao. Kao studenata upravnog s tudi ja je 11. tradicionalni jednodnevni sajam Dan studentska udruga koja sudjeluje na Danu karijera prerastao je u najveæi poslovni kar ije ra. Èlanovi udruge su takoðer sajam ove vrste u zemlji, a njegov je znaèaj upoznali i mnoge poslodavce koji su se prepoznala Vlada Republike Hrvatske predstavljali na Danu karijera.pr ihvaæanjem pokrov itel js tva, kao i Nadamo se da æemo nastaviti i poboljšati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, našu suradnju te da æemo u sklopu drugih Sveuèilište u Zagrebu, Grad Zagreb i projekata koje organizira web portal Moj Hrvatska udruga poslodavaca.” posao moæi još više predstaviti našu Uz pomoæ asistentica voditelja projekta Udrugu, njezino djelovanje, ali i pomoæi Dana Karijera Ive Krekoviæ i Lahorke studentima Društvenog veleuèilišta da Habunek koje su nam pomogle u svemu steknu zaslužen status na tržištu radnih vezano za organizaciju, kontakt i mjesta u Republici Hrvatskoj.

Ostala dogaðanja vezana za faks

22

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

druga studentica i studenata 6. Što oèekujete od faksa:upravnogstudija u suradnji sa a) da æu dobiti adekvatno znanje 22,82%Ustudentima razliètiih godina studija b) veæu moguænost da se zaposlim

p r i p r e m i l a j e a n k e t u b r u c o š a 50,53%2007./2008.g. Pogledajte rezultate koji bi c) ne znam što oèekujem 19,56%trebali predstavit interes i opæenito stav d) ne oèekujem ništa, eto da završim brucoša prema našem studiju. nešto 7,09%

PITANJA I ODGOVORI:1.Spol: 7. Kako vam se èini ukupna a) muški 23,66% organiziranost

DVZ-a (predavanja, referada,b) ženski 69,29%oglasne ploèe)c ) neodreðeno 7,05%a) katastrofa 18,26%

2. Na kojem ste odjelu Veleuèilišta: b) zadovoljavajuæe 36,52%a) upravni 76,05% c) dobro 38,18%b) porezni 18,59% d) odlièno 7,04%c) trenerski 5,36%

8. Vaše mišljenje o zahtjevnosti studijskog programa kojeg ste upisali. 3. Ovaj faks je moj:Svoj odgovor zaokružite na skali od 1 do a) prvi izbor 23,66%5 s time da 1 èini najmanje uloženog b) drugi izbor 59,15%vremena u uèenje, a 5 èini najviše.c) uopæe nije moj izbor 17,19%1 3,38%2 6,76%4.Zašto ste upisali ovaj faks:3 43,94%a) zato što mislim da je lagan i4 32,11%da æu ga završiti bez problema 8,30%5 13,81%b) nisam upao na željeni faks 44,82%

c) na nagovor drugih 8,30%9. Što mislite za koliko æe te godina d) prebacio sam se s drugog faksa završiti ovaj studij ( za stupanj 3,32%prvostupnika):e) zato što sam želio i jer me zanima a) u roku(3 godine) 60,84%35,26%b) 4 godine 25,35%c) 5 godina 1,69%5. Kako ste saznali za ovaj studij:d) 6 godina 5,07%a) od prijatelja, roditelja, nastavnika (ode) više od 6 godina 7,05%bliže okoline) 60,84%

d) na Smotri Sveuèilišta 8,45%10. Iz kojeg djela Hrvatske dolazitee) iz medija (novine, internet, TV) 15,21%a) Zagreb i okolica 69,29%d) na neki drugi naèin 15,50%

Anketu pripremili i obradili:Ivana VidošaBiljana ŽganecMilenko Stambolija

Ostala dogaðanja vezana za faks

23

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

Tb) sjeverna Hrvatska 3,38% c) da, èesto 54,08%c) središnja Hrvatska 21,97% d) neizjašnjeno 1,98%d) istoèna Hrvatska 1,69%e) zapadna Hrvatska 0% 17. Znate li za službenu web stranicuf) primorska Hrvatska 3,68% veleuèilišta te smatrate li da je ona

zadovoljavajuæa?11. Smatrate li da ste dovoljno upoznati a) znam za službenu stranicu i s «Bolonjskim» procesom? zadovoljan/na sam sa njezinim sadržajem a) da 40,56% 35,49%b) ne 59,44% b) znam za službenu stranicu i nisam

zadovoljan/ na sa njezinim sadržajem 12. Želite li o tom procesu saznati više? 43,94%a) da 69,29% c) nisam upoznat/a sa službenom b) ne 28,73% stranicom DVZ-a 20,57%c) ne odgovoreno 1,98%

18. Znate li za Internet forum (portal)13. Namjeravate li nastaviti daljnje studenata Društvenog veleuèilišta?školovanje nakon ovog studija? a) znam za IZS DVZ i zadovoljan/na sam a) da, naroèito magistarski stupanj(MA) sa njezinim sadržajem 49,01% 57,46% b) znam za IZS DVZ i nisam zadovoljan/nab) da, naroèito magistarski stupanj(MA) sa njezinim sadržajem 11,83% i doktorski stupanj(PhD) 16,90% c) nisam upoznat/a sa Internet c) ne, smatram ovaj stupanj, stupanj zajednicom studenata DVZ 39,16% prvostupnika (BA) sasvim dovoljnim 23,66% 19. Da li ste zainteresirani za van d) ne znam/neodogovreno 1,98% nastavne aktivnosti?

a) da 45,63%14. Jeste li upoznati sa svojim b) ne 50,70%studentskim c) neodgovoreno 3,67%pravima i obvezama?a) ne 6,76% 20. Koje bi van nastavne aktivnosti b) jesam nešto da, ali ne znam sve izabrali: 81,12% a) sudjelovanje u objavljivanju c) da upuæen sam 12,12% studentskog èasopisa 7,38%

b) èlanstvo u studenskoj udruzi 9,84%15. Znate li da studenti imaju svoje c) radionice i tribine 6,15%predstavnike d) neformalna druženja studenata i svoju udrugu na faksu? 17,22%a) ne 50,70% e) sportske aktivnosti 33,21%b) da 45,63% f) strani jezici 14,76%c) neodgovoreno 3,67% g) ostalo 11,44%

16. Koristite li Internet: Nadamo se da su vas ovi odgovori a) ne 6,76% potakli na razmišljanje vezano za vaš b) da, povremeno 37,18% status studiranja.

Ostala dogaðanja vezana za faks

24

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

Opæe je poznato, da se veæina nazivom „Tjedan orijentacije“ ili Dani društvenog života na faksu (ako i otvorenih vrata je prvi puta realiziran 23.05. postoji) odvija preko puta faksa. do 27.05.2005.g. i održan u prostorijama

Nekima u Verdiju, Jazzu, Tinu, Baredu ili fakulteta. Krenuli smo sa ciljem da negdje drugdje ovisno o tome sa èijim studentima, a ponajviše brucošima naslonjaèima studentska jedinka ili grupa pružimo osnovne informacije i pravila o osjeti snažnu i neodoljivu povezanost. studiranju te da ih podržimo davanjem Ispijajuæi „svakodnevnu“ kavu i èitajuæi pokojeg praktiènih savjeta. Te davne 2005. dnevne novine, može se dosta toga godine, n a u godno iznenaðenje, saznati, a ujedno i nauèiti, te ideje mogu posjeæenost je bila zadovoljavajuæa i same po sebi doæi u naše male studentske interes za napredak našeg studija veliki. glavice. U tom sluèaju èesto se mogu èuti Pitanja koja su nam upuæivali novi kolege odreðena pitanja, nedoumice, zbunjenost veæinom su se odnosila na nama tada odnosno svi pojmovi koji studenta prate novi program studiranja, kao rezultat kroz dragocjeno mu vrijeme studiranja. uvoðenja Bolonjskog procesa. Primjerice: Potaknuta studentskom žeði za izvorom „Sada kada sam apsolvent kako mogu znanja „Udruga studentica i studenata napredovati?“, ili „Diplomirala sam i upravnog studija“ odluèila je prekinuti zanima me kako æe se i pod kojim uvjetima c i k l i è n u z b u n j e n o s t i z a z v a n u odnositi na mene novi program?“. Ipak, d u g o g o d i š n j i m n e i n f o r m i r a n j e m najèešæe pitanje je bilo: „Kamo nakon

završenog studija?!“ No, iako u granicama svojih moguænosti i znanja, zaduženi kolegice i kolege rado su odgovarali na sve upite. Kako smo sada odmakli od 2005., kada je idejni projekt zapoèeo, znamo da se neke stvari nikada ne mijenjaju pa tako su i današnjim studentima još mnoga slièna pitanja otvorena, pa ne èudi da je prošlogodišnji „Tjedan orijentacije brucoša“ od 22. do 26. 10. 2007. zauzeo podjednaku važnost kao i prijašnjih godina.

s t u d e n a t a , a l i i n j i h o v o m Tako smo sada veæ lanjske godine, veæ kao nezainteresiranošæu i pokrenula projekt „Tko iskusni studenti punih baterija odluèili pita taj ne skita“. Toènije, idejni projekt pod proširiti horizonte našim brucošima koji su

Tko pita, taj ne skitaTekst napisali:Danijel PeštVesna Rajiæ

Ostala dogaðanja vezana za faks

25

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

Tmjesto za odlaganje kaputa. Kako su trend proširenja znanja od prošlih godina pomalo zamijenili stidljivi upiti brucoša i zanimanja za profesore, naslušali smo se zaista šarolikih pitanja. Od toga koji su strogi, a koji blagi, koji su mrki, a koji vedri, koji su mladi, a koji stari do raznoraznih upita o našoj ljestvici najomiljenijih. A mi stari lisci kakvi jesmo redom smo odgovarali na njihova pitanja uz toèan i minuciozan opis.Uz orijentiranje dezorijentiranih prodavali smo karte za brucošijadu, o èijem ishodu

prvu akademsku god inu up i sa l i æe vam isprièati netko drugi. A do

2007/2008. Plan napada je bio identièan istoimene akcije i ove godine jedino što

kao i prethodnih godina. Klupa i dva stolca nam ostaje je nada. Onaj pozitivan

u predvorju nam najdraže zgrade, element radi kojeg se pouzdajemo da

Gunduliæeve 10. Dvoje hrabrih kolega po smo u prethodne tri godine barem

danu, oboružani do zuba sa punom djelomièno ostvarili svoj cilj, proširili vaše

spremnošæu na suradnju i širenje horizonta obzore u svezi samog studiranja i dakako

zainteresiranim pojedincima. I ovaj smo uputili pojedince u koliko toliko pravom

put dotièni tjedan oglasili plakatima po smjeru. Stoga predlažem da ne skitate i da

faksu te na forumu, informacije i poštenja i sami doprinesete svojom participacijom.

radi, kako se brucoši ne bi izvlaèili na Dopustimo da prièa ima što više

neznanje. Ovako isprike nije bilo. No plan je nastavaka. Vrata su otvorena za sve. Sve

sam po sebi ubrzo promijenjen, uz dežurne što je potrebno je vaš interes, dobra volja i

kolege poèeli su se skupljati i drugi èlanovi kucanje.

udruge, kolege prijatelji koji su veæ nekim svojim poslom došli na faks, tako da je klupa postala premala, a stolci samo

Ostala dogaðanja vezana za faks

26

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

to vam padne na pamet kada èujete energije, koju su pojedinci, prodavajuæi rijeè ''brucošijada''? Kako vaš odgovor ulaznice ionako preusmjerili na nalazak Štrenutno ne mogu èuti, pretpostavljam onih koji bi sa svim srcem zdušno kupili

da on glasi: ''Ona fešta, kaj je imaju studenti ulaznicu više i za prijatelja. No, nije mi svakog studija na prvoj godini''. Eh da, ali zadatak sada razglabati o tome, ipak ovo zašto sve ovo pišem? Sigurno ne zato da tipkam za drugu svrhu predoèiti vam vas davim ili pak pametujem o tome, doživljaje te potaknuti vas da i ove godine, povod je sasvim drugaèiji. a i one poslije nje i tako u nedogled, sve Naime, u jesen 2006. godine je održana dok vam traje staž u Gunduliæevoj 10, prva, da dobro ste proèitali prva, svojim prisustvom uvelièate sveèanost koja brucošijada našeg studija u organizaciji nije rezervirana samo za brucoše.samih studenata! Ranije su se održavale Ipak im u tim trenucima trebaju iskusniji

kolege kako bi ih usmjerili prema putovima plesa i raznih upravnih ekscesa.Dakle, sve je zapoèelo 27. listopada 2006. godine. Obièan petak na pomolu, rutina, jedna kava, predavanje, druga kava, topli obrok, pa kava, pa doma spavanje, pa buljenje u užasno dosadan TV program. Tako je trebalo biti, ali neke stvari su tada krenule ubrzanim ritmom.Trèanje po sobi, traženje prikladne krpice za izlazak, traženje cipela, predstavljalo je pravu noænu moru.Naše odrediš te b i la je poznata zag rebaèka d i s ko teka ' ' Sa loon ' ' . Zagrijavanje je poèelo poprilièno rano, pa je tako kapljica više otvorila vrata novog svijeta ispunjeno filozofskim temama. Na

brucošijade kojima smo se samo priklonili. našu sreæu, te teme su zaboravljene pri

Mogu li se onda ja, kao èlanica generacije prvim zavijanjima karaoke natjecatelja. No

okiæene prvom brucošijadom ponositi? kako mi ipak nismo dovoljno hrabri da bi

Mislim da mogu, ali uz mene i organizatori svoje glasnice okušali pred (jako strogom)

koji su uredno gubili živce ne bi li sve bilo publikom, odluèili smo pronaæi svoj kutak i

onak „kak“ treba. Prošlogodišnji tempo je iz tih krajeva drapati po svojim glasnicama.

bio znatno opušteniji, presudilo je prijašnje Vrhunac veèeri priredio nam je uvaženi

organizacijsko iskustvo, pa je prošla kolega u neuraèunljivom stanju koji je

brucošijada oduzela manje uložene

MOJA (PRVA)

BRUCOŠIJADA

MOJA (PRVA)

BRUCOŠIJADATekst napisala:Ana Jukiæ

Ostala dogaðanja vezana za faks

27

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

TOstala dogaðanja vezana za faks

28

nakon nekoliko kapljica više uzvikivao, jedno - zabava je zbilja bila vrhunska. izmeðu ostalog, da ispred sebe upravo Uostalom nije bitno gdje si, nego u kakvom gleda damu koja skida odjeæu sa sebe. Ali se društvu nalaziš. Nauèite nešto novo svjesni toga da takvo što ipak tada nije bilo kada vidite ljude u stanju za koje ste mislili moguæe, veæina je ipak uspjela zadržati da oni nikada neæe (ni pokušati) postiæi. prisebnost i odluèila se posvetiti vjeènim Nasmijala sam se do suza slušajuæi

suputnicima - pivama i kojoj cigareti. Neki neumorne ljude za mikrofonima koji su su neumorno skakali uzduž i poprijeko po nam (pokušali) pokazali svoje glazbeno Saloonu izvodeæi kojekakve ludori je; umijeæe. Sve u svemu stopilo se nespojivo! imitirajuæi poznate face. A uz one kojima se Premošæen je ''generacijski jaz'', ali i onaj još posreæilo pa su i uspjeli skinuti pokoji pokret, teži u kojem su se razlièiti stilovi stopili u na sramotu il' žalost, bilo je i primjeraka koji jedan! u pokazanim (ne)znanjem osigurali ples Poruka za kraj? Ove godine, u èast popraæen ovacijama cerekanja. sljedeæim novacima imamo reprizu, ili Prevladavala je muška populacija, pa su možda popravnimnoge mlade dame i curice u tome (kako za koga). Vjerujem da se na trudu vidjele svoju priliku. Zabava je trajala dugo neæe štedjeti, a uspjeh ovisi samo o nama. u noæ, ali neki ipak nisu mogli izdržati, pa su A mi to možemo, zar ne?zagrlili šank (uzrok tome ne želim tražiti). Sada, nakon dvije brucošijade iza sebe dok su se dojmovi slegli, mogu reæi samo

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

Mi knjiški moljci ili mravci, rijetko, a blaženom petome katu gdje se nalaze mogla bih si uzeti i takvu slobodu kafiæ i restoran. Naravno, uz sve da napišem èak i nikada ne neizostavne blagodati tu su i razne „bukse“,

koristimo puni naziv. Svi mi prièamo u nekim modne piste izmeðu dugaèkih polica skraæenicama kao NSB iliti NSK, pa je tu i knjiga i razlièiti zanimljivi kutci.dobra stara poznata nacionalna, a za U neku ruku smatram da mi je to bila mene osobno dobra kuæa znanja. U najbolja odluka jer to mjesto pruža nešto zadnje mi se vrijeme uistinu èini da se ta posebno, a meðu svim onim knjigama, ogromna zgrada koja na prvi pogled, a policama, stolovima, studentima osjeæate pogotovo noæu poprima gotovo svemirski se kao da ste napokon naišli na sebi ravne. izgled, pretvorila u drugi dom. Mjesto na kojemu se osjeæa strujanje Poèela sam odlaziti u nacionalnu u zadnji istovrsne energije za upijanjem novih tren kada je na faksu bio raspad sistema, a informacija. Ukratko svi smo u istome sosu, doma se nisam mogla primiti knjige. A sa istim ciljevima i saznanjem da se kada sam i ostvarila doticaj sa odreðenom nalazimo u oazi uèenja koja je i veæinu literaturom, š to ne obuhvaæa samo navukla na redovitu konzumaciju. Veæ premještaj knjižurine sa jedne strane stola samim ulaskom u ogroman, visinsko na drugi, kada me obuhvatila volja za poluprazan prostor ulazimo u drugaèiju uèenjem, to je uglavnom bilo nedovoljno sferu razmišljanja i življenja.za prolaz. Rokovi su prolazili, a ja se nisam Malo zvuèim utopistièki, ali ima uistinu micala s mrtve toèke. dana kada sjednem za svoj dobro

odabrani stol, sve drugo nestaje. U vidokrugu pažnje mi je tada samo otvorena knjiga koja je ispred mojih oèiju. Nerijetko se toliko udubim u materiju da nisam svjesna nièega osim materije koju pokušavam usvojiti. Ne kažem da nema dana kada mi se ni u NSB- u ne da uèiti, ali tada me naprijed guraju studenti oko mene jer sam pogled na osobe koje zadubl jene u najveæe probleme današnjice, od ranoga jutra sjede mirno za

Spas i utjehu potražila sam i našla u toj, kako svojim stolovima, daje mi snagu da sama volim reæi - kuæi znanja. Locirana na ostanem barem još malo.Aleji radnika, kako prijatelj zove dio u kojem Nesvjesno jedni druge vodimo prema cilju ja uèim, uz sve boljitke uèenja daleko od koji je svakim danom sve bliži, a sve što je svega što bi me moglo omesti u tome potrebno je upornost. Vjera da se svaki naumu shvatih da uz svu tu tišinu i trud isplati je moja vodilja svakoga dana.koncentraciju postoje i neki viši ciljevi. Bar za one koji odmor i nadahnuæe traže na

Nacionalna i sveuèilišna knjižnicaNacionalna i sveuèilišna knjižnicaTekst napisala:Ivana Vidoša

Ostala dogaðanja vezana za faks

29

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

Udruga s tudent ica i st udenata izabrana za Predsjednicu Podružnice upravnog studija osnovana je 28. Studentskog Zbora Upravnog odjela.veljaèe 2005. godine. trenutno ORIJENTACIJE STUDENATA:

Udruga broji 30-tak èlanova. Provedene su 4 orijentacije studenata, pod nazivom “Tjedan orijentacije” iliti dani

Èlanovi Upravnog odbora: otvorenihIvana Vidoša, predsjednica vrata, u mjesecu svibnju i listopadu 2005. i Martina Maliniæ, povjerenik za fakultetski listopadu 2006. i 2007.g. Èlanovi Udruge, stupanj na taj su naèin informirali, savjetovali i Ana Jukiæ, studentski pravobranitelj odgovarali na pitanja, kako brucoša tako i Luka Tovornik, povjerenik za šport drugih studenata, o samom naèinu Tihana Krajaèiæ, povjerenik za studentski list studiranja i polaganja ispita.

TRIBINE:Od svog osnutka pa do danas èlanovi Udruge inicijatori su mnogih projekata koje ovaj tekst navodi.Pokažite svoj proaktivni stav i pridružite nam se!

NAŠI PROJEKTI:Želimo vas podsjetiti na neke stvari koje su odraðene u ove tri godine od kad Udruga postoji.STUDENTSKI IZBORI:U organizaciji Udruge 2005. godine provedeni su prvi izbori za studenske predstavnike koj i èine Podružnicu Studenskog Zbora Upravnog odjela Društvenog Veleuèilišta u Zagrebu. Drugi izbori za studenske predstavnike Upravnog odjela Društvenog veleuèilišta u Zagrebu, takoðer su organizirani od strane Udruge U organizaciji Udruge do sad je provedeno studentica i studenata upravnog studija i to 6 tribina razlièitih tema koje su vezane za u 6 mjesecu 2007. godine. Nakon što je status studenata, razlièite aktualne stvari i provedena redovna izborna procedura dr. Detalje o tribinama proèitajte u daljnjim izabrani su sljedeæi predstavnici: za I. god. - brojevima Kameralista.Ana Jukiæ, zamjenik Ivica Šnajdar; za II. BRUCOŠIJADA:god. - Mihajlo Krajiæ, zamjenica Marijeta Napravili smo i organizirali 2 brucošijade Havidiæ; za III. god. - Jelena Jukiæ 27. listopada 2006. i 26. listopada 2007. (diplomirala), zamjenik Marko Glamoèak godine u Saloonu. (diplomirao). Jelena Jukiæ je ponovno ANKETE:

Život udruge

30

Udruga studentica i studenata upravnog studija

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

TProveli smo 2 ankete u 2005.g.- Anketa brucoša provedena iskljuèivo za potrebe Udruge (uzorak 63 brucoša)- Anketiranje svih studenata vezano za šport, web i Kameralist (uzorak 251 student)U 2007. godini proveli smo anketiranje brucoša, u kojim smo istražili, njihovo zanimanje i poznavanje onoga što su upisali, te motivaciju za rad u studenskoj udruzi.SMOTRA SVEUÈILIŠTA:Èlanovi Udruge sudjelovali su na Organizaciji Smotre Sveuèilišta 2006., 2007. i 2008. godine.OSTALA PREDAVANJA I SURADNJA

2008. g.Suradnja sa Web portalom Moj posao i - Dan Karijera studeni 2008. g. Dani karijera 2006., 2007. i 2008. godine. - Brucošijada 2008.Planiramo i dalju suradnju te druge projekte - izlazak èasopisa Kameralistsa ovim portalom.

Ciljevi zbog kojih je Udruga osnovana su:Suradnja sa Akademijom Petar Zrinski.- poboljšanje i razvitak uvjeta studiranja na Udruga je organizirala i predavanje o upravnom studiju Power readingu u suradnji sa Akademijom - informiranje studenata o uvjetima Petar Zrinski koji su ovlašteni za ove studiranja teèajeve. - daljnje razvijanje i zastupanje studentskih prava.Suradnja sa Tehnièkim veleuèilištem u

Zagrebu.Možete nam se javiti putem e-mail.a: Suradnja Udruge sa Studentskim zborom upravni.student@gmail.com, pridružiti Tehnièkog veleuèi l iš ta vezano za nam se na sastanku svakog utorka u 17:15 organizaciju Brucošijade i druga suradnja.u dvorani II ili posjetiti podforum Upravni student na IZS DVZ-a.Suradnja s osnivaèima Internet Zajednice Radujemo se novoj uspješnoj fakultetskoj Studenata DVZgodini.Srdaèan pozdrav,BUDUÆI PROJEKTI:Upravni odbor- Tjedan orijentacije brucoša listopad

Život udruge

31

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

ana 21. ožujka 2006. u organizaciji na najèešæe pogreške kandidata koji se Udruge studentica i studenata prijavljuju na natjeèaj. Odgovorili su na Dupravnog studija održana je mnoštvo zanimljivih pitanja kao što su: Kako

studentima vrlo zanimljiva tribina Kako uopæe možemo pronaci na Internetu pronaæi posao i kako ga zadržati? Gosti adekvatan oglas primjeren našoj struci?; Što tribine bili su prof. sc. Jelèiæ, sa katedre za znaci govor tijela? Koliko pomažu dodatni radno pravo koja je ujedno bila i teèajevi kod naše struke? Kako predoèiti moderator trbine, mr. sc Magdaleniæ, viši moguæem poslodavcu svoje sposobnosti, predavaè na Pravnom fakultetu; gosti sa volju za radom, svoje moguænosti? Kako Web portala Moj posao Marko Oltean te promijeniti posao tj. uciniti promjenu u karijeri? Ivana Zekiæ. Sa strane organizatora kao Studenti su dobili uvid kolika je moguænost moderator tribine sudjelovala je Tihana zapošljavanja upravnih pravnika u privatnom Krajaèiæ. sektoru i kolika je današnja važnost Izvješæe za ovu tribinu pripremili su nam i profesionalizacije i generalizacije našeg n a d l e ž n e o s o b e i z Z a v o d a z a studija. Uslijedilo je i izvješæe koje su za ovu zapošljavanje gospodin Ivan Sobota i priliku pripremili gospoða Vesne Pejašinoviæ i gospoða Vesne Pejašinoviæ. gospodin Ivo Sobota iz Hrvatskog zavoda za Profesorica Jelèiæ u uvodnom izlaganju zaposljavanje, a o èemu je izvjestila Tihana i zn i je la je najvažn i je podatke o Krajaèiæ. Ovo su neke od kljuènih stvari na koje pripravnicima i vježbenicima te nas je diplomirani studenti moraju obratiti pažnju:upoznala sa novostima iz zakona sa Nezaposlena osoba prijavljuje i evidentira u podruèja radnog, ali i službenièkog prava. Zavodu prema mjestu prebivališta, odnosno Objasnila je kako primjena zakona prema mjestu prestanka radnog odnosa ako u funkcionira u praksi i koje su najèešæe tom mjestu ima boravište, èlanak 9. stavakzablude vazano za status pripravnièkog i 1. Z a k o n a o p o s r e d o v a n j u p r i vježbenièkog staža. Nakon uvodnog zapošl javanju i pravima za vr i jeme izlaganja mr. sc. Ivan Magdaleniæ objasnio nezaposlenosti (Narodne novine, br. 32/02, je funkcioniranje javnih odnosa u upravi te 86 /02 ,114 /03 , 151 /03 ) . Su k ladno nam je odgovorio na zanimljiva pitanja o navedenom, nezaposlena osoba prvu prijavu tome kakvi se sve odnosi pojavljuju u na Zavod za zapošljavanje (zakonom nije državnim službama; koji su najèešæi propisan rok) obavlja osobno uz predoèenje: problemi u odnosima izmeðu poslodavca osobne iskaznice, *radne knjižice, potvrde o i radnika i druga pitanja vezano za sam boravištu ako se prijavljuje prema mjestu predmet koji predaje. Zatim je uslijedilo prestanka radnog odnosa, te ako u tom izlaganje gospodina Marka Olteana i mjestu ima boravište. Ukoliko nezaposlena gospoðe Ivane Zekiæ sa Web portal Moj osoba nema prijavljeno prebivalište u mjestu posao koji su prvenstveno predstavi li stanovanja, može se prijaviti u status tražitelja djelovanje cjelokupnog portala Moj posao zaposlenja, bez obaveze redovnog javljanja, koji u svom poslovanju obuhvaæa niz a u cilju posredovanja, savjetovanja i zanimlj iv ih djelatnosti od koj ih bi informiranja.napomenuli dio posveæen studentima i Prijavu za upis u evidenciju nezaposlenih može apsolventima se obaviti kod Podruènih službi Zavoda prema !Moj prvi posao i Educentar. mjestu prebivališta odnosno boravišta.Objasnili su kako se najbolje predstaviti U evidenciju nezaposlenih osoba može se moguæim poslodavcima, na što moramo pri javiti osoba sposobna ili djelomièno obratiti pažnju kod prijave za posao i sposobna za rad, a nije mlaða od 15 i starija samog intervjua. Ujedno su nam ukazali i od 65 godina.

KAKO PRONAÆI POSAO I KAKO GA ZADRŽATI?Tekst napisala:

Tihana Krajaèiæ

Život udruge

32

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

TNatjeèaji o slobodnim radnim mjestima za zdravstveno osiguranje i zbog tog svog mogu se pratiti preko web stranice Zavoda prava ne morate biti prijavljeni u evidenciji www.hzz.hr. U najbližoj Podruènoj službi za Zavoda za zapošljavanje.zapošljavanje mogu se dobiti informacije Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, o svim natjeèajima koji idu preko Zavoda, osiguranici su osobe koje su se prijavile u roku natjeèajima iz svih dnevnih novina, od 90 dana nakon isteka školske godine u kojoj informatièku i struènu pomoæ za izradu CV i su završile redovito školovanje. Osobe s zamolbe. prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su Izvjestili su nas i o poraznoj statistici vezano prema propisima o školovanju izgubile status za status upravnih pravnika. Prema zadnjim uèenika, odnosno redovitog studenta ili su s tat is t ièk im obradama Zavoda u prekinule redovito školovanje, ako su se zanimanja kojih je 31.12.2004. na prijavile Zavodu u roku od 30 dana od dana evidenciji HZZ-a bilo 2-4 puta više nego što gubitka statusa uèenika ili redovitog studenta, je traženo tijekom èitave godine: odnosno od dana prekida školovanja i ako !dipl. ing. kemijske tehnologije pravo na zdravstveno osiguranje ne mogu !dipl. ing. biotehnologije ostvariti po drugoj osnovi. Iz HZZZ-e su !dipl. ing. geologije i geofizike preporuèili da se u svezi vremenskog roka !novinari prijave na zdravstveno osiguranje, studenti !dipl. ing. pomorskog prometa informiraju u Hrvatskom zavodu za zdravstveno !upravni pravnici osiguranje.!dipl. Politolog Na temelju podataka dobivenih od gostiju Podrobniji podaci o zapošljavanju upravnih tribine pro izlazi zakljuèak da je vrlo važno raditi pravnika i bliskih profesija: na vlasti tom obrazovanju zbog bolj ih Tijekom cijele 2004. godine traženo je u moguænosti zaposlenja na poslovima Hrvatskoj ukupno 160 upravnih pravnika, a s vezanim za samu struku.datumom 31.12.2004. godine u evidenciji Upravo zbog èinjenice da upravni pravnici nezaposlenih bilo ih je još 635. Dakle, u imaju vrlo malu moguænost zaposlenja zbog evidenciji nezaposlenih bilo ih je oko èetiri neprepoznavanja važnosti ovog zvanja kao puta više nego što ih je tijekom godine pravih profesionalaca i sposobnih radnika traženo. Usporedi li se taj broj s brojem kako za podruèje javnog sektora tako i na traženih i nezaposlenih diplomiranih podruèju privatnog sektora, prepoznajemo pravnika, kod kojih je navedeni omjer cca važnost daljen jeg usavršavanja samih 1:1, vidlj ivo je da je zapošlj ivost upravnih pravnika.diplomiranih pravnika znatno bolja. Vjerujemo da æe reforma uprave u skladu sa Meðutim, u sljedeæoj 2005. godini, traženo uvjetima Europske unije donijeti i najvažnije je 148 upravnih pravnika, a 31.12. te vezano za našu struku, a to je koja je prijeko godine (2005.) na evidenciji je bilo još 390 potrebna kvalifikacija radnih mjesta, sustav nezaposlenih. napredovanja i platni sustav te da æe u Ovaj, dosta manji broj nezaposlenih nego narednim godinama upravni pravnici i buduæi š to je b i lo godinu dana rani je, prvostupnici javne uprave naæi odgovarajuæe najvjerojatnije ukazuje na to da su se zaposlenje.upravni pravnici zapošljavali na drugim poslovima izvan uže struke.Za izdavanje radne knjižice, potrebno je obratiti se u Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb na lokacijama prema podruèju stanovanja. Radnu knjižicu i Zahtjev za izdavanje iste možete nabaviti u Narodnim novinama.Što se tièe zdravstvenog osiguranja, to pravo ostvarujete prijavom u Hrvatski zavod

Život udruge

33

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

vi znamo da ima puno zakona kojima jedan predstavnik svakog studentskog zbora se reguliraju razlièiti elementi našeg sveuèilišta te jedan predstavnik studentskih Sživota. zborova svih veleuèilišta i visokih škola kojeg

izaberu njihovi studentski zborovi. Svaka podružnica ima svog predsjednika, kojega

. Jedan od takvih zakona jest i biraju èlanovi te podružnice Mandat èlanova Zakon o studentskom zboru i drugim studentskog zbora traje dvije godine i može se studentskim organizacijama. Njime se jednom ponoviti. ureðuje pravo studenata na predstavljanje u tijelima visokih uèilišta, pravo na udruživanje i djelovanje studentskih organizacija na visokim uèilištima, studentski izbori, izbor i djelovanje studentskog pravobranitelja te druga pitanja vezana uz djelovanje studentskih organizacija. Studentski zbor je studentsko izborno . Izabrani predstavnici èine Podružnicu predstavnièko tijelo koje štiti interese Studentskog zbora Upravnog odjela te samim studenata, sudjeluje u odluèivanju u time i Studentski zbor Društvenog Veleuèilišta tijelima visokog uèilišta i predstavlja buduæi da ne postoje Podružnice Poreznog studente u sustavu visokog obrazovanja. odjela i Trenerskog odjela (do sada nisu Na razini Republike Hrvatske ustrojava se održani izbori za ove odjele). Hrvatski studentski zbor kao koordinativno Zadnji izbori, održani u srpnju 2007. godine, tijelo studentskih zborova visokih uèilišta. protekli su vrlo zapaženo, upravo zbog toga Sjedište mu je u Zagrebu, dok se na što se odazvao veliki broj studenata kako bi svakom vi sokom uè il iš tu organi zi ra dali glas podrške svom kandidatu. Kandidati podružnica. su razgovarali s svojim kolegama, izmijenili Neke od zadaæa studentskog zbora: informacije, i najvažnije od svega, stekli nova - bira studentske predstavnike u senat i poznanstva. Mi kao studenti možemo puno druga tijela sveuèilišta te u vijeæe i druga toga zajedno uèiniti. Prvenstveno možemo tijela visokog uèilišta; djelovati na odluke i mišljenja onih koji - imenuje studentskog pravobranitelja; odluèuju o našem obrazovanju, zato, pratite i - brine se o kvaliteti života studenata, a informirajte se o dogaðanjima na vašem posebice o kvaliteti studijskog procesa, veleuèilištu i tako svi skupa možemo uèiniti da studentskom standardu, ostvarivanju nam sutra bude bolje.studentskih prava i drugim pitanjima važnim za studente;- pot ièe izvannastavne akt ivnost i studenata.Hrvatski studentski zbor ima predsjednika koji predstavlja i zastupa studentski zbor, koordinira njegov rad i obavlja druge poslove predviðene opæim aktima visokog uèilišta i studentskog zbora. Èine ga po

Neki nam jamèe odreðena prava i njihovu zaštitu, neki uskraæuju, no svima je zajednièko to što se njima želi postiæi red .

Podružnica studentskog zbora Upravnog odjela Društvenog veleuèilišta u Zagrebu osnovana je 2005. godine i do sada su izbori organizirani dva puta.

Na taj naèin su izabrani predstavnici studenata sa svojim zamjenicima za prvu, drugu i treæu godinu struènog studija javne uprave

ŠTO JE STUDENSKI ZBOR?Tekst napisala:Jelena Jukiæ

Život udruge

34

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

MALI SKOK U POVIJEST predavaèa 1955., a veæ 1965. godine za Razvoj uprave kao znanstvene discipline redovnog profesora Pravnog fakulteta u poèinje sistematizacijom iskustava Zagrebu na predmetu Nauka o upravi. p r a k t i è n o g p o n a š a n j a i Umirovljen 1986. godine. Izabran za djelovanja,nastavlja se kroz teorijsko izvanrednog èlana Jugoslavenske (sada razmišljanje o pojavama kao takvima te konaèno pronalaženju opæih zakonitosti. Razvojem uprave u suvremenom smislu rijeèi, 18.stoljeæe, poèinje zapravo i razvoj nauke o upravi.Veæ u samom poèetku diferencira se sistematitacija iskustava u dva osnovna smijera: opisni te filozofsko-spekulativni smjer. Spajanje smjerova u jedan veliki sustav povezano je s djelom Lorenza von Steina,“Die Verwaltungslehre“= „Nauka o u p r a v i “ . P r v o t n a i n t e g r a c i j a produbljivanjem pojedinih aspekata rezultira diferencijacijom na upravnopravni te upravnotehnièk i smjer. Proces diferencijacije ipak nije stao kod ove diobe veæ zbog prošir ivanja spomenutih smjerova izvan podruèja njihovog djelovanja nastavlja se u u dva glavna oblika: specijalizacijom upravnog prava i tehnike te pojavom disciplina koje kroz prizmu drugih znanosti prouèavaju aspekte uprave (pravna etika uprave , ekonomika Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti uprave itd.) Nekoliko pojednostavljenih 1975., a za redovnog èlana 1983. godine. reèenica o razvoju znanosti o upravi autora Predavao kao pozvani nastavnik (visiting tako èesto spominjanog u ispitnoj literaturi. professor) na University of Manchester

1963., University of California, Berkeley AKADEMIK EUGEN PUSIÆ 1969., Univers i ty of Pennsylvania, Roðen u Zagrebu 1. srpnja 1916. Philadelphia 1970., University of Chicago Diplomirao i doktorirao na Pravnom 1972. Znanstveni èlan (fellow) Institute of fakultetu u Zagrebu 1939. Izabran za Social Studies, Den Haag; znanstveni èlan

Velikani pisane rijeèiTekst napisala:Biljana Žganec

Vijesti iz uprave

35

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

Tpotpredsjednik 1960-1964 i predsjednik 1964-1968 International Council on Social Welfare. Predsjednik Saveza republièkih udruženja za upravne nauke i praksu 1976-1980.Impresivan životopis.Studentima DVZ-a najpoznatije je djelo „Nauka o upravi“,sustavno pisano djelo koje je poslužilo i kao udžbenik iz nastavnog predmeta i kao kompleksna sintetska znanstvena studija. Knjiga je više desetljeæa temeljni udžbenik u nastavi uprave i zato izdvajam reèenicu iz predgovora jedanaestog izmjenjenog izdanja „...Na taj je naèin ona,možda i mimo namjere svog autora,poèela živjetivlastitim životom......“

I z vo r i : Pu s i æ „Nauka o up rav i “ ; Ivaniševiæ,Paviæ, Ramljak Predgovor (XI.

(fellow) Center for Advanced Study in the Izmjenjeno i dopunjeno izdanje); Hrvatska Behavioral Sciences, Stanford. Radio kao akademija znanosti i umjetnostipozvani znanstvenik (guest scholar) na Woodrow Wilson Center for Scholars 1981. Objavio 35 knjiga i preko 1300 znanstvenih, struènih i preglednih èlanaka, prikaza i recenzija. Nagraðen nagradom „Božidar Adžija“ 1965. za knjigu „Lokalna zajednica“, meðunarodnom nagradom „Rene Sand“ 1970. za doprinos socijalnoj politici u svijetu, nagradom Službenog lista SFRJ 1985. za knjigu „Upravni sistemi“, nagradom „Dr. Vladimir Bakariæ“ 1990. za knjigu „Društvena regulacija“ i godine 1985. Republièkom nagradom za životno djelo.Ekspert Ujedinjenih nacija za socijalna pitanja u više navrata, savjetnik glavnog tajnika OUN za organizaciju tehnièke pomoæi u socijalnim službama 1964-1965. Èlan Izvršnog odbora 1956-1960,

Vijesti iz uprave

36

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske socijalnu skrb, kulturu i tjelesnu kulturu, posebna je i jedinstvena teritorijalna i komunalne djelatnosti… itd.upravna cjelina kojoj se ustrojstvo ureðuje Grad Zagreb predstavl ja prometnu, Zakonom o Gradu Zagrebu. Republika samoupravnu cjelinu u kojoj se obavljaju Hrvatska ima 21 županiju, ukljuèujuæi i grad poslovi od podruènog interesa kao što su Zagreb, 426 opæina i 123 grada. Zagreb je grad s najviše stanovnika u Republici Hrvatskoj u kojem se donose mnoge odluke od strane predstavnièkog tijela, odsjedaju mnogi politièki predstavnici iz razlièitih zemalja, koji ima svoju vlastitu samoupravu i upravu, vlastiti proraèun, popularni nogometni klub, komunalne djelatnosti, zraènu luku, jedinice lokalne i podruène (regionalne) samouprave i puno drugih stvari koje ga izdvajaju i èine specifiènim u odnosu na druge gradove i ostale dijelove Republike Hrvatske.

obrazovanje, zdravstvo, gospodarski Jednom rijeèju: metropola. Pitam se od razvoj, održavanje javnih cesta, izdavanje kuda mu tolika moæ i što je doprinijelo tome lokacijskih i graðevinskih dozvola te se zbog da se u njemu odvijaju najvažniji dogaðaji? toga smatra i županijom. Tu vrlo znaèajnu Smatram da uzrok te situacije leži u samom titulu, a mogli bismo reæi i odgovornost politièkom vrhu koji ne daje dovoljna dobio je zbog svoje velièine te je odreðen poticajna sredstva za samostalni razvoj i kao glavni grad, reguliran posebnim napredovanje ostalih dijelova Republike zakonom, s nekim specifiènostima u Hrvatske. Imamo zakone koji to ureðuju, ali odnosu na druge jedinice. Posebno je od predstavnièkog tijela se oèekuje da zanimljiv naèin financiranja. Grad Zagreb uskladi situaciju sa zakonskim kriterijima. je najbogatija jedinica u RH. Ima svoje Zagreb je jedinica lokalne i podruène p r i h o d e k o j i m a u o k v i r u s v o g (regionalne) samouprave, što znaèi da samoupravnog djelokruga slobodno ima status grada i županije - grada u smislu raspolaže, a to su: vlastiti porezi, prirezi, da je sjedište županije, da ima više od 10 doprinosi, prihodi od stvari u vlasništvu 000 stanovnika, predstavlja gospodarsku, Grada i imovinska prava, novèane kazne, urbanu, povijesnu, prirodnu, društvenu prihodi od koncesija koje dodjeljuje cjelinu i obavlja poslove od lokalnog Gradska skupština, itd. Ima svoj vlastiti znaèaja kojima se neposredno ostvaruju samoupravni djelokrug, predstavnièko potrebe graðana, kao što su: prostorno i tijelo Gradsku skupštinu, koja donosi akte; urbanistièko planiranje, brigu o djeci, izvršno tijelo gradonaèelnika i Gradsko

ZAGREB - JEDINICA LOKALNE I PODRUÈNE(REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Tekst napisala:Jelena Jukiæ

Vijesti iz uprave

37

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

Tpoglavarstvo; a za obavljanje poslova iz Posebno je važna uloga gradonaèelnika, djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se koji se bira putem izbora neposrednim, upravna tijela kojima upravljaju proèelnici. tajn im i jednakim biraèkim pravom. Zaista možemo reæi da je „država u državi“'. Smatram da trenutno poglavarstvo Svatko od nas je svjedok da su neki dijelovi djelotvorno obavlja svoj posao - promjene H r v a t s k e n a p u š t e n i . I m a p u n o su itekako vidljive i nadasve korisne za bolji i neobraðenog zemljišta, ponegdje samo s ugodniji život u gradu.jednim stanovnikom ili s nešto više, ali to su Grad Zagreb i Zagrebaèka županija ne

predstavljaju isto tijelo, veæ meðusobno suraðuju radi rješavanja pitanja od zajednièkog interesa, koja se ureðuju sporazumom te radi toga osnivaju zajednièko vijeæe. Samim Zakonom o lokalnoj i podruènoj ( regionalnoj) samoupravi je propisana suradnja, ali je ostavljena na slobodnu volju lokalnih i podruènih jedinica. To je jedna strana novèiæa, a druga bi bila ona na koju ne može utjecati nitko - priroda. Ona nam toliko toga daje, a nekad i uzima. Pritom mislim na prirodne nepogode, kojih je u zadnje vrijeme sve više. Jer uzalud nam politika, kuæe, novci, policija ako je dovoljno da se zemlja samo jednom zatrese i sve odnese.Želim reæi da bi u sve jedinice trebalo ulagati, trebalo biti više gradova kao što je Zagreb, i da u svakom dijelu imamo profesionalce i struènjake uprave koji znaju raditi svoj posao djelotvorno i odgovorno.

stariji ljudi koji preživljavaju od komadiæa Ako pogledamo, naša država i nije toliko zemlje koje s teškom mukom obraðuju. velika, ali nudi brojne moguænosti da bi u Jedinice su u odnosu jedna na drugu svakoj županiji mogao postojati jedan nejednake po svoj im vel ièinama, takav grad, koji æe pružiti sigurnost, bolji kapacitetu i djelokrugu. Grad je specifièan život, razvitakt ip naselja koji zahtjeva posebne komunalne službe, kao i drugaèiji naèin njihova organiziranja te složeniji naèin upravljanja takvim lokalnim jedinicama.

Vijesti iz uprave

38

U jednom od sljedeæih brojeva proèitateo prvoj tribini organiziranoj od strane Udrugestudentica i studenata upravnog studija:Upravljanje metropolitskim podruèjemgrada Zagreba

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

novi su ono što èini èovjeka. Oni Sv i se kad- ta d mo ra ju su oè it i sa ocrtavaju najfinije linije njegovog preprekama koje se postave izmeðu njih i Skaraktera, projiciraju njegovu bit, a cilja. Upravo one su najvažniji „ispit“ u životu,

kako je èovjek (s vremena na vrijeme) a kada ih prevlada, èovjek postaje zreliji u praktièno, odnosno, realno biæe, on ih svojim odlukama, fizièki i emocionalno jaèi pretaèe u odreðene želje, odnosno te bogatiji za jedno dragocjeno životno životne ciljeve. iskustvo.Od najranijih dana, kroz igru i školovanje Ipak, ne uspiju svi ostvariti svoje snove život pronalazimo „stvari“ koje nas zanimaju te ih ih odvede na neke druge putove, o kojima oblikujemo odrastanjem. Ono što èovjeka možda nikada prije nisu razmišljali, ali to ne dovodi do ostvarenja sna jest žrtvovanje, znaèi da nisu uspjeli u životu. Oni koji to upornost i strpljenje. smatraju neuspjehom griješe jer život Svatko ima razlièite planove za buduænost nikada nije promašaj. Upravo tim koje želi provesti u djelo neki imaju „skretanjem“ sa prvotnoga puta èovjek zacrtana putovanja, karijere, neki osnivanje može naiæi na nešto što æe ga u cijelosti obitelji, dok je drugima san pomagati ispuniti sreæom i zadovoljstvom.onima kojima je pomoæ najpotrebnija. Ljudi znaju reæi da se kroz život uèi, dakle, No, jedna sitnica vrlo je važna na putu do kroz život se stjeèu nova iskustva, nove ostvarenja snova, a to je podrška bližnjih jer ideje, nova razmišljanja. Naši se ukusi usamljenost je najgori osjeæaj koji može mijenjaju, a ono što nam život donosi, uništiti i najjaèeg èovjeka. možda je upravo „ono pravo“!

Život nikada nije promašaj

Tekst napisala:Nicole

Real life

39

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

lobodu ljudi èesto shvaæaju kao nešto film promijeniti shvaæanja… Radnja filma što se podrazumijeva kao uvijek smještena je u sam centar Zagreba, a glavni Sprisutno! akteri su moji vršnjaci! Da skratim, oni su tražili da

imaju apsolutnu slobodu u svemu što požele. Ovaj put se neæu oslanjati na sadašnje, ali Roditelji su izgubili kontrolu nad njima. Dali su im ni prošle politièke primjere, o njezinom slobodu, dali su im moguænost, dali su im znaèenju za pojedince, koliko je bila sredstva... Danas su ti isti moji vršnjaci iz filma dragocjena i što je nekima predstavljala, propale liènosti koje skupljaju svaku kunu za koliko su je žarko željeli imati… O tome više-opojna sredstva, a alkohol im je postao kao manje svi ponešto znamo i imamo osobno voda… Na njima se nazire psihièko i fizièko stajalište o tome.propadanje! Svaki dan tonu sve dublje, a svaki

Postaviti æu slijedeæe pitanje! slijedeæi dan je upitan.

Što sloboda znaèi meni, vama? Tu se zapitam : „Što bi bilo da su mene roditelji tako pustili, dali mi toliku slobodu“? Znaèi li sloboda: svakodnevno traæenje

života u hedonistièkim uživanjima? Znaèi li Evo i sada me prolaze trnci i jeza na samu to imati moguænost ostvarivanja vlastitih snova? Znaèi li to vrijeðati nekoga drugog, dragu ili mrsku nam osobu?

Naravno, svatko od nas ima vlastiti pojam slobode! Ali za one koji ne koriste službenu definiciju, podjelu, možda bi odgovorili ovako… „Sloboda znaèi imati neke moguænosti i dopuštenja da se djeluje po svojim stajalištima, možda èak i izvan moralnih i etièkih okvira“. Sama bih to tako definirala. Ali tu se treba zamisliti zadire li moja (pre)velika sloboda u neèiju?

pomisao mojih zahtjeva i na ono što se moglo Umanjujem li ja tako tuðu slobodu?Kroz dogoditi!burno srednjoškolsko razdoblje, bilo je puno

mojih infantilnih zahtjeva, koje roditelji Sloboda mi je zagarantirana Ustavom, kao i jednostavno nisu odobravali. Tada sam se svakom pojedincu. èesto znala pobuniti, zalupiti vratima sobe

Ali koliko se puta to isto pravo danas krši! Ne što sam jaèe mogla… Tražila sam da me govorim samo o našoj domovini, nego puste na miru, hoæu imati svoju slobodu, obratimo pažnju na svijet. U nekoliko posljednjih svoja prava! Neæu da me itko išta pita, ja godina, mnogi su narodi izgubili slobodu, sam najpametnija na svijetu.mnoge države danas su na meti razaranja, a

Tada je jedan dogaðaj promijenio moj bila im je obeæana sloboda… Bila im je stav. obeæana suverenost! Ponosna sam na sebe,

na svoju slobodu govora, djelovanja, uèenja… Školsko zvono oznaèilo je vrijeme povratka Osobno imam slobodu koja mi vrijedi više od u klupu. Profesor je došao na sat, posjeo bilo kakvih materijalnih stvari! Slobodna sam, nas onako kako je on to zamislio. Naravno postojim, živim, volim… Imam moguænost dobila sam prvo mjesto u prvoj klupi. Tada slobodnog šetanja gradom… Ali to pravo je profesor rekao da æemo danas nemam samo ja, to imamo svi mi! pogledati jedan dokumentarni film i

zamolio nas za tišinu… Naravno, ja sam se Možemo li tražiti što više od toga?odvalila od smijeha ne sluteæi da æe mi taj

SLOBODATekst napisala:Ana Jukiæ

Real life

40

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

“Pitanje je, reèe Alisa, jesi li u stanju postiæi koja nas trenutno opravdano zabrinjavaju. da ti rijeèi znaèe tako puno stvari. Pitanje je, Cijene prehrambenih proizvoda su nam reèe Humpty Dumpty, tko æe biti gospodar na nivou europske košarice, a primanja to je sve.“ veæine daleko ispod. Lewis Carroll: Alisa u zemlji èudesa Tražimo li zaista èudo? Pitanje je, rekoše

sindikalci, ali i opozicija (vidi èuda), Živimo li i mi u zemlji èudesa? Sumnjam to možemo li mirno gledati ova poskupljenja mi je prvo palo na um, no sjetih se koja srozavaju ionako nizak standard blagdanskog hihotanja i podebljanog veæine graðana? Socijalno partnerstvo ili minusa na raèunu veæine nas i naših dragih protestno „Budimo mirni, ali buèni“?!sugraðana i tada shvatih - èudesa se U vremenu kada nam pod nogama dogaðaju, a mi se dalje „držimo“. prosvjedni kvasac buja i budi golemu Trendove minusa neki i dalje prate, labavo masu iz obamrlosti, ali i sveopæe apatije, hvatajuæi kraj s krajem, a drugi su se ipak lako je skovati krilatice, posložiti suvisla slova odluèili na rehabilitaciju bankovnih raèuna. na golemim transparentima s predznakom Ovo drugo je skoro pa „mission impossible“. boljitka. No, pomažu li te ideje „dignutih No kako god, zasl jepl ju juæi natp is i masa“ kada je rijeè o stvarnim odlukama,

rasprodaje su uredno izvršili zadatak i narod hoæe li se stanje stabilizirati u dogledno je sa stilom i u stilu uèinio što se mora - vrijeme i da li æe doæi do najavljenog opustošio police. Šoping meka nasreæu ne prosvjeda, pokazati æe predstojeæ i manjka pa nam preostaje da u njima i mjeseci.dalje, nastavljajuæi dosadašnje trendove, Hoæe li parole „zelenih“ i graðana uspješno tragamo za bar kodovima. No namjernika : „U šoping možemo iæi bilo koliko god potrošaèke navike prosjeènog gdje. Cvjetni t rg je samo jedan.“ ; graðanina RH zadavale udaraca na džep, „Zaustavimo tajkunski urbanizam!“' i sl. biti dodatni udarac su masovna poskupljenja uslišane? I to æemo uskoro saznati. A da

ProsvjediTekst napisala:Afriel

Real life

41

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

Tzemal j s ka kug la go r i kao va t ra Uzimajuæi u obzir legalnost postupka, svakodnevno svjedoèe mediji diljem zamjenjuju klasièan i legalni palež svijeta. Pa iako se heraklitovska teza o identifikacijskog simbola zemlje tako što ju svijetu koji nije ništa drugo nego „vatra koja izgrizu, a u najgorem sluèaju i pojedu. A se s mjerom pali i s mjerom gasi'' ne odnosi osim one s domaæeg teritorija na jelovniku na brojne prosvjedne akcije i reakcije, se ponekad naðe i pokoja susjedna, meðu revolucionarne promjene vlasti i druge kojima japanska zastava prednjaèi. A da aktivnosti, dakako da nas u današnje zaista ne biraju sredstva pokazali su vrijeme više asocira na to, nego na izlošcima pseæih glava pred japanskom dijalektièku igru smjene vremena. No, ambasadom, k o j ima s u c i t i ram nemire ostavljam za veæega optimistu, a ja „simbolièno predstavili Korejce koji se priklanjam duhu demokracije i legalnim podržavaju ko lon i ja lnu v ladav inu naèinima izražavanja nezadovoljstva - prosvjedima. Osobno smat ram da se dašak demokracije ne bi trebao osjetiti na ulicama, pomiješan sa suzavcima. Djelotvorna demokracija bi se trebala provoditi donošenjem odluka u djelokrugu ljudi masno plaæenih za taj posao no ipak oduvijek su se bitke za širenje slobode i prava vodile i dobivale na ulicama. Otporom i borbom. Reakcije naroda ponekad mogu dobit i organiziran

Japanaca nad njima“. Gledajuæi živopisne konstruktivan oblik i to je najbolji pokazatelj prosvjedne fotografije sa scenama važnosti nas graðana, iako nam je u veæini sakaæenja i komadanja živih prašèiæa sluèajeva tada voda veæ došla do grla. Pa odluèih se preusmjeriti na prosvjedne æe tako u mome duhu alternativa skupove koji ne trebaju hitne intervencije prosvjedu, odnosno, s jedenje na aktivista za zaštitu životinja. Gnjusno akademskim seminarima i razgovaranje o iživljavanje nad èetveronošcima bilo je tome kako je sustav užasan, uvijek biti u previše za moj osjetljiv želudac. sjeni akcija i reakcija graðana. No htjedoh Nebulozna izjava, znam. No, atraktivniji su reæi da zaista iznenaðuje na što su sve naša zas igurno b i l i pokuša j i harak i r i ja braæa po kromosomima spremna kako bi najzagriženijih jedinka. Ali kako bi se o privukli pozornost na ono što rade i traže. prosvjednim skupovima u Južnoj Koreji Neki su ekstremno hrabri. U to nema zaista moglo napisati pregršt toga, red je sumnje. da ostavim tri toèkice i daljnje istraživanje Upotrijebivši moæ internetskih tražilica vama na gušt. Ja se prebacujem na zaintrigirao me daleki Istok, na èelu s Južnoamerièku ploèu, toènije Peru. Zastala Južnom Korejom. Osebujnost njihovih sam na sluèaju jedne mazohistièke prosvjeda èine gorko pikantni scenariji. prosvjedne metode. Naime, sluèaj 36-Zamislite (il i bolje ne) dvadesetak godišnjeg Peruanca E.V. koji si je odrezao muškaraca koji u jeku prosvjeda zbog testis ispred zgrade parlamenta kako bi navodnog prikrivanja japanskih zloèina izrazio nezadovoljstvo zbog svoje niske tijekom II. svjetskog rata režu svoje male plaæe nije ništa manje bolan od japanskih prste s namjerom da ih poštom pošalju u prstoreza. Upitan da li je V. izgubio razum, japansku ambasadu. Spektakularan, ali jedan peruanski politièar je odgovorio: „Ne, skup naèin kako Japancima „pokazati izgubio je nešto što koristi puno više.” Ovdje prst“. No ne ogranièavaju se „samo na vam se može èiniti da je rezanje jednog ljevicu i desnicu“ jer nezadovoljstvo testisa prihvatljiv naèin prosvjeda, jer nerijetko iskazuju i zastavama. muškarci imaju još jedan rezervni. Ali nakon

Real life

42

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

Ttoga, prosvjedujuæi zbog toga što ne može pogreba, omoguæiti bilo kakvo skupljanje dobiti drugi posao gospodin V. se oprostio politièkih bodova ljudima koje je smatrao od još jednog dijela svoje „opreme”. No nedostojnima njihove visoke društvene kako mu je dotièni dio uspješno zašiven, uloge. Oni tu gestu vjerojatno nisu prihvatili bogme je i dobio posao. Izgleda da je taj s oduševljenjem, ali to je bio njegov stav. potez bio efikasniji od popunjavanja molbi Aktualan režim pouzdano bi gospodinu za posao. Ipak nemojte sad to isprobavati Supeku os igurao v i soke državne kod kuæe! Tko zna, ako V. nastavi rezati ceremonije.dijelove svog tijela, možda jednog dana Dakle: govori, vijenci, zastave, glazba, postane predsjednik Perua. Vlada, Ured predsjednika, HAZU, Institut Možda se pitate gdje je odlomak Ruðer Boškoviæ, borci za ljudska prava i p o s v e æ e n b r u t a l n o j p a l e ž i , vjerojatno još mnogo poslanstva. No ipak, samozapal jenju. S l i jedi jedan od veliki humanist i aktivist poput njega uobièajenijih prosvjeda teže kategorije. okonèao je na naèin na koji je i živio. Zaista, Jednom u Indiji èovjek se zapalio u znak bio je i ostao endemièna vrsta slobodnih prosvjeda prot iv uhiæenja bivšeg intelektualaca, duboko sv jestan sv ih premijera. Ako je netko od vas èuo za odnosa i opæe rutine koja nas tlaèi u gluplji razlog za prosvjed, neka mi javi. Koji labi rint ima bezi zlaznost i, pr itom ne naèin za umiranje! Definitivno visoko priznajuæi poraz i besmisao. pozicioniran za Darwina. A da ovaj mjesec i No, vraæam se na globalne igraèe i velike R i jeka ima svog kandidata, n i je prosvjedne akcije koje su imale svjetski nepoznanica. Sreæom, samozapaljivanje odjek tijekom zadnjih nekoliko godina. U toj ne pristaje svakome, pa se neki odluèuju skupini prednjaèe brojni antiratni prosvjedi na štrajk glaðu i onda najèešæe piju samo diljem cijeloga svijeta. Pritom najviše mislim tekuæinu. Tu opet dolazimo na naš teritorij, n a r a t n e p l a n o v e A m e r i è ko g a jer prosvjedni štrajkovi glaðu kod nas su predsjednika Busha koji su podignuli itekako aktualni. najveæe mnoštvo na noge. Meðu A da smo i mi Hrvati opravdano imali svoje najveæim odazivom na svjetskoj razini dragocjene trenutke dokazuju popratne upisana je Firenca koja je doživjela snimke dogaðaja iz devedesetih, kada se turbulentnu prosvjednu neorenesansu. Taj na trgu bana Josipa Jelaèiæa okupilo, ep itet opravdava èinjen ica da se skromno reèeno, mnoštvo kako bi podržali posljednjeg dana prosvjeda na njenim Radio 101 u èije se postojanje uplela u l i c a m a o k u p i l o p o l a m i l i j u n a kontrolna politika tadašnje vlasti. Iako ne demonstranata iz cijeloga svijeta da bi mogu razviti ni retuširati mentalne slike i uputili snažnu anti ratnu poruku. Iako uspomene kojih u mome sjeæanju nikada pomalo estremistièkog predznaka sa nije ni bilo, oduševio me taj pomalo miksevima razl ièit ih pacif ist ièkih i zaboravljeni dokumentarni prilog jedinstva an tiglobal is tièk ih ideja, in sp irat ivnih i snage graðana. Osim što se radi o karikatura, razlièitih sljedbenika - od legalnom naèinu izrièaja nezadovoljstva Guevare do Lenjina, cilj im je svima bio isti - poznatom još od stare Grèke, taj prosvjed antiratni. na trgu je naroèito izražavao širi potencijal Na pitanje hoæe li se ikada i gdje poravnati naroda za pridržavanje naèela pravne svi raèuni, da svatko doðe na svoje, države. A kako smo veæinom i nesvjesni da dobrima na sreæu, zlima na nevolju, misao uz one toliko oèite, egzistiraju i tihi, je koju æu si nakratko priuštiti, u alfa stanju, generacijo X. gimnazije i ostali prisjetimo se bez brige.osebujnog èina Heisenbergovog ðaka A da bi tako trebalo biti i u životu ili barem Ivana Supeka, koji je s gestom bijega u snovima o njemu, kako poruèuju tvornièari posljednju anonimnost jasno dao do bajki, psihijatri i psihodelièari, zaboravite! znanja da ne želi primiti posljednje poèasti Nismo u Zemlji èudesa. U tome i je èar od politièkoga sustava koji ga je realnog svijeta.razoèarao. Nije želio, na ritualima oko svog

Real life

43

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

Akcija „Pokrenimo javnu upravu“ uprave. Ponekad u razgovor u leti i okupila je mlade i ambiciozne planiranje brucošijade i kojekakve druge studente javne uprave, fizièki i teme, dok se najteži dijelovi prelaze uz

psihièki spremne na nove izazove koje život pouèavanje fuækanja u dlan (?). Zasigurno stavlja pred njih. Ovaj put kao cilj postavljen je pohvalno što kolege jedni druge je Planinarski dom Puntijarka do kojega vodi ohrabruju kada se izgubi dah u žustrom istoimena staza, isprepletena vrlo strmim penjanju uz obronke Medvednice jer tada predjelima sa ponekim malo manje se ko lek t i vno g leda ju zan im l j i v i strmim dijelovima i par mjesta gdje se dokumentarni filmovi snimljeni mobitelom nadobudni „planinari“ mogu odmoriti, kao mnogo ranije, u sliènim situacijama, od tzv. „Kuhinja“ - u prvom dijelu staze. strane starijih kolega. Moram priznati, vrlo Naravno, osim navedene, postoje i druge su zanimljivi i pouèni! No, nastavak uspona s t a z e , m a n j e z a h t j e v n e p o donosi nove izazove. Kako utažiti žeð bez karakteristikama; no, zar bi mi bili dostojni zastajanja jer su ostali ubrzali korak, pa titule prvostupnika javne uprave kada bi išli nema vremena za pauzu? Tu se jedan od linijom manjeg otpora?! Koliko god staza kolega pokazao vještim te uz moju malu bila zahtjevna i koliko god ona testirala asistenciju spremio pravi koktel u hodu - naše sposobnosti i upornost, ipak, lakše se naravno spravljen iskljuèivo od prirodnih i prolazi u ugodnom društvu te uz zdravih napitaka. Osim „koktela“, naðu se dubokoumne rasprave na temu hrvatske tu i slatki primjerci svima nam drage

Pohod na Puntijarku!Tekst napisala:Martina Maliniæ

Zanimljivosti, sport i cooltura

44

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

Ttemama, poput rokova za žalbu iz Zakona o opæem upravnom postupku; ali ne zato što moramo, veæ zato što želimo! Tek nakon cjelodnevnog uspona i ugodnog boravka u prirodi, slijedi najzanimljiviji dio spuštanje. Upozoravam, potreban je oprez pri spuštanju niz stazu Puntijarku jer ovdje su se znali“spotaknuti“ i najiskusniji planinari. Vjerujte mi! No, da nastavim. Dakle, taj je spust obièno obilježen nizom dogaðaja, prièa, ideja, teorija i filozofija koje su plod naše inspirirane ekipe. Pa se tu naðe tema poput „otvorenih veza“, filozofiranje o tome kako pokazati suprotnom spolu svoje

ploèice smeðe smjese od kakaovca. os jeæa je cvi jeæem, š to je važnije: Moram priznati, to mi je najveæa prijateljstvo ili „povlastice“ i sl. Što nas toliko motivacija ovdje gore na strmoglavim inspirira na obroncima zagrebaèke gore? visinama. Jednom kada stignete do cilja, Možda ukusno jelo koje nas èeka u trebati æe vam neko vrijeme da se Planinarskom domu, kuhano vino ili možda naviknete na svjež zrak koji trenutno razbistri zanimljivo društvo i ugodni razgovori, a um te potakne sive stanice na umjetnièko možda jednostavno spoznaja da taj dan stvaralaštvo. Naime, ovdje gore, na nismo proveli zadubljeni u jednu od brojnih nadmorskoj visini od preko 900 m, nastale knjiga po kojima se spremamo za ispite. Na su nevjerojatne skice, tetovaže, slogani, kraju dana, sav ovaj trud se isplati, pjesme i ini uradci. Uz kuhano vino te pogotovo kada vas kolegice pozovu u svoj nezaobi lazni t radicionalni grah s topli dom i nagrade palaèinkama i vruæim kobasicom, nitko ne ostaje ravnodušan. kestenjem! U svakom sluèaju, taj dan Osim za odmor, odliènu hranu i piæe, naðe ostaje još jedan u nizu za pamæenje.se vremena i za raspravu o bitnim

Zanimljivosti, sport i cooltura

45

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

ada sam dobi la zadatak da subjektivno mišljenje, ali smatram da se napišem nešto o ovoj temi, pomislih: ovdje pružaju daleko najbolje moguænosti!K«Ništa lakše»! tada sam shvatila da A kako ukratko izgleda jedan moj izlazak i

se ukusi razlikuju i da ono što ja smatram koja su onako meni „in“ mjesta, ukratko æu dobrim izlaskom, drugi uopæe ne vide na pokušati objasniti! Nakon beskrajno puno isti naèin (dakako ovisi o opredjeljenju). dogovaranja tko ide, tko ne ide, Moram priznati, prije sam mnogo više otkazi van ja i naravno abnormalnog izlazila.Iako sam u punoj snazi, u najboljim telefonskog raèuna, za mene dolazi onaj godinama, to mi sve nekako teže pada! teži dio! Odredišna lokacija! Iako mi je Drago mi je što su moji roditelji odabrali prvenstveno bitna ekipa, a ne mjesto na upravo Zagreb za svoj „tabor“'! Možda je to kojem se nalazim, ipak nekako nastojim

izbjegavati ona mjesta u gradu, kojih ima sve više! Nisam ljubitelj istoènih (mio) zvukova, dakle sada znate da je pola kafiæa otpalo veæ u samom startu! Ona fensišmensi mjesta za moje društvo i mene su kronièno skupa, a dakako to podrazumijeva špic-papak i malo deblji džep, da ne spominjem frizure i tone fasade na licu. Dakle još jedan dio kafiæa je otpao! Ona mjesta koja puštaju rock glazbu su mi sasvim prihvatljiva, ali u pravilu ta mjesta su uvijek dupkom puna što ljudi, što dima! A redovito su to neke šupe kapaciteta 25 ljudi, ali se unutra natrpa deset puta više.Tu se da preživjeti samo u martama, zbog kroniènog gaženja nogu od strane «zgaženih» ljudi… dakle tamo zalazim jako, ali jako rijetko! Dakle sada se sigurno pitate zar ja doma glumim penziæa i svaki petak i subotu gledam Big Brother, reprize filmova još iz doba exyu… E pa gadno ste se prevarili! Ipak ima nekoliko mjesta u gradu koje jako volim, ali to su više moji subjektivni razlozi! Jedan bitan je što nema previše (naglasak je na ovo previše)

Zadovoljna nakon izlaska

Tekst napisala:Ana Jukiæ

Zanimljivosti, sport i cooltura

46

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

Tkomercijala, uvijek je puno ljudi, a ima i vrlo zgodnih, a pristupaènih konobara. Nekoliko sam puta bila na zagrebaèkom „moru“, kako ga od milja volimo zvati ili službeno Jarunu. Živim na drugom kraju grada, a za volan ne sjedam, pa mi je muka vraæati se ujutro, dragim javnim prijevozom s hrpom promila u krvi, a i sami znamo, grad je pun luðaka. Nekako se ista prièa ponavlja sa Sesvetama! Tamo se ne mogu požaliti na nekoliko mjesta, ali opet mi je glavni uvjet auto. Tu uvijek uskaèe prijateljica, pa redovito vozimo po šumskim putovima, da nas negdje sluèajno strièeki u plavom ne bi zaustavili… I zuk… Ode vozaèka! Ipak nema mi ništa draže od toga da s prijateljima okupiramo neki stan, ili prostor… Onako „pitoma“' atmosfera koja se popravlja svakom ispijenom gajbom mješavine hmelja i vode. To me najviše veseli, jer ipak se tada osjeæam kao „svoj na svome“. Znam da nema zlobnih komentara na to kako mi cipele uopæe ne idu uz tu majicu (koja je, navedimo, ove

razgoliæenih djevojèica od èetrnaest ili godine totalno out), nema onog straha da najviše petnaest godina. Jedno od takvih æe me zavlaèiti netko tko mi može biti tata. mjesta je Zagrebaèki park Ribnjak, Nitko neæe kritizirati moj ples (koji slièi na odnosno klub „Purgeraj“. Prvi puta kada ritualno dozivanje kiše u starih Indijanaca) i sam tamo išla, samo ime mi je zvuèalo nitko mi neæe prigovoriti kako sam stavila oèajno, ali moram priznati da sve èešæe previše maskare! Moj divlji duh žeða za tamo „visim“! Subotom su uglavnom 70-te, novim iskustvom… a koje je to? E pa o a preko tjedna se naðe ponešto za tome jednom drugom prilikom! Zapamtite, svakoga. Cijene piæa su takoðer kada ste vani, nije bitno mjesto, ili ono što prihvatljive, ekipa koja se skuplja je sasvim svira, bitno je da ste u dobrom društvu, da kolegijalna! Ako nekome dosadi muzika i pazite jedni na druge (pogotovo ako je u èaganje, na raspolaganju je veliki šumoviti pitanju višak promila). Netko je rekao: „Bitan parkiæ koji je kao stvoren za druženje s je feeling“!dragom osobom. Da ne biste rekli kako ja Eto toliko od mene, budite mi pozdravljeni, nemam život, pa visim u tom Purgeraju pa se možda i vidimo na nekom ludom svaku subotu, ima još jedan klub. Nalazi se izlasku u buduænosti!na vrhu Šalate, a zove se Bakaga. Pušta se

Zanimljivosti, sport i cooltura

47

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

Bolje džaba ležati ili džaba raditi? Srce vam nadreðeni u kuæi nisu u moguænosti bez rupa i predrasuda, višak biti sponzori, predlažem da se poènete neproduktivnog vremena i energije, truditi da vam kasica prasica preživi

prisebni, a opet dovoljno otkaèeni i dogledno vrijeme i ukoliko smanjite „en motivirani, cijenite nagrade za dušu - face“ s bankomatima možda se i naðe poput lijepe rijeèi, osmijeha i osobnog cifra kojom æe vaša povratna putna karta i zadovoljstva? Prepoznali ste se… Ako jeste, put pod nogama biti zajamèeni. Hrana i što se èeka? Sumnjam da æete za smješ ta j su os iguran i od s t rane volontiranje ikada imati više vremena nego organizacije, a druženje, kreativnost, sada kada ste studenti. Dobro, izuzev zabava i snalažljivost su pod obvezno. zlatnoga doba odmakle mladosti. Možete se naæi okruženi brojnim mladim No, dragi moji, bili vi zainteresirani ili ne, ljudima iz cijeloga svijeta usred Azije ili dajem si truda da sa par korisnih i dakako Južne Amerike, a svi oni su došli sa gotovo provjerenih, a djelomièno i obranih istim ciljevima - naravno sve to uz informacija skinem debeo sloj prašine i pretpostavku da si možete priuštiti putnu n e u p u æ e n o s t i s d o t i è n e t e m e . kartu!Neformalno, volontiranje se može podijeliti Ako vam pak financijska sredstva ne na ono koje vam može pomoæi u struci, dopuštaju prekoraèenje granice RH, ili ste vezano uz fakultet na kojem studirate, te na bojažljivi protivnici cjepiva, imate strah od volont iranje koje obavljate iz nekog prekooceanskih letova, životinjskih vrsta humanog razloga, bilo iz altruistièkog sumnjivog podrijetla i sliène fobije, za vas oblika motivacije, sa željom da „za džabe“ na ponudi postoje i pitomiji i uglaðeniji pomažete zajednici ili pojedincima kojima gradovi, mjestašca i sela diljem RH kao i je pomoæ potrebna, bilo da volontirate ostatka Europe. U Europi, pogotovo u samo za vlastite interese ili osobno njenom zapadnom dijelu jedne od zadovoljstvo. atraktivnijih su Španjolska, Francuska, Italija i Ovo zadnje je nedvojbeno poželjno u Njemaèka sa svojim kulturnim, glazbenim, svakom volonterskom poslu, no opet etnièkim i dr. festivalima, ali i ekološkim postoji naèin i za one najzahtjevnije. Pa kampovima i arheološkim i speleološkim tako, osim suhoparnih naèina volontiranja radionicama. Spomenut æu i dugoroèno kako bi rekli zlobnici - tu su i oni koji donose volontiranje koje obuhvaæa period od 3-12 privlaène povlastice i prilike. To su kampovi mjeseci, takoðer u predio svijeta koji džep radne, studijske ili edukacijske tematike, a podnese i kojem srce podlegne.vrsta posla se razlikuje od kampa do Projekti takoðer mogu biti aktivnosti poput kampa (socijalni rad, zaštita ili ureðenje zaštite okoliša, rada s djecom, mladima, okoliša, rad s osobama s posebnim starijim osobama ili osobama s posebnim potrebama, rad s djecom, restauracija, potrebama, kulturno-umjetnièki projekti, arheološki rad, umjetnièke kolonije, uredski poslovi i još mnogo drugih. No, festivali, mirovni rad, seminari, radionice i jednako za svakog od njih zasigurno se dr.), koje svake godine održavaju veže uèenje jezika, upoznavanje s kulturom volonterske udruge i organizacije diljem kojoj se uspješno ili manje uspješno svijeta, u trajanju od 2-4 tjedna, pa otuda i volonter prilagoðava, šaroliko iskustvo, naglasak „kratkoroèni“ u njihovu nazivu: nove spoznaje, novo obzorje na kuglu kratkoroèni volonterski kampovi. Stoga, u zemaljsku i podjelu svijeta, samostalnost u sluèaju da vas nisu primili na Milijunaša, ili o r ig i na l nom i zdan ju , u k lan jan je

VolonterstvoTekst napisala:Afriel

Zanimljivosti, sport i cooltura

48

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

Tnacionalnih barijera ako ih imate, volonterski rad važan èimbenik na gotovo ak l imat izaci ja t i je la nenaviknut im svim razinama življenja, od svakodnevice klimatskim uvjetima i još mnogo privlaènih do promoviranja društveno važnih ogoljenih istinitosti i nematerijalnih pozitivnih promjena. Takoðer, rad volontera bogatstava koje vam može pružiti duži je izuzetno priznat, vrednovan i tražen te je boravak u za vas nepoznatome kutku vrlo znaèajna i gotovo obavezna svijeta, koji se odazvao na vaš poslani pr ep or uka za da lj nj e škol ov an je i obrazac i CV, motivacijsko pismo i èist zapošljavanje. Makar je volontiranje u kriminalni dosje u sluèaju da to od vas Hrvatskoj i dalje pod velikim upitnikom i zahtijevaju. Karta prijevoznog sredstva je mladi to ne smatraju nimalo modernim i na vašoj grbaèi, no osiguran vam je profitabilnim, pa je i vaga sklonija onima mjeseèni džeparac za pristojan život, što koji takav naèin rada rezerviraju za naivce i ukljuèuje hranu i stanarinu. Na vama je ako utopiste, zapravo me iznenadilo koliko æete uz volontiranje imati koji dodatni volonterskih udruga postoji u Hrvatskoj i posliæ, pa si priuštite „šalabajz“ po ostatku koliko se mladih odluèuje na takve zemlje. Stoga u novèarki nakon tog dugog bezuvjetne pothvate, pružajuæi svoje putovanja zasigurno ne oèekujte veæe slobodno vrijeme i pomoæ. Tu ne spadaju vrijednosne papire urešene nekom od samo veæ navedeni naèini volontiranja, svjetskih valuta, no opet ne zaboravite da s veæ je gotovo svaki veæi kulturni dogaðaj za tim ciljem niste ni startali. Stoga, odlièno za mlade popraæen volonterstvom, od avanturiste i trenutne ne-karijeriste koji teže festivala do raznoraznih studentskih k o o p e r a t i v n o m r a d u u m j e s t o radionica i kulturnih programa.kompetitivnog sustava. Tako da nam takav „bagatelni“ naèin rada Sada nakon iscrpnog subjek ti vnog u RH nikako ne može biti stran. Mogla bih iz izvještaja volontiranja vraæam se na svojeg iskustva izvuæi odreðenu lekciju i spomenute „suhoparne“ volonterske pouku, a to je da nas volontiranje uèi aktivnosti koje zaista imaju svu težinu te preuzimanju i prihvaæanju odgovornosti i rijeèi. To je volontiranje intenzivnijeg kada nema nikakvog vanjskog autoriteta karitativnog i humanitarnog djelovanja i koji bi nareðivao ili zabranjivao te se tako kao takvo veæinom ne ukljuèuje posebice stvara potpuno razlièit sistem od onoga koji dodatne zabavne zaèine. Tu spadaju nam je duboko ukorijenjen u navici. Ako mnoge bolnice, domovi s napuštenom sam vas uspjela šarmirati jednim od djecom i još mnoga slièna mjesta koja naèina volontiranja, iskreno preporuèam traže mlade ljude koji bi pomagali na bilo da se uputite na sljedeæe stranice koje æe koji naèin s obzirom na kolièinu slobodnog vas podrobnije i konkretnije uvuæi u ovu vremena. granu filantropije.Za to je namijenjen program lokalnih volonterskih servisa koji samim time uspostavljaju centralno mjesto u gradu, te s jedne strane osigurava volontersku potporu sv im udrugama, javn im institucijama dogaðanjima i pojedincima No, kako smo svi svjesni da je željeti mnogo kojima je ona potrebna, a s druge strane svi jaèi i moæniji glagol od moæi, a „željeti” ljudi koji žele svoje slobodno vrijeme jedino uspijeva u braku sa „htjeti”, potrudite p o s v e t i t i v o l o n t i r a n j u , b i l o u se u svemu biti dosljedni sebi i realno organizacijama civilnog društva, bilo u promisliti je li volontiranje u okviru vaših želja javnom sektoru, mogu dobiti željene i moguænosti.informacije i edukaciju koja im je potrebna. Vaša dopisnica iz Treæeg svijeta.Ono što je potrebno jest volja, etika, moral, ali prije svega treba poštivati ciljeve i misiju organizacije u kojoj se volontira. U svijetu je

http://www.vcz.hrhttp://www.gong.hrhttp://www.amnesty.hrhttp://www.volontiram.infohttp://www.krila.hr

Zanimljivosti, sport i cooltura

49

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

v a n a i z g l e d n e p o v e z a n a zapanjujuæe stvari. Mnogo je ljudi koji kažu dogaðaja, koji se ne mogu objasniti da pogledom ili dodirom mogu oèitati Duz roèno-posl jediènom vezom; tuðe misli, malo je njih koji zaista tu moæ

povezuje ih samo osobno znaèenje koje posjeduju. Ako pogledamo unatrag, takvi dogaðaji imaju za odreðenu osobu - proroci su mogli predvidjeti neke nepovezani dogaðaji koji kao cjelina imaju dogaðaje i do najsitnijih detalja.smisla samo za od reðenu osobu. Jesu li oni imali nekakvu mistiènu moæ? ...ili Primjerice, osoba ima noænu moru, sanja su jednostavno znali kontrolirati svoju svijest, prometnu nesreæu koja se dogodila na nauèil i u svakodnevnim znakovima, specifièan naèin; sljedeæi dan u vijestima simbolima, slikama vidjeti nešto dublje, sazna da se dogodila upravo takva znaèajnije.nesreæa. Za ljude koji prate vijesti i koji su na Iako znanos t možda ni kada neæe taj naèin saznali za nemili dogaðaj, to je konkretno moæi odgovoriti na ova pitanja, samo jedan u nizu dogaðaja toga dana, trebali bismo se zapitati nismo li biæa koja dok je za osobu koja je sanjala taj san, ova imaju dublje osjeæanje za svijet oko sebe nesreæa zapravo - ostvarenje sna. To je možda samo trebamo postati svjesni da sinkronicitet. Neki ljudi to nazivaju postoji nešto više, nešto duhovnije od sudbinom, sluèajnošæu, èak i sreæom, ali najobiènijeg proživljavanja života, nešto odbacuju bilo kakvu pomisao da takvi d u b l j e o d o b i è n o g d o n o š e n j a dogaðaji imaju dublje znaèenje, pa stoga svakodnevnih odluka o ovome ili onome.veæina njih na takvo što samo odmahne Vrlo lako, taj sinkronicitet naše svjesti i svijeta rukom i nastavi dalje, kao da se ništa nije oko nas, može nas ugodno iznenaditi, dogodilo. kada se stvari poènu odvijati u našu korist, a Koliko ste se puta sjetili neke osobe koju to se može dogoditi jedino prihvatimo li niste dugo vidjeli niti se èuli sa njom, a èinjenicu da smo na ovaj ili onaj naèin nakon toga vam zazvoni telefon i upravo je povezani sa našim unutarnjim svijetom te ta osoba na drugoj strani? jedni s drugima.Teško je objasniti bit sinkroniciteta. Još je teže ustanoviti odreðene pravilnosti u javljanju ovakvih pojava. Ima li logika ikakve veze sa sinkronicitetom?Mnogobrojna su istraživanja, razlièite psihoanalize, zapravo pokazale da na duhovnoj razini èovjek može utjecati na svoj ili tuði život koristeæi svoj um.Iako ni u tom smislu nema podudarnosti niti nekakvih uzoraka koji bi se ponavljali, snagom volje èovjek zaista može èiniti

SINKRONICITET SVIJESTI I SVIJETASINKRONICITET SVIJESTI I SVIJETATekst napisala:Nicole

Meditativni kutak

50

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

TSamo mala želja

Ne možeš ni pojmiti koliko bi željela da si sada pored mene, Ne možeš ni zamisliti koliko te moje ruke noæas trebaju Èini mi se kako uopæe nisi svjestan koliko me tvoj dodir boli Svaki tvoj pogled u meni ruši sve moje svjetove Zbog tebe bi uèinila sve, stala pred brzi vlak, Samo trebaš zatražiti, ponizno me moliti..... Ne možeš ni pojmiti koliko me trebaš, sada u ovom trenutku Ne možeš ni zamisliti koliko ti trenutno nedostajem Da nedostajem ti, ali samo zato jer sam upravo pored tebe... Sjedim u tvojem naruèju i dok tvoja ruka lagano klizi mojim leðima Tvoj pogled je odsutan, ti tražiš nešto više, ne samo romancu Ti tražiš sve, tražiš cijelu mene, ja ti se nisam spremna predati... Ne još, a možda i nikad, ali nemoj gubiti nadu jer sve što trebaš je...Samo dodir ti može pružiti vjeèni mir koji si oduvijek tražio...

Ivana Vidoša

Sapfa je skoèila s litice

Sapfa je skoèila s litice

a ja æu sa svog uma.

Ti ljubav što me snašla

prema tebi,

ti je vidiš kao prokletstvo.

O, nesretnice! Sve smo iste.

Zašto ljubit onog koji

poklonjene pjesme prezire i neæe?

Zašto èeznuæe za njim poslat?

Drag i onaj koji mene voli

neæu da bude poklonik srca moga

veæ ti što se opireš i trgaš…

Irena Pušnik

Meditativni kutak

51

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

T

oliko puta se zapitam gdje je to vrijeme nestalo. Kako je prošlo sve tako brzo, poput Kpijeska nestalo kroz naše ruke. Da li su to samo

šumovi i jeka od dana kada smo mi bili djeca, bezbrižna, nevina duha. Kuda su nestala sjeæanja. Sve se gubi, sve prolazi, a pitanje je da li se mi u ovo današnje vrijeme imamo vremena sjeæati. Prihvatiti sve ono što bilo je prije i nastaviti živjeti. Živjeti u ovom vremenu prezira, laži, utvara u obliku ljudi. Moramo pronaæi izlaz. Moramo vidjeti svjetlo. Jer svjetlo je spas. Moramo sprijeèiti da nas loša sjeæanja uguše. Ali moramo potaknuti ona dobra sjeæanja i uèiniti da budu dio sadašnjice jer samo tako možemo èiniti dobro. Moramo vidjeti dobro u oèima drugih i èiniti dobro za druge i sebe.Sjeæanja su ono što ne možemo izbrisati, ali i ono na èemu možemo uèiti. I zbog toga ne dopustite da vam ih drugi kradu, jer ona su samo vaša. Ona su dio vaše prošlosti i dio na èemu gradimo buduænost.

SjeæanjaTekst napisala:Tihana Krajaèiæ

Meditativni kutak

52

Sjeæanje je sve ono što nas ponekad sputava,

sputava da krenemo dalje, u nove obzore...

Ali i tada trebamo vidjeti nešto drugo...

ne biti rob svojim sjeæanjima.

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

og je jutra žurnim korakom ušla u pogleda uokolo, ali svugdje je zauzeto knjižnicu. Željela je sabrati misli, pobjeæi barem po jedno mjesto. Tad on privuèe Tod svega. Mogla je sjesti na klupu u njezinu bilježnicu k sebi i potrga jedan

parku i naviti mp3 do bola, da glazba papir.nadjaèa oluju osjeæaja u prsima, da boli Haloooooooooo!!! - zadere se ona.više nego što boli svaki kratki i plitki udisaj Gleda ga preneražena, a on se zavjernièki uzrokovan visokim stupnjem uzrujanosti. nagne bliže i rastežuæi, kao da se obraæa Ovdje je toplije. Veæ osjeæa mreškanje malom djetetu, šapne: Oèito ti nitko nije nosa, oèi peku... Toliko je krupnih kapi rekao, ali ovo je knjižnica, pa... moraš biti proteklih godina skliznulo niz obraze, tako tiho.bespotrebno, uvijek u krivom trenutku, Nervozna, èeška se iznad obrve, crvenilo slankasta zrna slabosti. Plakanje nije opcija boji obraze, ekipa pilji, a on se smije. - ponavlja tu odluku. Sjeda, vadi knjigu i Pokunjena spušta glavu, kadli on gurne bilježnicu iz torbe. Stol je sreæom prazan, onaj istrgnuti papir na kojem piše: Bok!pogledom kruži po prostoriji. Nema puno Ma, ne samo da neæu otpisat, frajeru, ni ljudi, neæe biti gužva... Slova na papiru, pogledat te više neæu - zakljuèuje èak i više puta proèitana, nemaju smisla. razdražena.Bar ne njoj. Vrti film u glavi, onaj isti koji se Uzima papir, nešto našvrlja, pa ga opet toliko puta vrtio, sa puno „zašto“, a bez gurne:odgovora, sa scenarijima tipa: a da sam Kaj me ignoriraš?ovako postupila… ovo rekla… tu zašutila... Ma neeeeeeeeeeeeeeee, èini ti se - Ni sama ne zna zašto si to radi. Brada se nastavlja raspravu u glavi, iako je veæ svrbi veæ trese, ali opet hrabro odoljeva želji da ta kemijska. Prošlo je veæ nešto vremena, se rastuli. Mobitel vibrira, no ne haje. Nije joj on privlaèi papir, pa švrlja i opet tura njoj do beskrajnih razgovora, ma ni do kratkih. pod nos:Opet on, opet ona. Veæ su neko vrijeme Mora da je jako zabavan taj naslov knjige u zajedno i... Dalo bi se tu svašta reæi. koji piljiš veæ deset minuta.Trenutno sve o njemu može sažeti u jednu Pobjegne joj smješak. A budaletina si rijeè - kreten. draga moja, ima deèec pravo. Pogleda u Kreten, kreten, kreten! - bolje se osjeæa dok dva smeða oka, pa otpiše: to ponovlja iznova. Zabavlja je ta misao, -Zauzeta sam.kad netko sjede za stol. -Èitanjem, pa vidim.Kaj od svih stolova baš ovaj mora biti tvoj?! -Ne, mislim, imam deèka - opet æe ona.pomisli. -Ma daj, fakat??Pogleda došljaka napadno, podigavši -Ne kužim smisao ovog dopisivanja, obrvu i konta: shvatit æe biser da nije pogotovo spuštanciju na moj raèun.poželjan, no on netrmice gleda u nju. Ona -Sor ry , ma n i je namjerno, a jmo uzdahne i spusti pogled. ispoèetka.Bok, ja sam idiot koji je tako Slobodno? - pita glasno, a veæ je sjeo. bezobrazno sjeo za tvoj stol.Provokacija na finjaka. Opet, jedino je ona glasna, smije se, a Šapæuæi odgovara: Oèito si prvi put ovdje - ekipa gleda.i nastavlja još tiše - pa æu te ljubazno uputiti, -Bok, ja sam nedruželjubivo i cendravo ovo je knjižnica, tu se ne prièa. Nasmješio žensko biæe - napiše ona.se. Divno, divno, draga moja - kaže u sebi i -Btw i ja sam zauzet. Ne piskaranjem, imam

BezimenaBezimenaTekst napisala:Biljana Žganec

Meditativni kutak

53

Tekst napisala:BeZimena

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

Tcuru. Da, za fakat. za ruku.Pogledi im se sreæu, nasmiju se tiho. Hej, pa odjurila si bez pozdrava - reèe on.Zašto si uopæe sjeo ovdje? U ruci mu je napola zgužvan papir koji je u Nikakav poseban razlog - napiše on. žurbi previdila.Dopisivanje se nastavlja, trga papir za Žuri mi se, bok! - odgovora i krene kroz papirom. Netko od poznatih lica proðe s vrata. Prati je u stopu. Hladnoæa ih u trenu vremena na vrijeme, redovita ekipa, ona obavije.klimne u znak pozdrava i sa svakom Bez jakne si, vrati se unutra - kaže mu ona.minutom sve željnije èeka kad æe papir Imam jednu molbu. Samo jednu. Pustit æu skliznuti preko stola, novi redak njoj napisan, te, samo......... - on æe nesigurno.

Pa reci napokon.Šuti, trenuci prolaze, pa ona posegne u džep kaputa i vadi mp3, raspetljava slušalice nervozno.Pusti, ja æu - kaže on i uzima joj mp3 iz ruku.Sljedeæi trenutak njegova veæ hladna ruka nježno prisloni jednu slušalicu na njezino uho. Trznula se, ne samo zbog hladnoæe, veæ zbog iznenaðenja, a on bez rijeèi gleda i opet prislanja nježno slušalicu na uho. Novi drhtaj proðe joj tijelom. Svira ona njena laganica. Mjesto gdje joj ruka dira ušku sad se žari, mali impulsi topline šire se tijelom, a ona poželi da ovaj trenutak traje vjeèno. On korakne još bliže. Drhtaj proðe njegovim tijelom. Od hladnoæe - pomisli ona. Usne se približavaju, kao da mu otkucaj srca èujem blizu, tako blizu. Ne može više izdržati taj pogled, u biti može, no spusti glavu brzo, da ne......... I opet drhtaj. Njezin ili njegov. Ma, jel važno?! nova smiješna sentencija zbog koje je Natjerao ju je da digne pogled. I dok jedan korak dalje od onog jutarnjeg gleda dva smeða oka i usne sad groznog raspoloženja. Što je to sa zaželjene........ Pjesma je završila. Još deèkima koji te znaju nasmijati? Jesu li uvijek je drži, još uvijek mu se predaje, ali toliko rijetki, tako dragocijeni da ti se trenutak je prošao... I toplinu daha mu odmah poènu uvlaèiti pod kožu ili je to osjeti, ma vruæinu usana kao da nazire, al samo zbog navale endrofina, pa si poèinje ipak, trenutak je prošao. Opet spušta glavu. umišljati da ovo piskaranje nešto znaèi? On korakne unatrag. Ne može, ne želi Onaj kreten sa poèetka prièe ima dobar pokazati da nije željela da je pusti. Da bar smisao za humor, mora priznati. Prilazi im nešto kaže, no on samo šuti, šuti, šuti.djevojka, visoka, zgodna. Pozdravlja ga. Stvarno je hladno, idem - prozbori i tad Tiho poèinju intiman razgovor. Ona okreæe gurne onaj zgužvani papir u njezin džep. glavu na drugu stranu i skriva papire pod Udahne glasno jer želi reæi da je zanima što knjigu.je htio pitati… No, èemu? On odlazi.Što ja, zaboga, uopæe radim tu? - pita se.

Èemu ovo? Mali je simpa, no vrijeme je da kupim svoje stvari odavde. Brzo gužva papire i gura ih s knjigom u torbu. Prošli su sati i sati ovdje, èeka je povratak stvarnosti koju je ostavila pred zidovima ove zgrade. Još samo nekoliko koraka... Netko je uhvati

Meditativni kutak

54

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

Prodajem traktor, kuæu i njivu od 10 ha za žig iz politologije. Pišite anonimna pisma jer ne moramo Šifra: boss da odgovaramo na njih.

Šifra: VlastZamijenite me kod zubara i plaæam vam godi šn je us luge masera, Svatko ima pravo na moje mišljenje.kozmetièara, faceliftinga, a èak vam Šifra: Egocentrikplatim i koju krpicu.Šifra: zubofrenièar Nitko nije nekoristan. Iskoristite me bar

kao loš primjerak.Mijenjam babu koja hrèe, za cimericu, Šifra: Nezaposlenia još bolje cimera koji puši.Šifra: bolnièka soba Što je to ? Èetvorica u sobi, a samo

jedan radiTražim cimera koji æe dobrovoljno prati Tri državna službenika i ventilator.suðe, plaæati stanarinu, iznositi smeæe i kojem neæe smetati moje smrdljive Vraæa se politièar kuæi i obasipa suprugu èarape u kuhinji, pune pepeljare u poljupcima.kupaonici i prazne boce piva na stolu u -Sve je gotovo, izabran sam!dnevnoj sobi. -Stvarno! Ne lažeš ?Šifra: nadobudni -Ne, sad više nema potrebe.

Traži se slobodna djevojka modernih Tko pod drugim jamu kopa, fizièki je shvaæanja sa znanjem rada na radnik.raèunalu, u svrhu druženja Rad je sladak, ali ja sam šeæeraš. Šifra: Plug 'n' Play Alkohol je èovjekov najveæi neprijatelj.

Samo kukavica bježi od neprijatelja.VI IMATE MOÆ, MI IMAMO NOÆ! Badava se oslanjate na istinu. Neæe vas Šifra : Podzemlje Republic izdržati.

ŠALJIVI OGLASI I PAR BRZOPLETIH

Zabavan kutak

55

KAM

ERALIS

TZabavan kutak

Ako moš' bit sritan danas, nemoj èekat do u našim glavama.sutra. Bolje orat u NSB-u, nego na njivi.Poraz nije kad padneš na dno, poraz je Mudrost i sirovina sjede na zajednièkom kad se odbiješ podiæi. dvosjedu.By MACA

By Miklja

Život damo, Trst ne damo.Bolje biti gubitnik nego ne biti.By George ConstanzaOd pereca rastu djeca.

Sudbina kroji naš život, a mi krojimo By Ivosudbinu.By redone Kada ti je srce slomljeno na svemu vidiš

pukotine. Bolje pasti iz tramvaja (oni ne Zašto lijevo, kad možeš desno! Život nije mogu biti jureci ) nego godinu.sam po sebi ni lijep ni ružan, ni znaèajan ni beznaèajan, a hoæe li se pretvoriti u By Ivysveèanost življenja ovisi iskljuèivo o nama!

Zub je kao žena: kada je kvaran i izaziva By Talya samo bol, radije bi ipak da ga imaš nego

da ga nemaš.Tko tebe kamenom ti njega kruhom! i Nema ružnih žena, nego ima malo rakije.æevapima! i lukom! i malom pifom! Ako je neèeg previše to nejde ni na kruh! By Bob rockBy the one

Nada je moj najbolji prijatelj. Mi smo ljudi sa ceste i nemamo ništa osim Svaki put kad pogledaš unatrag, izgubio si svojih sudbina.sekundu da gledaš naprijed... Sunce sija da ja mogu postati crv u trešnji.By Tiny

By grièka

Što te ne ubije... dobro te naživcira! Sve što želiš napraviti kak spada - napravi sam!Ako misliš da si u pravu, onda studiraš krivo.Najbolji èovjekov prijatelj je drugi èovjek Tko tebe kruhom, ti njega ZUPom.koji gleda svoja posla. što ti je život, kad se Zubi su kao žene, nedostaju ti nakon što komad kao što je W.Miller rodi na drugom ispadnu.kraju zemlje. Kišobran glavu èuva!U glavi su mi tendencije, a u duši Ne prati stranca na putu za negdje.diferencijacije...By NicoleOstaje mi samo humor egzistencije.

Ne vjeruj muškarcu koji se deklarira kao Osveta je jelo koje se servira hladno.džentlmen .Tako sam sexy da me groznica trese. Ne Ljubav je zahtjev mozga za povraæajem u može deèko biti ružan, koliko ja mogu biti prijašnje stanje.pijana.Ljubav je uzajamni dug u kojem nisu Ako se moraš vraæati u prošlost svojeg isplaæene sve rate.života da bi vidio na kojim si stvarima Ako cijeli dan ne radiš ništa, kako znaš kad pogriješio! nemoj! Jer onaj tko jednom si gotov? nije nauèio, neæe nikada.Ne životnom putu, jedine prepreke su one

The best of forumaških mudrolija

Broj 1 / 200856

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

TZabavan kutak

57

Ne odgovaraj na sms-ove strancu... jer Bolje trbuh od pijaæe, nego grba od štihaæe. samo trošiš novce. Èovjek nije ljubomoran kad voli, veæ kad želi

da bude voljen...By chuchi Bolje biti glup nego æelav - ne vidi se na prvi

pogled.Mjera je èovjekovog '73tvarnog karaktera

Patiš dok ne shvatiš, kad shvatiš opet patiš, ono što bi uèinio kada za to nitko ne bi jer si shvatio da si uzalud patio!!! saznao...Ako ne možeš pomoæi-smetaj! bitno je

By MIMIsudjelovatiBy jelena 211

Ako ti netko kaže nešto što je bolno tocno, to je samo prolazna istina koja æe se promjeniti. Duhovitost je drskost koja je stekla Ako u tebi raste bol i poniženje, vidjet æeš da obrazovanje. Glupaèe tuguju, energiène æe ju kontekst pretvoriti u nešto izmeðu naðu zamjenu, a pametne oduvijek imaju bezazlene šale i urnebesnog smiješnog...rezervu. Neki ostave nešto iza sebe samo

kad èuènu.By Zelena

Kada ne možeš pomoæi, smetaj. Najvažnije je sudjelovati.

Kad razotkriješ prijatelja,onda postane ono što je uvijek i bio-istinski neprijatelj!!!By opichena

By vanja

Ljubav je uvijek poèetak znanja, kao što je Ako misliš da nikog nije briga jesi li živ/a vatra poèetak svjetla. Svaki topic - probaj ne platit barem jednu ratu kredita!offtopic.

By ninekBy badek

Svijet je ogromna slagalica puzli koja nikad Kupujte zemlju. Više je ne proizvode. Ne nece biti slozena, njezin kontinuitet se sastoji ljuti se što drugi nisu takvi kakvi bi ti htio da od micanja starih djelova kokako bi mogli budu, kad ni sam ne možeš biti takav kakav staviti nove koji ce impresionirati mase u bi htio biti.svrhu globalne manipulacije ! ! ! !

By matea By Thriller

'Ko s djecom liježe, budi se upišan.By cvichka Kad ti jednom krene onda te die do kraja! (a

u veèini sluèajeva krene nešto loše)Kad vas god pokenja golub, pokušajte By Grga

zamisliti kak bi bilo da krave lete.By Nina :)

Ako nije tvoj dan s zakonom se poveži.Ja sam potpun i bez bolje polovice. By orbitrekŽene nikad nisu iskrene.Pusti curu da se prva napije.Za curama ni autobus ne trèi. Život je masovna

pojava!By Voltaren By Tompa

Broj 1 / 2008KAM

ERALIS

TZabavan kutak

58

Karikaturu nacrtao:Milenko Stambolija

Broj 1 / 2008

KAM

ERALIS

T

59

GLAVNI UREDNIK:

Tihana Krajaèiæ

UREDNIŠTVO:Biljana ŽganecIvana VidošaNikolina Artiæ

Martina MaliniæJelena Jukiæ

GRAFIÈKI UREDIO:Milenko Stambolija

Ekipa KAMERALiSTA:

Impressum