Upload
admird
View
11.065
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
OTVORENI UNIVERZITET APEIRON TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
SEMINARSKI RAD
KREDITIRANJE I VRSTE KREDITA
Predmet: Bankarstvo
Profesor: Doc. dr Igor Živko
Asistent: Dipl. oec. Amel Memić
Student: Admir Delić
Broj indexa: 0004-08/RFBO
Smjer studija: Menadžment bankarstva, finansija i osiguranja
Travnik, april, 2010 godine
SADRŽAJ
UVOD...........................................................................................................................3
1. POJAM I ULOGA KREDITA.......................................................................4
2. NAMJENA KREDITA...................................................................................5
3. VRSTE KREDITA..........................................................................................5
3.1. Krediti pravnim licima.......................................................................6
3.2. Krediti fizičkim licima......................................................................11
4. OTPLATA KREDITA.................................................................................12
5. KAMATA......................................................................................................13
5.1. Razlog nastanka kamate...................................................................13
6. KAMATNE STOPE....................................................................................14
ZAKLJUČAK...........................................................................................................16
LITERATURA..........................................................................................................17
2
UVOD
Danas ne možemo ni jedan veći projekat započeti bez finansiranja iz kredita. Kredit
je postao svakidašnjica u današnjem vremenu, i većina ljudi danas vraća čak i više od
jednog kredita. Želimo kupiti stan, kuću, novi automobil, započeti mali biznis, prvo
što radimo jeste traženje sredstava za finansiranje, a njih većinom nalazino u
bankama uzimajući kredit, koji čemo kasnije uz naknadu ( kamatu ) vračati u
jednakim mjesečnim ratama.
Da bi dobili kredit, potrebno je i određeno osiguranje da čemo mi taj kredit i vratiti,
najčešće se kao osguranje javlja hipoteka i žirant.
Za uzeti kredit plačamo određenu kamatu, tj cijenu pozajmljenog novca. Kamatna
stopa varira od kredita do kredita i zavisi od roka vračanja, iznosa i namjene kredita.
u ovom radu ćemo detaljnije obraditi pojam i vrste kredita i upoznati se sa pojmom
kamaten stope.
3
1. POJAM I ULOGA KREDITA
Pojam kredita kao oblika finansijskih ulaganja vezuje se za povjerenje koje
predstavlja jedan od najvažnijih momenata pri zasnivanju kreditnog odnosa. Naziv
kredit potiče od latinske riječi creditum,što znači kredit ili zajam ,odnosno od riječi
credo,credere,što znači vjerovati.
U širem smislu riječi, pojam kredita se vezuje za pojam uživati kredit u smislu
uživanja poslovnog ugleda u jednoj sredini. Međutim, za svaki oblik kredita bitno je
da se utvrdi da li je uživalac kredita od povjerenja. Ukoliko jeste onda to znači da je
novac uložen na sigurno mjesto i da će on biti na vrijeme doplativ po dospijeću. S
obzirom da se kredit najčešće izražava u novcu, u teoriji i praksi finansiranja ove
dvije kategorije se najviše povezuju i posmatraju. Kreditni odnos se zasniva između
povjerioca(davaoca kredita) i dužnika (tražioca kredita) u uslovima kada povjerilac
želi svoja raspoloživa sredstva najcjelishodnije iskoristiti, a dužnik ima potrebu za
sredstvima da bi finansirao određenu privrednu aktivnost.
U literaturi se često može susresti umjesto pojam kredita pojam zajma.
Treba reći ,da i jedan i drugi termin u praksi imaju isto značenje. Međutim, sa
teorijskog gledišta :“Kredit predstavlja imovinsko-pravni odnos između povjerioca i
dužnika u kome povjerilac svoja novčana sredstva ustupa dužniku na određen
vremenski period i pod određenim uslovima. Zajam sa teorijskog gledišta predstavlja
pogodbu po kojoj jedna ugovorna strana spremna ustupiti drugoj ugovornoj strani u
vlasništvo određeni iznos novčanih sredstava.“
Korisnik zajma se obavezuje da će u ugovorenom roku vratiti određen iznos
sredstava u određenu kamatu.
4
2. NAMJENA KREDITA
Budžet je svakako stavka zbog koje vrlo često stavljamo prst na čelo i zapitamo se
koliko smo ispravnu odluku donijeli, da li uštedjeti za ovo ili za ono? E, a onda su
nam u "pomoć" došli krediti. U današnje vrijeme prava je rijetkost da veće investicije
prolaze bez kredita neke vrste. Mnogi od nas upravo zahvaljujući kreditima poseduju
stambene prostore, kola i slično. A koliko je mudro upuštati se u kredit, na koliko
vremena je opterećenje kućnog budžeta optimalno i da li sada podizati kredit ili
sačekati još nešto, pitanja su koja dobro pokazuju koliko podrobno moramo da se
raspitamo o svakoj stavci prije nego što se upustimo u kreditiranje.
Ukoliko želimo da kupujemo nešto čija je cena veća od vaših mesečnih primanja,
kredit može da vam pomogne. Kredit je određeni novčani iznos koji nam banka
ustupljuje na korišćenje na određeno vrijeme, pod određenim uslovima i uz plaćanje
naknade - kamate, kao cijene korišćenja tih sredstava. Krediti mogu biti nenamjenski
ili gotovinski, tzv. „keš" krediti i namjenski kao što su: potrošački, stambeni ili
krediti za obrtna sredstva.
Poslije odluke da su vam potrebna dodatna sredstva u vidu kredita, trebali bismo da
prikupimo informacije o uslovima odobravanja kredita od više banaka i procijenimo
koja banka nam pruža najpovoljnije uslove shodno našem sadašnjem i budućem
finansijskom stanju. Krediti se, osim po sopstvenim karakteristikama, razlikuju i u
zavisnosti od banke u kojoj ih podižemo.
3. VRSTE KREDITA
Kredite možemo podijeliti prema različitim kriterijima:
1. prema materijalnom obliku
trgovački krediti (odobravaju ih dobavljači u obliku robe)
novčani krediti (u obliku novca)
2. prema subjektu koji ih odobrava
bankarski krediti (odobravaju ih banke)
komercijalni krediti (odobravaju ih ostale financijske institucije npr. štedno-
kreditne zadruge ili proizvođači robe)
5
3. prema roku otplate
kratkoročni (do 1 god.)
srednjoročni (3-5 god.)
dugoročni (rok dulji od 5 god.)
4. prema namjeni
proizvođački krediti (služe za financiranje kratkotrajne ili dugotrajne
imovine)
potrošački krediti (namijenjeni kupnji potrošnih dobara)
5. prema osiguranju
otvoreni krediti (odobravaju se uz jamstvo osoba)
zatvoreni (osigurani) krediti (odobravaju se uz zalog pokretnine ili
nekretnine)
6. prema obliku potpore
namjenski ili selektivni (s državnom potporom)
nenamjenski ili obični (bez ikakve potpore)
7. prema podrijetlu davatelja
tuzemni krediti (odobravaju ih domaći kreditori)
inozemni krediti (odobravaju ih inozemni kreditori)
2.1. Krediti pravnim licima
Vidjeli smo da se krediti dijele prema različitim kriterijima:
predmetu kreditiranja na robne i novčane,
subjektima na komercijalne i bankarske,
svrsi na proizvođačke i potrošačke, prema namjeni na kredite za obrtna
sredstva i investicijske,
osiguranju na otvorene i pokrivene, itd..
Najčešća je podjela prema roku dospijeća i ekonomskoj funkciji na kratkoročne,
srednjoročne i dugoročne.
Kratkoročni krediti imaju rok dospijeća do jedne godine. Služe za financiranje
tekuće poslovne djelatnosti, potrošnje, odnosno za premošćenje tekuće nelikvidnosti.
6
U tu kategoriju ulaze; kontokorentni, eskontni, lombardni, akceptni, rambursni i
avalni kredit.
Kontokorentni kredit-kratkoročan je kredit što ga banka odobrava u korist tekućega
računa komitenta. Sredstva odobrenoga kredita komitent može koristiti za promet i
plaćanje, odnosno izdavati naloge za plaćanje iznad vlastitih sredstava na računu.
Iako se kredit odobrava do iznosa najvišega utvrđenoga kreditnog limita, komitent
može koristiti kredit i u manjem iznosu od ugovorenoga. Pritom komitent plaća
kamate samo na iskorišteni dio takve „otvorene kreditne linije“, a na neiskorišteni
dio plaća proviziju banci. Kontokorentni kredit vrlo je raširen oblik kratkoročnoga
kreditnoga kreditiranja, koji komitentu omogućuje jednostavnije premošćenje
kratkoročne nelikvidnosti, elastičnu i racionalnu upotrebu kredita, smanjuje
blagajničko poslovanje, itd.. Njegova se pogodnost očituje prilikom otvaranja
akreditiva, plaćanja špeditera, kod pretfinanciranja i međufinanciranja, prilikom
kupovine većih količina robe uz popust za gotovinu i sl.. Iako je formalno
kratkoročni oblik zaduživanja s rokom dospijeća do jedne godine u praktičnom
poslovanju, zbog višekratnoga produženja ugovora, on dobiva dugoročan značaj.
Kamatne stope na kontokorentne kredite u pravilu su više nego na ostale vrste kredita
jer promjenljivi obujam njegova korištenja nameće banci potrebu održavanja višeg
stupnja likvidnosti.
Eskontni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga (najčešće robne) mjenice,
kojom banka kupuje određeno potraživanje prije njegova dospijeća uz istodobnu
naplatu eskontna, tj. kamata, provizije i troškova za svoje usluge. Kamata koja se
pritom obračunava odnosi se na razdoblje od dana isplate eskontnoga kredita do dana
dospijeća mjenice. Eskontiranjem mjenice robni kredit pretvara se u bankarski kredit,
čime se potraživanje prema kupcu pretvara u potraživanje prema banci. Eskontni
krediti odobravaju se na kraće rokove (u pravilu nekoliko mjeseci), tj. do dospijeća
mjenice. Kada mjenica dospije, dužnik po eskontnom kreditu mora vratiti banci
odobreni iznos kredita. Ako se to ne dogodi, banka će protrestirati mjenicu i naplatiti
traženi iznos od bilo kojega mjeničnoga dužnika. Budući da eskontiranu mjenicu
banka može reeskontirati kod središnje banke ili neke druge komercijalne banke,
mjenični kredit, sa stajališta likvidnosti, povoljnije je za poslovnu banku nego ostali
oblici kredita.
7
Lombardni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ili
vrijednosnica (izuzev mjenice), koje ostaju vlasništvo zajmoprimca, ali su do
trenutka otplate u posjedu banka. Predmet lombarda najčešće se pokretne stvari
poput predmeta od plemenitih kovina, umjetnička djela, vrijednosnica (obveznica,
dionica, blagajničkih zapisa) i sl.. Založeni predmeti predstavljaju instrumente
osiguranja vraćanja lombardnoga kredita, pa ih banka, ako dužnik nije u stanju vratiti
kredit banci, ima pravo prodati i na taj način naplatiti dug. Sa stajališta korisnika
kredita, pogodnost lombarda očituje se u tome što zajmoprimac može doći do
novčanih sredstava potrebnih za tekuću proizvodnju ili potrošnju, a da pritom ne
mora prodati svoje vrijednosnice ili pokretnine. Lombardni kredit posebice je
pogodan kada se odobrava uz zalog uskladištene robe, ploveće robe, odnosno robe na
putu, što omogućuje vlasnicima založnih dobara da dobiju potrebna novčana sredstva
i prije nego što konačno prodaju. Lombardni kredit odobrava se na rok od nekoliko
dana do nekoliko mjeseci.
Akceptni kredit-vrsta je garantnoga kredita kojim banka stavlja na raspolaganje
komitentu svoj poslovni ugled. Odobravanjem akceptnoga kredita banka korisniku
kredita ne doznačuje novčana sredstva u iznosu na koji glasi kredit, nego preuzima
na sebe obvezu isplate mjeničnoga duga, ako izdavatelj mjenice ne iskupi mjenicu o
njezinu dospijeću. Akceptom mjenice banka postaje glavni mjenični dužnik, što zbog
većega boniteta mjenice omogućuje tražitelju bankovnog akcepta lakše dobivanje
eskontnoga kredita kod druge domaće ili strane banke, odnosno optjecaj takve
mjenice na novčanom tržištu.
Rambursni kredit-akceptni je kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaćanje
uvoza robe uz pokriće različitih dokumenata koji su na nju preneseni. U praksi je
najčešće povezan s (neopozivim) dokumentarnim akreditivom. Uvoznik se
ugovorom obvezuje izvozniku da će plaćanje izvršiti akceptom kod rambursne
banke. Izvoznik akceptiranu mjenisu u rambursnom kreditu može eskontirati,
koristiti ju za plaćanje ili pak prodati na burzi vrijednosnih papira. Akceptiranje
mjenice može izvršiti banka uvoznika, banka izvoznika ili neka treća banka. 'Avalni
kredit-kratkoročni je bankovni kredit kojim banka daje aval (jamstvo) na mjenične
obveze svojega komitenta do ugovorenoga iznosa avalnog kredita. Na taj se način
8
povećava vrijednost i kvaliteta mjenice i ona se može jednostavnije eskontirati.
Preuzimajući odgovornost za klijenta prema trećim osobama, banka stavlja klijentu
na raspolaganje svoj ugled. Avalni kredit nije isplatni kredit u smislu odobravanja
klasičnog bankovnog kredita, već oblik garantnoga kredita kojim banka daje
bezuvjetno i neopozivo jamstvo da će u slučaju neisplate mjenice učiniti to sama
banka kao jamac. S obzirom na uvjetno obećanje plaćanja, za banku avalni kredit
predstavlja potencijalnu obvezu. Poseban oblik kratkoročnoga financiranja, koje za
banku ima obilježje srednjoročnog ili čak dugoročnoga potraživanja, predstavlja
revolving kredit, u obliku otvorene kreditne linije, tj. kontinuirane mogućnosti
zaduživanja u varijabilnim iznosima, do visine okvirnog iznosa kredita.
Srednjoročni krediti-odobravaju se s rokom dospijeća (rok otplate) od jedne do pet
godina (negdje od 3-5), a služe za financiranje manjih investicija, kupnju trajnih
potrošnih dobara i sl..
Dugoročni krediti-imaju rok dospijeća dulji od pet godina, a služe za financiranje
većih investicija. Odobravaju se na temelju dugoročnih izvora sredstava
komercijalne banke. Zbog dugoga roka na koji se odobravaju (npr. dvadeset i više
god.), dugoročni su krediti za vjerovnike razmjerno visoko rizičan posao, pa se
njihovo odobravanje u pravilu uvjetuje založnim pravom na nekretnine (hipotekom),
a nerijetko se zahtijevaju i drugi oblici osiguranja kredita poput solidarnoga jamstva
(jedne ili više osoba), osiguranja nekretnine od različitih rizika, polica osiguranja
korisnika kredita od posljedica nesretnoga slučaja vinkulirane u korist kreditora i sl..
Hipotekarni krediti-dugoročni je kredit (s rokom dospijeća od deset do dvadeset
godina) koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno založnoga prava na nekretnini.
Hipotekarni vjerovnik (banka ili druge specijalizirane financijske institucije)
vraćanje kredita osigurava tzv. intabulacijom, odnosno pravnim postupkom uknjižbe
založnoga prava na nekretnini, temeljem kojega dospjela nenaplaćena potraživanja
može namiriti iz vrijednosti zaloga. Predmet hipoteke može biti; stambeni ili
poslovni prostor, zemljište, gospodarske zgrade, skladišta i druge nekretnine nad
kojima se založno pravo stječe upisom u zemljišne knjige, ali i pojedini oblici
pokretnina, primjerice brodovi i zrakoplovi, nad kojima se založno pravo stječe
9
upisom u zemljišne knjige, ali i pojedini oblici pokretnina, primjerice brodovi i
zrakoplovi, nad kojima se založno pravo stječe upisom u registar brodova i registar
zrakoplova. Svoja prava hipotekarni vjerovnici ostvaruju preko suda, tražeći da
hipotekarni zalog bude izložen javnoj prodaji, tj. dražbi. Stjecanjem hipoteke
vjerovnik nema pravo posjeda zaloga, već založno dobro ostaje na raspolaganju
dužniku i može biti predmetom kupoprodaje. Dužnik je pritom obvezan voditi brigu
o očuvanju vrijednosti založene nekretnine. Budući da sigurnost naplate potraživanja
leži u vrijednosti nekretnine, hipotekarni kredit u pravilu se odobrava u visini do
70% promjene ili procijenjene vrijednosti nekretnine. Odobrava se za izgradnju
novih objekata ili za opće financiranje. Na hipotekarnom tržištu vrlo veliko značenje
imaju stambene hipoteke.
Postoje i specijalizirani oblici kredita. Tako u pružanju financijske podrške izvozu
postoje krediti kupcu, krediti banke banci i krediti dobavljača.
Kredit dobavljača-kreditni je posao u kojem izvoznik odobrava kredit uzravno
kupcu-uvozniku sukladno ugovoru o isporuci robe uz odgođeno plaćanje.
Kredit kupcu-odobrava komercijalna banka (ili specijalizirana državna agencija za
financiranje izvoza) inozemnomu kupcu, čime se osigurava brza naplata domaćem
izvozniku. Kod kredita banke banci domaća banka izvoznika ili državna agencija za
financiranje izvoza kreditira inozemna banka za račun kupca-uvoznika doznačuje
novac izvozniku.
Krediti sa učešćem ili depozitom. Banka može odobriti kredite sa učešćem ili
depozitom što može da utiče na visinu kamate. Ukoliko podižete kredit sa učešćem u
određenom iznosu (npr. kupujete stan za 50.000 evra a 15.000 evra je iznos koji vi
već imate i dajete kao učešće), iznos glavnice tj. iznos vašeg ukupnog duga, biće
manji za iznos tog učešće (dakle, u ovom slučaju od banke vama treba 35.000 evra),
a kamata će se obračunavati samo na onaj deo iznosa koji ste uzeli od banke. S
druge strane, ako vam je odobren kredit sa depozitom, iznos glavnice jednak je
iznosu novca koji dobijate od banke a kamata se obračunava na ukupan iznos kredita.
Kod kredita sa depozitom, takođe, treba obezbediti i sredstva za depozit koji vam se
vraća tek po otplati kredita. Treba imati u vidu da se na dati depozit obračunava
10
kamata koju, ukoliko je tako ugovoreno, banka nakon otplate kredita isplaćuje
klijentu.
2.2. Krediti fizičkim licima
Gotovinski kredit znači da mi kao klijent određene banke podižemo određenu sumu
novca tj. pozajmljujemo je od banke. U tom slučaju, nije neophodno navesti svrhu
kupovine i nama na raspolaganju stoji da novac koji smo podigli potrošimo kako
želimo.
Stambeni kredit je jedan od najpopularnijih na našem području i bez njega se rijetko
kad i kupuje neka nekretnina. U zavisnosti od naših primanja i spremnosti da ga
otplaćujemo, banke nude različite uslove korišćenja ove usluge. Pri realizaciji
stambenog kredita banka "trenutno" postaje vlasnik nekretnine koju smo kupili i
ostaje to do momenta dok kredit u cijelosti ne isplatimo. Odnosno, kada kupujemo
stan uz pomoć kredita, mi formalno postajemo njegov vlasnik ali i u principu na taj
stan stavljamo hipoteku u korist banke koja nam je odobrila kredit. Što znači da
banka polaže pravo na taj stan ukoliko mi ne isplatimo kredit. Svrha ovih kredita
osim same kupovine može da bude i uređenje i/ili adaptacija stambenog prostora.
Kredit za kupovinu motornog vozila, kako i sam naziv govori, koristi se za
kupovinu motornog vozila. Ukoliko imamo potrebu za ovom vrstom kredita, kada
izaberemo šta želimo da kupujemo, sa predračunom odlazimo u banku i tada nam
banka odobrava kredit (ukoliko su svi uslovi ispunjeni). U nekim auto-salonima nam
direktno mogu ponuditi ovu vrsu kreditiranja, koja se u saradnji sa bankom riješava
na jednom mjestu.
Potrošački kredit je sličan gotovinskom kreditu sa tom razlikom što kod
potrošačkog kredita morate navesti koja mu je namena. To mogu biti kupovina
nameštaja, bele tehnike, građevinskog materijala i mnogo drugih stvari. Slično kao
kod kredita za kupovinu motornih vozila, potrebno je priložiti predračun i tada se na
osnovu njega odobrava kredit.
11
Poljoprivredni kredit je vezan samo za ljude koji se bave poljoprivredom i sredstva
koja su im potrebna moraju biti namenjena isključivo toj svrsi. Njihova namjena
može da bude kupovina poljoprivrednog zemljišta ili mehanizacije, izgradnja ili
nadogradnja poljeprivrednih objekata, kupovina domaćih životinja....
Studentski kredit je namijenjen samo i isključivo studentima i koristi se za
finansiranje studija ili studentskih potreba poput plaćanja smještaja i hrane u
studentskim domovima
A ukoliko se odlučimo za kredit i nakon nekog vremena prestanemo da budemo u
mogućnosti da isplaćujemo kredit, jedno od mogućih rješenja je i refinansiranje tih
obaveza. Kredit za refinansiranje je kredit koji banka odobrava u svrhu izmirenja
naših obaveza kod jedne ili više banaka. Uzimanjem kredita za refinansiranje
dobijamo mogućnost da jednim novim kreditom izmirimo obaveze ka drugim
zaduženjima, bez obzira da li su ona dospjela za plaćanje ili ne. U ovom slučaju
dobro proverimo isplativost samog refinansiranja, jer bez obzira što vam novi kredit
može umanjiti visinu mjesečne rate, produženjem roka otplate ukupni troškovi mogu
da se uvećaju.
3. OTPLATA KREDITA
Glavnica je iznos kredita koji nam je banka odobrila, a kamata je cjena koja se plaća
za korišćenje sredstava banke, a kada je izražena u procentima govorimo o kamatnoj
stopi. Nakon odobrenja kredita, mi zapravo banci vraćamo glavnicu + kamatu.
Visina kamatne stope zavisi od vrste kredita, roka na koji se sredstva ustupaju,
uslova na tržištu i drugih faktora. Uslovi otplaćivanja kredita se razlikuju i među
samim bankama i uglavnom se prilagođavaju našoj platežnoj moći i visini do koje
možemo da isplaćujemo mjesečne rate.
Anuitet, odnosno rata je redovna, najčešće mjesečna isplata novčanog iznosa
sastavljenog od dijela glavnice i dijela kamate, koju klijent mora da plati na ime
postepene otplate kredita. Osim mjesečne, ona može biti i tromjesečna, polugodišnja,
godišnja, u zavisnosti od samog dogovora sa bankom. Veoma je važno da se
podrobno raspitamo o uslovima vraćanja kredita i da rate prilagodimo svojim
12
mogućnostima. U tome nam može pomoći bankarski službenik koji će nas
obavijestiti o svim detaljima i, ukoliko postoji bilo kakva nejasnoća, razrješimo je
prije nego što potpišimo ugovor.
Poček, ili grejs period je period u kome je kredit stavljen na raspolaganje korisniku,
ali nije još započeta otplata kredita. Ukoliko koristite grejs period, potrebno je da se
informišemo da li se u tom periodu plaća ili ne plaća kamata. Grejs period može da
nam pomogne ukoliko momentalno postoji problem i zbog toga ne možete odmah da
otpočnemo otplatu. Loša strana ove povlastice je da, ukoliko banka odmah krene sa
naplatom kamate, platićemo veći iznos kamate nego što bismo to inače činili. Pri
podizanju kredita od esencijalne je važnosti da se dobro raspitamo i o obavezama i
uslovima koje smo dužni da ispunimo.
4. KAMATA
Kamata je, u ekonomiji, cijena koju plaća posuđivač onome koji mu pozajmljuje
novac. Drugim riječima kamata je iznos koji se plaća da bi se "unajmio" određeni
iznos novca za određeni period vremena. Iznos novca koji se posuđuje zove se
glavnica, a procenat kamate koji se plaća na glavnicu se zove kamatna stopa.
Kamatne stope služe kao ključni indikator finansijskih tržišta.
4.1. Razlog nastanka kamate
Postoji nekoliko razloga zašto se zahtijeva nadoknada u obliku kamate za posuđeni
novac.
Vremenska vrijednost novca - ljudi više vole posjedovati novac sada nego u
budućnosti. Ukoliko im se neko obrati tražeći na zajam novac uz obećanje da
će ga vratiti u budućnosti pristat će jedino ako im se za tu posudbu plati
određena nadoknada.
Alternativne investicije - novac koji neko posjeduje se može uložiti u različite
projekte na način da donosi neki profit. U slučaju posudbe novca taj profit se
13
ne ostvaruje i on predstavlja oportunitetni trošak, odnosno propuštenu priliku
za zaradom. Stoga se ta zarada iskazuje u vidu kamate.
Inflatorna očekivanja - zbog inflacije novac gubi na vrijednosti, što znači da
se eventualno ostvaruje gubitak ako se čuva bez ulaganja ili posuđuje bez
kamata
Rizik investicije (posudbe) - sasvim je moguće da će posuđivač ostati bez
izvora prihoda i neće biti u stanju vratiti posuđeni novac, što stvara izvjesni
rizik prilikom posudbe. Kamata je jedan vid premije za taj rizik i svojevrstan
vid nagrade onome ko je spreman upustiti se u rizik.
Likvidnost - ljudi obično više vole da imaju gotov novac pri sebi, u slučaju da
iskrsne neočekivana potreba za njim. Oni koji se odriču te komocije
posjedovanja rezerve novca smatraju da zaslužuju naknadu za to, opet u vidu
kamate.
Kamatna stopa (engl. interest rate, rate of interest, njem. Zinssatz) je stoti dio
izražene cijene za posuđeni kapital. Visina je kamatne stope različita i ovisi o
trajanju osiguranja naplate te o sigurnosti potraživanja. U vremenu kamatna stopa se
mijenja pod utjecajem ponude i potražnje na tržištu kapitala te je stoga i barometar
konjunkturnih kretanja. Temelj je opće kamatne stope diskontna stopa centralne
banke.
5. KAMATNE STOPE
Nominalna kamatna stopa - predstavlja procenat koji određuje koliki deo duga
plaćate na nivou rate i koristi se za obračun redovne kamate za određeni kredit. Može
biti fiksna ili promenljiva.
Konformna kamatna stopa - je stopa koja vam omogućava da imate isti iznos
kamate bez obzira da li se kamata obračunava jednom na kraju perioda otplate ili
više puta u toku same otplate kredita.
Proporcionalna kamatna stopa - je stopa po kojoj se dobija različiti iznos kamate u
zavisnosti od toga da li se kamata obračunava jednom na kraju perioda otplate ili više
puta u toku same otplate kredita. Ukoliko je rasparčate na nekoliko delova, njen
14
iznos je uglavnom veći nego da to učinite samo jednom na kraju perioda otplate
kredita.
Efektivna kamatna stopa - predstavlja stvarnu cenu kredita. Efektivna kamatna
stopa obuhvata nominalnu kamatnu stopu plus naknade i provizije koje plaćamo
banci za odobravanje kredita (s tim da ova stopa ne obuhvata određene moguće
troškove poput troškove procene vrednosti sredstava za obezbeđenje kredita,
troškove izdavanja uverenja i potvrda koje su vam potrebne za kreditni zahtev,
tropkove Kreditnog biroa i sl.). EKS je merilo cene kredita samo ako se upoređuje
zaduživanje u istoj valuti.
Interkalarna kamata - se koristi tj. obračunava u periodu između odobravanja
kredita do momenta kada počne otplata prve rate. U zavisnosti koja je banka u
pitanju, ovaj iznos može pa bude pripojen glavnici i da se naplaćuje preko rata kao i
ostatak kredita ili posle otplate celokupnog kredita. Ukoliko banka obračunava
interkalarnu kamatu, proverite kada bi bilo najbolje da vam se isplati kredit da bi
interkalarna kamata bila što manja.
Zatezna kamata se obračunava u slučaju kada se obaveze plaćanja ne izmiruju na
vreme. Šta znači indeksacija kredita?
Pod indeksacijom se podrazumeva vezivanje obaveza za rast cena na malo ili kurs
neke strane valute za koju je kredit vezan. Što znači da - kada sklapate ugovor o
kreditiranju iznos koji treba da vratite nije konstantan već zavisi od stavki navedenih
u ugovoru, a najčešće je to rast cena na malo ili vrednost (kretanje kursa) valute za
koju je otplata vezana. Sa povećanjem ovih stvaki dolazi do povećanja kamate i
glavnice kredita. Ova vrsta kredita sa sobom nosi i rizik promene iznosa rate koja je
uslovljena promenom datih uslova kreditiranja, a time se stavlja pod znak pitanja i
njegova mogućnost da kredit otplatite na vreme. Od ove vrste rizika možete da se
zaštitite jedino ukoliko su vaši redovni mesečni neto prihodi, iz kojih otplaćujete
kredit (npr. zarada), vezani za istu valutu u kojoj vam je odobren kredit.
15
ZAKLJUČAK
Ne treba zaboraviti da razmotrimo i paket usluga koji banka nudi uz određeni kredit
jer i one imaju svoje troškove i mogu da utiču na cijenu otplate kredita a veoma je
važno da znatmo koliko se zadužujemo. Obratimo pažnju na ugovor koji
potpisujemo, ponekad on može da sadrži stavke koje su sklone promjenama a koje
nam možda neće odgovarati.
Kreditiranje pored svojih prednosti, brzo pronalaženje finansijskih sredstava, ima i
svoje nedostatke, ukoliko potpišemo ugovor o kreditu u kojem banka može da tokom
vremena promijeni kamatnu stopu, možemo platiti velike kamate na uzeti kredit,
stoga treba voditi računa o uslovima i pravima i obavezama pri uzimanju kredita.
16
LITERATURA
M.Galogaža: Poslovne finansije, MM College, Novi Sad,2007
Internet:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit
http://www.krediti.hr/news_read.asp?id=236
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamata
http://www.el-asr.com/tekst/fikh/uzimanje-kredita-sa-kamatom-za-kupovinu-stana-
ili-ku%C4%87e
17