MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici,

a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

slika tjedna

KAMEN(I) CVIJET

Milan Riss

KATEDRALNA KAPELA I SIMFONIJSKI ORKESTAR

Š ezdeset godina nakon što je 19. travnja 1725. godine Vijeće umoljenih donijelo odluku da dubrovački Kolegij dobije profe-

sora glazbe, magistra dubrovačke kneževe kapele s obvezom poučavanja učenika u glazbi, vlada je je donijela još jednu važnu odluku za glazbeni život todobnog Du-brovnika. Početkom XVIII. stoljeća Kneže-va kapela počela se najprije razlučivati na Kneževu glazbu i Katedralnu kapelu, da bi sredinom XVIII. stoljeća fuzijom svih prisut-

nih glazbenika nastao simfonijski orkestar. Njega treba, svakako, razlikovati od Kat-edralne kapele jer ga razlikuje i arhivska građa. U uredbi o upravljanju katedralnim prihodima, na današnji dan, 19. travnja 1785. godine, vlada je odredila stalan broj plaćenih svirača, izričito naglašavajući kako je Preuzvišeni Senat odredio da orguljaš, dirigent, četiri violinista i kontrabasist budu isključivo službenici katedrale. Međutim, to je bila jezgra tijela, jer su u kapeli sudje lovali učenici glazbene škole besplalno i drugi

svirači dobrovoljno i uz prigodni honorar. Općenito uzevši, u Kneževoj glazbi svirali su učenici pripravnici, gradski bubnjari, vođa glazbe i pokoji profesor. U orkestru su svirali profesori glazbe, svirači Katedralne kapele, svirači orkestra koji nisu bili ujedno i profe-sori, te svirači Kneževe glazbe i eventualno po koji glazbenik amater. Srž orkestra činili su profesori glazbe. Oni su bili stručno obra-zovani, davali su službenu pouku mladim instrumentalistima i svirali su posvuda gdje ih je tko pozvao.

P ovodom najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa porazgovarali smo s biskupom mons. Matom Uzi-nićem. Evo što nam je sve rekao – o

korizmi, o običajima, o Uskrsu danas i nekad u njegovom kraju…

Našem velikom blagdanu Uskrsu pret-hodi korizma. Možete li nam za početak objasniti njeno značenje?Korizma je priprema za Uskrs. Traje 40 dana a taj broj je povezuje s određenim značajnim razdoblja iz povijesti spasenja, a osobito s 40 godina putovanja izraelskog naroda kroz pustinju. Ta brojka 40 ima veliko značenje i za nas kršćane pogotovo jer je, kako donose evanđelja, Isus postio 40 dana prije početka javnog djelovanja. Kroz to vrijeme bio je u pustinji kušan, no on je pobijedio kušnje i na taj način se pripremio za onu završnu kušnju, kušnju koju će imati kad mu budu govorili da siđe s križa. On je tada ostao na križu i na taj način nas spasio. To je potvrdio uskrsnućem. Pridružujući se njemu, kroz 40 dana korizme mi se na neki način pripremamo da bismo se lakše oduprijeli različitim kušnjama ali i da bismo kroz njegovu proslavu, proslavu njego-

vog uskrsnuća, sljedeći njega na križnom putu i uskrsnuli zajedno s njim. Dakle, korizmeno vrijeme je vrijeme osnaživanja, vrijeme proči-šćavanja, kako bismo mogli biti dio uskrsnu-ća, kako bismo postali ljudi uskrsnuća.

Što danas u modernom svijetu znači biti ljudi uskrsnuća?Na neki način to znači izdizanje iz zemaljskih vrijednosti i sustava te usvajanje Isusovog vrijednosnog sustava. Njegov vrijednosni su-stav se vidi u poznatom Govoru na gori od-nosno u Blaženstvima. Sve ono što nam je on kroz to rekao - kao i činjenica da je on to što je govorio i živio, i to živio do kraja – kao i samo uskrsnuće potvrđuju da je ono što je govorio imalo smisla. Bog je to potvrdio uskrisivši ga od mrtvih. Biti ljudi uskrsnuća znači usvojiti tu logiku i živjeti u skladu s tom logikom. To, uz ostalo, znači imati ljubav pre-ma svima, uključujući neprijatelje. To je logi-ka pšeničnog zrna koje umire služeći, kao što na Veliki četvrtak imamo obred pranja nogu koji kaže: tko želi biti prvi neka bude posljed-nji, sluga svima. To je logika Govora na gori, koju je Isus propovijedao, živio i zapravo prvi koji ju je ispunjavao. Biti ljudi uskrsnuća ne znači biti zakopani u neke religijske tradicije i običaje koji nas često sputavaju nego ljudi koji žive u skladu s tim vrijednosnim susta-vom. A ne žive u sustavu vlastitog egoizma i vlastitih interesa.

Za nama je Veliki tjedan, to je tjedan u kojem ima jako puno zbivanja, možemo li kratko rekapitulirati od Velike srijede pa do Uskrsa, što se sve događa u tim danima?Mi ovdje u Dubrovniku zbog specifičnosti biskupije koja je dosta rastegnuta nemamo Misu posvete ulja na Veliki četvrtak nego je slavimo u srijedu navečer. Dakle, počinje-mo s tom misom na kojoj posvećujemo ulja kojima ćemo se služiti u liturgiji. Krizmanim uljem koje se posvećuje ove godine pomazat ćemo ruke četvorice novih svećenika u našoj katedrali, a onda i naše krizmanike, mlade

koji će se ove godine krizmati. Blagoslivlja se i bolesničko ulje kojim će se promazivati naši bolesnici u sakramentu bolesničkog poma-zanja. Tu je zatim i katekumensko ulje za one koji kao odrasle osobe postaju članovi Crkve.Na toj Misi posvete ulja okupljaju se svi sve-ćenici biskupije i tada obnavljamo svoja sve-ćenička obećanja. To je kao neko resetiranje nakon kojeg nastavljamo opet se iznova tru-diti na pravi način biti uz Božji narod služe-ći mu. Svi vjernici su kraljevsko svećenstvo i svi su pozvani na tu misu, pa na njoj uistinu bude mnogo vjernika. Na Veliki četvrtak ima-mo Misu Večere Gospodnje po svim našim župama na kojoj se na poseban način sjeća-mo kako je Isus ustanovio euharistiju. Ovdje u našoj katedrali ove godine smo u obredu pranja nogu imali jednu brojnu obitelj. Nai-me poznato je da je papa Franjo omogućio da se mogu različiti vjernici uključiti u taj obred, pa smo i mi ove godine to napravili. Zatim slijedi Veliki petak koji je specifičan, na koji se spominjemo Gospodinove muke i smrti na križu. Imamo obrede Velikog pet-ka koji su svečani, procesiju koja je jedna od ljepših koju imamo kroz godinu. U njoj po Gradu nosimo moći svetog križa i tako dozvoljavamo Isusu da on i u tim trenucima svoje muke prolazi ulicama našeg grada kao što je prolazio ulicama Jeruzalema. Nadamo se da doista one koji u tome sudjeluju to do-tiče i da na neki način sebe prepoznaju među sudionicima puta križa i dobivaju poticaj da budu doista samilosni, milosrdni, puni ljuba-vi, da služe. Nakon toga na Veliku subotu sli-jedi Vazmeno bdijenje s blagoslovom ognja, hvalospjevom uskrsnoj svijeći, službom riječi koja je dosta duga ali je puna simbolike. Tu na neki način prijeđemo cijelu povijest spa-senja koja nas dovodi na kraju do vrhunca, a to je Isus Krist i njegovo uskrsnuće kao vr-hunac povijesti spasenja. Nakon toga slijedi krsna služba u kojoj se mi koji smo kršteni prisjećamo svoga krštenja i danih obećanja. U toj vazmenoj noći se nekada u crkvama krstilo - i danas se može dogoditi krštenje u nekoj župi - ali danas ljudi baš i nisu skloni

INTERVJUTJEDNA

Razgovarala: Marijana MatulovićFoto: Dubrovačka biskupija

DUBROVAČKI BISKUP MONS. MATE UZINIĆ

tome. Nakon toga slijedi svečana euharistija s blagoslovom hrane koji je ljudima važan. To u liturgijskom smislu nema neko bitno zna-čenje, ali je to lijep običaj kojeg treba čuvati, njegovati i prenositi na sljedeće generacije.

Uskrsni običaji razlikuju se od kraja do kraja, vi ste u Dubrovniku već neko vri-jeme, koliko ste upoznati s dubrovačkim običajima i koje biste sad istaknuli?Nisam baš previse upoznat s običajima. Vi-dim da se pengaju jaja i to je nešto što je specifičnije od mog rodnog kraja. U mom kraju se jaja ne pengaju nego se nakon što su skuhana čiste od ljuske i onda se tako očišćena nose se na blagoslov kako se ne bi bacao niti jedan dio koji je blagoslovljen. Što

se tiče drugih običaja, slični su. Ovdje se kaže pinca, kod nas sirnica, a to je u principu isto. Ako me pitate koja je bolja, meni je bolja sir-nica iz mog kraja jer sam tad bio dijete, a sve je u djetinjstvu ljepše. Hranu nismo nosili na blagoslov na misu kao ovdje nego je župnik u ranim jutarnjim satima prolazio kroz selo i tako smo čekali taj blagoslov. To su male ra-zlike, ipak je to sve ista kultura.

Svake godine se mijenja datum Uskrsa, o čemu to točno ovisi?Određivanje datuma Uskrsa povezano je s usklađivanjem solarne i lunarne godine odnosno solarnog sa židovskim lunarnim kalendarom. Isus i njegovi učenici slavili su židovski blagdan Pashu 14. dana mjeseca

nisana, sljedećeg je dana Isus položio svoj život za otkup čovječanstva od grijeha te je treći dan nakon toga, u nedjelju, uskrsnuo. Tako je Uskrs povezan sa židovskom Pas-hom. Onda se datum Uskrsa određuje kao prva nedjelja koja pada nakon 14. dana mla-dog mjeseca počevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum može biti u rasponu između 22. ožujka i 25. travnja, pa je zato Uskrs po-mični blagdan. U crkvama koje koriste juli-janski kalendar postoji dodatno pravilo da Uskrs mora biti iza Pashe, pa zbog toga da-tum Uskrs može biti kasnije. Tako da niti sve kršćanske Crkve i zajednice ne slave Uskrs istog dana. Ali je u konačnici važno otajstvo koje slavimo, a to je otajstvo Isusovog uskr-snuća, otajstvo pobjede života nad smrću. . .

SLAVIMO OTAJSTVO ISUSOVOG USKRSNUĆA, OTAJSTVO POBJEDE ŽIVOTA NAD SMRĆUU DUBROVNIKU SE PENGAJU JAJA I TO JE NEŠTO ŠTO JE SPECIFIČNIJE OD MOG RODNOG KRAJA. U MOM KRAJU SE JAJA NE PENGAJU NEGO SE NAKON ŠTO SU SKUHANA ČISTE OD LJUSKE I ONDA SE TAKO OČIŠĆENA NOSE NA BLAGOSLOV KAKO SE NE BI BACAO NITI JEDAN DIO KOJI JE BLAGOSLOVLJEN

DRAGA LICA S NAŠIH ULICA BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Ana i Ivan na Sunset Beachu gustaju kavu i vitamin sunčan

Zoran, Željko, Mato, Ivana, Alena, Ivan, Teo i Petar bi na Seoske igre na Osojnik došli i da je puh'o vjetar

Ivica i Albina - na poslu surađivati prava je milina

Veselka i Antonija - slika ne laže kad ljepota, veselje i mladost "kaže"

Sara i Ana nasmijana, a baka i mama Iva se od objektiva skriva

Pero, Matea i Daria - sunce je mamilo, Porporeli ih jednostavno "nosilo"

Maja i Janoš - međusobna ljubav bez granica i kraja

Vid, Nikolina i Srđ - pred prijateljstvo svoje neće nikad zid podići njih troje

D raga braćo i sestre,Isusa, Živoga, ne treba tražiti među mrtvima. Uskrsloga treba tražiti u životu koji je prethodio

njegovoj smrti – od krštenja na rijeci Jor-danu, do Velikoga petka i smrti na križu. Uskrsnuće je dokaz da je Isus imao pravo u svemu što je govorio i činio. Ono je dokaz da sva njegova djela, sve njegove riječi o Bogu koji nas ljubi, o Božjem milosrđu koje nema granica, itekako imaju smisla. Možda se i nama, kao uostalom i njegovim učenicima, u jednom trenutku učinilo da je smrću na križu, stratištu za razbojnike, došao kraj sve-mu onom dobrom što je govorio i činio, da je sve u što smo vjerovali i čemu smo se nada-li (usp. Lk 24, 11) bila iluzija, utopija jednog dobrog čovjeka koji je, samo kao još jedan u nizu, nevino ubijen. Uskrsnuće je dokaz da nije tako. Ono je potvrda da Govor na gori i Blaženstva (usp. Mt 5–8) nisu utopija, da logi-ka pšeničnog zrna koje živi samo ako umre (usp. Iv 12, 24) funkcionira i u našem ljuds-kom životu. Uskrsnuće nam je najbolji dokaz da se doista isplati život u ljubavi, da se is-plati opraštanje, da se isplati prihvaćanje drugoga i drukčijega, da se isplati dijeljenje, da služenje i žrtva imaju smisao. Uskrsnuće je potvrda da ljubav ne može umrijeti, da je jača od smrti.Važan je ovaj uskrsni pogled vjere na sve ono što je Isus govorio i činio. Pogled je to koji

nas uči da Gospodinovo uskrsnuće, u koje vjerujemo i koje ispovijedamo, nije samo nada u bolju budućnost. Događaj uskrsnuća, od svih nas koji povjerovasmo (usp. Iv 20, 8), traži da s ljubavlju i zauzeto živimo svoj živ-ot ovdje i sada prolazeći poput uskrsloga Učitelja zemljom, čineći dobro (usp. Dj 10, 38), dajući na taj način svoj kršćanski dopri-nos društvu i Crkvi ovoga našeg vremena i prostora. Događaj uskrsnuća, svima nama koji povjerovasmo, jasan je znak da Isusa ne tražimo među mrtvima živeći svoj krsni poziv i poslanje pogleda često usmjerena prema prošlosti i tradiciji, bez zauzete sadašnjosti i vizije budućnosti, nego da ga prepozna-mo kao Živoga, oživljujući s njim, posta-jući novi ljudi, ljudi uskrsnuća. Ovo ćemo u svojim životima moći i ostvariti jedino ako uskrsnuće prihvatimo kao poziv na naslje-dovanje Isusova preduskrsnog života u svo-joj crkvenoj i društvenoj stvarnosti. Tako će poruka o uskrsnuću, koja ne mijenja samo smisao Isusova preduskrsnog života nego i našega ljudskog života, kao i poimanje živo-ta uopće, našim kršćanskim propovijedan-jem, našim životom, moći postati ponuda i svima drugima.U ovoj zadaći prepoznavanja Isusa kao Živo-ga i nasljedovanja njegova preduskrsnog života, koji nas čini svjedocima uskrsnuća, za nas kršćane je od osobite važnosti župna za-jednica kao »prisutnost Crkve na nekom teri-

toriju, mjesto na kojemu se sluša Božja riječ, mjesto rasta u kršćanskome životu, mjesto djelovanja, navještaja, velikodušne ljubavi, klanjanja i slavljenja« (EG, 28). Župna je za-jednica, kao »zajednica zajednica, svetište gdje žedni dolaze piti da nastave svoj put, i središte iz kojega se stalno šalju misionari« (EG, 28), zajednica uskrsne vjere u Isusovoj školi života. Ovo je osobito vidljivo tijekom nedjeljnih euharistijskih okupljanja koja su u središtu života svake župne zajednice. Ona su iz nedjelje u nedjelju ponovna proslava i ispovijest vjere u uskrsnuće, ali i poslan-je – biti navjestitelji uskrsne vjere riječima i životom u svojoj svakodnevici. Župna za-jednica uključuje nas u život Crkve i njezino poslanje koje je uvijek i ponovno evangeliza-torsko – biti navjestitelji, riječima i životom, Isusova života, smrti i uskrsnuća. Navještaj je to naše uskrsne budućnosti kojim bi i svi drugi, osobito oni koji već sada u ovozemal-jskoj stvarnosti s nadom očekuju i s ljubavlju traže pobjedu dobra nad zlom, ljubavi nad mržnjom, oprosta nad osvetom, nade nad očajem, života nad smrću, trebali u svojem srcu osjetiti da njihova nada nije bez temelja i da njihovo zalaganje u ljubavi ima smisla. S ovim mislima, koje su istodobno i poziv na uključenost riječima i životom u navještaj uskrsne radosti, svima želim sretan Uskrs!

U Dubrovniku o Uskrsu 2019.Mate, biskup

USKRSNUĆE GOSPODNJE

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

ŽIVOT U LJUBAVI SE ISPLATIŠto tražite Živoga

među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!

(Lk 24, 5–6)

Goge i Luce - kćeri za majku, majci za kćer kuca srce

Mario, Leona i Roberto - pravo je prijateljstvo svetoMate i Ksenija - kratka pauza u poslu i prijateljski razgovor uvijek prija

Lenći i Renko - kad on dođe s broda iskoristi se svaki tren da se zajedno čvrstom zemljom hoda

Viktor i Katja - slike Ivane Jovanović Trostmann fotografiji su umjetnički dekor

Nikola i Livija - ista im struka, diplomirati pravo nije bila baš nikakva muka

Maja i Nathalie uživaju popričati u Uvali

Novootvoreni restoran Trinity u Lapadu otvorili su vlasnici popularnog japanskog restorana Shizuku. Uz dobro poznati jelovnik japanskog restorana, ovdje će se služiti i jela tajlandske, ali i mediteranske kuhinje.

Restoran Trinity zamišljen je kao mjesto na kojem će obitelji, prijatelji i parovi slaviti svoje važne datume. A u tim prilikama svakako preporučujemo jelo s potpisom vrhunskog tajlandskog chefa.

Interijer je uređen u azijskom stilu ali vidljiv je utjecaj modernog europskog stila.

Okusi dalekog istoka čini se nikad nisu bili bliže….

Ul. Mata Vodopića 2ARestoran 020 752 575

NOVI RESTORAN TRINITY

OKUSI DALEKOG ISTOKA NIKAD NISU BILI BLIŽE

Edin DŽeko: Nakon karijere Dubrovnik će uz Sarajevo biti mjesto gdje ću najviše provoditi vremenaPoznati nogometaš Edin Džeko došao je u Dubrovnik na otvorenje "Cafe & Hookah Bara Ritual", kojeg su otvorili Miho Obradović i on. Džeko već dugo godina dolazi u Dubrovnik,a prije nekoliko godina kupio je i kuću u kojoj namjerava ostati nakon karijere. "U blizini imam kuću, tako da već više od deset godina dolazim u Dubrovnik. Prije par godina sam kupio kuću tu i sigurno da će Dubrovnik i kad završim karijeru biti mjestogdje ću vjerojatno zajedno uz Sarajevo najviše provoditi vreme-na." - kazao je Džeko.

Ćevapi na 13. mjestu od top 100 najboljih jela na svijetuSvjetski atlas hrane (World Food Atlas) donosi novu top listu najbolje hrane na svijetu. Na ovoj listi se nalazi top 100 jela, a na 13. mjestu po njima, nalaze se i ćevapi iz Bosne i Hercegovine. U opisu je navedeno kako su ćevapi BH ponos, kao i da su naj-draže jelo svih Bosanaca i Hercegovaca. Piše kako su napravlje-ni od mljevenog mesa koje se peče na roštilju, nakon čega se služi u mekanom i lagano grillanom kruhu zvanom somun ili lepinja. Istaknuli su i kako postoji četiri vrste ćevapa, odnosno sarajevski, banjalučki, travnički i tuzlanski.

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

A postol Pavao nam pomaže dati odgovor na ovaj izazov tumačeći izvor i smisao svake patnje počevši od one Kristove: On, trajni lik Božji, nije se kao

plijena držao svoje jednakosti s Bogom, nego sam sebe “oplijeni” uzevši lik sluge, postavši lju-dima sličan; obličjem čovjeku nalik, ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu (Fil 2,6-9). Pavao je, mogli bi to jednostavno reći, posadio križ u središte Crkve. Po križu je Krist pomirio ljude s Bogom i međusobno (usp. Ef 2,14-16). Nama danas je relativno jednostavno vidjeti st-vari u ovom svijetlu, međutim u prvom stoljeću kad Pavao piše svoje poslanice to i nije baš bilo tako jednostavno. U to doba križ je oruđe za na-jstrašniju smrt i sama rasprava o njemu izaziva nelagodu. Nije bez razloga postojala odredba da rimski građani ne mogu biti razapeti na križu.Nužnost Kristove patnje ne proizlazi iz naravnog, nego iz nadnaravnog reda. Pavao u poslanici Rimljanima piše kako je Bog predodredio Krista kao onoga koji će svojom krvlju biti Pomirilište po vjeri (Rim 3,25). Isus Krist je dao jedno sasvim novo značenje ideji žrtvovanja i patnje. Više nije čovjek taj koji Bogu prinosi žrtvu, već je Bog taj koji djeluje kako bi čovjek odustao od neprijatel-jstva prema njemu i prema bližnjemu. Spasen-je, ne započima traženjem pomirenja s Bogom od strane čovjeka, spasenje započima na Božju inicijativu, Bog je onaj koji nas u Kristu spašava (usp. 1 Kor 2,6).Svojom smrću Krist nije samo pobijedio grijeh, već je dao i novi smisao patnji. Taj novi smisao koji Krist daje patnji ne manifestira se toliko u njegovoj smrti koliko u pobjedi nad smrću, tj. u uskrsnuću (usp. Rim 4,25). Krist je svojom mu-

kom i smrću preokrenuo odnos između radosti i patnje. On umjesto radosti, koja je stajala pred njim, podnese križ prezrevši sramotu, te sjedi zdesna prijestolja Božjega (Heb 12,2). Više se ne radi o radosti koja završava u patnji, već je pat-nja ta koja vodi k životu i radosti. Krist uskrišen od mrtvih više ne umire (usp. Rim 6,9). Smrt nad njim nema posljednju riječ, a neće ju imati niti nad nama. Krist nije došao kako bi povećao našu ljudsku patnju ili kako bi propovijedao pomirenje s njom. Došao je kako bi našoj ljudskoj patnji dao smisao i kako bi navijestio prestanak svake pat-nje u Kraljevstvu nebeskom. Za nas ljude patnja ostaje jedan misterij, osobito patnja nedužnih, međutim bez vjere u Boga patnja postaje ap-surdna. Bez vjere u Boga, teško je patnji dati un-utarnji smisao. Prije desetak godina u Londonu, te još nekolicini europskih glavnih gradova, na autobusima javnog gradskog prijevoza pojavio se reklamni natpis: There is probably no God. Now stop worrying and enjoy your life (Bog vje-rojatno ne postoji. Sad se prestani brinuti i uži-vaj u životu). Ovaj slogan, koji je u svoje vrijeme izazvao dosta komentara, osim što tendencioz-no sugerira kako je vjera ona koja nekog priječi da uživa u životu, u sebi je nesuglasan. On kaže: Bog vjerojatno ne postoji…, iz ovoga bi se dalo zaključiti da Bog možda ipak i postoji. Dragi brate koji ne vjeruješ, ako Bog ne postoji, ja ni-sam izgubio ništa, međutim ako ipak postoji, ti si izgubio sve! Patnja je sastavni dio života i nas koji vjerujemo i naše braće koji ne vjeruju. Isusov križ je izvor nade za sve nas. Patnja, otkada ju je Božji Sin preuzeo na sebe u sebi ima otkupiteljsku, skoro

sakramentalnu snagu, reći će papa Benedikt XVI, dok će sveti Ivan Pavo II napisati: Patnja je kanal, kroz koji se spasenjska energija Kristova križa nudi cijelom čovječanstvu.U Jeruzalemu, sjeveroistočno od Hrama, posto-jalo je jedno čudotvorno kupalište, te se vjerova-lo da bi ozdravljao svaki onaj, koji u njega uroni, u trenutku kad se u njemu vode uzbibaju (usp. Iv 5,7). Isusova muka, za nas kršćane, trebala bi biti poput jednog takvog velikog bazena, čije vode se, po najvećoj milosti koja je u Crkvi pri-sutna, kroz ove svete dane Vazmenog trodnevlja uzbibaju. Onaj koji ima hrabrosti i vjere “baci-ti se” u taj bazen, izaći će ozdravljen. Potrebno nam je samo malo vjere i hrabrosti kako bi i mi suuskrsnuli s Kristom.Ako ste suuskrsli s Kristom tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! Za onom gore težite, ne za zemaljskim, napisat će Pavao kršćanskoj zajednici u Kolosima (Kol 3, 1-2). Tražitelj onog što je gore, tražitelj istinske sreće i radosti, samo je onaj koji svoju svakodnevnicu živi pogleda usmjerena prema vječnosti. Samo onaj, tko gleda prema onom gore, očima vjere i nade, može suuskrsnuti s Kristom. Onaj pak, koji svijet i povijest gleda pogleda usmjerena prema “dole”, ostaje zarobljen u zemaljskom, onemo-gućavajući samom sebi hod prema Vječnom. Dopuštajući zori uskrsnog jutra da nas obas-ja zrakom vjere, živeći u zajednici krštenika osobni krsni poziv i poslanje, pogleda čvrsto usmjerenog prema uskrslom Kristu, postanimo hrabrim navjestiteljima novog života, novog st-varanja, navjestiteljima Božje ljubavi i milosrđa. Neka nam je sretan i blagoslovljen Uskrs, blag-dan naše vjere!

GOST UREDNIK: DON ANTE BURIĆŽUPNIK ŽUPE SV. PETRA

Ljubitelji Alana Forda na proslavi 50. rođendana stripaPovodom obilježavanja 50 godina od nastanka stripa Al-ana Forda, čiji je prvi broj objavljen u Italiji 1969. godine, Dubrovačke knjižnice Dubrovnik organizirale su proslavu obljetnice koja se održala 17. travnja u prizemlju Narodne knjižnice Grad. Na samoj ceremoniji otvaranja uz siro-mašni domjenak slušale su se priče Broja 1 u izvedbi Željka Tutnjevića, kao i predavanje uz raspravu prof. dr. sc. Pera Maldinija, velikog obožavatelja Alana Forda. Organizirana je izložba, kreativne radionice, predavanja, kviz, dramska točka te siromašni domjenak. Izložba će trajati tri tjedna i biti stalno dostupna te će se u cvjećarnici moći provoditi vrijeme u raspravi i čitanju Alana Forda.

USKRS NA LOKRUMU I ove godine tražimo čokoladna jaja sa zekomKao i posljednjih nekoliko godina i ove godine na Lokrumu su pripremili aktivnosti kojima će razveseliti naše najmlađe sugrađane. U subotu, 20. travnja od 14:30 do 15:30 sati na donjoj livadi na Lokrumu pozivaju se djeca mlađeg uzrasta da se pridruže u traženju čokoladnih jaja sa Zekom, a 21. travnja u 10 sati dolazak Zeka na Stradun, druženje s posjetiteljima, potom odlazak s brodom na Lokrum u 11:00 sati i druženje s posjetiteljima do 12 sati na Lokrumu. Istog dana u 15 sati orga-niziran je posjet Općoj Bolnici Dubrovnik i susret s najmlađim bolesnicima.

KUNDURARIJE

ZBOG ČEGA JE BILO NUŽNO DA KRIST SVE TO PRETRPI KAKO BI UŠAO U SVOJU SLAVU?

(USP. LK 24,26)

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE MALA DUBROVAČKAŠPANJOLSKA

NARODNAPJESMA

RAGUSEO 70 OBUHVATITI(PASOM)

MEKET,VEKETANJE

GLAČANJEPREDNJI

DIOOKUKLJA

TIPDAEWOO-

OVOGAUTA

"TAJLAND"OTAC;

FRATAR(TAL.)

MANJI ODDVA

PRISTANAU PORTU

TEOANDRIĆ

MANJIOTOK UMALOM

MOLUNTU

BIVŠE IMEREŽISERANEMANJE

KUSTURICE

TODOR ODMILA

DIMNJAČARI

VLADADUBROVAČKE

REPUBLIKE

BRDO NA LAPADU

PODRUČJE VLASTI

JEDNOG IMAMA

JEZERO UNAC. PARKU

MLJET

MUSL. IMEHASAN

OPIJAT,OPIJUM

TERITORIJEMI NAPUČE-

NOŠĆU VEĆIZATON

"AMPER"

NAJBOLJEPOSTIGNUĆE

(LAT.)

POLITIKA BIV.

BRITANSKE PREMIJERKE M. THATCHER

"METAR"

ČUDAN,NEPRAVILAN,

STRAN

SUSJEDNASLOVA

KISEO: KRŠ,GOLET ŠTAMPA

PRISTAJATIBRODOM UZ

KRAJ

KNJIŽEVNIKVIKTOR

CAR

MAKED. OBLIKIMENA KOSTA

"OPSEG"

UŠTEDA

OVAKVE

"UDRUŽENJE ZA RAZVOJ KULTURE

SOVE,JEJINE

ZNAK(LAT.)

ŠEZDESET

"NEUTRUM""ŠKOLA" "TONA"

POČETAK LJETA

VELIKASIBIRSKARIJEKA

NEGACIJA

NEPRAVILNO,(LAT.)

OTOK UMIKRONEZIJI

TELEFONSKIPOZIV,HALO

OPREMABRODA,

JEDRILJEUŽIVANJE,

SLASTBESPLATNO,

DŽABE

MJESTO UMALOMU MORUELEKTROMAGN.

MJERNA JEDINICA

MAGARAC,RIBA OSLIĆ

RIJEKA IGRAD USIBIRU

"ADJEKTIV"

"KISIK"

VEZIVO,LEMILO

RUS AKAKIJEODMILA

LUBENICA

MUŠKOGOVEDO,

VOL

UPITNO-ODNOSNA

ZAMJENICA

SNAGAPOTENCIJA

IMAGINARNIBROJ

OKRUGLOSLOVO

VRSTA RIBA,SALPE

IME RUKO-METAŠICE PENEZIĆ

CIJELI ŠIPAK ILI POČETNI

DIO NARANČE

"PORTUGAL"

LUKOIVANKOVIĆ

MALOSTONSKIZALJEV (sl.)

NAMIGIVANJE

GLADAK,"BEZ

PONTA"

OSTATAK PRIPRAVLJENJU

VINA

POK. KINESKI

DIKTATOR,CE TUNG

"INTEGRIN-LINKEDKINASE"

METAL,LIM

"ISTOK -JUGOISTOK"

PJESNIČKASTOPA

"VUKOVAR"

"AORIST"

"ITALIJA"

EMIRČUSTOVIĆ

NAZIV ZA GORNJU VALU

MOLUNTA

MJESTO NA KOSOVU

SAČMA ZALOVAČKU

PUŠKU (JED!)

ANKANJIRIĆ

NAJTANJESLOVO

GLUMACGIBSON

JEDINICE EL.OTPORA

OKO,NAOKOLO

DIRNUTO,TAKNUTO

KORISTITILEŽAJ

OMERODMILA

MUSLIMANSKIUČENJAK

BEZVOLJNO,APATIČNO

IZAZIVANJE

ENIGMATIKA NA DUBROVAČKU / Priprema: Dubrovčanin

OVAMO

AUSTRALSKIGLAZBENIK,

NICK

VANJSKIOMOTAČZEMLJINE

KORE

TAMA,TMUŠA

GlasGrada - 661 - petak 17.11.2017. 35

PETAK / 19. 04. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program10:00 LIBERTAS INFO - Dubrovnik panorama12:00 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – infor-mativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI17:10 Glazbene minute17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija (R)18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:00 FILMSKI KUTAK19:15 Glazbene minute 20:00 OKUSI ZAVIČAJA – emisija o gastronomiji 20:30 ISELJENA HRVATSKA – Olga Stoss21:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – infor-mativna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 Ritam – voditelj i urednik Maro Mitrović (R) 22:10 Glazbene miniute 22:30 NA DNEVNOJ BAZI (R)23:00 VIJESTI – informativna emisija (R)23:25 LIBERTAS INFO - Stradun

SUBOTA /20. 04. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama17:00 SPJEGAJ MI - emisija o dubrovačkom govoru (R)17:30 SUBOTOM POPODNE18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R) 18:30 LIBERTASIĆI – dječja emisija (R) 19:00 UNIDU TV - studentska emisija19:20 Filmski kutak – emisija o snimanju filma 19:45 Koncert klasične glazbe, snimka 21:00 10 (NE)OBIČNIH MINUTA (R)21:10 ISELJENA HRVATSKA – Olga Stoss (R) 21:30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV-u:Ljubav i ostale katastrofe, romantična komedija23:40 ICT Business – emisija o tehnologiji (R)00:30 LIBERTAS INFO - Stradun

NEDJELJA / 21. 04. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10:00 LIBERTASIĆI - dječja emisija10:30 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 11:25 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija12:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 15:00 Zubić vila – animirani obiteljski film 16:30 ZAGRLJAJ LJEPOTE - magazin17:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija18:00 AUTOSERVIS - magazin18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)19:00 FILMSKI KUTAK19:20 Glazbene minute19:30 ŽIVOTOPIS, dokumentarna emisija (R)20:00 SPJEGAJ MI – emisija o dubrovačkom govoru

20:30 NOVA EMISIJA: RITAM – urednik Maro Mitrović21:00 Razgovor s biskupom mons. Matom Uzinićem

Razgovor s biskupom mons. Matom Uzinićem

21:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV-u: Ljubav i ostale katastrofe, komedija/romantika (R)23:40 LIBERTAS INFO - Stradun

PONEDJELJAK / 22. 04. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:15 Zagrljaj ljepote – lifesytle emisija (R)16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 Glazbene minute 16:30 Razgovor s biskupom mons. Matom Uzinićem (R) 17:00 FILMSKI KUTAK17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 OKUSI ZAVIČAJA:, emisija o gastronomiji (R)18:35 SUBOTOM POPODNE (R)19:05 MODUS - emisija o ravnopravnosti spolo-va 20:30 ŽIVOTOPIS – dokumentarna emisija 21:00 10 (NE)OBIČNIH MINUTA, urednik Maro Mitrović 21:10 Glazbene minute 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – infor-mativna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 AUTOSERVIS – magazin (R)22:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R)23:00 VIJESTI – informativna emisija (R)23:30 LIBERTAS INFO - Stradun

UTORAK / 23. 04. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija 17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R)19:00 DUBROVAČKE STARINE (R)19:30 Glazbene minute 20:00 BROJ JEDAN - sportska emisija

21:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o po-morstvu 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – infor-mativna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R) 22:30 PULS – informativno – politička emisija (R) 23:20 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R) 23:50 VIJESTI – informativna emisija (R)00:15 LIBERTAS INFO - Stradun

SRIJEDA / 24. 04. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:30 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija 17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 BROJ JEDAN - sportska emisija (R)19:00 UNIDU TV – studentska emisija (R)19:30 Glazbene minute 20:00 DUBROVAČKE STARINE – dokumentarna emisija 20:30 PULS – informativna emisija 21:15 FILMSKI KUTAK21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – infor-mativna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin (R)22:30 TOPONIMI – dokumentarna emisija (R)23:00 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R)23:30 VIJESTI – informativna emisija (R)23:55 LIBERTAS INFO - Stradun

ČETVRTAK / 25.04.2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program13:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija17:10 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o po-morstvu (R)18:30 ICT Business - emisija o tehnologiji19:30 Glazbene minute20:00 TOPONIMI – dokumentarna emisija20:30 Modus – emisija o ravnopravnosti spolo-va 21:00 INBOX – pregled društvenih mreža 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – infor-mativna emisija za osobe oštećenog sluha22:00 ICT Business - emisija o tehnologiji (R) 23:00 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R) 23:30 VIJESTI – informativna emisija (R)00:00 LIBERTAS INFO - Stradun

DUBROVNIK

NEDJELJA, 21.4.13°C / 18°C

SUBOTA, 20.4.11°C / 20°C

PETAK, 19.4.12°C / 19°C

PROGNOZA

SLOBODNA RADNA MJESTAPRODAVAČ / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: LAURIS MODA d.o.o. za trgovinu Rok za prijavu: 26.4.2019.

KUĆNI / A MAJSTOR / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: DOC DUBROVNIK d.o.o. za trgovinu, turizam i usluge Rok za prijavu: 30.4.2019.

DJELATNIK / DJELATNICA U RENT-A CARU Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: VIATOR d.o.o.za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 30.4.2019.

VOZAČ / VOZAČICA B I C KATEGORIJE Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 5

Poslodavac: BABIĆ PEKARA d.o.o. za proizvodnju i trgovinu Rok za prijavu: 26.4.2019.

TESAR / ICA / ARMIRAČ / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 20 Poslodavac: Profesio d.o.o. za privremeno zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju Rok za prijavu: 30.4.2019.

DJELATNIK / CA U MULTIPLEKSU Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 3 Poslodavac: BLITZ - CINESTAR, društvo za kinoprikazivačke usluge, d.o.o. Rok za prijavu: 25.4.2019.

MEDICINSKA / I SESTRA / TEHNIČAR Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: Dječji dom MASLINA Rok za prijavu: 30.4.2019.

KERAMIČAR / KA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: “KALVADOS”, posredovanje u trgovini, Dalibor Divčić, Dubrovnik, Iva Vojnovića 57 Rok za prijavu: 30.4.2019.

DJELATNIK / CA ZA TEHNIČKO CRTANJE Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: “KALVADOS”, posredovanje u trgovini, Dalibor Divčić, Dubrovnik, Iva Vojnovića 57 Rok za prijavu: 30.4.2019.

POMOĆNI / A SKLADIŠTAR / KA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: PRESTIGE TRADE DUBROVNIK d.o.o. za trgovinu, turizam, ugostiteljstvo, inženjering i usluge, export-import Rok za prijavu: 30.4.2019.

Za pjenicu je potrebno: 1 kg múke, 1 dl mlakog mlijeka, na vrh noža soli, 5 dag kvasca, 8 dag masla, 8 dkg masti, 15 dag cukara, 8 jaja, narančina i lim-unova gratana kora, čep ruma, ekstrakt rusica 4-5 kapi ili veliku ožicu ružine vodice

Priprema: Za pjenicu: 10 dag múke, malo mlakog mlijeka, na vrh noža soli, zamutiti s 5 dag kvasca. Pokriti i pustiti da uskisne. 90 dag múke prosijati na trpezi, dodati pjenicu, izmiješati, pokriti ta-vajulom i ostaviti na toplom 2 ure. Za to vrijeme 8 dag masla i 8 dag masti izbatiti s 15 dag cukara, pa dodati narančinu i li-munovu gratanu koru i 8 žumanjaca jedno po jedno i batiti. U tu smjesu dodati ekstrakt rusica 4-5 kapi ili veliku ožicu ružine vodice, čep ruma i 1 dl mlakog mlijeka. Kad je sve dobro izbače-no, polako dodati čvrsti snijeg od 5 bjelanjaca. Sve izmiješati s múkom u kojoj je kvasac. Tijesto mora biti glatko i dobro izmi-ješano. Pokriti tavajulom i ostaviti na toplom 3-4 sata da dobro uskisne, a zatim podijeliti na kruščiće. Namazati rostijeru, pa na nju staviti pince da kisnu na toplom pokrivene još 2-3 ure. Uskisle treba zarezati nožicama u obliku zvijezde, tako da ostanu tri reza. Onda svaku namazati izbaćenim žumancem i posuti zdrobljenim kockama cukara. Peći na umjerenoj vatri. (U dubrovačku pincu obvezno ide voda rusata, koja tom uskrsnom kolaču daje poseb-nu aromu.)

19.4.2019.Uskršnji turnir u košarci 19. - 27.04.2019 Sportska dvorana Dubrovnik Kidanje toksičnih veza, opraštanje i otpuštanje. Umus-Savjetovanje by Karmen Besplatne grupne meditacije - Zdravko Baselli 19:00 h, Dubrovačke knjižniceD.J. True Bro@Dubrovačka Pivovara 20:30 h, Dubrovačka pivovaraGroove That Floor w/ Jux & Robs 23:00 h, Lazareti

20.4.2019.DUBROVNIK RUN 15K Rijeka Dubrovačka Dubrovnik Run 2.kolo - Rijeka Dubrovačka 15K 11:00 h, Ulica Rožat Donji, HR-20236Jam session 19:00 h, Udruga mladih OrlandoEaster Trash Party | 20.04.2019. 23:00 h, Culture Club Revelin

21.4.2019.Koncert - Jole 23.00 h, Culture Club Revelin

Uskrs u gradu 10.00 h, Stradun Zabranjeno Pušenje | Dom Kulture Gruda - Konavle - 21.04.2019. 22:00 h, GrudaJole, 21.04.2019|. 23:00 h, Culture Club RevelinEaster w/ Dani Sbert [ESP] 23:00 h, Lazareti

22.4.2019.Koncert - Gradska glazba Dubrovnik 11.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa 6. vinski festival Dubrovnik Festiwine 22. - 28. travanj 2019. Dječiji uspon na Sniježnicu na Uskrsni ponedjeljak 22. – 23.4., SniježnicaIvana Butigan 18:00 h, Love bar

23.4.2019.VK Jug CO - Jadran Split 20.30 h, Bazen Gruž NOĆ Knjige 16:00 h, Dubrovačke knjižniceUskrsni koncert DSO-a i Mješovitog zbora Libertas 20:30 h, Dubrovačka katedrala

Kantautorski koncert Zorana Predina i predstavljanje knjige 20:30 h, Dubrovačke knjižnice

24.4.2019.Koncert - Dubrovački gudački kvartet 21.00 h, Crkva sv. Spasa

25.4.2019.Predstava - Suton 20.00 h, Kazalište Marina Držića Koncert - Najljepše skladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa Uskršnji turnir u graničaru za Dva skalina 25. – 27.4., Mokošica

DEŽURNA LJEKARNA:LJEKARNA „GRUŽ“ – od 19. – 21.4.2019.g. LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 22. – 28.4.2019.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

RECEPT TJEDNA

TRADICIJA/ANITA GRBIĆ

DOGAĐANJA

PINCA FOGACA