• PUBERTET I ADOLESCENCIJA

Osnovni pojmovi

• Adolescencija – prelazni period između djetinjstva i odrasle dobi

• Pubertet – početak adolescencije koji predstavlja niz bioloških događaja koji dovode do potpunog razvoja tijela i spolne zrelosti

• Poznato je da dječaci i djevojčice ovaj period doživljavaju kao izrazito stresan

• Danas istraživači nude objašnjenje kako su preobražaji tokom puberteta uveliko determinisani socijalnim i kulturološkim faktorima (istraživanje Margaret Mead, 1928)

• Alternativna gledišta smatraju da je socijalna okolina u potpunosti odgovorna za čitav niz iskustava u tinejdžerskoj dobi

• Za razumijevanje promjena koje doživljavaju tinejdžeri veća pažnja se mora posvetiti socijalnim i kulturološkim faktorima

• U industrijski razvijenim zemljama u kojima participacija u ekonomskom svijetu zahtijeva mnogo godina obrazovanja, period adolescencije je jako produžen

Hormonalne promjene

• Između 8 – 9 godine povećava se izlučivanje hormona rasta (GH) i tiroksina što dovodi do ogromnog napretka u rastu tijela i sazrijevanju kostiju

• Kod dječaka dolazi do lučenja velikih količina testosterona, a kod djevojčica estrogena - sekundarne seksualne karakteristike

• Dječaci - uvećava se procenat mišićne mase u tijelu, dolazi do maljavosti i rasta brade i produbljenja glasa

• Djevojčice – estrogen je zaslužan za transformaciju tijela djevojčice u tijelo žene, i za regulaciju menstrualnog ciklusa

• Pubertetske se promjene mogu podijeliti u dvije velike grupe:

1. Cjelokupni tjelesni rast

2. Sazrijevanje spolnih karakteristika

• Pubertet je vrijeme najveće spolne diferencijacije nakon prenatalnog perioda

Tjelesne promjene

• Pubertet je period značajnog tjelesnog rasta dječaka i djevojčica

• Tjelesni rast se kod djevojčica pojavljuje nakon 10-te a kod dječaka nakon 12-te godine

• Djevojčice su tokom rane adolescencije i više i teže, ali ta tjelesna prednost djevojčica dugo ne traje

• Za većinu djevojčica tjelesni rast završava oko 16-te godine, a za dječake oko 17-te godine

1

• Tokom rane adolescencije se cefalokaudalni rast koji je prisutan u ranijim periodima razvoja obrće

• Prvo se ubrzava rast šaka, nogu i stopala, a potom gornjeg dijela tijela na koji otpada većina rasta tjelesne visine u ranoj adolescenciji

• Dolazi i do velikih spolnih razlika u proporcijama adolescenata

• Dječacima se ramena šire u odnosu na bokove, dok se djevojčicama bokovi šire u odnosu na ramena i struk

Spolna zrelost

• Rast u ranoj adolescenciji prate promjene vezane sa spolnim funkcionisanjem

• Primarne spolne karakteristike - razvoj reproduktivnih organa kod dječaka i djevojčica

• Sekundarne spolne karakteristike – vidljive su na tijelu i označavaju dodatne znakove spolne zrelosti adolescenata

Razlike u sazrijevanju

• Kod djevočica rani rast u visini, težini i tjelesnoj masnoći može biti okidač za rano sazrijevanje

• To može biti problem jer iznenadna promjena tjelesnih proporcija i vanjski izgled u ovom životnom periodu nikako nisu odraz intelektualne i socio-emocionalne zrelosti u ranoj adolescenciji

• Rano tjelesno sazrijevanje određenog postotka djevojčica, posebno u siromašnijim, ruralnim, te emocionalno siromašnim okruženjima - rano stupanje u spolne odnose i trudnoća

• Kada je ugrožena djetetova sigurnost, za njega je adaptivno da postane reproduktivno (više istraživanja je potvrdilo povezanost između pojave menstrualnog ciklusa i uslova života djevojčica)

• Prijetnje emocionlnoj sigurnosti ubrzavaju pubertet,

• Prijetnje tjelesnom zdravlju usporavaju pubertet

• Djevojčice koje postižu spolnu zrelost u 10-toj ili 11-toj godini osjećaju pritisak da se ponašaju zrelije nego što to jesu

• Roditelji svoju djecu u ovom periodu pokušavaju zaštititi od zloupotrebe alkohola i droga, saobraćajnih nesreća i ranog stupanja u spolne odnose

• Postoje velike razlike u doživljajima i ponašanju okoline prema rano sazrelim i kasno sazrelim adolescentima

• Odrasli i vršnjaci na dječake koji rano sazrijevaju gledaju kao na opuštene, nezavisne, samopouzdane i tjelesno privlačne osobe

• Dječaci koji kasno sazrijevaju nisu posebno omiljeni - odrasli i njihvi vršnjaci doživljavaju ih kao anksiozne, previše pričljive, te previše zahtjevne u socijalnom kontaktu

• Djevojčice koje rano sazrijevaju su nepopularne, povučene, anksiozne, i bez samopouzdanja, te se rijetko nalaze na vodećim pozicijama

2

• Češće se upuštaju u neprimjerena ponašanja (konzumiranje alkohola, rani seksualni odnosi) i manje su uspješne u školi

• Djevojčice koje kasnije sazrijevaju od vršnjaka su doživljene kao tjelesno privlačne, društvene, i u školi su na vodećim pozicijama

Dva su faktora važna za trendove razvoja adolescenata:

1. Stepen u kojem tijelo adolescenta odgovara kulturalnom trendu tjelesne privlačnosti

2. U kojoj se mjeri mladi ljudi „fizički uklapaju” među svoje vršnjake

• U ranoj adolescenciji tjelesni izgled je posebno važan – privlačna žena je mršava i dugonoga, a muškarac visok mišićav i razvijen

• Zaključci koje mladi ljudi donose o svom izgledu snažno utiču na njihovo samopoštovanje i psihičku dobrobit

• Razlike u prilagodbi između rano i kasnije tjelesno sazrelih adolescenata mogu se objasniti njihovim tjelesnim statusom u odnosu na vršnjake

• Djevojčice koje rano sazrijevaju i dječaci koji kasno sazrijevaju imaju poteškoća zato što se u društvu svojih vršnjaka osjećaju da im ne pripadaju

• Dugoročna praćenja ovih adolescenata ipak pokazuju zapanjujuće preokrete u njihovoj sveukupnoj dobrobiti

• Mnogi rano sazreli dječaci i kasno sazrele djevojčice koji su bili toliko obožavani u adolescenciji nerijetko postaju rigidni, neezadovoljni i konformistički orijentisani odrasli ljudi

• Za razliku od njih, kasno sazreli dječaci i rano sazrele djevojčice koji su u adolescenciji bili pod stresom razvijaju se u nezavisne, fleksibilne i kognitivno kompetentne i zadovoljne odrasle ljude

• Adolescentni period koji potiče samopouzdanje, ne unaprjeđuje vještine koje su toliko potrebne za rješavanje problema u odrasloj dobi

• Bolna iskustva odrastanja u pubertetu koji se događa izvan uobičajenog vremena doprinosi razvijanju svjesnosti, pojašnjavanju ciljeva i većoj stabilnosti osobe

Pubertet i afekt

• Iako se burne promjene u raspoloženju adolescenata povezuju sa visokim nivoom hormona, veze između ove dvije pojave su veoma slabe

• Adolescenti izvještavaju o mnogo negativnijim raspoloženjima, u poređenju sa djecom i odraslima

• Negativna raspoloženja su često povezana sa većim brojem negativnih životnih događaja kao što su sukobi sa roditeljima, loše ocjene u školi ili svađe sa momkom ili djevojkom

• Adolescentski osjećaji su, u poređenju sa osjećajima odraslih, manje stabilni

• Situacijski faktori zajedno sa hormonalnim promjenama utiču na nagle promjene u raspoloženju kod adolescenata

3

• Pubertet i adolescencija snažno su povezani sa porastom sukoba između adolescenata i njihovih roditelja

• Tokom puberteta i adolescencije i djeca i roditelji izjavljuju kako se osjećaju manje bliskima

• Ova udaljenost rezultat produženog procesa obrazovanja zbog kojeg adolescenti duže ostaju ovisni i u zajednici sa svojim roditeljima – psihološka udaljenost je substitut za fizički odlazak

• Porastu porodičnih tenzija može doprinjeti i nova sposobnost rasuđivanja kod adolescenata

• Razmirice se često pojavljuju i iz razloga što djeca postaju tjelesno zrela i zahtijevaju da ih se tretira kao odrasle osobe

Poremećaji ishrane

• Anoreksia nervosa – poremećaj prehrane uzrokovan kompulzivnim strahom od debljine

• Učestalost pojave anoreksie nervose se naglo povećava u zadnjih nekoliko godina zbog kulturološkog veličanja ženske mršavosti

• Anoreksia nervosa je poremećaj više svojstven djevojčicama – udio dječaka je svega 10% (najčešće homoseksualni ili biseksualni mladići)

• Najčešći uzrok anoreksie je potpuno iskrivljena slika vlastitog tijela

• U naprednim stadijima anoreksije djevojčice gube 25-50% ukupne tjelesne mase

• Oko 6% anoreksičnih djevojaka umire zbog posljedica ovog poremećaja, ili izvrše samoubistvo

• Važni faktori ličnosti, porodice, te kulture

• Kulturološki ideal mršavosti naročito je utjecajan na sliku tijela djevojčica koje tjelesno rano sazrijevaju, te one predstavljaju najrizičniju grupu

• Anoreksične djevojke imaju izrazito visoke standarde za svoje ponašanje i uspjehe, emocionalno su zakočene, i izbjegavaju prisne veze izvan porodice

• Iako izgledaju uzorne i primjerne, interakcije adolescentica sa svojom porodicom otkrivaju probleme autonomije

• Često majke ovih djevojaka imaju visoke standarde vezane uz tjelesni izgled, postignuća i društvenu prihvaćenost svojih kćeri, te se ponašaju zaštitnički i kontrolišu ih

• Najuspješniji tretman je porodična terapija usmjerena na promjenu interakcije roditelja i djeteta i promjenu njihovih očekivanja

• Poražavajuća činjenica da se samo 50% anoreksičnih djevojaka potpuno oporavlja bez recidiva

• Bulimia nervosa – poremećaj hranjenja koji se sastoji od komponente prejedanja nakon čega slijedi čišćenje organizma izazivanjem povraćanja ili laksativima

• Bulimia je učestalija od anoreksie, a nekada je sa njom i povezana

• Djevojke koje boluju od bulimie, svoje roditelje doživljavaju kao neuključene i emocionalno nedostupne

4

• Bulimične djevojke se okreću hrani kako bi kompenzirale osjećaj praznine, najčešće zbog minimalnog angažmana roditelja u njihovom životu

• Djevojke koje pate od anoreksije i bulimije imaju problema i sa perfekcionizmom

• Zbog osjećaja da im nedostaje samokontrola ne samo u jelu već i u drugim područjima života, veoma često to kompenziraju sitnim krađama i zloupotrebom alkohola

• Često se osjećaju krivima zbog svojih prehrambenih navika i očajnički žele pomoć

• Iz tih razloga je bulimiu lakše tretirati od anoreksije a terapija je usmjerena na kreiranje grupa podrške, edukacije o prehrani i promjeni prehrambenih navika

Spolna aktivnost

• Većina problema vezanih uz seksualnost adolescenata rezultat je činjenice da roditelji nedovoljno informišu svoju djecu o seksu, i o tome uopšte ne razgovaraju u prisustvu dvoje djece adolescentnog uzrasta

• Kada adolescenti počnu stvarati interesovanja za ovo područje života, informacije najčešće dobijaju od prijatelja, ili putem printanih i drugih medija

• Istraživanja pokazuju da dvije trećine televizijskog programa sadrži seksualne sadržaje

• Većina ih spolne partnere prikazuje kao strastvene, samosvjesne, spontane, sa malo osjećaja međusobne povezanosti

• Adolescenti se kada je seksualnost u pitanju nalaze u nezavidnoj situaciji – s jedne strane odrasli uvijek naglašavaju kao je seks izvan braka loš, a šira socijalna okolina veliča uzbudljivost i romantičnost tog čina

• Značajan postotak mladih ljudin je spolno aktivan dosta rano, prije 15-te godine

• Značajni faktori su: rastava roditelja, život u porodici sa jednim roditeljem ili roditeljem i njegovim novim partnerom, brojnost porodice, spolno aktivni braća i sestre i vršnjaci, loš školski uspjeh, niže težnje za obrazovanjem i konzumacija alkohola, droga i delikvencija

• Spolna aktivnost je učestalija kod djece iz porodica sa nižim socio-ekonomskim statusom

• Adolescenti koji izvještavaju o dobrim odnosima sa roditeljima, i koji sa njima otvoreno razgovaraju skloniji su odgađanju prvog seksualnog iskustva i češćoj upotrebi sredstava kontracepcije

Spolni identitet

• Značajan broja adolescenata je biseksualan ili u spolnom sazrijevanju ostvare bar jedno biseksualno iskustvo

• Naslijeđe značajno doprinosi homoseksualnosti – muška homoseksualnost je češća sa majčine nego sa očeve strane porodice

• Nalazi sugerišu da bi mogla biti povezana sa X hromosomom – jedan ili više takvih gena može predisponirati jedan dio dječaka za homoseksualnost

• Određeni hormoni i grupe njih određuju uticaj prenatalnih spolnih hormona koji modifikuju moždane strukture na načine koji potiču homoseksualne osjećaje i ponašanje

5

• Važno je znati da utjecaj prenatalnih hormona mogu izmjeniti faktori okoline

• Istraživanja pokazuju da su homoseksualni dječaci obično kasniji po redu rođenja i imaju više starije braće od prosjeka

Trudnoća i roditeljstvo u adolescenciji

• 3 faktora povećavaju incidenciju adolescentne trudnoće:

1. Efikasno spolno obrazovanje obuhvata premalo adolescenata

2. Ne postoje službe koje bi nudile adekvatne i besplatne uskluge savjetovanja i kontracepcije

3. Mnoge porodice žive u siromaštvu, što mlade ljude potiče na rizična ponašanja

• Povećana društvena prihvaćenost samostalnog majčinstva i uvjerenja mladih majki da mogu ispuniti prazninu u životu rađanjem djeteta

• Danas sve manji postotak djevojaka daje djecu na usvajanje

• Djevojke koje u tinejdžerskoj dobi postanu majke imaju veću vjerovatnoću da će biti siromašne nego njihove vršnjakinje koje odgode rađanje

• One su obično imale roditelje koji nisu bili topli i emocionalno angažovani, loš im je školski uspjeh, konzumiraju droge i alkohol

• Imaju modele samohranih roditelja u porodici, roditelja sa ograničenim obrazovanjem i zaposlenošću

• Živjele su u okruženjima u kojima su i drugi adolescenti bili izloženi sličnim rizicima

• Život trudnih tinrjdžerki obično se otežava na tri sljedeća načina:

1. obrazovno postignuće

2. obrasci bračnoga statusa

3. ekonomske okolnosti

• Ako adolscentica nakon rođenja djeteta završi školu, izbjegne daljnja rađanja i nađe stabilnog bračnog partnera dugoročne teškoće u njenom daljnjem životu mogu biti drastično smanjene

• Prevencija

• Časovi o spolnom odgoju moraju biti informativniji

• Pristup sredstvima kontracepcije

Ovisnost u adolescenciji

• Mladi se ugledaju na odrasle u svom okruženju - piju kafu, puše cigarete, uzimaju tablete

• Upotreba sredstava ovisnosti održava njihovu jaku radoznalost u vezi sa ponašanjima koja podsjećaju na ponašanja odraslih

• S ove tačke gledišta adolescenti su psihički zdravi, radoznali mladi ljudi

6

• Prevencija - edukacija tinejdžera o štetnosti droge i rad na socijalnim vještinama koje podstiču odolijevanje socijalnom pritisku vršnjaka

• Kod ovisnika rehabilitacija podrazumijeva medicinski i porodični tretman

• U tretmanu ključne tačke su rad na neadekvatnim porodičnim odnosima, na niskom samopoštovanju, anksioznosti i impulsivnosti

Kognitivni razvoj u adolescenciji

Promjene u mišljenju

• Oko 11-te godine mladi ulaze u stadij formalnih operacija

• Sposobnost apstraktnog, naučnog mišljenja

• Hipotetičko-deduktivno mišljenje - u problemskoj situaciji prvo stvaraju opštu teoriju o svim mogućim faktorima koji mogu utjecati na ishod, a onda dedukcijom dolaze do specifičnih hipoteza šta se može dogoditi

• Primjer sa uzicam različite dužine i predmetima različite težine

• Adolescenti u stadiju formalnih operacija dolaze do sljedećih hipoteza:

1. dužina uzice

2. težina predmeta koji je na nju obješen

3. Promjene u mišljenju

3. Koliko se predmet visoko podigne prije nego što je pušten

4. Koliko jako je predmet gurnut

• Presudna dužina uzice

• Djeca ranijih stadija nisu sposobna na ovakav način testirati hipoteze

• Testiraju pretpostavke ne održavajući konstantima

• Djeca prije formalnog stadija nisu u stanju propozicijski razmišljati - ona ne razumiju logičku nužnost ove vrste rezonovanja - da valjanost zaključaka donesenih na temelju premisa počiva na pravilima logike, a ne potvrdi u stvarnosti

• Čak i dobro obrazovani ljudi imaju problema sa propozicijskim mišljenjem ( 40-60% ljudi ne uspijeva da riješi Piagetove zadatke koji počivaju na propozicijskom mišljenju)

• U mnogim ruralnim i plemenskim društvima formalno-opracionalni zadaci se uopšte ne savladavaju

Kognitivni razvoj sa aspekta obrade informacija

• Predstavnici ove teorije slažu se sa opštim Piagtovim postavkama, ali ujedno naglašavaju da mišljenje postaje apstraktno zahvaljujući sljedećim faktorima:

1. Pažnja - trajnija i bolje prilagođenja specifičnostima izvođenja zadatka

2. Strategije - djelotvornije i poboljšavaju pohranu, reprezentaciju i prisjećanje

7

3. Znanje - povećava se i time unaprjeđuje strategije

4. Metakognicije - novi uvid u efiksne strategije rješavanja problema

5. Kognitivna samoregulacija - bolja samokontrola nad procesima mišljenja i preusmjeravanja tokova mišljenja

6. Kapacitet obrade informacija -povećava se

• Srž ovog mišljenja je usklađivanje teorije sa dokazima

• Sposobnost razlikovanja teorije od dokaza i upotreba logičkih pravila za ispitivanje njihovog odnosa u složenim situacijama poboljšava se od djetnjstva, u adolescenciji i kasnije u zreloj dobi

• Razvoj naučnog mišljenja

• Od velike je važnosti kapacitet obrade informacija koji se u ovom periodu života povećava

• Metakognicija - sposobnost predstavljanja teorije kao objekta mišljenja, a ne kao odraz stvarnosti

• Unapređenje vještina koje se odnose na usklađivanje teorije sa dokazima pod velikim je uticajem formalnog obrazovanja

• Ipak, naučnom se mišljenju ljude rijetko uči - umjesto toga učenici vježbaju kako donijeti zaključke koji slijede iz datih informacija, a pri tom svoja vlastita iskustva i uvjerenja staviti na stranu

• Naučno mišljenje zahtijeva da matkognitivni kapaciteti budu objektivni, a ne da služe u vlastite svrhe

Posljedice apstraktnog mišljenja

• Mnoge tipične rakcije adolescenata - svadljivost, usmjerenost na sebe, neuviđavne primjedbe i neodlučnost - rezultat su neiskustva sa novim sposobnostima rezonovanja

1. Svadljivost - kroz raspravu o porodičnim pravilima i običajima adolsecnt postaje svjesniji razloga koji stoje u njihovoj podlozi i vrijednosti svojih roditelja

2. Postupno uviđaju valjanost roditeljskih uvjerenja i mnoga prihvataju kao vlastita

• Nove mogućnosti mišljenja otvaraju put ka debatama i dugim raspravama o različitim društvenim, moralnim i političkim pitanjima

2. Samosvjesnost i usmjerenost na sebe - novi oblik egocentrizma - tinejdžeri razmišljaju o tome šta drugi misle i pojavljuju se slike iskrivljenih odnosa sebe i drugih

3. Zamišljena publika - adolescenti msle da su u centru pažnje drugih

4. Lična bajka - preuveličano mišljenje o sebi i svojoj važnosti ( misle kako su jednistveni i posebni - variraju od vrhunca sreće i dubine očaja i misle da ono što oni doživljavaju niko drugi ne može razumjeti

• Sa boljim uspostavljanjem apstraktnog mišljenja iskrivljeno gledište sebe ne mora voditi u egocentričnost već je izraz napretka u sposobnosti zauzimanja perspektive o tome šta drugi misle

8

• Idealizam i kritičnost

Spolne razlike u kognitivnim sposobnostima

• Iako se dječaci i djevojčice ne razlikuju u inteligenciji razlikuju se u specifičnim sposobnostima

• Djevojčice - verbalne vještine (lijeva moždana hemisfera)

• Spolni jaz u matematici - biološko uslovljeno

• Prostorno rasuđivanje kod dječaka

• Veliki značaj društvenog pritiska

• Spolne razlike u kognitivnim sposobnostima

• Maskulini i feminini školski predmeti - samoispunjavajuće proročanstvo

• U posljednjim decenijama spolne razlike opadaju

• Vrlo važno poticanje zanimanja i samopouzdanja djevojčica za matematičke predmete

• Važno da roditelji imaju nesterotipne vrijednosti za spolne uloge

Socijalni razvoj

• Erikson - idenntitet

• Mogući statusi identiteta:

– Postignuti identitet -

– Moratorij

– Preuzeti ili zaključani identitet

– Difuzija identiteta

• Samopoimanje - na početku adolescencije opada, a potom raste

Moralni razvoj

• Piaget smatrao da moralni razvoj prati intelektualni, i smatrao da prolazi kroz dva široka stadija:

– Heteronomna moralnost - 5-10 godine života, pod autoritetom drugoga, rezonovanje usmjereno na ishod a ne na namjeru

– Autonomna moralnost - pravila nisu nepromjenjiva već nešto što je s

– Društveno dogovoreno načelo

• Kohlbergovo proširenje Piagetove teorije

• Predkonvencionalna faza - postupci se procjenjuju posljedicama

• Konvencionlna faza - konformisanje sa društvenim pravilima

• Postkonvencionalna faza - apstrakna načela

9

• Spolne razlike u moralnom rasuđivanju

• Važnost faktora okoline - roditelji, školovanje, interakcija sa vršnjacima, karakteristike kulture

• RANA ODRASLA DOB

Tjelesni razvoj

• Biološko starenje ili senecencija - pad u funkcionisanju organa i sistema koji je univerzalan svim pripadnicima naše vrste

• promjene jako variraju za različite dijelove tijela, a neke strukture uopšte nisu pogođene starenjem

• postoje mnoge individualne varijcije u procesu starenja

• Starenje je usporeno procesom regeneracije organizma - stari dijelovi se našeg tijela se zamijene tj. Sami sebe poprave

• Energično vježbanje je značajan pediktor dužeg i zdravijeg života

• Objašnjenja biološkog starenja dijele se na dvije vrste:

1. Ona koja naglašavaju programirane efekte specifičnih gena

• Ideja dobijena posmatranjem krvnih srodnika koji pokazuju da je dugovječnost porodična osobina;

• Vjeruje se da ljudi direktno ne nasljeđuju dugovječnost, već nekoliko faktora koji svojom interakcijom odlučuju o tome da li će neko duže ili kraće živjeti

• Geni starenja kontrolišu određene postupke kao što je sijeda kosa, menopauza i sl

• Oslobađanje slobodnih radikala - uključeni u različite poremećaje starenja kao što su koronarne bolesti, rak, katarakta

2. Ona koja naglašavaju kumulativne efekte slučajnih događaja

• stres, način života isl.

• Motoričke vještine - dosežu svoj vrhunac između 20 i 30 godine, a onda počinju opadati

• Iako se sportska aktivnost tokom zadnjih decenija poboljšala, oni zadaci koji zahtijevaju brzinu pokreta, eksplozivnu snagu, koordinaciju krupnih motoričkih pokreta - trčanje, skakanje, tenis - svoj vrhunac dostižu u ranim 20-tim godinama

• aktivnosti koje ovise o izdržljivosti, mirnoći šake i preciznoj motoričkoj kontroli - dosežu vrhunac u kasnim 20-tim i ranim 30-tim godinama - sposobnostima povezanim sa izdržlivošću i preciznošću treba duže vremena da se razviju

• dokle god traje vježbanje (čak i u strosti) efekti slabo opadaju (2% po deceniji)

• Važan je kontinuirani trening

• Treniranje usporava i gubitak mišića

10

• Imunitet- kapaciteti imunološkog sistema pod uticajem su t-ćelija koje se stvaraju u u koštanoj srži i sazrijevaju u timusu

• B- ćelije koje nastaju u koštanoj srži hvataju antigene i omogućavaju krvnom sistemu da ih uništava

• Imunitet je u porastu do 20-te godine, a onda polako počinje da opada

• Takav trend je rezultat prmjena u timusu koji je veći tokom tinejdžerske dobi, a potom se smanjuje dok se u dobi od 50 godina jedva može naći

• Imunološki sistem je u interakciji sa endokrinim i CNS-om

• Tako npr.stres može oslabiti imunološke reakcije

• Hormoni stresa mobilišu organizam, dok ga imunološki sistem smiruje

• Tjelesno zdravlje - stope obolijevanja i tjelesne invalidnosti rastu sa dobi

• Prihod, obrazovanje i zanimanje pokazuju snažnu povezanost sa svim indikatorima zdravlja i bolesti

• Longitudinalne studije pokazuju da obrazovani i situirani pojedinci obično održavaju dobro zdravlje tokom najvećeg dijela svojih zrelih godina, dok zdravlje osoba sa nižim primanjima i slabijim obrazovanjem dosljedno opada

• Zloupotreba sredstava ovisnosti- pušenje i alkoholizam

Privrženi odnosi

• Današnji odrasli praktikuju veći broj spolnih izbora i životnih stilova kao što je brak, vanbračna zajednica, i heteroseksualna i homoseksualna orijentacija

• Javno izražavanje spolnosti u literaturi i filmovima stabilno raste i izražava dojam spolne otvorenosti više nego ikad prije tako da se mladi nerijetko pitaju da li nešto propuštaju

• Održavanje intimne veze je lakše kada ljudi dijele interese, vrijednosti, stavove i kada ljudi koje oni poznaju odobravaju njihove izbore

• Danas zabavljanje češće dovodi do zajedničkog života, koje onda dovodi ili do prekida ili do braka

• Danas, za razliku od prije ljudi u kasnijoj životnoj dobi stupaju u brak, i stopa razvoda je puno veća nego prije

• Ipak, trend je da većina ljudi i danas uprkos životnim prilikama (prekid veza, brakova) koje stvaraju mogućnosti za više seksualnih partnera, većina ljudi život provede samo sa jednim

• Sa porastom broja spolnih partnera zadovoljstvo spolnim životom jako opada

• Rezultati ovakvih istraživanja pobijaju činjenice o braku kao nečemu seksualno dosadnom, i ljudima koji često mijenjaju partnere kao onima koji najviše uživaju

• Spolno nasilje - procjenjuje se da je oko 13% žena doživjelo silovanje

• Skoro 50% žena doživjelo je neki drugi oblik spolne agresivnosti

11

• U većini slučajeva njihovi su zlostavljači muškarci koje one dobro poznaju

• Muškarci koji se upuštaju u spolne napade skloni su vjerovati u tradicionalne spolne uloge, odobravati nasilje protiv žena i i prihvatati mitove o silovanju

• Nasilnici također imaju poteškoća u tačnom procjenjivanju društvenog ponašanja žena

• Skloni su prijateljsko ponašanje percipirati kao zavodničko, asertivnost kao neprijateljstvo, a otpor kao želju

• Spolnoj prisili doprinose kulturološke smjernice - naročito spolne razlike - kad se muškarce od rane dobi potiče da budu dominantni, agresivni, kompetitivni a žene da budu submisivne, kooperativne i pasivne, potkrepljuju se teme silovanja

• Društvena prihvatljivost nasilja takođe utiče na lakše pojavljivanje prilika za silovanje koje se najčešće događa tamo gdje su dozvoljeni i drugi oblici nasilja

• Prevencija - efikasan sistem kažnjavanja koji bi omogućio sankcionisanje, terapija, socijalna mreža

Stres

• Loše socijalne prilike, negativni životni događaji, svakodnevni problemi imaju loše ishode za zdravlje

• Stres ima jasne tjelesne posljedice

• Dok mobiliše tijelo za reakciju, diže krvni pritisak, interferira sa imunološkim sistemom (zato je povezan sa različitim oblicima raka), i odgovoran je za niz psihosomatskih bolesti

• Mnogi zadaci rane odrasle dobi čine ovaj životni period posebno stresnim

• Sredovječni odrasli ljudi bolje se nose sa stresom nego mladi odrasli ljudi

• Na stres pozitivno djeluje socijalna podrška koja traje cijelog života (porodica) - pomoći mladim odraslim osobama koje su pod stresom da uspostave i održe zadovoljavajuće socijalne veze važno je podjednako kao i bilo koja zdravstvena intervencija

Kognitivni razvoj

• Post-formalno mišljenje- kognitivni razvoj koji se javlja nakon razvoja piagetovog formalnog mišljenja

• Čak je i Piaget priznao mogućnost bitnog napretka nakon formalnog stadija mišljenja

• Teorije o post-formalnom mišljenju pokazuju kako obrazovni, porodični, i profesionalni izazovi potiču sve fleksibilniji način razmišljanja

• Teorija W. Perry-ja

• Dualističko mišljenje - informacije koje, vrijednosti i autoritete ijelimo na tačne i netačne, na dobre i loš , na „mi“ i „oni“

• Relativističko mišljenje - gledanje na znanje kao na dio mišljenja; posljedica toga je odustajanje od mogućnosti apsolutne istine i usvajanja shvatanja da postoji više istina, pri čemu je svaka od njih relativna u odnosu na svoj kontekst

12

• Ova teorija je utemeljena na uzroku kognitivnog napretka u visosobrazovanih mladih osoba

• Autor piznaje kako je prelazak sa dualizma na relativizam jerovatno ograničen na ljude koji se suočavaju sa različitim gledištima koja su tipična za fakultetsko obrazovanje

• Shaieva teorija

• Prema ovoj teoriji ljudskoj kogniciji bi bilo teško da nadmaši složenost piagetovog stadija formalnih operacija

• Ulaskom u odraslu dob situacije u kojima ljudi moraju rasuđivati postaju sve raznolikije

• Rezultat toga je da se ciljevi mentalne aktivnosti pomiču na na sticanje znanja i na njihovu upotrebu

• Prema ovoj teoriji razvojse odvija kroz kroz 4 sljedeća stadija:

• Faza sticanja (djetinjstvo i adolescencija) - usmjerena ka stjecanju znanja; Kada ljudi prelaze iz stadija konkretnih operacija u formalni stadij oni uglavnom razvijaju djelotvornije postupke za pohranu informacija, njihovo kombinovanje i donošenje zaključaka

• Faza postignuća (rana odrasla dob)- kognitivne vještine se prilagođavaju različitim situacijama; posljedica toga je manje usmjeravanje na sticanje znanja, a više na njegovu primjenu u svakodnevnom životu

• problemi sa kojima se mladi ljudi susreću na poslu, u intimnim odnosima i u odgoju djece nemaju samo jedno tačno rješenje. Da bi bili uspješni, mladi ljudi moraju prepoznati kontekst u kojem se problemi javljaju

• Faza odgovornosti - kognicije se šire na situacije koje podrazumijevaju socijalne obaveze, koordinacija odnosa sa partnerom, angažovanost oko podizanja djece, veća inicijativnost na poslu, i izvršavanje uloga u široj zajednici. Najrazvijeniji oblik ove vrste mišljenja je izvršni stadij i karakterističan je za ljude čije su obaveze postale jako složene.

• Reintegrativna faza ( kasna odrasla dob) - kada se ljudi penzionišu oni ponovo istražuju i reintegriraju svoje interese, stavove i vrijednosti i koriste ih za maksimiziranje kvaliteta svog života.

• Kako im je budućnost kraća, potreba za stjecanjem znanja i modeliranjem odluka se smanjuje.

Teorija Labouvie - Viefove

• Ova teorija ističe načine na koje adolescenti operiraju u svijetu mogućnosti

• Odrasla dob podrazumijeva prelazak sa hipotetičkog na pragmatično mišljenje što je napredak tokom kojeg logika postaje sredstvom za rješavanje problema

• Promjena u načinu razmišljanja motivisana je potrebom za specijalizacijom

• Kada odrasli odaberu jednu od brojnih alternativa postaju svjesniji ograničenja svakodnevnog života

13

• Odriču potrebe da riješe kontradikcije i umjesto toga prihvataju nedosljednost kao dio života i razvijaju načine razmišljanja koji se temelje na nesavršenostima i kompromisu

Obrada informacija

• Da bi osoba ovladala bio kojim složenim procesom, potrebno je vrijeme

• Osim što stručnost unaprjeđuje rješavanje problema, ona je nužna i za kreativnost

• Kreativni porizvodi u odrasloj dobi razlikuju se od onih u djetinjstvu, ne samo po tome što su orginalni, već su i usmjereni na socijalne i estetske promjene

• Prelazak sa rješavanja problema na pronalaženje problema ključan je faktor postformalnog mišljenja koji je prisutan kod umjetnika i naučnika

• Studije slučaja pokazuju 10-godišnje pravilo u razvoju kreativnosti

• Kreativna postignuća rastu u mlađoj odrasloj dobi, dosežu vrhunac u kasnim tridesetima ili ranim četrdesetima i onda postepeno opadaju

• Ovo upućuje na to da je kreativnost više karijerne, a manje hronološke dobi

• Kreativnost ima svoje korjene u stručnosti, ali nisu svi stručnjaci kreativni

• Potrebne su i druge kvalitete, kao što je inovativni stil razmišljanja, telerisanje višeznčajnosti, poseban nagon za uspjehom i spremnost za ekspermentisanje i ponovno započinjanje nakon neuspjeha

• Kreativnost je višestruko determinisana osobina - kada je zajednički podupiru personalni i sitacijski faktori može se protegnuti više decenija i protegnuti se u starost

• Promjene u kreativnim sposobnostima

• Testovi inteligencije, koji su pogodni za mjerenje uspjeha u školi, manje su pogodni za procjenu kompetencija koje su relevantne za svakodnevni život mnogih odraslih

• Mjera praktičnog znanja koja pokazuje procjenu kvalitete rješenja za probleme vezane uz posao, predviđaju iznimna postignuća na poslu

• Kada propadaju moždane strukture, inteligencija slabi - transverzalna istraživanja pokazuju da je vrhunac učinka na testovima inteligencije u dobi od oko 35 godine, nakon čega slijedi nagli pad

• Postoje također rezultati istraživanja koji pokazuju a se učinak povećava paralelno sa dobi

• Seatlle-ovska longitudinalno-sekvencijalna studija (schaie, 1994-98)

• Za razlike su uglavnom odgovorni efekti kohorte

• U transverzalnim istraživanjima svaka nova generacija ima bolje zdravlje i obrazovanje od prethodne

• U Shaieovom istraživanju mlađe osobe postižu bolje rezultate od onih starijih

• Tačna slika koja se dobija iz longitudinalnih istraživanja je da verbalne i ostale sposobnosti koje ovise od prethodno akumulisanog znanja, od rane do srednje dobi se stalno poboljšavaju, nakon čega slijedi nagli pad

14

Studiranje

• Godine studiranja su fomativne- uticajnije su od bilo koje druge životne dobi

• Studenti sve bolje rezonuju o problemima koji nemaju jasno rješenje i sve bolje otkrivaju suprotne strane kompleksnih problema

• Sve ih više zanima literatura, istorijska, društvena i politička pitanja, a postaju tolerantniji i prema etničkoj i kulturokoškoj raznolikosti

• Što studenti više stupaju u interakciju sa vršnjacima, ali i sa onima koji nisu direktno vezani za njihov studij, to je kognitivni razvoj napredniji

• Psihološka dobrobit studiranja je veća što se studenti više zalažu i spremniji su učestvovati u nastavi, što je nastava zahtjevnija i zahtjeva integraciju znanja iz više različitih kolegija, te što je više kontakata sa fakultetom

Izbor zanimanja

• Biranje zanimanja je postupan proces koji počinje i prije adolescencije

• Mladi ljudi prolaze kroz nekoliko faza razvoja profesionalnog interesa:

• Faza maštanja - poznato, glamurozno, uzbudljivo i nema veze s krajnjim ishodom

• Provizorna faza (rana i srednja adolescencija) - u obzir se uzimaju interesovanja, te vlastite sposobnosti i vrijednosti

- Realistična faza (kasna aolescencija i rana odrasla dob) - do ranih dvadesetih godina ekonomska i paktična stvarnost odrasle dobi već su toliko blizu da ljudi počinju da sužavaju svoje izbore; potom ulaze u završni stadij kristalizacije, u kojem se usmjeravaju na opštu kategoriu zanimanja; prije nego se odluče za jedno zanimanje obično eksperimentišu unutar jedne kategorije.

• Faktori koji utiču na izbor zanimanja

1. Ličnost - ljude privlače ona zanimanja koja su komplementarna njihovim ličnostima. Hollnd je identificirao 6 tipova ličnosti koji utiču na izbor zanimanja:

• osoba sklona istraživanju - fizičar, antropolog, inžinjer

• društvena osoba - savjetodavni rad, podučavanje

• umjetnička osoba - pisanje, muzika, vizuelna umjetnost

• Konvencionalna osoba - računovodstvo, bankarstvo

• Realistična osoba - građevina, geodezija

• Poduzetna osoba - direktori, političari

• mnogi ljudi imaju mješavinu nekoliko tipova ličnosti

• odluke o zanimanju donose se u kontekstu porodičnih utjecaja, mogućnosti obrazovanja i trenutnih životnih okolnosti

2. Porodični utjecaji - profesionalne aspiracije mladih ljudi jako koreliraju sa zanimanjima njihovih roditelja

15

• Osobe odrasle u porodicama visokog ses-a sklone su odabiru zanimanja visokog statusa

• Sličnost između roditelja i djece funkcija je obrazovnog postignuća

• Najbolji pojedinačni prediktor uspjeha u zanimanju je broj godina proveden u formalnom obrazovanju

• Roditelji višeg ses-a djeci će dati reevantnije informacije o svijetu rada, i imaju veze koje mladim ljudima mogu pomoći da steknu položaj visokog statusa

• S radom povezane vrijednosti oblikuju se roditeljskin postupcima

• Roditelji višeg ses-a skloni su unaprjeđivati nezavisnost i znatiželju, koje se zahtijevaju za mnoga zanimanja visokog statusa

• Roditelji nižeg ses-a više naglašavaju konformizam i poslušnost

• Poslovi koji se sviđaju mladima uglavnom su slični poslovima njihovih roditelja

• Ostvarivanje zanimanja višeg od roditeljskog ses-a povezano je sa roditeljskim pritiskom za dobrim uspjehom za dobrim uspjehom u školi i poticanjem prema zanimanjima višeg statusa

3. Nastavnici - mnogo utiču na odbir zanimanja

• Studenti imaju mnogo više mogućnosti razvijanja bliskih odnosa sa nastavnicima nego njihovi vršnjaci koji nisu fakultetski obrazovani i na koji veći utjecaj imaju roditelji

4. Spolni stereotipi - mlade žene sve više izražavaju zanimanje za profesije koje inače obavljaju muškarci

• Rezultat ovoga su sve veće promjene u stavovima prema spolnim ulogama i dramatičan porast zapošljavanja majki, koje kćerima služe kao uzor u usmjeravanju prema karijeri

• Žene su ipak i dalje prisutnije u slabije plaćenim, tradicionalno ženskim zanimanjima (socijalni rad, med. sestra isl.)

• U skoro svim područjima njihova postignuća zaostaju za postignućima muškaraca koji pišu više knjiga, dolaze do više otkrića, zauzimaju vodeće pozicije i proizvode umjetnička djela

• Premda djevojčice imaju manje ocjene nego muškarci one u školu dolaze mnje sigurne u svoje sposobnosti i s većom vjerovatnoćom podcjenjivanja svog postignuća

• Aspiracije akademski talentovanih žena tokom studija opadaju

• Do druge godine studija žene u prosjeku pokazuju pad intelektualnih sposobnosti

• Također, žene se više usmjeravau ka manje zahtjevnim karijeama zbog brige oko kombinovanja profesionalne uloge sa porodičnom, i zbog sumnje u svoju vlastitu sposobnost

• Aspiracije mladih žena rastu ako imaju profesionalno okruženje koje ih ohrabruje da daberu ciljeve koji odgovaraju njihovim sposobnostima, interesima i vrijednostima

5. Pristup informacijama o zanimanju - mladi ljudi visokih ambicija i malog znanja rizični su za lutanja koji su propustili učiniti strateške izbore o tome kako mudro uložiti svoje napore

16

PSIHOSOCIJALNI RAZVOJ U RANOJ ODRASLOJ DOBI

• Erikson- Prisnost - izolacija

• Njegov rad pokrenuo istraživanja razvoja ličnosti odraslih osoba

• Ova faza odnosi se na važne odluke pojedinca i mislima i osjećajima da se trajno obveže drugoj osobi

• Većina mladih ljudi tek je stekla ekonomsku neovisnost i mnogi su još zaokupljeni stvaranjem vlastitog identiteta

• Prisnost zahtijeva jednim dijelom odricanje od tek stečene neovisnosti i njegovo redefiniranje kako bi se u njega integrisali interesi i vrijednosti drugih osoba

• Zrelost se očituje u uravnoteženju tih potreba

• Bez osjećaja nezavisnosti ljudi se definišu samo u odnosu na svog partnera i žrtvuju vlastito samopoštovanje i inicijativu

• Bez prisnosti ljudi se suočavaju sa negativnim ishodom – samoćom i zaokupljenošću samim sobom

• Siguran osjećaj prisnosti očituje se i u drugim prisnim odnosima

• Mladi ljudi koji su u socijalnim odnosima ostvarili prisnost saradljivi su, tolerantni, i prihvaćaju razlike u porijeklu i vrijednostima

• Ljudi sa osjećajem otuđenosti oklijevaju u uspostavljanju bliskih odnosa jer se boje gubitka vlastitog identiteta, kompetitivni su a ne kooperativni i osjećaju se ugroženima kada im se drugi približe

• Prisnost je najvažnije pitanje rane odrasle dobi

• Levinsonova teorija

• Teorija otkriva zajednički put promjene tokom kojeg muškarci i žene na donekle različite načine pristupaju svojim razvojnim zadacima

• Razvoj kao slijed kvalitativno različitih era

• Svaka era započinje prelaznim periodom koji traje oko 5 godina, zaključuje prethodnu eru i priprema osobu za sljedeću

• Između prelaznih perioda ljudi se nalaze u stabilnim fazama koje traju oko 7 godina

• Tokom stabilnih faza izgrađuju se stabilne strukture kojima je cilj usklađivanje unutrašnjih ličnih i vanjskih društvenih zahtjeva, te kao rezultat toga poboljšanje kvaliteta života

• Na kraju svakog perioda ljudi preispituju postojeće strukture i započinju novi period

• Životna struktura – temeljna organizacija života neke osobe koja se sastoji iz odnosa sa značajnim drugima – pojedincima, grupama, institucijama

• Životna struktura može imati više dijelova – mali dio njih je centralni – obično brak i zanimanje

17

• Rana odrasla dob je period najveće energije, kontradikcija i stresa

• Donose najveće zadovoljstvo, ali zahtijevaju i najveće odluke

• Uloga mentora

• Prelazni period 30-tih godina

• Mladi ponovo preispituju svoje životne perspektive

• Muškarci rijetko mijenjaju prioritette – porodica i karijera

• Žene usmjerene na karijeru to češće čine

• Za muškarce i žene bez zadovoljavajućeg profesionalnog i porodičnog života ovaj period može biti krizan

• Muškarci se u ovom periodu obično smiruju fokusirajući se na njima važne stvari

• Za žene ovo je intenzivan period usklađivanja odnosa i karijere

• Mnoge žene srednje dobi ne postižu stabilnost koja je tipična za muškarce u srednjim godinama – postizanje profesionalne zrelosti i preuzimanje više odgovornosti u društvu

• Valliantova teorija prilagodbe na život

• Poriče postojanje strogog, sa dobi povezanog raasporeda promjena

• Kvalitet odnosa sa okolinom oblikuje životni tok

• Konsolidacija sa eriksonovim fazama

• Dvadesete godine usmjerene na preispitivanje identiteta, a tridesete usmjerene na karijeru

• tokom četrdesetih godina ljudi se povlače iz individualnih karijera i postaju generativniji - posvećujući se drugima i vodeći ih

• Tokom 50-tih i 60-tih godina postaju čuvari značenja kulture i izražavaju zabrinutost za buduće generacije

• Zapažanja odnose se na obrazovane muškarce i žene

• Ograničenja teorije – zaključci se temelje na ljudima rođenim u prvih 20 godina prošlog vijeka

• U uzorak bili uključeni i manje obrazovani muškarci, a neobrazovane žene niskog SES-a nisu bile predmet ove studije

• Potrebna istraživanja novih generacija muškaraca i žena različitog kulturološkog porijekla i SES-a

• Socijalni sat

• Socijalni sat – s dobi povezana očekivanja životnih događaja poput zapošljavanja , stupanja u brak, rođenja djeteta, odlaska u penziju

• Sva društva imaju vremenski raspored za ostvarivanje glavnih razvojnih zadataka

18

• Pridržavanje ili nepridržavanje tog vremena može jako uticati na samopoštovanje zato što odrasli vrše socijalna poređenja upoređujući napredak u svojim životima sa napretkom braće, prijatelja i kolega

• To posebno vrijedi za postignuća na porodičnom i poslovnom planu

• Odrasle osobe kada zaostaju za vremenskim rasporedom životnih događaja doživljavaju određenu psihološku nelagodu

• Pridržavanje socijalnog sata u odrasloj dobi podržava samopouzdanje - garantuje angažman u društvenom radu, razvoj vještina i jačanje sposobnosti sebe i drugih

• Stabilnost društva ovisi o tome ima li ono ljude koji se pridržavaju obrazaca socijalnog sata

Bliski odnosi

• Partneri se obično upoznaju na mjestima gdje se susreću ljudi njihovih godina, etničke pripadnosti i ses-a

• Ljudi obično biraju partnere koji im nalikuju u drugim pogledima – stavovima, osobinama, obrazovnim planovima, inteligenciji, fizičkim karakteristikama isl

• Partneri imaju komplementarne osobine – jedan je više društven, jedan je znatiželjniji,

• Kada takve razlike dozvoljavaju svakoj osobi da zadovolji svoje lične preferencije, to doprinosi njihovoj kompatibilnosti

• Povećanjem sličnosti među partnerima raste osjećaj zadovoljstva odnosom i vjerovatnost da će par ostati zajedno

• Žene i muškarci se razlikuju u važnosti koju pridaju određenim karakteristikama pri odabiru partnera

• Žene veću pažnju pridaju inteligenciji, ambicioznosti, finansijskom statusu i moralnom liku osobe

• Muškarci veću pažnju pridaju tjelesnom izgledu i domaćinskim kvalitetama osobe

• Žene preferiraju partnera iste dobi ili malo starijeg, dok muškarci preferiraju mlađe žene

• Altzernativno gledište socijalnog učenja – spolne uloge jako utiču na kriterije pri odabiru partnera

• Muškarci od djetinjstva uče biti asertivniji i nezavisniji, a to su osobine koje u svijetu rada vode ka uspjehu

• Žene stiču njegujuća ponašanja koja olakšavaju brigu o drugima

• U mlađim generacijama postoji veća ravnopravnost među spolovima

• Da bi romansa dovela do tajnog partnerstva, mora se dogoditi u pravo vrijeme

• Komponente ljubavi – triangularna komponenta ljubavi koja podrazumijeva prisnost, strast i razumijevanje

• Prisnost – emocionalna komponenta- obzirna komunikacija, razumijevanje, briga za tuđu dobrobit

19

• Obvezivanje – kognitivna komponenta- da bi se ljubav održala treba postojati odluka za to

• Obvezivanje je ključna komponenta koja odlučuje da li će odnos opstati

• Oblici privrženosti – radni modeli

• Sigurna privrženost – drže sebe dopadljivima i lakima za upoznavanje uživaju u prisnosti i ne brinu o tome da će ih partner napustiti , opisuju ljubav u terminima sreće i prijateljstva, strategije za rješavanje problema su konstruktivne

• Izbjegavajuća privrženost – roditeljska zahtjevnost, neprijateljstvo i kritičnost – nezavisnost, nepovjerenje i strah od prevelike bliskosti, uvjerenje da ih drugi ne vole, dominacija ljubomore i prezaštićenosti, skloni mijenjenju partnera

• Opiruća privrženost – nepredvidivo i nepravedno ponašanje roditelja – potreba za potpunim stapanjem sa drugom osobom, briga da vlastiti osjećaji ne preplave partnera, zahtijevnost u odnosu ljubomora i emocionalna nestabilnost, brzo izražavanje straha i ljutnje, otkrivanje informacija o sebi u neprikladno vrijeme

Prijateljstva i usamljenost

• Kao i partneri, i prijatelji su međusobno slični po faktorima koji doprinose zajedničkim interesima, stavovima i potrebamaa time i zadovoljstvu iz prijateljstva

• Razlika u prijateljstvima između muškaraca i žena

Braća i sestre

• Ljudi koji očekuju da će ostvariti bliske odnose, a to se ne događa obično se suočavaju sa usamljenošću

• Usamljenost je odraz nezadovoljstva između socijalnih odnosa koje ljudi imaju spram onih koje očekuju

• Ljudi se osjećaju usamljenima jer nisu stupili u brak ili nemaju zadovoljavajuće prijateljstvo

• Usamljenost doseže svoj vrhunac u adolescenciji i ranim 20-tim godinama, nakon čega ravnomjerno opada do 70-tih godina

• S dobi ljudi lakše podnose samoću i koriste je u pozitivne svrhe – da izoštre svijest o svojim ličnim strahovima i potrebama

• Razdvojeni, rastavljeni ili udovi-ce su više usamljeni od vršnjaka koji žive sa svojim partnerima

• Usamljenosti pridonose i karakteristike ličnosti jer sramežljivi i socijalno anksiozni ljudi doživljavaju veći stepen usamljenosti

Porodični ciklus

• Slijed stadija koji su karakteristični za većinu porodica širom svijeta

• Tradicionalni brakovi – podrazumijevaju jasnu diobu uloga žene i muža, muškarac je glava porodice i njegova primarna uloga je da porodici omogući egzistenciju

• Egilitarni brakovi – muž i žena su ravnopravni zajedno dijele moć i autoritet

• Zadovoljstvo u braku – spolne razlike u u korist muškaraca

20

• Brak je više povezan sa tjelesnim i mentalnim dobicima muškaraca – slijed koji proizlazi iz osjećaja privrženosti, pripadanja i socijalne podrške

• Na mentalno zdravlje žena veći utjecaj ima kvalitet odnosa

• Iako su u braku žene i češće žrtve zlostavljanja, muškarci i žene su i žrtve i zlostavljači

• U prošlosti su žemne imale malo moći u društvu i braku, a status žene je proizlazio iz statusa muža

• Ovaj status ima duboke korjene i danas utiče na odnose u braku

• Žene i danas smatraju da muškarci trebaju biti obrazovaniji od njih i više zarađivati i obratno

• Većina žena smatra da treba po nstatusu i inteligenciji biti inferiorna u odnosu na svog muža

• Žene često žrtvuju svoje sposobnosti za dobrobit braka i tako gube dio sebe

• Muškarci se pak više orjentišu na finansijsku brigu o porodici i tako gube porodičnu funkciju odgajatelja

Mnogi mladi imaju mitsku sliku o braku koja je daleko od stvarnosti da:

1. Tokom prve godine braka zadovoljstvo životom raste

2. Najsnažniji prediktor zadovoljstva u braku je tjelesna privlačnost

3. Ako postoji ljubav, partneri instiktivno znaju šta je onom drugom potrebno

4. Ljubav u braku je bezuslovna ljubav

• Mladi koji imaju religijske poglede na brak kao na svetinju rjeđe u njega ulaze sa nerealnim očekivanjima, i sposobniji su se nositi sa nesuglasicama

• Potreba školskih predmeta za obrazovanje o porodičnom životu

Roditeljstvo

• Pitanje individualnog izbora

• Za mnoge iskustvo koje nudi najveći smisao u životu

• Odluka o roditeljstvu ovisi o finansijskom stanju, ličnim i religijskim vrijednostima i zdravstvenom stanju

• Mnogi na roditeljstvo gledaju kao na finansijsko opterečenje i na gubitak slobode

• Ako postoji velika razlika između odgojnih vrijednosti partnera roditeljstvo nje često uzrok smanjenja bračnog zadovoljstva

• Dijeljenje brige oko djeteta predviđa veću bračnu sreću

• Odgađanje rađanja olakšava prelaz u roditeljstvo

• Daljnja rađanja – u padu zbog veće usmjerenosti žena na karijeru

• Manja porodica pospješuje interakciju djeteta i roditelja

21

• Takvi roditelji su strpljiviji

• Veća razlika između djece pospješuje harmonizaciju odnosa

• Manja porodica je povezana sa većim bračnim zadovoljstvom, zdravijom djecom, inteligentnijom i boljom u školi

• Povezano sa ses-om – ako s-a negativni efekti mnogobrojnih porodica otpadaju

• Odgoj malog djeteta je moćan izvor razvoja odrasle osobe

• Roditeljstvo širi emocionalne kapacitete roditelja i obogaćuje im život

• Istraživanja pokazuju da roditeljstvo povećava osjetljivost za tuđe osjećaje i potrebe, toleranciju i samopouzdanje i odgovornost

Samački život

• Prednosti su sloboda i pokretljivost

• Nedostaci su usamljenost, ograničen društveni život, smanjen osjećaj sigurnosti i isključenost iz života bračnih parova

• Muškarci imaju više problema sa tjelesnim i mentalnim zdravljem nego žene koje se lakše prilagode samačkom životu

• Žene imaju veću socijalnu podršku koju dobijaju kroz intimna prijateljstva sa drugim ženama

Kohabitacija

• Životni stil nevjenčanih brakova

• Kohabitacija kao priprema za brak ili alternativa za brak

• Karakteristike ličnosti mogu doprinjeti ishodima negativnim za kohabitaciju – manja sklonost dijeljenja obaveza, rješavanja problema, ujedinjavanja finansija

• Kohabitacija možda smanjuje motivaciju da se u odnosu razvijaju djelotvorne vještine razrješenja sukoba

• Ipak ljudi koji kohabitiraju nakon razvoda pažljivo testiraju uspješnost novog odnosa

Važni razvojni događaji

• razvod

• ponovni brak

• pomajke i poočimi

• samohrani roditelji

• karijera – muškarci obično imaju kontinuiranu, a žene diskontinuiranu karijeru

• važan osjećaj samoefikasnosti, istrajavanje i socijalne vještine

22