MEĐUNARODNA EKONOMIJA

1

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Seminar 2: “Povijesni razvoj teorije vanjske trgovine”

Obvezna literatura: A.Babić, M.Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. izdanje 17. - 49. str.

2

Pregled seminara

Merkantilizam Teorija apsolutnih prednosti A. Smitha Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda Određivanje apsolutnih i komparativnih prednosti Ricardova teorija komparativnih prednosti

(konstantni prinosi) Zadatak za vježbu Kviz

3

Merkantilizam (1400.-1800.)

Zemlja će se obogatiti ako ima veći

izvoz od uvoza Višak izvoza nad uvozom dovodi do

priljeva zlata Bogatstvo nacije se mjeri zalihama zlata Nacija ostvaruje korist na teret ostalih (ekonomski

nacionalizam)

4

Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha

Adam Smith:” Bogatstvo naroda”, 1776.

Kritika merkantilističkog pogleda: ograničavanje uvoza i poticanje izvoza

Prednosti međunarodne podjele rada i specijalizacije.

Apsolutne prednosti (prirodne ili stečene)

Laissez-faire politika – ekonomski liberalizam

Adam Smith (1723.-1790.)

5

Adam Smith (1776.) “Wealth of nations”

6

Postavke A.Smitha

Domaća proizvodnja je izvor bogatstva, a ne akumuliranje zlata

Troškovi zavise od količine rada potrebne za proizvodnju robe

Rad je potpuno mobilan unutar zemlje, ali je imobilan između zemalja

Koristi od trgovine proističu iz korištenja apsolutnih prednosti

7

Definicija apsolutnih prednosti

Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima APSOLUTNU PREDNOST u proizvodnji te robe Efikasnost proizvodnje mjeri se utroškom rada

u proizvodnji jedinice proizvoda Zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji

nekog dobra ako za njegovu proizvodnju troši manje rada

8

Produktivnost rada Q/L

Produktivnost (proizvodnost) rada Q/L Definicija pojma Q/L - pokazuje koliko se jedinica

nekog dobra može proizvesti korištenjem jedne jedinice rada (L) u proizvodnji dobra

9

Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda

David Ricardo: Načela političke ekonomije i oporezivanja, 1817.

Zemlja će se specijalizirati u proizvodnji i izvozu onog dobra u kojem je relativna produktivnost rada (Q/L) veća

Apsolutna manjkavost - situacija u kojoj zemlja nema apsolutnu prednost ni u jednom dobru

David Ricardo (1772.-1823.)

10

David Ricardo (1817.) “The principles of political economy and taxation”

11

Primjer odvjetnika i tipkačice

Odvjetnik ima apsolutnu prednost i u pravu i u tipkanju. Tipkačica ima komparativnu prednost u tipkanju, a odvjetnik u pravu

Odvjetniku se, unatoč apsolutnoj manjkavosti tipkačice, isplati angažirati ju u tipkanju kako bi se mogao posvetiti odvjetničkim poslovima

*Pretpostavka: sat rada odvjetnika je bitno skuplji od sata rada tipkačice

12

Pretpostavke Ricardove teorije komparativnih prednosti

2 zemlje i 2 dobra, jedan proizvodni faktor rad Slobodna trgovina među zemljama Savršena mobilnost rada unutar zemlje; imobilnost

rada među zemljama Konstantni troškovi proizvodnje Nepostojanje transportnih troškova Nepostojanje tehnoloških promjena Radna teorija vrijednosti

13

Tehničko ograničenje proizvodnje

LYaXa LYLX

LXa

LYa

X

L

Y

- tehnički koeficijent rada dobra X

- tehnički koeficijent rada dobra Y

- količina dobra X

- količina dobra Y

- ograničenje rada (radne snage)

14

Odnosi razmjene (Terms of Trade)

BABALY

LX

BAy

x

X

Y

a

a

p

p

,,,

• Odnosi razmjene (TOT- Terms of Trade) – jednaki su tehničkim koeficijentima proizvodnje i MRT• Područje obostrano probitačne razmjene formira se između odnosa cijena u zemljama

15

Ograničenja Smithove i Ricardove teorije

Zajednička slabost – određivanje cijena i razmjena među zemljama promatraju se isključivo s aspekta ponude

U analizi razmjene i u proizvodnji koristi se samo jedan proizvodni faktor – rad (L)

16

Teorija komparativnih troškova

Formulirana od strane D. Ricarda Bazirana na teoriji komparativnih prednosti Komparativne prednosti se određuju iz utrošaka

rada u proizvodnji dobara (L/Q)

17

Primjeri za vježbu

Cilj primjera za vježbu: Prepoznati apsolutne prednosti zemalja Prepoznati komparativne prednosti zemalja Odrediti odnose razmjene (px/py) Odrediti specijalizaciju svake zemlje i ukupnu razinu

proizvodnje nakon specijalizacije

18

Zadatak 1.1

Q/L A B Ukupno

X 8 3 11

Y 2 5 7

4/18/2)/()/( AAyx XYpp

Prije specijalizacije

• Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (8>3)• Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y (5>2)• Odnosi razmjene:

3/5)/()/( BByx XYpp

19

Q A B Ukupno

X 16 0 16

Y 0 10 10

Nakon specijalizacije

• Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi dodatne jedinice rada iz Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice rada iz X)• Ukupna količina proizvodnje nakon specijalizacije je veća negoli prije specijalizacije (16+10>11+7)

20

Zadatak 1.2.

Q/L A B Ukupno

X 8 4 12

Y 7 6 13

8/7)/()/( AAyx XYpp


•Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y (8>4, 7>6)•Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X (8/4>7/6)•Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y•Odnosi razmjene:

2/34/6)/()/( BByx XYpp

21

Zadatak 1.2.

Q A B Ukupno

X 16 0 16

Y 0 12 12


•Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi dodatne jedinice rada iz Y), a zemlja B se potpuno specijaliziralau proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice rada iz X)•Ukupna količina proizvodnje nakon specijalizacije je veća ( 16+12>12+13)

22

Zadatak 1.3.

Q/L A B Ukupno

X 9 2 11

Y 10 10 20

9/10)/()/( AAyx XYpp


•Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (9>2)•Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X (9/2>10/10)•Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y •Odnosi razmjene:

52/10)/()/( BByx XYpp

23

Zadatak 1.3.

Q A B Ukupno

X 18 0 18

Y 0 20 20


• Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi dodatne jedinice rada iz Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice rada iz X)• Ukupna količina proizvodnje nakon specijalizacije je veća (18+20>11+20)

24

Zadatak 1.4.

Q/L A B Ukupno

X 3 6 9

Y 4 8 12


• Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y (6>3, 8>4)• Komparativne prednosti je nemoguće odrediti (3/6=4/8)• Nema motiva za razmjenom niti specijalizacijom jer su odnosi razmjene jednaki

25

Ricardova teorija komparativnih prednosti (konstantni prinosi)

Resursi su savršeni supstituti (upotrebljavaju se u fiksnim proporcijama) pri proizvodnji oba proizvoda

Resursi su homogeni (iste kvalitete) Povrat ulaganja je konstantan za oba proizvoda

26

Zadatak 1.5.

Ako zemlja A ima posjeduje 10 jedinica rada, a zemlja B 15 jedinica rada:

a) odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja b) odredite oportunitetne troškove i granične stope

tranformacije zemaljac) na zasebnom grafikonu pokažite kako zemlje ostvaruju

probitak od bilateralne razmjene

Q/L A B

X 8 2

Y 4 6

27

Zadatak 1.5.

d) grafički prikažite individualne krivulje proizvodnih mogućnosti zemalja u situaciji konstantnih prinosa uz dana ograničenja

e) grafički prikažite svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja uz dana ograničenja

f) na prethodnom grafikonu označite točku maksimalne svjetske proizvodnje (Ricardovu točku) i točku obrnute specijalizacije, protumačite ih

g) što su to uvjeti razmjene i kako određuju mogućnost razmjene za zemlje A i B?

28

Q/L A B

X 8 2

Y 4 6

2

1

8

4

A

AAy

x MRTX

Y

p

p

Zadatak 1.5.

a) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (8>2) Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y (6>4) Komparativne prednosti nije potrebno određivati

b)3

2

6

B

BBy

x MRTX

Y

p

p

29

Zadatak 1.5.

2

1

Ay

x

p

p

32

1

y

x

p

pc) Područje obostrano probitačne razmjene

X

Y

0 1 2 3

1

2

3

Područje autarkije zemlje A

Podr

učje

aut

arki

je z

emlje

BPod

ručje

obos

trano

prob

itačn

e raz

mjen

e

3

By

x

p

p

30

Zadatak 1.5.

Q A B

X 80 30

Y 40 90

10AL

15BL

0 X

Y

40 80

40

Zemlja A

0 30

30

60

90Zemlja B

d)

X

Y

31

Zadatak 1.5.

e,f)

Q A B Ukupno

X 80 30 110

Y 40 90 130

Max. količine proizvodnje

F (80,90) – Ricardova točka (specijalizacija prema komparativnim prednostima)

I (30,40) – točka inverzne specijalizacije

E – proizvodnja (potrošnja) u situaciji autarkije

32

Zadatak 1.5.

X

Y

040 80 120

40

80

120

160

F(80,90)

E

I(30,40)

G

H

110

130

90

30

33

Zadatak za vježbu

Ako Francuska posjeduje 100 jedinica rada, a Švicarska 80 jedinica rada:

a) odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja b) odredite oportunitetne troškove i granične stope

tranformacije zemaljac) na zasebnom grafikonu pokažite kako zemlje ostvaruju

probitak od bilateralne razmjene

Q/L Francuska Švicarska

vino 3 1

sir 3 3

1.

34

d) grafički prikažite individualne krivulje proizvodnih mogućnosti zemalja u situaciji konstantnih prinosa uz dana ograničenja

e) grafički prikažite svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja uz dana ograničenja

f) na prethodnom grafikonu označite točku maksimalne svjetske proizvodnje (Ricardovu točku) i točku obrnute specijalizacije, protumačite ih

g) Što je Pareto efikasnost, navedite primjer

35

-Kviz-

36

1. U međunarodnoj razmjeni, teorija komparativnih prednosti formulirana je od:

a) Fiziokrata

b) Merkantilista

c) Adama Smitha

d) Davida Ricarda

37

2. Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga zemlja ona ima u proizvodnji te robe:

a) apsolutnu prednost

b) komparativnu prednost

c) leontijevljev paradoks

d) ni jedno prije navedeno

38

3. U Ricardovoj teoriji komparativnih prednosti cijene su određene:

a) ponudom

b) potražnjom

c) ponudom i potražnjom

d) krivuljama recipročne potražnje

39

4. Merkantilisti su vjerovali:

a) Da slobodna trgovina donosi koristi nauštrb druge zemlje

b) Da je pri razmjeni najbolje održavanje trgovačkog deficita

c) Da država ne bi trebala utjecati na slobodnu razmjenu

d) Da je akumuliranje zlata štetno za zemlju

40

5. Koje od navedenog nisu pretpostavke Ricardove teorije:

a) U proizvodnji se korist jedan proizvodni faktor rad

b) Pretpostavka je da nema transportnih troškova

c) Tehnologija se ne mijenja u zemljama

d) Ukusi su identični u zemljama

41

6. Ako zemlja A ima apsolutne prednosti u proizvodnji dvaju dobara naspram zemlje B, a odnosi cijena nisu isti, tada:

a) Zemlja A ima komparativne prednosti u oba dobra

b) Zemlja B ima apsolutnu prednost u jednom dobru

c) Zemlja A ima komparativnu prednost u jednom dobru

d) Ne može doći do obostrano probitačne razmjene

42

7. Ako zemlja A ima apsolutnu prednosti u jednom dobru, a zemlja B u nekom drugom dobru, tada:

a) komparativna je prednost ista kao i apsolutna

b) neće biti dobitaka od trgovine

c) komparativne prednosti se ne trebaju određivati

d) ništa od navedenog

43

8. Ako dvije države imaju isti oportunitetni trošak za dva dobra, tada:

a) nijedna nema apsolutnu prednost ni u jednom od dobara

b) jedna država ima komparativnu prednost u jednome dobru

c) razmjena će se odvijati pod povoljnim uvjetima razmjene

d) nijedna nema komparativnu prednost ni u jednom od dobara

44

a) Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 2X

b) Ako A razmjeni 6X za 12Y s B, B ima korist od 2X

c) Ako A razmjeni 6X za 18Y s B, B ima korist od 1X

d) Niti jedno od navedenog

Q/L A B

X 8 2

Y 4 6

9.

45

a) Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 3X

b) Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 5X

c) Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 1X

d) Niti jedno od navedenog

Q/L A B

X 6 1

Y 3 2

10.

46

Pitanja?

Documents

MEĐUNARODNA EKONOMIJA