Monetarne i Javne Finansije (Pitanja i Odgovori)

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

1. Šta su financije?Financije su naučna disciplina u okviru ekonomskih nauka, koja proučava pojave, kategorije i institucije, koje su povezane s novcem, bankama, kreditima, fondovima, berzama, osiguravajućim društvima i javnim prihodima i rashodima svih javno privrednih kolektiviteta od nivoa općine do nivoa države.

2. Kako je izvršena podjela financija? Vrste finansija (podjela)?Financije se dijele na:- monetarne (novčane),- fiskalne (javne),- poslovne,- međunarodne,- finansijske institucije i tržišta.

3. Šta je predmet proučavanja finansija?Predmet proučavanja finansija su:- pojave,- kategorije i- institucije, koje su povezane s:

novcem, bankama, kreditima, fondovima, berzama i javnim prihodima i rashodima svih javno privrednih kolektiviteta od nivoa općine do nivoa države.

4. Šta je predmet proučavanja monetarnih finansija?Predmet proučavanja monetarnih (novčanih) finansija su:novac, novčane transakcije, banke, krediti, fondovi, osiguravajuća društva.

5. Šta je predmet proučavanja fiskalnih (javnih) finansija?Predmet proučavanja fiskalnih (javnih) finansija su:- javni (fiskalni) prihodi i- javni (fiskalni) rashodi svih javno - pravnih kolektiviteta od nivoa općine do nivoa države.

6. Šta je predmet trgovanja na tržištu novca a šta na berzi?Predmet trgovanja na tržištu novca su: novac i vrijednosni papiri (dionice i obveznice) roka dospijeća do godinu dana, dok su predmeti trgovanja na berzama vrijednosni papiri roka dospijeća preko godinu dana.

7. Objasniti pojam riječi finansije?Finansije potiču od latinske riječi finare koja se odnosila na plaćanje odnosno kraj nekog posla, a kasnije i na prestanak novčanih obaveza ili nekad na prinudnu naplatu.Brzim razvojem proizvodnje i robnonovčane privrede riječ finare transformirala se u riječ finatis, a zatim u riječ finatio koja je označavala sve vrste plaćanja i sve subjekte u plaćanju.Današnje značenje riječi finansije potiče iz francuskog jezika (les finances) a znači prikupljanje novca za financiranje nekog posla. Vremenom je došlo do internacionalizacije riječi finansije; u engleskom jeziku se koristi riječ finance, njemačkom financen, ruskom financii a kod nas se koristi riječ financije (finansije).

1


8. Objasniti ko su argentori, a ko numelari?Argentori su bili ljudi u Rimu koji su davali na zajam određena sredstva (prosuđivači novca), a numelari su ljudi koji su mijenjali novac (mjenjači novca).

9. Gdje je osnovana i kako se zvala prva banka u svijetu?Prva banka je osnovana u 16. stoljeću u Đenovi, a zvala se Kasa di San Đorđio (Casa di San Giorgio).

10. Navesti i objasniti četiri poreska načela Adama Smita?Četiri načela Adama Smita su:1. načelo općenitosti - svi plaćaju porez2. načelo određenosti - da se zna koliki je porez i kad se plaća3. načelo ugodnosti - da se plaća kada odgovara poreskom obvezniku4. načelo ekonomičnosti - da se porezi ubiru uz najniže troškove

11. Glavni ciljevi privrednog razvoja?Glavni makroekonomski ciljevi odnosno ciljevi privrednog razvoja su:- stabilan privredni rast i razvoj,- zaposlenost, - stabilnost cijena,- uravnotežen vanjsko - trgovinski bilans,

a pored ovih ciljeva ističu se i ciljevi:- porast dohotka,- porast zarade zaposlenih.

12. Koji su primarni zadaci monetarne politike?Primarni zadaci monetarne politike su:- regulisanje potrebne količine novca u opticaju (M1)- stabilnost cijena i kursa nacionalne valute.

13. Šta je glavni (primarni) zadatak fiskalne politike?Glavni zadatak fiskalne politike je da obezbjedi javne prihode za financiranje javne potrošnje (javnih rashoda).

14. Kako se definira fiskalna politika?Fiskalna politika se može definirati kao skup mjera kojim se definira prikupljanje prihoda i financiranje javnih potreba.

15. Koji su širi zadaci monetarne i fiskalne politike?Širi zadaci monetarne i fiskalne politike su:stabilan privredni rast i razvoj, zaposlenost, stabilnost cijena, uravnotežen vanjsko - trgovinski bilans, porast dohotka, porast zarada zaposlenih.

2


16. Koje su tri osnovne funkcije fiskalne politike? Objasniti?Tri osnovne funkcije fiskalne politike su: 1. Alokativna - podrazumijeva da država direktno iz budžeta ili posredno (putem manjih

poreza) utiče na alokaciju ili raspored sredstava.2. Stabilizaciona - nju država ostvaruje na načine da poveća postojeće ili uvede nove poreze

za onu granu privrede za koju smatra da njene cijene rastu više nego što bi trebalo.3. Redistributivna - podrazumijeva ponovnu raspodjelu već ostvarenog dohotka. To

praktično znači da država fiskalnim instrumentom može više oporezivati one sa višim dohotkom i ta sredstva dati djelimično ili u cjelosti onima sa nižim primanjima.

17. Teorijske osnove monetarne politike proizišle su iz kojih teorija?Teorijske osnove monetarne politike proizilaze iz triju monetarnih politika:• Klasične monetarne teorije o novcu• Kejnzijanske dohodne teorije o novcu• Savremene teorije imovinskog pravca

18. Napisati i objasniti formule prvobitne varijante kvantitativne teorije novca?Formule prvobitne varijante kvantitativne teorije novca su: 1. M = Q * P.Ona odražava odnos novca i cijene. Porast cijene je ekvivalentan porastu novca. U ovoj teoriji M je nezavisna varijabla, dok je P zavisna varijabla koja direktno zavisi od M ili količine novca u opticaju.2. P = M / QCijena se izračunava iz prve formule, odnos M i Q.3. 1 / P = Q / MOva formula predočava kupovnu snagu novca i iz nje proizilazi da će pri povećanju P moći da se kupi manje roba.

19. Objasni suštinu prvobitne varijante kvantitativne teorije novca?Pobornici prvobitne varijante kvantitativne teorije novca (teoriji o kupovnoj snazi novca) tvrde da novac ne djeluje na proizvodnju i kamate i da na njih utiču određeni faktori ali da su cijene i ovdje zavisna varijabla od količine novca. Prema njihovom mišljenju ukupan novac u jednoj zemlji predstavlja sve robe u toj zemlji. Ova teorija je generalno gledano statička, ona predočava vezu novca i cijena u jednom momentu, količina novca u opticaju je nezavisna varijabla a cijene izvedena varijabla, pa se ova teorija čini primitivnom teorijom.

20. Napisati i objasniti formule transakcijske varijante kvantitativne teorije novca?Formule transakcijske varijante kvantitativne teorije novca (tvorac Fišer) su:M1 * V1 + M2 * V2 = T * PP = M1 * V1 + M2 * V2 / T1 / P = T / M1 * V1 + M2 * V2

M1 - gotov novac, M2 - depozitni novac, V1 – brzina opticaja gotovog novca, V2 – brzina opticaja depozitnog novca, T – transakcije (prodate robe), P - cijene. T i V su konstantni, M je nezavisna varijabla a cijene su zavisna varijabla od M.

3


21. Objasni suštinu transakcijske varijante kvantitativne teorije novca?U transakcijkoj teoriji količina novca je nezavisna varijabla a cijene zavisna varijabla. Suština ove teorije je da: uz istu količinu robe na tržištu cijene se mijenjaju razmjerno s količinom novca i brzinom opticaja; i pri konstantnoj količini novca i brzini opticaja, cijene se mijenjaju razmjerno s promjenom količine robe u prometu.

22. Koje su ključne razlike između prvobitne i transakcijske varijante kvantitativne teorije novca?Ključne razlike između prvobitne i trans. varijante kvantitativne teorije novca su:1. u transakcijsku varijantu umjesto količine proizvedenih roba (Q) uvode se transakcije (T)

odnosno količina prodanih roba;2. količina novca u opticaju (M) iz prvobitne varijante, u transakcijskoj varijanti se dijeli na

M1 (gotov novac) i M2 (depozitni novac), a osim toga3. u transakcijskoj varijanti se uvodi i V1 (brzina opticaja gotovog novca) i V2 (brzina

opticaja depozitnog novca).

23. Objasni razliku između Fišerovog V i kembričkog k?V- pokazuje brzinu opticaja novca, koliko se puta novčana jedinica obrne u toku godine u funkciji plaćanja.k - pokazuje koliko vremena novčana jedinica miruje između plaćanja.

24. Od kojih faktora zavisi V, a od kojih k?V(brzina opticaja novca) zavisi od: sistema plaćanja, razvijenosti saobraćaja, organizovanosti privrede, visine cijena i sl. k zavisi od: visine kamatne stope (viša kamatna stopa treba da dovede do manje dana mirovanja novca – do manjeg k), inflacija i inflatorna očekivanja (veća inflacija i veća inflatorna očekivanja dovest će do manje dana mirovanja novca – do manjeg k).

25. Koja je suština kembričke varijante kvantitativne teorije novca?Kembrička varijanta, čiji su glavni predstavnici Marshall i Keynes, podrazumjeva da se sav novac ne nalazi u prometu, odnosno transakcijama, već se jedan dio njega nalazi u rezervi, koju je Kejns nazvao rezervom likvidnosti. Ova teorija je bliža stvarnosti jer domaćinstva, firme, ustanove i sl. zaista trebaju imati određenu količinu novca u rezervi, koja služi za iznenadne i neočekivane potrebe. Da nema te rezerve onda bi navedeni subjekti mogli doći u likvidnosne ili druge teškoće.

26. Zašto se ova teorija naziva reformisana teorija kvantitativne varijante novca?Fišer i pristalice transakcione varijante koriste V kao brzinu opticaja novca u prometu (transakcijama), dok Kembridžani koriste k (maršalov koeficjent) koji nije ništa drugo nego 1/V; prema tome vidljivo je kada se matematički posmatra da je ova druga varijanta samo reformisana fišerova teorija.

27. Koja je ključna razlika između transakcione i kembričke varijante novca?Ključna razlika između transakcione i kembričke varijante novca je u činjenici da transakciona varijanta pretpostavlja da je sav novac u prometu (tj. transakcijama) i ona stavlja naglasak na izdavanje novca; dok kembrička varijanta pretpostavlja da se jedan dio novca nalazi u rezervi i ona stavlja naglasak na držanje novca.

4


28. Napisati i objasniti formule kembridžke varijante kvantitativne teorije novca?Forula kembričke varijante je:M = k * P * TM – količina novca, k – maršalov koeficjent 1/V (pokazuje koliko vremena novčana jedinica miruje između plaćanja), P – cijene, T - transakcije. Iz ove formule cijena se izražava ovako:P = M/kTKupovna snaga novca:1/P = kT/M

29. Koja je suština dohodovne teorije novca?Suština dohodovne teorije novca je u uvođenju brzine opticaja dohotka jer brzina opticaja dohotka povećava čitavu vrijednost jednačine, osim toga suština je i u tome što je dohodovne teorije novca ukupnost privrednog života svodila na novac i cijene i transakcije finalnih roba.

30. Objasni prvu formulu dohodovne teorije novca: M = P(k + rk')?M = P(k + rk')M - količina novca; P- cijena; k - količina roba koje se mogu kupiti gotovim novcem; k' - količina roba koje se mogu kupiti depozitnim novcem; r - odnos gotovog i depozitnog novca. S obzirom na komplikovanost ove jednačine i sam Kejns će kasnije odstupiti od nje i priznat će je jedino u uslovima pune zaposlenosti.

31. Objasni drugu formulu dohodovne teorije novca: M*Vy = Py * Ty?M*Vy = Py * Ty

M- količina novca; Vy - brzina opticaja dohotka, veći dohodak i veća brzina opticaja povećavaju vrijednost jednačine; Py - cijene finalnih roba; Ty - prodate finalne robe.

32. Zašto je Kejnsova dohodovna teorija bila predmet kritika i čijih kritika?Kejnsova dohodovna teorija bila je predmet kritike klasičara i postklasičara zbog toga što je ukupnost privrednog života svodila na novac i cijene i transakcije finalnih roba.

33. Šta je inflatorni jaz i kako se otklanja? Nacrtati i objasniti inflatorni jaz i način njegovog otklanjanja.Inflatorni jaz predstavlja stanje u kojem su investicije (ulaganje) veće od štednje (raspoloživih sredstava) u stanju pune zaposlenosti. On se nalazi na lijevoj strani grafa a njegova veličina predstavljena je veličinom duži AB.

5


Kod otklanjanja inflatornog jaza moguće su 3 varijante: 1. da se smanje investicije do nivoa štednje tj da se smanji nivo tačke A u B, 2. da se poveća štednja ito iz tačke B u tačku A, 3. kombinacija smanjenja investicija i povećanja štednje.

34. Nacrtati i objasniti deflatorni jaz i način njegovog otklanjanja.Deflatorni jaz predstavlja stanje u kojem su investicije (ulaganje) manje od štednje (raspoloživih sredstava) u stanju pune zaposlenosti. On se nalazi na desnoj strani, označen duži CD.

Kod otklanjanja deflatornog jaza moguće su 3 varijante: 1. Smanjenje štednje iz tačke C u tačku D, 2. Povećanje investicija iz tačke D u tačku C, 3. Kombinacija povečana investicija i smanjenje štednje.

35. Od koje 4 pretpostavke je pošao Viksel u definisanju teorije inflatornog jaza?Viksel je pošao od 4 pretpostavke u definisanju inflatornog jaza:1. Da nema tehničkog progresa u privredi niti porasta stanovnistva u zemlji (ovo je nestvarno),2. U privredi postoji puna zaposlenost i perfektna mobilnost proizvodnih resursa (u rijetkim slučajevima može postojati),3. Da postoji potpuna konkurencija na tržištu (ovo je upitno jer potpuna konkurencija je bila karakteristična za vrijeme liberalnog kapitalizma),4. Cijene su fleksibilne na kretanje na gore i dolje (ovo je upitno jer to nije slučaj sa monopolskim određenim cijenama koje su fleksibilne samo na gore)

36. Objasniti suštinu odnosa prirodne i tržišne kamatne stope i njihov uticaj na promjene cijena?Prirodna kamatna stopa postoji kada su investicije jednake štednji, dok se tržišna kamatna stopa formira na financijskom tržištu. Banke povećanjem ili smanjenjem kredita utiču na povećanje ili smanjenje tržišnih kamatnih stopa. Dok je tržišna kamatna stopa niža od prirodne kamatne stope cijene će da rastu (jer je novac jeftiniji) i obrnuto kada je tržišna k. s. viša od prirodne k. s. cijene će da padaju.

37. Zašto se Viksel i njegovi sljedbenici značajno ne udaljavaju od kvantitativnih monetarnih teorija novca?Viksel i njegovi sljedbenici značajno se ne udaljavaju od kvantitativnih monetarnih teorija novca jer monetarnim faktorima pripisuju ključnu ulogu u kretanju cijena samo što oni između količine novca M i cijena P integrišu kamatnu stopu „r“ koja prvo reaguje sa M da bi se na kraju promjena „r“ transformirala u P.

6


38. Koje faktore tretira psihološka teorija novca?Psihološka teorija novca tretira faktore koji utiču na vrijednost robe odnosno novca:- predviđanja(mogu dijelom uticati na cijenu robe ito posebno onda ako su u igri inflatorna

kretanja),- raspoloženje (može uticati na različito vrednovanje novca i roba),- sklonosti ka potrošnji (sklonosti ljudi mogu biti ka povećanoj potrošnji i ka povećanoj

štednji) i sl.

39. Objasni suštinu psihološke teorije novca?Prema psihološkoj teoriji novca vrijednost roba odnosno novca zavisi od ocjene potrošača o korisnosti robe. Prema njima sljedeći faktori su ti koji određuju vrijednost robe i novca:- predviđanja(mogu dijelom uticati na cijenu robe ito posebno onda ako su u igri inflatorna

kretanja),- raspoloženje (može uticati na različito vrednovanje novca i roba),- sklonosti ka potrošnji (sklonosti ljudi mogu biti ka povećanoj potrošnji i ka povećanoj

štednji) i sl.Ugrađivanjem navedena 3 psihološka elementa u određivanju cijena ova škola ekonomske misli odvela bi nauku tamo gdje to ona prestaje biti. Ova škola je čuvena Bečka škola čiji je glavni predstavnik Aftalion.

40. Čiji značaj u cijenama roba ističe Perou?Perou ističe da značaj u cijenama roba imaju dominantne firme, javne vlasti i nastojanje svih ekonomskih subjekata da postignu što bolje rezultate.

41. U vezi sa psihološkom teorijom sta se može zaključiti?U vezi sa psihološkom teorijom može se zaključiti: da psihološka teorija novca ne može biti samostalna teorija o kupovnoj snazi novca, tvrditi da su cijene samo psihološka kategorija nije tačno, tvrditi da psihološke kategorije nemaju uticaj na kretanje cijena opet nije tačno; stoga bi zaključak u vezi ove teorije mogao biti da ona može biti sastavni dio onih teorija koje u prvi plan stavljaju realne odnosno mjerljive elemente.

42. Koja pitanja nastoje da riješe monetaristi i kejzijanci?Monetaristi i kejnzijanci nastoje da riješe 5 osnovnih pitanja: 1. pitanje imovine,2. tražnje novca,3. BON-a,4. transmislione mehanizme i5. monetarne politike.

43. Objasniti koncept, strukturu i značaj novca po monetaristima?Pod kategorijom novac monetaristi podrazumijevaju:- gotov novac kod stanovništva ili pravnih lica,- novac na žiro i drugim računima koje drže njegovi vlasnici (depoziti),- oročeni i štedni depoziti do godinu dana koje se mogu razročiti i upotrijebiti za

svakodnevna plaćanja.

7


44. Koja je ključna razlika između obveznica i dionica?Obveznice su vrijednosni papiri unaprijed poznatog i fiksnog prinosa. Dionice su vlasnički vrijednosni papiri bez određenog roka dospijeća sa nepoznatim prinosom, čija dividenda kao prihod na dionica zavisi od uspješnosti poslovanja dioničko društva.

45. Objasniti suštinu tražnje novca po monetaristima?Po monetaristima tražnje novca je determinanta 4 kategorije:- imovine,- dohotka,- cijena i- kamatne stope.Imovina i tražnje novca pozitivno su kolerirani, što znači da veća vrijednost imovine dovodi do veće tražnje novca. Dohodak i tražnja novca također su pozitivni kolerirani, dok su cijene potrošnih i investicionih dobara negativno kolerirane sa tražnjom novca, kao i kamatna stopa.

46. Koje su determinante tražnje novca po monetaristima? Od čega zavisi tražnja novca po monetaristima?Po monetaristima tražnje novca je determinanta 4 kategorije: imovine, dohotka, cijena i kamatne stope.

47. Objasni suštinu BON-a po monetaristima?Monetaristi brzinu opticaja novca (BON) posmatraju na kratki, srednji i dugi rok.- Na kratki rok BON zavisi od: dohotka (veći dohodak dovodi do bržeg obrta novca, dakle

ovdje su dohodak i BON pozitivno kolerirani), cijena (više cijene ubrzavaju brzinu opticaja novca na način da imaoci novca nastoje da ga se oslobode na način da kupuju realna dobra, dakle cijene i BON su pozitivno kolerirani) i kamatne stope (niža kamatna stopa dovodi do višeg BON-a i obrnuto).

- Na srednji rok BON prati ciklus rasta i pada;- Na dugi rok BON usporava zbog luksuznih dobara, trajnih dobara, inflacije i sl.

48. Objasniti suštinu monetarne politike po monetaristima?Monetaristi smatraju da monetarna politika treba da kontroliše rast novca u opticaju (∆M) prema rastu realnog BDP-a (kraće rečeno ∆ M ≈ ∆ RBDP).Po monetaristima glavni cilj monetarne politike je da obezbjedi stalnost cijena i kursa domaće valute, što će se omogućiti samo ako je u opticaju optimalna količina novca u jednoj zemlji.

49. Objasniti ključne razlika u tretiranju imovine između kejnzijanaca i monetarista?Za razliku od monetarista koji imovinu tretiraju dosta široko jer u nju svrstavaju: novac, obveznice, dionice, fizička dobra i ljudski kapital; kejnzijanci smatraju da imovinu čine agregati novca (gotovi novac i novac koji se nalazi u obliku depozita na računima poslovnih banaka) i vrijednosni papiri (dugoročne državne obveznice).

50. Tretiranje tražnje novca po kenzijancima?Tražnja novca kod kejnzijanaca zavisi od realnog dohotka i kamatne stope. Oni u faktore tražnje ne uključuju imovinu i cijenu. Prema njima imovina je količnik dohotka i kamatne stope pa je prema tome ne treba uključivati u faktore tražnjie novca. Oni cijene ne uključuju jer su u fokusu njihovog razmatranja realne kategorije (BDP, ND, zaposlenost...), oni cijenama daju sekundarni značaj.

8


51. Koja je ključna razlika između tražnje novca kod monetarista i kejnzijanaca?Tražnja novca kod kejnzijanaca je uža od one kod monetarista.- Tražnja novca kod kejnzijanaca zavisi od realnog dohotka i kamatne stope dok kod

monetarista zavisi od imovine, dohotka, cijena i kamatne stope.- Kejnzijanaci u faktore tražnje ne uključuju imovinu i cijenu. Prema njima imovina je

količnik dohotka i kamatne stope pa je prema tome ne treba uključivati u faktore tražnjie novca. Oni cijene ne uključuju jer su u fokusu njihovog razmatranja realne kategorije (BDP, ND, zaposlenost...), dakle oni cijenama daju sekundarni značaj.

52. Objasni formulu tražnje novca po kejnzijancima - M=L1(y)+L2(r)?Formulu tražnje novca po kejnzijancima je M=L1(y)+L2(r). U ovoj formuli M označava tražnju novca, L1 označava transakcionu tražnju novca i ona zavisi od visine dohotka (y), L2 predstavlja špekulativnu tražnju novca koja zavisi od kamatne stope (r). Dakle, prvi dio jednačine L1(y) znači da transakciona tražnja zavisi od veličine dohotka i da većem dohotku odgovara veća tražnja, odnosno da veća tražnja postoji onda kada je veći dohodak. Drugi dio jednačine L2(r) podrazumjeva da špekulativna tražnja novca je funkcija ili zavisi od visine kamatne stope.

53. Navesti tri osnove tražnje novca (tri osnovna motiva tražnja)?Postoje tri osnove tražnje ili motiva tražnje novca:- transakciona tražnja (transakcioni motiv koji podrazumeva držanje novca za potrebe

obavljanja planiranih transakcija),- špekulativna tražnja (špekulativni motiv koji podrazumeva tražnju za novcem kao

oblikom finansijkse imovine) i- opreznosni motiv (koji podrazumeva potrebu za držanjem novca radi obavljanja

neplaniranih transakcija).

54. Ključna razlika između transakcione i špekulativne tražnje?Transakciona tražnja podrazumjeva držanje novca za potrebe obavljanja planiranih transakcija (novac se koristi za plaćanje), dok špekulativna tražnja podrazumjeva tražnju za novcem kao oblikom finansijske imovine (novac se drži na finansijskim tržištima da bi se zaradilo na cijeni vrijednosnih papira koji se kupuju kada je ona niska, a prodaju kada je visoka).

55. Objasniti formulu - Ir = Y * Cy?U ovoj formuli investicije su funkcija i zavise od visine kamatne stope. Viša kamatna stopa (r) znači manje investicije (I) i obrnuto. C predstavlja sklonost ka potrošnji. Desna strana označava raspoloživi dohodak. Međutim, sav dohodak nikad se ne štedi ili ne troši. Naime, jedan njegov dio ide u potrošnju a jedan u štednju koja je determinanta akumulacije, odnosno investicija. Tamo gdje je sklonost ka potrošnji velika, malo je prostora za investicije i obrnuto.Porast potrošnje manja je od porasta dohotka i to stoga jer je potrošnja manja od 1, što praktično znači da se pretpostavlja da se cio dohodak ne potroši. Sumarno rečeno, ova formula odnosno njena desna strana nam jasno pokazuje da će biti više investicija ako je manja sklonost potrošnji, odnosno veća sklonost ka štednji u raspodjeli nacionalnog dohotka.

9


56. Objasniti suštinsku razliku između tretiranja brzine opticaja novca (BON-a) po monetaristima i kejnzijancima?- Monetaristi brzinu opticaja novca (BON) posmatraju na kratki, srednji i dugi rok. Na

kratki rok BON zavisi od: dohotka, cijena i kamatne stope; na srednji rok BON prati ciklus rasta i pada; dok se na dugi rok BON usporava zbog luksuznih dobara, trajnih dobara, inflacije i sl.

- Kejnzijanci BON-u ne daju neki značaj jer ga, kao i sve, posmatraju samo na kratki rok. Umjesto BON-a kejnzijanci u prvi plan ističu likvidnost.

57. Objasniti suštinu monetarne politike po kejnzijancima?Kejnzijanci monetarnoj politici pripisivaju propulzivnu moć, odnosno moć značajnog uticaja na proizvodnju. Kejnzijanaci smatraju da monetarna politika treba da u opticaj ubaciti onu količinu novca koja će dovesti do što veće razlike između očekivane profitne stope ulagača i kamatne stope ( tj. ps > r).

58. Objasniti ključne razlike u tretiranju monetarne politike kejnzijanaca i monetarista?- Monetaristi smatraju da monetarna politika treba da kontroliše rast novca u opticaju (∆M)

prema rastu realnog BDP-a (kraće rečeno ∆ M ≈ ∆ RBDP).- Kejnzijanaci smatraju da monetarna politika treba da u opticaj ubaciti onu količinu novca

koja će dovesti do što veće razlike između očekivane profitne stope ulagača i kamatne stope (ps > r).

59. Definirati monetarne agregate i navesti čemu služe?Monetarni agregati su grupisani oblici financijskih sredstava novca i novčanih surogata.Oni služe:- za obračunavanje kvaliteta i funkcije novca u privredi i - za vođenje monetarne politike likvidnosti sektora privrede i drugih sektora.

60. Koji su najvažniji (osnovni) monetarni agregati?Najvažniji monetarni agregati su:1. primarni novac (M0),2. novčana masa (M1),3. likvidna sredstva (M2),4. ukupna likvidna sredstva (M3),5. monetarni volumen (M4),6. monetarni potencijal (M5)...

61. Šta čini primarni novac (M0)?U primarni novac (M0) spadaju:1. domaća valuda,2. devizne obaveze prema bankama i3. blagajnički zapisi od centralne banke.

62. Objasni suštinu novčane mase (M1)?Novčanu masu (M1) čine:1. gotov novac (novac nebankarskih transaktora) i2. depozitni novac (novac na žiro i tekućim računima, izdvojena sredstva za investicije,

izdvijena sredstva za stambenu izgradnju i ostala novcana sredstva).

10


Novčana masa je:- pokazatelj ponude novca (jer ona svojom visinom pokazuje koliki je iznos novca

u opticaju, odnosno kolika je ponuda novca),- transakciona sredstva (jer sluze za izvrsenja placanja, odnosno transakcija)- likvidno sredstvo (jer se njome mogu odmah platiti obaveze koje preduzece ima).

U novčanu masu ulaze: samo domaći novac, samo novac nebankarskog sektora i samo novac kojim se mogu vršiti plaćanja. Novčana masa može biti: stvarna, optimalna, veća ili manja od optimalne.

63. Šta spada u likvidna sredstva? Struktura i značaj likvidnih sredstava(M2)?Likvidna sredstva čine:1. novčana masa,2. kvazi novac (tj. štedni i oročeni depoziti mogu postati novac nakon njihovog

razročavanja),3. kratkoročni vrijedonosni papiri (mogu se vrlo brzo prodati na financijskim tržištima i tako

doći do gotovine) i4. kratkoročni depoziti domaćih banaka u devizama (mogu biti odmah zamijenjeni za

domaću valutu).

64. Objasniti kvazi novac?Kvazi novac, odnosno sredstva na štednim i oročenim depozitima mogu postati novac nakon njihovog razročavanja i povlačenja sa štednih i oročenih depozita.

65. Zašto su kratkoročni vrijednosni papiri i kratkoročni depoziti domaćih banaka u devizama likvidna sredstva?

- Kratkoročni vrijednosni papiri su likvidno sredstvo zato što se mogu vrlo brzo prodati na financijskim tržištima i tako doći do gotovine.

- Kratkoročni depoziti domaćih banaka u devizama su likvidno sredstvo jer mogu biti odmah zamijenjeni za domaću valutu.

66. Koja sredstva su nelikvidna?Nelikvidaciona sredstva su:

- blokirana sredstva i- ograničena sredstva.

67. Šta ulazi u novčanu masu?U novčanu masu ulaze:

- samo domaći novac,- samo novac nebankarskog sektora i- samo novac kojim se mogu vršiti plaćanja.

68. Šta je optimalna novčana masa?Optimalna novčana masa je ona količina novca koja je potrebna da se proces društvene reprodukcije odvija normalno.Najbolji slučaj kod novčane mase je kada je stvarna novčana masa jednaka optimalnoj.

11


69. Kakav može biti odnos između stvarne i optimalne novčane mase?- Stvarna novčana masa može biti veća od optimalne novčane mase (tada obično

dolazi do inflacije),- Stvarna novčana masa može biti manja od optimalne novčane mase (tada obično

dolazi do deflacije);- Najbolji slučaj je kada su stvarna i optimalna novčana masa jednake.

70. Od kojih faktora zavisi optimalna novčana masa?Faktori koji utiču na optimalnu novčanu masu su:

- BON i- obim novčanih transakcija.

71. Od čega zavisi BON? Navesti i objasniti faktore brzine opticaja novca (BON-a)?Na BON utiču ovi faktori:

1. sistem i tehnika plaćanja (savremenija tehnika plaćanja povećava BON),2. način organiovanja privrede (kad je bolje organizirana privreda BON je veći),3. kretanje cijena (pri većem rastu cijena BON se povećava i obrnuto),4. ograničavanje upotrebe sredstava (dolazi do smanjenja BON-a) i5. psihološki faktori (ako se očekuje da će u budućnosti cijene biti veće BON će se

povećavati u sadašnjosti; i obrnuto).

72. Navedi i objasni faktore obima novčanih transakcija?Na obim novčanih transakcija utiču:1. ukupan obim i intenzitet materijalne proizvodnje (razvijenija privreda, koja ima češća

plaćanja, povećava obim novčanih transakcija i obrnuto),2. kretanje općeg nivoa cijena roba i usluga (obično kada cijene rastu povećava se obim

novčanih transakcija),3. tehnika plaćanja (kod suvremeniji tehnika plaćanja ubrzavaju se transakcije i obično

povećava njihov broj) i4. organizacijska struktura privrede (ako je organizaciona struktura privrede razvijenija

obično je i obim novčanih transakcija veći; i obrnuto).

73. Objasni transakcioni i dohodni BON i prosječni monetarni koeficjent?Transakcioni BON dobije se kada se stavi u odnos vrijednost BDP-a i novčane mase (M1) (tj. formulom izraženo: BDP/M1), dok dohodni BON stavljanjem u odnos dohotka (ND) i novčane mase (M1) (tj. formulom izraženo: ND/M1).

- Prosječni monetarni koeficjent dobija se stavljanjem u odnos: M1/Q (rijetko) ili M1/BDP ili M1/ND.

Uvijek je veći transakcioni BON od dohodnog BON-a, dok je kod pros.mon.koef.obrnuto, tj.kada se računa preko BDP-a on je manji nego kada se računa preko ND-a.

74. Definiši inflaciju?Inflacija je vrlo složena i heterogena društveno-ekonomska pojava izazvana monetarnim, realnim ili pak političkim poremećajima ravnoteže i kretanja u gospodarstvu a kao njena posljedica nastaje samopodržavano i teško kontrolirano povišenje cijena, opadanje životnog standarda, povećanje novčanog opticaja, smanjenje vrijednosti domaćeg novca i progresivno iscrpljenje domaćih deviznih izvora.

12


75. Koje su posljedice inflacije?Posljedice inflacije su: samopodržavano i teško kontrolirano povišenje cijena, opadanje životnog standarda, povećanje novčanog opticaja, smanjenje vrijednosti domaćeg novca i progresivno iscrpljenje domaćih deviznih izvora.Osim toga postoje i druge posljedice kao što su: 1. U oblast proizvodnje inflacija uvodi nesigurnu kalkulaciju (zbog promjena cijena),2. Inflacija negativno utiče na ekonomičnost i produktivnost rada,3. Zbog prividno visokog rentabiliteta i lake zarade smanjuje se onaj neophodni vanjski

pritisak na rukovodstvo preduzeća da primjeni što ekonomičnije metode proizvodnje,4. Inflacija stvara višak potražnje i smanjuje međusobnu konkurenciju preduzeća što se

negativno odražava na rentabilnost i efikasnost sredstava,5. Pretjeran porast cijena i nedostatak likvidnih sredstava otežava zamjenu konstantnog

kapitala,6. Inflacija smanjuje kupovnu snagu novca što obeshrabruje štediše.

76. Po svom karakteru kakva može biti inflacija?Po svom karakteru inflacija može biti:1. umjerena ili latentna,2. nekontrolirana ili burna,3. domaća i uvozna,4. otvorena i prigušena5. stagflacija.

77. Objasni suštinu inflacije tražnje?Zajedničko za kvantitativnu teoriju novca, teoriju inflatornog jaza, psihološku teoriju inflacije i teoriju monetarista je to da inflacija nastaje zbog prevage potražnje nad ponudom, a bujala potražnja dovodi do porasta cijena, jer ponuda nije u stanju zadovoljiti povećan opseg potražnje na prijašnjem nivou cijena. Razlika između pojedinih varijanti se ogleda jedino u uzrocima koji su izazvali porast potražnje. Kod inflacije potražnje cijene rastu zbog porasta platežne sposobne potražnje.

78. Objasni suštinu inflacije troškova?Kod inflacije troškova cijene rastu naprosto kao posljedica uvećanja troškova poslovanja, a to se obično događa u uvjetima depresije i smanjenja realnog društvenog proizvoda. Povećanje plata bez odgovarajućeg povećanja produktivnosti dovodi do porasta troškova proizvodnje po jedinici proizvoda i do povećanja cijena. Inflacija troškova povezuje se i s monopolističkim cijenama i dominacijom velikih korporacija. Treća varijanta inflacije troškova ističe porast uvoznih cijena kao primaran uzrok inflacije.

79. Definiši monetarnu politiku i navedi njene uže i šire zadatke?Monetarna politika je skup mjera koje društvo poduzima u cilju regulisanja potrebne količine novca u opticaju. - U uže (primarne/ključne) zadatke monetarne politike spadaju: regulisanje potrebne količine novca u opticaju (M1) i stabilnost cijena i kursa domaće valute.- U šire (sekundarne) zadatke monetarne politike spadaju: stabilan privredni rast i razvoj, zaposlenost, stabilnost cijena, uravnotežen vanjsko - trgovinski bilans, povećanje dohotka i povećanje zarada zaposlenih.

13


80. Koja se pitanja nameću u monetarnoj teoriji i monetarnoj politici?Osnovna pitanja koja se nameću monetarnoj teoriji i monetarnoj politici su:1. da li su monetarni faktori inicijalni koji određuju promjene u privredi i kakav je karakter

tih promjena?2. da li su realni faktori primarnog značaja, a da im se monetarni faktori prilagođavaju u

realnim kretanjima.

81. Koje su 3 osnovne koncepcije od značaja za vođenje monetarne politike?Tri osnovne koncepcije od značaja za vođenje monetarne politike su:1. monetaristička koncepcija (smatra da monetarni faktori imaju dominantno djelovanje na tokove društvene reprodukcije);2. realna ili materijalistička koncepcija (smatra da realni faktori imaju dominantno djelovanje na tokove društvene reprodukcije);3. treća varijanta je varijanta realističnog pristupa (koja smatra da su realni faktori primarni ali da su istovremeno važni i novčani faktori budući da oni povratno djeluju).

82. Po svom karakteru kakva može biti monetarna politika?Po svom karakteru monetarna politika može biti: - ekspanzivna (∆M1>∆RBDP),- restriktivna (∆M1<∆RBDP) i- neutralna (∆M1≈∆RBDP).

83. Objasniti suštinu ekspanzivne monetarne politike?Pokazatelj ekspanzivne monetarne politike je brži rast novčane mase (M1) od realnog društvenog proizvoda (∆M1>∆RBDP). Problem koji opasno postoji kod ove politike jeste da se emituje veća količina novca u opticaju (M1) od realnog BDP-a i da to rezultira inflacijom i devalvacijom. Ova politika se primjenjuje u silaznoj fazi privrednog ciklusa, odnosno pri recesionim i depresionim kretanjima a cilj joj je da se jeftinijim novcem podstakne proizvodnja i zaposlenost.Efekti ekspanzivne monetarne politike su: porast novčane ponude, smanjenje kamatne stope, povećanje investicija, povećanje BDP-a, porast zaposlenosti, porast dohotka...

84. Objasni suštinu restriktivne monetarne politike?Pokazatelj restriktivne monetarne politike je sporiji rast novčane mase (M1) od realnog društvenog proizvoda (∆M1<∆RBDP), i u tom slučaju dolazi do deflacije. Ova politika se primjenjuje u fazi vrha privrednog ciklusa kada povećanje tražnje prijeti da izazove višu stopu inflacije. Dakle ona se primjenjuje s ciljem da se suzbiju tražnja i inflatorna kretanja.Efekti restriktivne monetarne politike su: smanjenje novčane ponude, povećnje kamatnih stopa, smanjenje investicija, smanjenje BDP-a, smanjenje zaposlenosti, smanjenje dohotka...

85. Koji su efekti ekspanzivne, a koji restriktivne monetarne politike?- Efekti ekspanzivne monetarne politike su: porast novčane ponude, smanjenje kamatne

stope, povećanje investicija, povećanje BDP-a, porast zaposlenosti, porast dohotka...- Efekti restriktivne monetarne politike su: smanjenje novčane ponude, povećnje kamatnih

stopa, smanjenje investicija, smanjenje BDP-a, smanjenje zaposlenosti, smanjenje dohotka...

14


86. Putem kojih se instrumenata se provodi ekspanzivna, odnosno restriktivna monetarna politika?- Ekspanzivna monetarna politika, u savremenim uslovima, uglavnom se sprovodi

primjenom sljedećih instrumenata:1. smanjenje eskontne stope,2. smanjenje kamatne stope na kredite u bankarskom sistemu,3. eksp. kredita privredi i stanovnistvu,4. smanjenje stope obveznih rezervi,5. smanje stope rezervi likvidnosti,6. oslobađanje od plafoniranja kredita,7. eksp. politika otvorenog tržišta i dr.

- Pri provođenju restriktivne monetarne politike koriste se sljedeći instrumenti:1. povećanje eskontne stope,2. povećanje kamatne stope,3. kontraktivna politika otvorenog tržišta,4. restrikcija potrošačkih kredita,5. povećanje stope rezerve likvidnosti,6. povećanje stope obaveznih rezervi,7. stimulacija svih oblika štednje i sl.

87. Šta su instrumenti monetarne politike i kako se dijele?Instrumenti monetarne politike su sredstva i metode koje primjenjuje centralna banka da bi održala obim i strukturu novca i kredita na optimalnom nivou.Instrumenti monetarne politike dijele na:- kvantitativne i- kvalitativne.

88. Kako djeluju kvantitativni a kako kvalitativni instrumenti monetarne politike?Kvantitativi instrumenti monetarne politike djeluju globalno i linearno; dok kvalitativni instrumenti djeluju selektivno a ponekad i naredbodavno.

89. Objasniti eskontnu politiku centralne banke? Eskont mjenica?Eskontna politika centralne banke zove se još i diskontna jer centralna banka poslovnim bankama odobrava kratkoročne kredite uz nižu kamatnu stopu (diskontna stopa) s namjerom da podstakne privrednu aktivnost preko jeftinog novca. Pored što ima niže kamatne stope, diskontni krediti se lakše dobiju. Ova politika obično ima karakter ekspanzivne monetarne politike. Primjenjuje se pri stagnaciji, recesiji i sl. Cilj je da se jeftinijim novcem podstakne proizvodnja tj. da se podstakne privredna aktivnost jeftinijim novcem. Radi očuvanja stabilnosti cijena potrebno je primjena instrumenata kojima je moguće izazvati reverzibilna kretanja u financijama i realnoj sferi privrede.- Eskont mjenica zasniva se na robnim kretanjima. Npr. Firma X prodaje robu firmi Y, koja

nema novac i kao instrument plaćanja koristi mjenicu čiji je rok dospijeća jednak roku ugovorenog plaćanja (npr. 70 dana). Dobavljač s tom mjenicom može vršiti plaćanja svom dobavljaču ili ju može eskontovati kod poslovne banke. Poslovna banka prima mjenicu, obračunava kamatu, zadržava iznos kamate a ostatak prebacuje na račun firme koja je eskontovala mjenicu. Poslovna banka vrši sabiranje više mjenica i eskontuje ih centralnoj banci, koja također obračunava svoju kamatu i razliku prebacuje na račun poslovne banke. Ovaj posao se zove reeskontni. Po roku dospijeća mjenice izdavalac mjenice je obavezan

15


da plati mjenicu. Logika je u tome da je prvi izdavalac mjenice u posmatranom roku (70 dana) proizveo i prodao robu i došao do novca i u mogucnosti je da plati mjenični dug.

90. Objasniti politiku otvarnog tržišta?Politika otvorenog tržišta je suptilan i nenaredbodavan instrument koji centralna banka primjenjuje na način da vrši kupoprodaju javnih vrijednosnih papira u ime i na račun države. Kada CB želi da poveća količinu novca u opticaju, ona kupuje vrijednosne papire i za za protuvrijednost vrijednosnih papira daje novac na financijsko tržište, dolazi do rezultata da je na tržištu manje vrijednosnih papira a više novca. U obrnutom slučaju, kada CB želi da smanji količinu novca u opticaju, ona prodaje vrijednosne papire i dolazi do smanjenja količine novca a povećanja vrijednosnih papira na tržištu. Kupci vrijednosnih papira su poslovne banke, investicioni fondovi, penzioni fondovi... , a razlog kupovanja je zarada koju nose nose vrijednosni papiri u vidu fiksne kamate.

91. Objasniti politiku obavezne rezerve?Politika obaveznih rezervi je direktan, grub, linearan, globalan i nimalo iznijansiran instrument centralne banke. Obavezna rezerva se obračunava na depozite koje komercijalne banke drže na svom računu i koje su najznačajniji izvor njihovog potencijala (oko 75%). Obavezna rezerva se obračunava na štedne, oročene i transakcione depozite, bilo da se primjenjuje jedinstvena stopa (npr. 14% kao što je kod nas) ili diferencirana stopa, s tim da je tada obično najveća stopa na transakcione depozite. Veću stopu obaveznih rezervi centralna banka će primjenjivati kada želi da smanji količinu novca u opticaju, odnosno pri vođenju restriktivne monetarne politike; a kada želi da poveća količinu novca u opticaju ona će da smanjuje stopu obaveznih rezervi.

92. Objasniti selektivnu kreditnu politiku?Centralna banka u vođenju monetarne politike primjenjuje selektivnu kreditnu plitiku. Suština selektivne kreditne politike je u tome da se u prioritet stavlja određena grana ili određene grane jedne zemlje. To praktički znači da centralna banka odobrava kredite poslovnim bankama pod povoljnijim uslovima za tu granu ili te grane (npr. za agrar). Povoljniji uslovi se ogledaju u sljedećem: niža kamatna stopa, duži rok povrata, duži grejs period ili period mirovanja.

93. Objasniti politiku zlata i deviza?Politika zlata i deviza koju provodi centralna banka je u suštini sljedeće: kada centralna banka želi da poveća količinu novca u opticaju onda će od privrede i stanovništva preko poslovnih banaka kupovati zlato i devize; i kada centralna banka želi da smanji količinu novca u opticaju ona prodaje zlato i devize.

94. Koja je suština politike potrošačkih kredita?Suština politike potrošačkih kredita je da se kreditima vrši uticaj na veću ili manju kupovinu skupljih i trajnih potrošnih dobara. Kada centralna banka želi da smanji tražnju i kupovinu ovih dobara ona poslovnoj banci propisuje više kamatne stope, kraće rokove otplate i veća gotovinska učešća. U obrnutom slučaju kada se nastoji povećati tražnja i prodaja proizvoda određene grane tada su niže kamatne stope, duži period otplate i manje gotovinsko učešće.

16


95. Šta su porezi?Porezi su davanja koja daju građani i privreda određenim javno-pravnim kolektivitetima od nivoa općine do nivoa države.

96. Koje su teorije o opravdanosti uvođenja poreza?Postoji više teorija o opravdanosti uvođenja poreza, neke od njih su:1. teorija sile,2. teorija cijene,3. teorija osiguranja,4. teorija uživanja,5. teorija žrtve,6. teorija reprodukcije,7. organska teorija,8. socijalistička teorija...

97. Objasniti „teoriju sile“ o opravdanosti uvođenja poreza?Kod teorije sile država ne samo da nameće obavezu svojim građanima i privredi, već poraženog protivnika također kažnjava na način da mu nameće plaćanje ratnih odšteta koje se zovu i ratne reparacije.

98. Objasniti „teoriju cijene“ o opravdanosti uvođenja poreza?Teorija cijene zasniva se na činjenici da država od svojih građana i privrede naplaćuje protunaknadu za izvršene usluge u vidu poreza.

99. Objasniti „teoriju osiguranja“ o opravdanosti uvođenja poreza?Teorija osiguranja zasniva se na stavu da država brine za ličnu i materijalnu sigurnost svojih građana i privrede i na ime toga ona naplaćuje naknadu putem poreza.

100. Objasniti „teoriju uživanja“ o opravdanosti uvođenja poreza?Teorija uživanja zasniva se na stavu da građani i privreda uživaju u svojoj imovini i dohotku, da ih pri tome čuva državni aparat i da stoga ima pravo da naplaćuje protunaknadu u vidu poreza.

101. Objasniti „teoriju žrtve“ o opravdanosti uvođenja poreza?Teorija žrtve nastala je u vrijeme monopolskog kapitalizma, odnosno u krizama, nemirima i visokoj inflaciji. Budući da se sistemska kriza nije mogla prevazići bez intervencije i pomoći države, onda je bilo logično da građani i privreda plate porez kao žrtvu za činjenje države.

102. Objasniti „teoriju reprodukcije“ o opravdanosti uvođenja poreza?Teorija reprodukcije javila se u doba državnog kapitalizma, kada se pred državu postavljaju pored fiskalnih i ekonomski, socijalni i politički ciljevi. Za sve 3 navedene namjene država mora da ima prihode a ostvaruje ih putem poreza. Iz ovog proizilazi da država, djelujući na proizvodnju i zaposlenost, više nije nužno zlo, nego je ona potrebna.

103. Objasniti „organsku teoriju“ o opravdanosti uvođenja poreza?Prema organskoj teoriji, država je glava a porezni obveznici su ostali organi i država ne može funkcjonisati bez ostalih organa jer ti organi plaćaju poreze koji podmiruju sve države.

17


104. Objasniti „socijalističku teoriju“ o (ne)opravdanosti uvođenja poreza?Socijalistička teorija polazi od stava da kapitalističku državu treba uništiti. Ovu tezu zastupali su pobornici Marksizma, koju su smatrali da poreze treba ukinuti a time i državu. Ovu teoriju posebno su zastupali socijalisti utopisti.

105. Navesti bitne karakteristike poreza?Neke od osnovnih karakteristika poreza su sljedeće:1. oni su prinudna davanja,2. oni su zakonski regulisani,3. oni su bez protučinidbe,4. oni su rijetko destinirani (tj. uglavnom se pri plaćanju poreza ne zna za koje će namijene

poreska sredstva biti utrošena),5. oni se izvršavaju u novca a samo u kriznim situacijama u naturi...

106. Podjela poreza?Osnovna podjela poreza je na:- direktne (plaćaju se direktno državi) i- indirektne (plaćaju se indirektno tj. određenoj firmi koja ga je u određenom vremenskom

periodu dužna obračunati i platiti državi).Najznačajniji indirektni porezi su :1. carine,2. PDV,3. akcizni porezi,4. opći porez na promet...Najznačajniji direktni porezi su:1. porez na imovinu,2. porez na nasljedstvo i darove,3. porez na dohodak,4. porez na dobit preduzeća...

107. Koja je osnovna razlika između direktnih i indirektnih poreza?Osnovna razlika između direktnih i indirektnih poreza je u činjenici da se direktni porezi plaćaju direktno državi (poreskoj upravi), a indirektni porezi (npr. PDV) plaćaju se indirektno tj. plaćaju se određenoj firmi, trgovini i sl. koja ih je dužna u određenom vremenskom periodu obračunati i platiti državi (upravi za indirektno oporezivanje).

108. Koje su karakteristike poreza na dohodak?Karakteristike poreza na dohodak su:- da se naplaćuju direktno od poreskog obveznika;- da je osnovica za obračunavanje dohodak po odbitku;- da njihova visina zavisi od materijalne snage poreskog obveznika (veći dohodak, veća

obaveza);- troškovi ubiranja ovog poreza su visoki (jer poreski organ mora svakom poreskom

obvezniku obračunati iznos poreske obaveze, dostaviti mu obračun, upozoriti ga ako obavezu ne plati na vrijeme i poduzimati pravne radnje za prinudnu naplatu poreza);

- porez na dohodak je pravičan jer zahvata više one koji imaju više...

18


109. Objasni suštinu poreza na dohodak?Porez na dohodak plaćaju isključivo fizička lica, plaćaju ga na iznos neto plaće. Ovaj porez plaća se po odbitku. Praktično ako je zaposlen jedan član porodice i ako ima neto platu 1000KM, ženu i 1 dijete koji ne rade, onda će poreska osnovica biti umanjena po svakom članu za 300KM. Slijedi da je 1000KM – 900KM (300*3) = 100KM, na iznos od 100KM plaća se 10% poreza pa je to onda svega 10KM. Da ovaj čovjek kojim slučajem nema ženu i dijete, njegova osnovica za obračun poreza na dohodak bi bila 700KM (1000-300=700), i platio bi 10% poreza tj. 70KM.Obveznici ovog poreza su i ljudi koji obavljaju samostalno određenu djelatnost. Poreska osnovica u ovom slučaju je razlika između njegovih prihoda i rashoda.- Karakteristike poreza na dohodak su: da se naplaćuju direktno od poreskog obveznika; da

je osnovica za obračunavanje dohodak po odbitku; da njihova visina zavisi od materijalne snage poreskog obveznika (veći dohodak, veća obaveza); troškovi ubiranja ovog poreza su visoki (jer poreski organ mora svakom poreskom obvezniku obračunati iznos poreske obaveze, dostaviti mu obračun, upozoriti ga ako obavezu ne plati na vrijeme i poduzimati pravne radnje za prinudnu naplatu poreza); porez na dohodak je pravičan jer zahvata više one koji imaju više...

110. Objasni suštinu poreza na dobit?Porez na dobit preduzeća je jedan od najvažnijih direktnih poreza. U upotrebu je uveden u drugoj polovini 20. stoljeća. Razlozi uvođenja bili su fiskalni, stabilizacioni i instrument za vođenje razvojne politike. Subjekti oporezivanja su pravna lica. - Razlozi uvođenja poreza na dobit su u činjenicama, da je on značajan i siguran izvor

prihoda u državi, da država je u posmatranom periodu imala povećanje izdataka za intervencije u privredi, za stabilizaciju uslova, za razvojne potrebe i sl., tako da joj je dobro došla mogućnost da se značajan dio sredstava obezbjedi oporezivanjem dobiti preduzeća. Dakle sa stanovišta države, uvođenje poreza na dobit preduzeća je razumljivo, dok je sa stanovišta preduzeća ovo davanje postalo određeni teret. Osim toga i ovdje je u igri teorija ekvivalencije koja podrazumjeva da država ima pravo da oporezuje dio dobiti preduzeća jer ona svojim aparatom štiti imovinu preduzeća.

Poreske stope poreza na dobit preduzeća su različite, kreću se od 0% do 30% (najčešće stope su od 10% do 20%, u BiH je 10%). Država koja ima niže poreske stopa od drugih država, prihvatljivija je za ulaganje jer niže stope omogućavaju ulagačima veće zarade. Odluka o visinama poreza i visinama poreskih stopa, te njihovim oslobađanjima zadire u samu srž ukupne ekonomske politike zemlje.

111. Objasni suštinu carina?Carine su vid indirektnih poreza koje se naplaćuju na robe u uvozu, izvozu i tranzitu. Najčešće su one na uvozne robe, rijeđe se primjenjuju na izvozne robe, a za važne robe naplaćuju se i tranzitne carine.- Uvozne carine se primjenjuju obično onda kada nekad država zabranjuje uvoz nekih roba

(radikalna mjera) ili uvoznim carinama nastoji da spriječi uvoz roba i tako zaštiti domaće robe.

- Izvozne carine primjenjuju se obično onda kada nekad država zabranom izvoza (radikalna mjera) ili izvoznim carinama nastoji da spriječi izvoz roba koje su za nju bitne (npr. pšenica).

19


- Tranzitne carine ili carine za prijevoz roba preko teritorija zemlje imaju prvenstveno fiskalni cilj. Transport plina kroz plinovode a ponekad i nafte preko teritorija jedne zemlje danas je najznačajnija vrsta tranzitnih carina.

Dva glavna razloga za uvođenje carina su:- fiskalni (poreski prihod) i- ekonomska zaštita domaće proizvodnje.

U merkantilizmu carine su imale veliki značaj, u feudalizmu one su štitile uglavnom agrarne proizvode, u liberalizmu su imale mali značaj, a u državama intervencionizma veliki značaj.

112. Objasni suštinu uvoznih, izvoznih i tranzitnih carina?Najčešće carine su one na uvozne robe, rijeđe se primjenjuju na izvozne robe, a za važne robe naplaćuju se i tranzitne carine.

- Uvozne carine se primjenjuju obično onda kada nekad država zabranjuje uvoz nekih roba (radikalna mjera) ili uvoznim carinama nastoji da spriječi uvoz roba i tako zaštiti domaće robe.

- Izvozne carine primjenjuju se obično onda kada nekad država zabranom izvoza (radikalna mjera) ili izvoznim carinama nastoji da spriječi izvoz roba koje su za nju bitne (npr. pšenica).

- Tranzitne carine ili carine za prijevoz roba preko teritorija zemlje imaju prvenstveno fiskalni cilj. Transport plina kroz plinovode a ponekad i nafte preko teritorija jedne zemlje danas je najznačajnija vrsta tranzitnih carina.

113. Navesti i objasniti podjelu carina?Podjela carina:1. Prema smjeru kretanja robe (uvozne, izvozne i tranzitne)2. Prema svrsi naplate (fiskalne, ekonomske, socijalne, antidampinške, represivne carine –

carine na naoružanje...)3. Prema načinu odmjeravanja carine se određuju na bazi vrijednosti robe i one su

vrijednosne (dominantan oblik – carine se primjenjuju na novčanu vrijednost), specifične i kombinirane.

4. Prema načinu donošenja mogu biti: autonomne (one koje država sama određuje) i ugovorne (one koje su sklopljene na osnovu ugovora 2 ili više država)

5. Prema visini carine mogu biti: normalne, diferencijalne i preferencijalne. Diferencijalne su obično više od normalnih, a preferencijalne su obično niže od normalnih. Za njih je vezano pravo tzv. pravo najpovlaštenije nacije. Pravo povlaštene nacije dato jendoj zemlji podrazumijeva da iste olakšice data zemlja mora dati i toj drugoj zemlji ako s njom sklopi aranžman i navede pravo najpovlaštenije nacije.

114. Objasni suštinu poreza na dodanu vrijednost (PDV-a)?PDV se plaća u svim fazama proizvodnje i prometa te na uvozne robe, ito na razliku između prodajne i nabavne cijene; tj. predmet oporezivanja je samo dodatna vrijednost u svakoj od faza proizvodnje i prometa.Osnovne karakteristike PDV-a su:- On tretira isključivo potrošnju- Obračunava se isključivo na razliku između prodajne i nabavne cijene, odnosno na RUC.- Ima mali broj poreskih stopa (jedna opća i jedna do dvije povlaštene stope),- Rijetko kada je u primjeni nulta stopa,

20


- 2007. godine u EU uvedena je Šesta direktiva o usklađenosti PDV-a u okviru EU i ovu direktivu prihvatila je i BiH,

- PDV u BiH uveden je 2005. godine,- Predmet oporezivanja su sve domaće i uvozne robe,- U BiH jedinstvena stopa PDV-a je 17% i nema izuzetaka,- Izvoz roba oslobođen je PDV-a,- Primjenjuje se načelo odredišta pri obračunu PDV-a (zemlja, mjesto, gdje je roba

namijenjena krajnjoj potrošnji)- Poreski obveznici su sva registrirana lica koja posluju u proizvodno-prometnoj djelatnosti

a nisu predmet oporezivanja neregistrirana lica (neke male radnje koja umjesto PDV-a plaća paušal)

- U nekim zemljama, određene djelatnosti koje su od šireg javnog interesa oslobođene su PDV-a,

- Od PDV-a oslobođene su i novčane usluge.

115. Navesti pozitivne i negativne osobine PDV-a?Negativne osobine PDV-a su:1. nesocijalan je (pogađa podjednako i bogate i siromašne),2. regresivan je (nema oslobođenja),3. ugrožava likvidnost preduzeća,4. ekonomičan je način ubiranja (firme ga moraju obračunati i platiti poreskoj upravi, tu se

primjenjuje tzv. Kreditna metoda),5. više učesnika – višaprodajna cijena...Pozitivne osobine PDV-a su:1. stvara jedinstvene uslove privrešivanja,2. disciplinira učesnike u proizvodno-prometnom lancu,3. izbjegava se dvostugo oporezivanje,4. podstiče izvoz,5. vrlo je izdašan...

116. Objasni suštinu akciznih poreza?Akcize ili trošarine su dopunski oblik oporezivanja potrošnje, objektivno analitičkog su karaktera. Predmet oporezivanja su: alkohol, duhanski proizvodi, kafa, nafta i njeni derivati. Ovaj porez je vrlo star, pojavio se u Kini u 13.st. stare ere, a zatim u egiptu gdje se naplaćivao na so. - Razlozi uvođenja su: vrlo je izdašan kao oblik prikupljanja javnih prihoda za financiranje javnih rashoda, postoji ekonomičnost naplate, služi za zaštitu zdravlja stanovništva, za očuvanje okoline...- Obveznici akciznih poreza su: svako registrirano lice koje proizvodi i stavlja u promet alkohol, duhanske proizvode, kafu, naftu ili naftne derivate; pravna lica koja uvoze ove robe imaju obavezu da obračunavaju i plaćaju akcizni porez. - Akcize se obračunavaju po mjernoj jedinici, odnosno; komadu, litri, kg...; a poresku stopu određiva uprava za indirektno oporezivanje. Poreski obveznici su dužni da ga obračunaju 5 dana nakon izvršenja prodaje. - Oslobođenje od akciznih poreza su za: proizvode namijenjene izvozu i proizvode koji služe javnoj upotrebi.

21


117. Šta je budžet?Budžet je financijsko-pravni akt kojim se predviđaju prihodi i rashodi za jednogodišnji period svih javno pravnih kolektiviteta od nivoa općine do nivoa države.

118. Šta je zajedničko svim teorijama o budžetu?Sve teorije o budžetu svode se na to:- da je on pravni akt (jer ga donosi i usvaja nadležni organ),- da je on planski akt (jer sadrži plan prihoda i rashoda datog javno pravnog kolektiviteta za

jednogodišnji period),- da je on jednogodišnji akt (osnovna karakteristika budžeta) i- da je on državni specifikum (jer su u njemu specificirane javne potrebe koje se njime

trebaju financirati).

119. Objasniti historijski razvoj budžeta?Prvi oblici budžeta, istina u nerazvijenoj formi, pojavili su se u Babilonu, Grčkoj, Rimu. U 15. stoljeću dolazi do razvoja robno-novčane privrede i značajnog rasta gradova, tako da se povećavaju potrebe gradova koje je trebalo financirati. Vremenom postala je obaveza gradova da usvajaju budžet. Do razvoja budžeta u državi došlo je dosta kasnije nego u gradovima. Današnji budžeti vuku svoje porijeklo iz Francuske, međutim najveći doprinos razvoju budžeta dala je borba engleske građanske klase. 1834. godine engleski parlament je dobio potpuno pravo nad budžetom i praktično financijski razvlastio kralja. Najveći značaj za razvoj budžeta u Francuskoj imala je Velika francuska Buržoanska revolucija u 17.st., tada je donesena rezolucija o pravima u kojoj se navodi da parlament odlučuje o budžetu.

120. Zašto je budžet pravna, odnosno ekonomska kategorija?Budžet ima pravni karakter jer se donosi u formi zakona kojeg usvaja nadležni organ. Kada ga usvoji on se objavljuje u službenim novinama i tada postaje zakon o budžetu. Budžet je ekonomskog karaktera sa stanovišta privrede.

121. Koje su osnovne funkcije (zadaci) budžeta?Osnovne funkcije (zadaci) budžeta su:- financijsko pravna funkcija,- ekonomska funkcija,- socijalna funkcija,- plansko kontrolna funkcija.

122. Objasniti financijsko-pravnu funkciju budžeta?Fnancijsko-pravna funkcija budžeta je klasična funckija budžeta koja je bila kroz cijeli njegov razvojni period.

123. Objasniti ekonomsku funkciju budžeta? Koje su ekonomske funkcije budžeta?Ekonomska funkcija budžeta proizilazi iz osnovnih funkcija fiskalne politike, a one su su: alokativna (podrazumijeva da država direktno iz budžeta ili posredno, putem manjih poreza, utiče na alokaciju ili raspored sredstava), stabilizaciona (nju država ostvaruje na načine da poveća postojeće ili uvede nove poreze za onu granu privrede za koju smatra da njene cijene rastu više nego što bi trebalo), redistributivna (podrazumijeva ponovnu raspodjelu već ostvarenog dohotka, a to praktično znači da država fiskalnim instrumentom može više

22


oporezivati one sa višim dohotkom i ta sredstva dati djelimično ili u cjelosti onima sa nižim primanjima).

124. Objasniti socijalnu funkciju budžeta?Socijalnu funkciju budžeta karakterizira preraspodjela sredstava od bogatih ka siromašnim slojevima stanovništva jedne države. Uključujući funkciju solidarnosti i uzajamnosti.

125. Objasniti plansko kontrolnu funkciju budžeta?Budžet se ne može donijeti bez prethodnog plana prihoda i rashoda za narednu godinu. Budući da se putem budžeta troše ogromna javna sredstva potrebno je vršiti kontrolu njihovo trošenja.

126. Nabrojati i objasniti instrumente budžeta?U instrumente budžeta spadaju:1. državni bilans (predstavlja aktivu i pasivu države),2. ekonomski budžet (sistematizirani plan prihoda i rashoda, donosi se na period od 5 do 7

godina) i3. financijski plan (značajan instrument financiranja i u mikro i u marko ekonomiji).

127. Kako je izvršena podjela budžetskih načela?- Budžetska načela se dijele na: statična i dinamička.- U statička spadaju: načelo potpunosti (znači da su u budžet uneseni svi javni prihodi i javni rashodi. Ovdje postoji bruto i neto princip.Bruto princip je onda kada se sve stavke prihoda i rashoda unesu kako su nastajale.Neto princip potrazumjeva prebrojavanje prihoda i rashoda i unošenje salda.), načelo jedinstva (znači da su svi prihodi i rashodi prikazani u jednom aktu koji se naziva budžet), načelo realnosti i tačnosti (podrazumijeva da su prihodi i rashodi realno procijenjeni i tačno uneseni) i načelo preglednosti ili jasnoće (podrazumjeva da je forma budžeta istovjetna u cijeloj zemlji na sve nivoe vlasti ito zato da bi se mogli porediti i kontrolirati).- U dinamička spadaju: načelo specifikacije (podrazumijeva da su prihodi i rashodi prikazani po vrstama i namjenama trošenja), načelo ravnoteže (podrazumjeva jednakost prihoda i rashoda), načelo predhodnog odobrenja (podrazumjeva da prije trošenja budžeta, on mora biti odobren od vlade), načelo javnosti (podrazumijeva da je javnost formalno i suštinski upoznata o budžetu i svim njegovim fazama), budžetske jednogodišnjosti ( podrazumijeva da se budžet donosi za određeni vremenski period, obično za godinu dana).

128. Kada je napušteno načelo budžetske ravnoteže?Nakon velike ekonomske krize načelo budžetske ravnoteže je napušteno, jer se uvidjelo da se privreda može izvući iz krize uz pomoć velikih budžetskih intervencija a velike budžetske intervencije dovode do deficita u budžetu.Danas je budžetski deficit postao stalna kategorija jer on može da bude čak 60% vrijednosti BDP-a.

129. Od kojih faza se sastoji budžetski proces?Budžetski proces se sastoji od: sastavljanja ili izrade budžeta, izvršenja budžeta i kontrole budžeta.

23


130. Objasniti fazu sastavljanja budžeta?Sastavljanje budžeta počinje više mjeseci prije početka godine za koju se budžet donosi. Sastavljanje budžeta prolazi kroz više budžetsko-procesnih faza, a najznačajnije su: budzetska inicijativa, izrada nacrta budžeta, prijedlog budžeta, izglasavanje i donošenje budžeta.- Inicijativa za sastavljanje budžeta uvijek polazi od nadležnog ministarstva finansija ili ministarstva za budžet. Ministarstvo pismeno šalje svim budžetskim korisnicima zahtijev da oni daju prijedloge svojih potreba, odnosno iz kojih izvora predviđaju prihode i rashode za narednu godinu. Budžetski korisnici svoje prijedloge prihoda i rashoda dostavljaju nadležnom ministarstvu. Svi dospjeli prijedlozi se razmatraju i ukoliko su nerealni nadležno ministarstvo ih vraća i nakon što se koriguju, usaglašene i korigovane iznose po korisnicima i namjenama dostavljaju ministarstvu financija. Nakon što ponovo dobije prijedloge od svih resornih ministarstava, ministarstvo financija ih još jednom razmatra, koriguje i onda pristupa drugoj fazi koja se zove nacrt budžeta.- Kod nacrta budžeta vrši se razmatranje svih pozicija iznosa sa formalno-pravne i suštinske strane. I u ovoj fazi ministarstvo financija prihvata ili odbija budžet, odnosno prispjeli materijal od označenih ministarstava. Nacrt budžeta ministarstvo financija prosljeđuje vladi na razmatranje. Nacrt budžeta na sjednicu vlade ide usaglašen ili sa određenim sporovima. Kod ozbiljni ministarstava na vladu ide usaglašen nacrt budžeta.- Nakon usvajanja nacrta budžeta na sjednici vlade budžet u vidu prijedloga upućuje se parlamentu ili skupštini na usvajanje. Prije prosljeđivanja prijedloga budžeta skupštini prijedlog budžeta razmatra odbor ili komisija skupštine koja je zadužena za budžet. Ova komisija može prihvatiti prijedlog bez primjedbi i amandmana (što je rijedak slučaj) ili mogu prijedlog uputiti skupštini sa određenim izmjenama.- Na parlamentu se vodi debata o prijedlogu budžeta sa aspekta realnosti prihoda i opravdanosti rashoda. Opozicija nastoji da izmjeni određene namjene i određene iznose ili u krajnjoj liniji da ruši budžet. Zadatak je predsjednika vlade i resornih ministarstava da i ovdje obrazlažu i brane budžetske pozicije. Nakon rasprave slijedi glasanje o budžetu sa izmjenama i dopunama koje su iskristalizirane u Parlamentarnoj raspravi. Ako prijedlog budžeta ne dobije većinu on „pada“ a ako dobije on „prolazi“ i objavljuje se u službenom glasilu.

131. Objasniti fazu izvršenja budžeta?Nakon što je budžet u parlamentu izglasan, pristupa ss njegovom izvršenju. Izvršenje budžeta je povjereno vladi i njenim državno-pravnim organima a u suštini izvršenje budžeta sastoji se u prikupljanju budžetskih prihoda i trošenju budžetskih sredstava. Budžetski prihodi prikupljaju se iz zakonskih utvrđenih izvora, to su obično i prihodi od fiskaliteta, parafiskalitata, i dugih javno-pravnih prihoda koji su određeni zakonom. Vlada odnosno organ koji prikuplja prihode može prikupljati prihode samo iz onih izvora koji su decidno nabrojani. Precizno utvrđivanje prihoda je logično kao i što je normalno da postoji striktna kontrola trošenja budžetskih sredstava. Organi za prikupljanje javni prihoda su: uprava za indirektno oporezivanje (koja naplaćuje carine, PDV, akcize i druge indirektne poreze) i poreska uprava (koja prikuplja prihode po osnovu direktni poreza). Raspodjela ubranih javnih prihoda tj. njegovo trošenje regulisano je samim budžetom.-- Faze izvršenja budžeta: otvaranje kredita, angažiranje kredita, utvrđivanje postojanja duga, izdavanje naredbe za isplatu i izmirenje duga izdavanjem naloga za isplatu.- Otvaranje kredita se vrši na temelju jednomjesečnih ili tromjesečnih planova. Nadležni državni organ za budžet utvrđuje ima li dovoljno sredstava za predviđene rashode pa tek onda otvara kredit tj. stavlja na raspolaganje određena sredstva njihovim nosiocima - korisnicima...

24


- Nakon što je kredit otvoren, nastaje faza angažiranja kredita pod kojom se podrazumijeva poduzimanje svakog čina kojim se stvara obaveza za isplatu - trošenje odobrenih sredstava.- Tek će nakon toga nadležni predsjednik organa uprave, budžetski nalogodavac, izdati naredbu za isplatu. Ono se upućuje na računopolagaču.- On će prije nego konačno odobri izmirenje duga provjeriti da li su ti troškovi stvarni. Često se događa da se na jednom mjestu pojavi višak financijskih sredstava. Ovakvi problemi se rješavaju budžetskim virmanom. Odnosno izmjene trošenja sredstava od strane vlade.Budžetska godina traje u pravilu od 01.01. - 31.12. Na kraju fiskalne godine odnosno početkom naredne budžetske godine sastavlja se završni račun. On nam pokazuje kako smo planirali prihode i rashode u budžetu i kako smo ostvarili ta predviđanja time se ukazuje na odstupanja od onih kretanja koja su trebala bit ostvarena.

132. Objasniti fazu kontrole budžeta? Navedite razloge i vrste budžetske kontrole?Budžet se kontrolira iz više razloga. To je i razumljivo jer se budžetom zahvata u prosjeku 35-40% nacionalnog dohotka. Zadaci kontrole su sprečavanje raznih vidova nepravilnosti, pa i zloupotreba pri ubiranju javnih prihoda, a posebno pri trošenju i raspolaganju budžetskim sredstvima. Njen glavni cilj je da spriječi vladu da ne namjenski koristi sredstva. Kontrola ima veliki politički značaj jer se pravilnim utroškom sredstava osigurava izvršenje odluka o parlamentu. Kontrola je potrebna i za sprječavanje rasipništva.- Razlikujemo više vrsta kontrole:- po vremenu obavljanja ona može biti: prethodna (preventivna) i naknadna (represivna). Zadatak prethodne (preventivne) je da prije nego što se izvrši isplata prekontrolira da li je raspolaganje budžetskim sredstvima u skladu s postojećim financijsko pravnim propisima, ako jest ona odobrava isplatu. Naknadna (represivna) se primjenjuje nakon što se izvrše javni prihodi, ona odobrava naknadnu štetu oštećenoj osobi, tj. omogućava kažnjavanje počinitelja nezakonitih radnji.- po predmetu materije koja se kontrolira budžetska kontrola može biti: kontrola zakonitosti i kontrola svrsishodnosti ubiranja odnosno trošenja. Kod konrtole zakonitosti nadležni organ kontrolira da li su naplaćeni javni prihodi odnosno izvršeni javni rashodi. Kod kontrole svrsishodnosti, koju najčešće sprovodi parlament, utvrđuje se opravdanost javnih rashoda. Osim toga kontrola svrsishodnost utvrđuje kontrolu ekonomičnosti i štedljivosti javnih rashoda, odnosno da li su rashodi upotrebljavani u racionalne i produktivne svrhe, odnosne neracionalne i neproduktivne svrhe.- po subjektu vršenja (ko je vršio budžetsku kontrolu) budžetska kontrola može biti: upravna, institucionalna, financijska i parlamentarna. Upravnu kontrolu vrše nadležni organi uprave i to hijerarhijski odozgo prema dolje, odnosno to je interna autokontrola, viših organa nad nižim. Institucionalno računarsko-financijksa kontrola je po svom sastavu slična upravno budžetskoj kontroli, ali za razliku od nje ona je nezavisna od njenih organa kao npr. financijska policija, ona je pod okriljem parlamenta. Parlamentarno-skupštinska kontrola je kontrola koju vrši zastupničko tijelo, to je vid političke kontrole, naknadnog karaktera koja se vrši pri usvajanju završnog računa. Parlament vrši samo kontrolu opravdanosti javnih prihoda i rashoda s aspekta inflacije, deflacije, stabilizacije, zaposlenosti, uvoza i izvoza. Ovom kontrolom se kontrolira vlada i ministri.

133. Kako se definiše javni dug?Javni dug se definiše na način da su to sve obaveze koje imaju javno-pravni kolektiviteti od nivoa općine do nivoa države. Ovaj dug naziva se javni jer je nastao kao rezultat financiranja javih potreba svih javno-pravnih kolektiviteta.

25


134. Koje su osnovne karakteristike javnog duga?Osnovne karakteristike javnog duga su, da su oni: nefiskalan prihod države (jer se ostvaruju prodajom obveznica na financijskom tržištu a ne putem poreza), vanredni prihod (jer ih država ostvaruje s vremena na vrijeme), služe za financiranje javne potrošnje (kada se potrošnja ne može da podmiri fiskalnim prihodima), fiskalni su instrumenti (jer država putem njih ostvaruje fiskalne prihode) i ekonomski instrumenti (jer država putem njih može da interveniše u ekonomskom sektoru privrede).

135. U čemu je razlika izmedju javnog duga i budžetskog deficita?Javni dug je obaveza države i njenih javno pravnih kolektiviteta, dok je budžetski deficit je stanje u kome su budžetski rashodi veći od budžetskih prihoda. Razlika između javnog duga i budžeta (budžetskog deficita) je u tome što se budžet (budžetski deficit) formira tokom vremena - obično godinu dana, a javni dug se utvrđuje na tačno određen dan.

136. Za pokriće budžetskih deficita koje 4 varijante može da koristi država?Država budžetske deficite može da pokriva na sljedeća 4 načina:- da poveća poreze privredi i stanovništvu (međutim ako konstantno koristi ovaj način

država vlastitu privredu dovodi u nekonkurentan položaj na tržištu jer se porezi ugrađuju u prodajnu cijenu),

- da smanji javnu potrošnju svih nivoa i svih vidova (treba da bude u visini objektivno prihvatljive),

- zaduživanje na domaćem tržištu (vrši se prodajom javnih obveznica),- zaduživanje na ino-tržištu (vrši se onda kada je ono povoljnije nego na domaćem tržištu ili

kada na domaćem tržištu nema dovoljne tražnje za obveznicama).

137. Koje su tri faze u nastanku javnog duga? Objasniti ih.Tri faze u nastanku javnog duga su: emisija, otplata i konverzija.1. Emisija javnog duga predstavnja izdavanje, odnosno prodaju državnih obveznica koje

sadrže iznos, rok dospijeća i kamatnu stopu. Emisija javnog duga može biti: direktna i indirektna. Direktna emisija javnog duga postoji onda kada nema posrednika izmedju države kao emitora izdavanja obaveznica i kupaca tih obaveznica. Ona se vrši putem javnog upisa zajma i preko berzi. Za direktnu emisiju JD država mora imati sređene i likvidne financije, povjerenje građana i stručan kadar, a na tržištu treba da postoji tražnja za obveznicama. Prednosti: država ne plaća proviziju i spriječava manipulaciju obveznicama. Nedostaci: duže čekanje da se prikupi novac i eventualno nepovjerenje građana u državu koje slabi tražnju za tim obveznicama. Indirektnu emisiju obveznica za državu obično vrši konzorcij banaka ili jedna velika banka i za taj posao naplaćuje značajnu proviziju. Ove banke to rade s toga jer imaju financijske kap., ako imaju sredstva, kadrove, filijalsku mrežu i prostorno pokrivanje tržista. Prednost indirektne emisjije JD je brži dolazak do financijskih sredstava, a negativnost je provizija koju država mora platiti bankama.

2. Otplata obveznica počinje u vrijeme dospijeeća. Ona može biti obavezna (slučaj kada je odnos između države kao emitenta i kupaca obveznica ugovorom definiran) i neobavezna (onda kada otplata nije ugovorom definirana).

3. Konverzija javnog duga predstavlja promjenu uslova pod kojim je izvršena emisija javnog duga (obveznica). Ovdje se podrazumijeva promjena cjenovni uslova i promjena rokova dospijeća. Ovom slučaju emitent obveznica može tražiti od kupca

26


obveznica da prihvati nižu kamatnu stopu jer je onda niža na financijskim tržištima, može da insistira na produženje roka a u određenim slučajevima može da insistira na promjenu i cijene i rokova.

138. Šta je doprinijelo razvoju javnih dugova?Razvoju javnih dugova doprinijeli su:

1. nacionalizacija emisionih ustanova odnosno centralnih banaka koje su štampale novac,

2. ratovi,3. krize kapitalizma i4. državni intervencionizam.

Sva četiri navedena slučaja bila su ligočna jer je trebalo obezbjediti dodatna sredstva koja su se mogla obezbjediti putem javnog duga.

139. Koji su razlozi povećanja javnog duga?Razlozi povećanja javnog duga su:1. neusklađenost budžetskih prihoda i budžetskih rashoda,2. nemogućnost države da poveća poreze i3. vanredne okolnosti.

140. Koje su bile negativne teorije o javnom dugu? Navesti šta su one smatrale?Negativne teorije o javnom dugu bile su fiziokratska i klasična teorija. One su smatrale da javni dug treba ukinuti tvrdeći ili će narod uništiti javne dugove ili će javni dugovi uništiti narod.

141. Navedite i objasnite načela upotrebe javnog duga?Savremene teorije smatraju da su javni dugovi opravdani i sa fiskalnog i sa ekonomskog stanovišta posebno ako se oni upotrebljavaju u skladu sa sljedećim načelima:1. načelo produktivnosti i rentabilnosti (podrazumijeva da se javnim dugom trebaju

financirati one namjene koje će moći platiti obaveze po osnovu javnog duga),2. načelo korisnosti (potrazumijeva da sredstva od javnog duga treba upotrebljavati za

izgradnju škola, bolnica, puteva i dr. korisnih sadržaja),3. načelo pravednosti (podrazumijeva da teret javnog duga treba biti ravnomjerno raspoređen

međugeneracijski. To praktično znači pravilan raspored tereta otplate dugova između sadašnje i buduće generacije),

4. načelo univerzalnosti (podrazumijeva da se sredstva od javnog duga upotrebljavaju za izvlačenje privrede iz depresivne faze ciklusa),

5. načelo procikličnosti (podrazumjeva da je kupovina javnih obveznica dostupna svim građanima zemlje i svim pravnim subjektima) i

6. načelo komparativnosti (podrazumijeva da treba porediti troškove koristi pri financiranju nekog sadržaja između privatnog sektora i države. Ako je isplatljivije da neki sadržaj financira privatni sektor onda mu to treba i prepustiti).

142. Šta se podrazumjeva pod upravljanjem javnim dugom?Upravljanje javnim dugom podrazumijeva njegovu produktivnu upotrebu i optimizaciju troškova odnosno servisiranje javnog duga. Tu su u igri:- visina kamate po osnovu obveznica i- rok otplate obveznica.

27


Kamata treba da je ona kao na financijskom tržištu ili niža jer je država (siguran) dužnik i rokovi otplate duga treba da su u granicama prihvatljivosti.U vezi toga JD mogu biti:- kratkoročni (leteći), - srednjoročni i - dugoročni.Uslov za ozbiljno upravljanje javnim dugom je razvijeno financijsko tržište na kojem se vrši prodaja javnih obveznica.

143. Kod zaduživanja po osnovu javnog duga, o čemu država mora voditi računa?Kod zaduživanja po osnovu javnog duga država mora voditi računa o tome da se dobijena sredstva ulože u produktivne namjene. U tom slučaju javni dug je opravdan jer će te namjene svojim efektom povećati dohodak i stvoriti sredstva iz kojih će se vraćati preuzete obaveze. Ali ukoliko se dobijena sredstva ulažu u neproduktivne namjene, onda je javni dug neopravdan.

144. Koje su dobre, a koje loše strane javnog duga?- Loše strane javnog duga su:1. doprinose povećanju javnih rashoda,2. doprinose rasipništvu,3. dovode do formiranja grupe ljudi koji žive od kamate po osnovu javnog duga,4. često puta istiskuju privredne investitore... - Dobre strane javnog duga su:1. brže se mogu prikupiti sredstva nego oporezivanjem,2. „prebacivanje iz jednog u drugi džep“,3. javni dug čuva sadašnje poreske obveznike na račun budućih te4. otpor uvođenju javnog duga je manji nego kod poreza...

145. Objasniti granice javnog duga?Financijski teoretičari oko visine javnog duga prema inozemstvu se uglavnom slažu i tvrde da on zavisi od visine deviznog priliva zemlje i da može dostići 25%.Kod unutrašnjeg zaduženja po osnovu javnog duga postoje dva suprotna mišljenja:- da javni dug nema granica i- da javni dug ima granice.Pristalice prve teze smatraju da ako se sredstva produktivno ulažu ona će moći biti vraćena iz ostvarenih prihoda tih ulaganja.Pristalice duge teze smatraju da država dio sredstava od javnog duga može neproduktivno upotrijebiti, te da se stanje u zemlji i privredi može pogoršati, te da se dug ne može vratiti.

146. Koje su tri moguće situacije kod problema u otplati javnog duga?Kod problema u otplati javnog duga moguće su tri situacije:1. moratorij (postoji onda kada se odlaže otplata duga za određeni period),2. prikriveni bankrot (postoji onda kada država vraća obaveze ali sa manje vrijednim novcem

i često puta plaća samo kamatu ali i ne osnovu) i3. stvarni bankrot (postoji onda kada država otvoreno priznaje da je u problemima i da ne

može vraćati dugove).

28


147. Kako se može vršiti emisija obveznica tj. javnog duga?Emisija javnog duga može biti:- direktna i- indirektna.

148. Objasniti direktnu emisiju javnog duga?Direktna emisija javnog duga postoji onda kada nema posrednika izmedju države kao emitora izdavanja obaveznica i kupaca tih obaveznica. Ona se vrši putem javnog upisa zajma i preko berzi. Za direktnu emisiju JD država mora imati sređene i likvidne financije, povjerenje građana i stručan kadar, a na tržištu treba da postoji tražnja za obveznicama.- Prednosti direktne emisjije:

1. država ne plaća proviziju i2. spriječava manipulaciju obveznicama.

- Nedostaci direktne emisjije:1. duže čekanje da se prikupi novac i2. eventualno nepovjerenje građana u državu koje slabi tražnju za tim

obveznicama.

149. Objasniti indirektnu emisiju javnog duga?Indirektnu emisiju obveznica za državu obično vrši konzorcij banaka ili jedna velika banka i za taj posao naplaćuje značajnu proviziju. Ove banke to rade s toga jer imaju financijske kap., ako imaju sredstva, kadrove, filijalsku mrežu i prostorno pokrivanje tržista. - Prednost indirektne emisije JD je brži dolazak do financijskih sredstava.- Nedostatak je provizija koju država mora platiti bankama.

150. Objasniti emisiju obveznica (javnog zajma) po paritetu, ispod pariteta i iznad pariteta?Obveznice se mogu trojako emitovati:

1. po paritetu - primjenjuje se onda kada postoji stabilno financijsko stanje i ne osciliraju kamate, a karakterizira je prodaja obveznica po nominalnoj vrijednosti i realna kamatna stopa je jednaka nominalnoj kamatnoj stop (npr. kada na obveznicama piše iznos od 100 KM i prodaju se po 100KM, po isteku roka dospijeća država plaća 100KM i obračunava kamatu na 100KM),

2. ispod pariteta – primjenjuje se kada je tražnja za državnim obveznicama mala ili kada je nema i cilj joj je da se podstakne tražnja, a karakterizira je prodaja obveznica po vrijednosti nižoj nego što je označeno na obveznicama i realna kamata je veća od nominalne (npr. kada na obveznicama piše iznos od 100 KM a one se prodaju po 90 KM, po isteku roka dospijeća država plaća 100 KM i obračunava kamatu na 100KM),

3. iznad pariteta - primjenjuje se kada je tražnja za državnim obveznicama velika i cilj joj je da smanji tražnju, a karakterizira je prodaja obveznica po vrijednosti višoj nego što je označeno na obveznicama i realna kamata je manja od nominalne (npr. kada na obveznicama piše iznos od 100 KM a se prodaju po 110 KM, po isteku roka dospijeća država plaća 100 KM i obračunava kamatu na 100 KM).

29

Documents

Monetarne i Javne Finansije (Pitanja i Odgovori)