UNIVERZITET U TUZLIRudarsko-geoloko-graevinski fakultet

Univerzitetska br.2

- M O S T O V I I - vjebe br.6

Mr.sc. Mirsad Topalovic,

- Donji stroj a) UPORNJAKSlui da prenese vertikalno i horizontalno optereenje s konstrukcije na tlo, te da zajedno sa krilima pridrava nasip prilaznih rampi. Nekad su se izraivali od kamena ili cigli. Danas se uglavnom izrauju od armiranog betona.U praksi postoji bogat izbor razliitih rjeenja. Na rjeenje utie i smjetaj mosta (most u gradu ili na otvorenoj prometnici). Upornjaci moraju zadovoljiti i estetskim zahtjevima, s obzirom na odnos masa, vanjski izgled i uklapanjeu okoli. Nekad je njihova izrada veoma komlikovana jer pored osnovnih funkcija mogu posluiti kao spremita, komora, prostorija za vodove, poslovnih prostora itd. U njih su obino ukomponovane stepenice za komunikaciju izmeu mosta i donjih prometnica.

Za male mostove raspona 16-25m, kad su potrebni mali temelji i kad tlo nije pretvrdo, postavljaju se nepokretni zglobovina oba upornjaka.Nosiva konstrukcija tada preuzima dio potiska zemlje te ga prenosi na drugi upornjak. Upornjaci se tad raunaju kao nosai koji su u donjem dijelu upeti, a u gornjem dijelu zglobno oslonjeni. Tako se postiu velike utede u betonu i armaturi.

SASTAVNI DIJELOVI UPORNJAKA SU: 1. TEMELJ 2. TRUP ILI STUB UPORNJAKA 3. LEINA KLUPA 4. KVADERI 5. PARAPETNI ZID 6. KRILA 7. EVENTULNO ZATEGA

Temelji mogu biti plitko ili duboko fundirani. Duboko fundirani temelji rade se veinom na buenim AB ipovima i kesonima.

Trup upornjaka obino je armirano-betonska stijena. Kada su upornjaci utopljeni u nasip trup upornjaka mogu biti i dva ili vie stubova to ovisi od irine mosta. Za mostove manjih raspona nije potreban parapet. Katkad se parapetni zid stavlja do ispod kolovozne ploe. Gornja povrina leine klupe ima radi odvodnje lagani pad prema parapetu uz koga je rigol.

Krila se rade veinom paralelno iz estetskih razloga. Za manje mostove, propuste ili u specijalnim okolnostima krila mogu biti kosa, okomita ili luna. esto se izrauju i visea krila, koja su ekonomina zbog malih potrebnih koliina materijala.Kada su paralelna krila dugaka, dobro ih je spojnicom odvojiti od trupa upornjaka. Da se smanje dimenzije krila, primjenjuju se za uske mostove horizontalne zatege.

Budue da pjeake staze, ograde, odbojnici i zatitne trake, eventualno razliiti vodovi, prelaze preko krila, presjeci se krila moraju adekvatno oblikovati.

Kada su u pitanju okvirne konstrukcije krajnji stubovi konstrukcije su ujedno i upornjaci.

Za neke mostove te nadvonjake iznad auto-cesta i cesta, gdje je veoma vana vidljivost, postavljaju se upornjaci koji se skoro itavom visinom nalaze u nasipu. Takvo rjeenje ne samo da osigurava veu vidljivost ve i prozranost, a graevina postaje vitkija i laganija. Upornjak se tada sastoji od temelja, koji moe biti samac ili ploa, dvaju ili vie stubova, leine grede, kvadera, parapeta i viseih krila.

Prednosti ovakvih upornjaka je u tome to trebaju manje betona, te su stoga laki i jeftiniji a nedostatak je to se time poveava ukupna duina mosta za duinu koliko je upornjak uvuen u nasip.Takoe se izrauju upornjaci izvueni iz nasipa, tako da se prednja ploha upornjaka nalazi neto ispred sastava stoca i terena.

Razlikuju se otvoreni i zatvoreni tip upornjaka. Prvi je odozgo otvoren, dok je drugi zatvoren kolovoznom ploom, koja ujedno povezuje meusobno oba krila i parapet.

Zatvoreni upornjaci imaju prednost nad otvorenim jer na njih djeluje mnogo manji pritisak tla u osi mosta i na krila

Za komunikaciju izmeu mostova na cestama s brzim prometom i ostalim prometnicama koje oni prelaze, slue posebne stepenice.

b) STUBOVISlue za prenos vertikalnog i horizontalnog optereenja sa konstrukcije na tlo. Sastavni dijelovi su: temelj, stub, leina greda i kvader

Oblik temelja zavisi o dubini temeljenja i nosivosti tla, o vrsti temeljenja (piloti, bunari, kesoni), te eventualno o dubini vode. Sam stub se moe sastojati od jednog ili dva zida odnosno od jednog ili vie stubova

Na plovnim rijekama gdje je mogu udar brodova u stub ili na rijekama na kojima plovi led, grade se jaki jednodjelni stubovi

Plohe stubova mogu biti vertikalne ili blago nagnute u jednom ili oba smjera

Gdje voda nosi ljunak ili pjesak plohe je potrebno obloiti otpornim kamenom.

Stubovi u rijekama, osobito brzim rijekama, treba da imaju hidrodinamiki presjek da se oko njih nebi stvarali vrtlozi i da stvaraju to manji uspor. U tu svrhu imaju presjeke uzvodno i nizvodno zaobljene ili iljaste.

U poplavnim podrujima i kad su visine male ne preporuuje se graditi jednodjelne iroke stubove, jer djeluju teko i zaklanjaju vidik. Bolje djeluju stubovi s uskim jednodjelnim stubovima ili s dvije uske stjenke. Visoki stubovi vijadukata zbog statikih razloga veinom su jednodjelni i uplji s jednom ili vie komora.

Debljina stjenki iznosi 20-30cm. S vanjske plohe izrauju se nagibi priblino 1:70

S montanom gradnjom razvili su se novi oblici stubova. Njihova je bit u primjeni naglavnice (naglavne grede) koja je kruto vezana s jednim ili vie stubova.

Nglavnica koja moe biti montana postavlja se ispod uzdunih nosaa ali je ljepe rjeenje kada je naglavnica uputena u konstukciju.

U Italiji se esto koriste konzolni stolovi. Naglavnica koja je kruto povezana sa stubom, proiruju se na obje strane tako da rasponi montane konstrukcije postaju krai i nosai laki to olakava njihovu montau.

TEMELJENJE Za izbor ekonominog temeljenja bitni su sljedei uslovi: dubina nosivog tla i njegova svojstva(doputeno naprezanje, koeficijent trenja, slijeganje...) raspoloivo vrijeme za temeljenje Pri temeljenju mostova primjenjuje se plitko temeljenje, temeljenje ipovima, bunarima i kesonima

ODVODNJA Pravilo je da se voda sa graevine odvede najkraim putem. Voda je neprijatelj graevine pogotovo zimi kad se mjea sa solju za posipanje cesta. Za dobru odvodnju popreni pad mosta mora iznositi min. 2%. Voda se skuplja pomou poprenih i uzdunih nagiba u slivnike, a odatle neposredno na tlo ili ljebovima do kanalizacije.

Slivnik povrine 300-400mm2 moe odvesti vodu sa 400m2 povrine mosta.

Kada je popreni nagib 2% tada razmak slivnika ovisi o uzdunom nagibu: Za uzduni nagib 0,2-0,5% razmak treba da iznosi 5-10m; Za uzduni nagib 0,5-1% razmak treba iznositi 10-25m i za pad vei od 1% razmak je 20-25m. Razlikuju se slivnici uz ivinjak i oni ugraeni u ivinjake

IZOLACIJA Budui da asfalti nisu nepropusni nosive konstrukcije se moraju tititi od agresivnih voda. Kao materijal koji se stavlja izmeu alum. I bakarnih folija te folija od sintetskih materijala najbolje se pokazao mastiks. Nanosi se u debljini od 10-15mm na parnu branu od staklenog voala(staklenog pletiva). Umjesto voala preporuljiva je upotreba epoksidne smole. Plohe upornjaka i stubova koji su u dodiru sa zemljom moraju se tititi od vlage. Najbolje je od jednog hladnog i dva vrua premaza. Izolacija se titi slojem cigle i procjednim slojem od ljunka i grubog pjeska.