mr.sc . Mislav Balković Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatska udruga poslodavaca

“Važnost digitalne kompetencije u programima strukovnog obrazovanja”

14. rujna 2010.

mr.sc. Mislav BalkovićHrvatska udruga poslodavaca

Kako je počelo?

Razvojem elektronike sredinom i krajem prošlog stoljeća;

- 1954, izum tranzistora - Bardeen, Brattain i Shockley, New Jersey, SAD

-1957, izum integriranog kruga - Kilby, Noyce, Texas Instruments Dallas, SAD

-1971, izum mikroprocesora – Hoff, INTEL, SAD

-1981, prvo PC računalo – IBM, SAD

Razvojem softvera sredinom i krajem prošlog stoljeća;

- 1976, programski jezik BASIC – Gates, Allen, Microsoft, SAD

Koliko je brzo tehnologija prodirala do korisnika?

Radiju je trebalo 38 godina da dosegne 50 milijuna korisnika.

Televiziji je trebalo 13 godina.

Internet je to uspio za 4 godine.

Facebook za samo 2 godine.

Što se događalo sa količinom informacija?

Prva komercijalna SMS poruka poslana je krajem 1989. Danas se dnevno pošalje i primi više poruka nego je stanovnika zemlje.

Izdanje dnevnih novina ima više informacija nego što je prosječna osoba koja je živjela u 18. stoljeću mogla prikupiti tijekom čitavog života.

Google svaki mjesec dobije preko 30 milijardi upita.

Količina informacija koja će se generirati ove godine je veća nego sve informacije koje su generirane u proteklih 5000 godina.

Što sve to znači?

Živimo u eksponencijalnom vremenu, u informacijskoj tehnološkoj revoluciji.

“Živimo u svijetu koji je postao digitalan i sveprisutan.”

Nicholas Negroponte

Koje su implikacije?

Trebalo je gotovo 200 godina da se industrijska revolucija iz zapadne Europe proširi na svijet.

Informacijska tehnološka revolucija proširila se za manje od 30 godina ali ne jednako na sva područja svijeta.

Povijest nas uči da dodir civilizacija (država, kompanija…) različitih tehnoloških razina obično ostavlja kobne posljedice na onu manje razvijenu.

Kakve su reakcije?

Japan je u 20 godina strategijom ulaganja države postao tehnološka velesila.

Kina, Indija i EU nastoje dostići SAD državnim ulaganjima podržanim razvojnim strategijama.

Južna Koreja i Taiwan nastoje to učiniti privlačenjem multinacionalnih kompanija.

Izrael ima najveći postotak doktora znanosti, znanstvenika i inženjera u odnosu na broj stanovnika.

Oko dvije trećine osoba koje studiraju za znanstvene i inženjerske doktorate u Americi nisu američki državljani.

Kako to podržati razvojem kadrova?

25% stanovništva Indije sa najvećim kvocjentom inteligencije je više od ukupnog stanovništva SAD.

U Kini diplomira 4 puta više inženjera nego u SAD a trend porasta broja doktora znanosti i inženjera je tamo 70 puta veći nego u SAD.

Kako to podržati razvojem kadrova?

Bogate zemlje;

-Uvoze kvalitetnu radnu snagu i šire poslovanje svojih kompanija na ona mjesta u svijetu gdje je mogu naći.

Velike zemlje;

-Generalno, biologija radi za njih a malim poticajima mogu ostvariti gotovo nedostižnu prednost.

Male zemlje;

-Moraju biti vrlo usredotočene, inteligentno ulagati, imati jasnu strategiju i tražiti tržišne niše.

EU kontekst?

Niz inicijativa i strategija za poticanje stvaranja e-vještina:

-Lisabonska strategija COM(2000) 567 -i2010 - A European Information Society for growth and employment COM(2005) 229 -E-Skills for the 21st Century: Fostering Competitiveness, Growth and Jobs COM(2007) 496-New Skills for New Jobs COM(2008) 868Anticipating and matching labour market and skills needs

-E U R O P E 2 0 2 0 - A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth COM(2010) 2020

Zaključci Europske komisije

EU Communication on e-Skills, September 2007 zaključci:

1.e-vještine i digitalna pismenost nisu prepoznati kao ozbiljno strateško-političko pitanje u EU,2.ne postoji zajednička strategija u ovom području, nacionalne politike jako se razlikuju,3.nedostaje visokokvalificiranih stručnjaka iz područja ICT što ugrožava konkurentnost i položaj EU ekonomije, treba ta zanimanja promovirati,4.ponuda i potražnja e-vještina se sve više razilazi a digitalna nepismenost i dalje je problem u nizu zemalja,

Preporuke Europske komisije (e-skills agenda)

EU Communication on e-Skills, September 2007 preporuke:

1.stvoriti i poticati kooperaciju svih čimbenika kako bi se povećale e-vještine,2.ulagati u ljudske potencijale,3.Promovirati prirodne (matematiku) i tehničke znanosti te posebno karijere u ICT-u,4.boriti se ciljano protiv e-isključenosti u određenim ugroženim skupinama,5.poticati cjeloživotno učenje u ovom području i e-učenje.

Preporuke Europske komisije (Strategija 2020)

Strateške preporuke sadržane u strategiji razvoja EU iz ožujka 2010 koje bi EU trebala dostići do 2020;

1.40% mlade populacije mora imati visoko obrazovanje,2.75% radno aktivnog stanovništva (20-64) mora biti zaposleno

Inicijative;

1.“Youth on the move” 2.“A digital agenda for Europe”3.“An agenda for new skills and jobs”

Stanje u EU

U 2009, 64% građana EU imalo je barem osnovne e-vještine što je povećanje za 3% u odnosu na 2007. Dakle, 36% građana nema nikakve e-vještine.

U 2009, 60% EU građana u dobi do 16 do 74 redovno (najmanje jednom tjedno) koriste Internet. Ipak, 31% građana u toj dobi uopće ne koristi Internet.

Korištenje interneta i digitalna pismenost građana korelira sa 93% točnosti unutar EU.

Izvor; SEC(2010) 627, Europe’s Digital Competitiveness Report 2010

Postotak redovnih korisnika Interneta u populaciji (16-74)

Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.



Kako EU stoji u svijetu

U 2009 81% građana Koreje starih 3 godine ili više koristilo je Internet u posljednja 3 mjeseca a 84% je ikada koristilo Internet.

68% Amerikanaca u istoj dobi su korisnici Interneta.

Dok u je EU, 65% građana u dobi 16-74 koristilo Internet u protekla 3 mjeseca a njih 69% je ikada koristilo Internet.

EU u smislu infrastrukture (broadband Internet DSL) stoji malo slabije od SAD (24% vs. 27%). FTTH/B znatno lošije.


E-vještine općenito

Osnova su za:

- Zapošljivost (otvarju put nizu novih karijera)- Socijalnu uključenost - Inovativnost (pokretač konkurentnosti i produktivnosti)

Moguće ih je promatrati kod dvije skupine;

- vještine koje pomažu učinkovitosti u svim strukama (kod ICT neprofesionalaca)- vještine koje predstavljaju osnovu profesije (kod ICT profesionalaca)

Potrebna znanja za radna mjesta izvan ICT-a?


u sljedećih 5 godina otvarat će se tek 10% radnih mjesta koja ne zahtijevaju od zaposlenika e-vještine.

14%

31%

29%

15%

12%

10%

28%

31%

19%

13%

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35%

Bez e vještina

Osnovne ICTvještine

vještine korištenjaICT opreme

Napredne ICTvještine

Vještine e-poslovanja

Danas Za 5 godina

Izvor;istraživanje analitičke tvrtke IDC i Microsofta krajem 2009. na uzorku od 1.400 direktora HR velikih europskih tvrtki.

Potrebna znanja za radna mjesta izvan ICT-a?


Rezultati pilot istraživanja potreba za obrazovanjem u malim i srednjim poduzećima koje je provela HGK 2009 godine; -dodatno obrazovanje u području informatičkih vještina na 3. mjestu od 29 iza donošenja poslovnih odluka i komunikacijskih vještina kod rukovoditelja, -1. najpotrebnije obrazovanje kod zaposlenika. prema anketi poslodavaca koju je u 2010 proveo HZZ stav je poslodavaca da svaki 5 radnik, od onih kojima je potrebno dodatno obrazovanje, isto treba upravo za korištenje računala.

za 76% objavljenih radnih mjesta na potralu Moj-posao.net u 2009 tražilo se poznavanje rada na računalu.

Vrijednost ICT-a za ekonomiju


50% porasta produktivnosti ekonomije EU u posljednjim godinama dolazi od ulaganja u informacijske tehnologije.Američke multinacionalne kompanije su oko 8,5% produktivnije od najboljih Europskih (UK) a čak 80% te prednosti dolazi od boljeg korištenja ICT infrastrukture.

Izvor: “It ain’t what you do it’s the way that you do I.T.” - Centre for Economic Performance, London School of Economics.

“Direktan je odnos između ulaganja u ICT i gospodarskog rasta jer ICT podiže inovativnost svih gospodarskih sektora, njihovu produktivnost i efikasnost korištenja prirodnih resursa.”

Viviane Reding, Commissioner for Information Society and Media

Razlozi korištenja računala u RH


51

7 36 47

23

8

6

25

39

40

0

19

35

52

15

24

5

36

1

0

11

36

13

4

0

16

29

3

3

0 0

4

2

5

4

0

Ne koristim PC

Nešto drugo

Za obrazovanje

Za zabavu

Za poslovne svrhe

17 do 24 godine (n=178) 25 do 32 godine (n=201) 33 do 40 godina (n=269)

41 do 47 godina (n=259) 48 do 55 godina (n=346) 56 do 64 godine (n=365)

%

Izvor; istraživanje Prizma istraživanja za Algebra grupu, N=1618 travanj 2010

Potreba za ICT radnim mjestima u RH


Izvor; Moj-posao.net, 2010.

Broj oglašenih radnim mjesta u skupinama; Računarstvo i Internet / IT i telekomunikacije

Stabilnost ICT radnih mjesta u RH


Izvor; Središnji državni ured za e-Hrvatsku prema podacima DZS, svibanj 2010

Diplomirali u području znanost i tehnologija (20-29)


Izvor; EUROSTAT, 2010

E-vještine i nacionalni okvirni kurikulum

NOK donosi okvir za stjecanje temeljnih i stručnih kompetencija.

On je osnova za restrukturiranje prvenstveno nastavnih planova, a potom i predmetnih kurikuluma na razini osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, vodeći računa o optimalnome opterećenju učenika uškoli i kod kuće.

NOK je donesen u srpnju 2010.



I ciklus

-osnove informacija i komunikacija,-strojna i programska oprema računala (dijelovi, pokretanje, ikone, mape)-Internet (e-mail, web, društvene mreže)-multimedija (slušanje muzike, snimanje fotografija i program za crtanje)-obrada teksta (unos, jednostavna obrada i pohrana)-uvod u programiranje korištenjem jednostavnih alata

INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA


II ciklus

-osnove informacija i komunikacija (digitalna tehnologija, binarni sustav),-strojna i programska oprema računala (komponente, vrste datoteka)-Internet (korištenje preglednika i tražilica)-multimedija (crtanje, stvaranje audio i video zapisa)-obrada teksta (oblikovanje, tablice, stupci, ispis)-uvod u programiranje korištenjem slijednih programskih jezika



III ciklus -osnove informacija i komunikacija (prijenos informacija, kodiranje, protokoli)-strojna i programska oprema računala (digitalni sklopovi, performanse računala)-Internet (brzine komunikacije, Internet kupovina)-izrada prezentacija uključujući animacije-izrada jednostavnih Internet stranica-uvod u programiranje (petlje, grananja, potprogrami)-korištenje proračunskih tablica (korištenje formula i funkcija)-priprema programa za pomoć u matematici, fizici…



IV ciklus

-osnove informacija i komunikacija (zaštita podataka i privatnosti, izmjene formata podataka)-Internet (kritički osvrt na sadržaje i usluge)-algoritmi i strukture podataka (jednostavni algoritmi, pseudokod i foruliranje algoritama sukladno problemu)-korištenje proračunskih tablica (grafička prezentacija podataka)-korištenje baza podataka i SQL jezika za dohvat podataka-prepoznati vrijednost programa i mjesta primjene računala…



OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUČJA:

Priroda i društvo, Praktični rad i dizajniranje,Tehnika, Informatika, te moduli:

Upoznajmo računalo, Multimedijske primjene računala,Programiranje igranjem, Osnove programiranja


E-vještine i obrazovni sustav


Ako prihvatimo činjenice da:

- radni vijek traje 40 godina, - živimo u eksponencijalnom vremenu i tehnološkoj revoluciji, - se količina tehnoloških informacija udvostručuje svake godine,- tehnološko znanje zastarijeva gotovo po stopi porasta količine informacija,

Zaključci su; -obrazovni programi moraju učenike osposobiti za praćenje napretka informacijske tehnologije-cjeloživotno učenje kao način izgradnje e-vještina i time zapošljivosti nema alternative.

Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (zapošljavanje)

Istraživanje o stavovima prema obrazovanju (17-64);“Što je, po Vašem mišljenju, najvažnije za pronalaženje posla odnosno pronalaženje boljeg posla?”

3

0

1

4

3

9

8

7

34

30

1

2

2

5

9

10

13

10

18

3

1

3

6

8

18

18

20

44

48

0

0 10 20 30 40 50

Ne znam / Bez odgovora

Otići u inozemstvo

Imati certifikate o završenim tečajevima

Završiti dobru srednju školu

Stalno se školovati

Imati radno iskustvo

Dobro poznavati rad na osobnom računalu

Dobro poznavati strane jezike

Imati dobru vezu

Završiti dobar fakultet

Prvi odgovor Ostali odgovori SVI ODGOVORI

%

n = 1618

Izvor; istraživanje Prizma istraživanja za Algebra grupu, N=1618 travanj 2010

Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (radna kultura)

• Prema istraživanju portala MojPosao iz srpnja 2007 čak 93% zaposlenih troši dio radnog vremena na aktivnosti koje nisu vezene na posao. U prosjeku je to 47 minuta pri čemu dodatnih 30 minuta za ručak nisu ovdje uračunati. • 96% onih koji to rade smatra da ovakve aktivnosti ne utječu negativno na produktivnost a njih čak 44% smatra da time poboljšavaju produktivnost.

Izvješće br. 48879- HR

Južna Korea je u deset godina smanjila broj radnih sati godišnje sa 2592 na 2316.

Nisu radili svaku drugu nedjelju a sada imaju slobodne nedjelje i svaku drugu subotu. Nema

GO!RH je na 1718, OECD na 1768, SAD 1794

Naglasci promicanja digitalne pismenosti i izgradnje konkurentnih e-vještina

Na razini pojedinca

• Razina obrazovanja direktno je povezana sa zapošljivošću odnosno sigurnošću,

• U budućnosti ćemo sve češće mijenjati radna mjesta (ne nužno poslodavce) a da bismo to mogli trebamo biti otvoreni prema promjenama i konkurentni,

• Iskoristiti krizu kao poticaj za promociju važnosti obrazovanja jer kriza povećava moć poslodavaca da biraju bolje i kvalitetnije zaposlenike,

• Obrazovanjem značajno (više nego što mislite) utječete na vlastitu budućnost. Sami ste odgovorni !


Na razini obrazovne politike

• Nacionalnim strategijama i politikama slijediti Digitalnu Agendu EU, razvijati je kako podlogu buduće konkurentske prednosti nacionalne ekonomije,

• Iskoristiti HKO kao okvir za poticanje izgradnje e-vještina u na svim obrazovnim razinama u svim obrazovnim područjima (sektorska vijeća i sektorske radne skupine),

• Koristiti EU fondove (IPA i ESF) te pokretati projekte koji izgrađuju i promoviraju e-vještine (posebno za ugrožene skupine),


Na razini obrazovne politike

• Promovirati primjere dobre prakse partnerstva te izgrađivati partnerske odnose sa svim relevantnim čimbenicima tržišta rada,

• Izgrađivati svakom aktivnošću sustav vrijednosti i kulturu učenja. (državna matura, promoviranje najboljih škola, nastavnika i učenika, financiranje obrazovnog sustava temeljeno na rezultatima,…)

• U provesti novi okvirni nacionalni kurikulumu,

Borba za ekonomski prosperitet nacija na globalnom tržištu borba je sustava vrijednosti

U izgradnji sustava vrijednosti značajnu ulogu igraju odgoj i obrazovanje ali i cjelokupno

okruženje

“ako smo naučili išta iz povijesti ekonomskog razvoja, to je da kultura čini gotovo svu razliku”

David S. Landes

P. Hatza 12, ZagrebTel. 4897 555Fax 4897 556E-Mail: [email protected]

Hvala na pažnji

mailto:[email protected]

Documents

mr.sc . Mislav Balković Hrvatska udruga poslodavaca