Sveuilite Jurja Dobrile u PuliOdjel za obrazovanje uitelja i odgojiteljaAkademska godina: 2013./2014.Razredna nastava, 2. godinaKolegij: Obiteljska pedagogija

NASILJE U OBITELJI

Voditelj kolegija: dr.sc. Jurka Lepinik VodopivecStudentica: Suzana BaftiPula, 19. 11. 2013.

Sadraj1.UVOD22.OBLICI NASILJA33.UZROCI NASILJA U OBITELJI44.MITOVI O NASILJU U OBITELJI55.DINAMIKA NASILJA U OBITELJI66.ZNAKOVI I POSLJEDICA NASILJA U OBITELJI KOD DJECE7a)Znakovi koji ukazuju na izloenost djece nasilju7b)Posljedice nasilja kod djece7c)Posljedice nasilja kod adolescenata87.ZAKLJUAK98.LITERATURA10

1. UVOD

Nasiljem u obitelji smatramo svaki oblik tjelesnog, psihikog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito primjena fizike sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije, tjelesno kanjavanje i drugi naini poniavajueg postupanja prema djeci u odgojne svrhe, psihiko nasilje, tj. primjena psihike prisile koja je prouzroila osjeaj straha, ugroenosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva; verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi nain grubo verbalno uznemiravanje, uhoenje ili uznemiravanje. Postoji jo spolno uznemiravanje i ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oteenje ili unitenje osobne i zajednike imovine ili zabrana koritenje osobne i zajednike imovine ili pokuaj da se to uini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom steenom osobnim radom ili nasljeivanjem, onemoguavanje zapoljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraivanje sredstava za odravanje zajednikog kuanstva i skrb o djeci ili drugim uzdravanim lanovima zajednikog kuanstva.

2. OBLICI NASILJA

Nasilje moe biti:

PSIHIKO odnosi se na oblike zlostavljanja s ciljem zadobivanja moi i kontrole nad rtvom. Obuhvaa razliite zabrane, prijetnje rtvi ili njoj dragoj osobi, uvrede, podcjenjivanje, izrugivanje, omalovaavanje, ucjene, kontrolu kretanja, izolaciju i sl. Ovakav oblik nasilja moe izazvati probleme u psihikom zdravlju i osobnosti rtve. TJELESNO svi oblici tjelesnog zlostavljanja koje podrazumijeva amaranje, upanje za kosu, guranje, udaranje rukama, nogama ili predmetima, ozljeivanje razliitim vrstama oruja, to moe rezultirati lakim i/ili tekim tjelesnim ozljedama. SEKSUALNO obuhvaa tjelesno i psihiko seksualno nasilje, a odnosi se na seksualno uznemiravanje, seksualnu zloupotrebu, incest, nedobrovoljne seksualne radnje, silovanje, odnosno svaki seksualni in poinjen protiv volje druge osobe. EKONOMSKO ukljuuje uskraivanje i oduzimanje financijskih sredstava, neplaanje alimentacije i sve druge oblike ostavljanja rtve bez sredstava za ivot.

rtva nasilja moe biti bilo koja osoba. Nasilje se moe dogoditi svakome, bez obzira na dob, spol, status, obrazovanje, rasu, nacionalnost, spolnu orijentaciju ili materijalnu situaciju.

3. UZROCI NASILJA U OBITELJI

Uzroci obiteljskog nasilja, kao i svih drugih oblika nasilja, mnogi su i vieslojni i najbolje se mogu razumjeti unutar ekolokog modela koji istodobno uzima u obzir nekoliko slojeva:

Razina pojedinca. Tu pripadaju svi bioloki i osobni imbenici koji potiu pojedinca da se ponaa nasilniki ili da postane rtva (dob, obrazovanje, imovinsko stanje, poremeaji osobnosti, uivanje alkohola i/ili droga, te nazoenje ili sudjelovanje u nasilnikom ponaanju kao rtva ili nasilnik). Razina interpersonalnih odnosa. Tu pripadaju bliski odnosi s okolinom, kao to su brani sklad ili sukob, kvaliteta dugoronih odnosa roditelj odraslo dijete, skrbniki stres povezan s brigom za ostarjelog roditelja, te nedobrovoljan zajedniki ivot (korezidencija), prisilna blizina stanovanja i meuovisnost. Razina lokalne zajednice (kola, radno mjesto, etvrt, susjedstvo). Ta razina ekosustava djeluje na nasilje putem nezaposlenosti, siromatva, prisutnosti droge i odsutnosti uklopljenosti obitelji u drutvenu zajednicu. Drutvena i kulturalna razina. Tu pripadaju imbenici koji stvaraju ope stanje nasilja (ili nenasilja), a to su: prihvaanje ili neprihvaanje nasilja u drutvu, kulturalne norme odnosa u braku i odnosa roditelja i djece, dostupnost oruja, izloenost nasilju u medijima, pravna regulativa, velike socioekonomske razlike.

Uzmu li se u obzir istodobno sva etiri sloja uzroka nasilja u obitelji, jasno je da e najvee obiteljsko nasilje nastati u drutvima u kojima je dostupno oruje, slabe mjere intervencije zakona u obiteljske odnose, uz istodobnu izloenost nasilju u filmovima, glazbi i tisku, te ako vrijede patrijarhalne norme nadmoi i svemoi mukarca. Osobito e biti izraeno u dijelovima drutva u kojima je velika nezaposlenost i siromatvo, to stvara nesklad u obitelji, konzumiranje alkohola i droge, a posebno e za nasilniko ponaanje biti spremni mladi koji su odgojeni u nasilnikim obiteljima. Sve se to moe primijeniti na drutva u tranziciji, a u naem drutvu to je pojaano posljedicama rata i prisutnou oruja u obitelji i na pristupanim mjestima. Iako je pravu sliku obiteljskog nasilja teko utvrditi, koliina prijavljenog obiteljskog nasilja u svijetu je porasla; neki smatraju da je poetkom 21. st. dola epidemija obiteljskog nasilja, to se tumai prenoenjem frustracije zbog siromatva, nezaposlenosti ili posljedica rata na najblie, najslabije lanove obitelji.

4. MITOVI O NASILJU U OBITELJIMitovi su uvjerenja o nekoj pojavi, koja se ne temelje na injenicama. Mitovi o nasilju u obitelji su mnogobrojni, a najbolji nain njihovog osporavanja je koritenje injenica, dobivenih na konkretnim pokazateljima.

1. MIT:rtva uzrokuje nasilje. Zlostavljana ena je "to traila".injenica:Zlostavlja uzrokuje nasilje. On je odgovoran za svoje postupke.

2. MIT:Nasilje u obitelji i meu branim partnerima je njihova privatna stvar.injenica:Nasilje u obitelji je ozbiljan drutveni problem.

3. MIT:ene su nasilne kao i mukarci.injenica:Mukarci su znaajno ee poinitelji nasilja u obitelji.

4. MIT:Alkohol i zlouporaba opojnih droga stvarni su uzroci nasilja u obitelji.injenica:Openito govorei, alkohol i opojne droge nisu uzroci nasilnog ponaanja.

5. MIT:Mukarci koji su nasilni ne mogu si pomoi.injenica:Mukarci mogu promijeniti svoje nasilno ponaanje.

6. MIT:Brane tunjave nisu ozbiljne. To se dogaa u svakom braku.injenica:Brane tunjave su ozbiljne i zahtijevaju pozornost drutva.

7. MIT:Djeca trebaju oca, iako je nasilan prema njihovoj majci. ena bi za dobro djece trebala ostati s takvim partnerom.injenica:Odrastanjem u takvoj obitelji djeca ue biti nasilna.

5. DINAMIKA NASILJA U OBITELJI

Vano je znati da nasilje u obitelji s vremenom eskalira, te dobiva na uestalosti i brutalnosti. Uglavnom poinje malim bezazlenim napadima, uvredama, naguravanjem ili amarom. Za bolje razumijevanje dinamike nasilja prikazujemo krug nasilja u partnerskim odnosima.

I RAZDOBLJE:Odnosi meu partnerima su napeti, neizbjeno dolazi do manjih incidenata, rtva pokuava smiriti situaciju i smanjiti napetost.

II RAZDOBLJE:Raste napetost meu partnerima, partner zlostavlja pojaava kontrolu rtve nasilnim ispadima, dok se rtva zbog straha povlai. Nekontrolirano oslobaanje napetosti dovodi do nasilnog ina!

III RAZDOBLJE:Partner zlostavlja pokazuje kajanje, opravdava svoje nasilniko ponaanje, te ga minimalizira, esto daje obeanje da se nasilje nee ponoviti.

IV RAZDOBLJE:Odnos meu partnerima prividno je dobar, rtva prihvaa isprike zlostavljaa dok on negira nasilje. Iskustvo pokazuje da se radi o samo privremenom zatiju i da e se nasilje uskoro opet ponoviti.6. ZNAKOVI I POSLJEDICA NASILJA U OBITELJI KOD DJECEa) Znakovi koji ukazuju na izloenost djece nasilju: ozbiljni problemi s izljevima bijesa sklonost fizikoj agresiji u koli ili s braom kod kue unitavanje stvari u kui i izvan nje okrutno ili zlostavljako ponaanje u obitelji prijetnje nasiljem mlaoj brai i sestrama, koje su vrlo brutalne i bogate detaljima kao npr. "Vrati mi auti ili u te ubiti" nastojanje da se pridobije panja nazonih udaranjem, lupanjem i slinim gestama oponaanje zlostavljakog ponaanjaDjeca koja su svjedoci nasilja u obitelji rizinija su za pojavu cijelog niza emocionalnih problema i problema u ponaanju, emu idu u prilog i podaci koji ukazuju na to da takva djeca esto iskazuju iste poremeaje kao i djeca koja su sama zlostavljana.b) Posljedice nasilja kod djece: tjeskoba depresija loiji kolski uspjeh nisko samopotovanje neposlunost none more pritube na tjelesne smetnje

c) Posljedice nasilja kod adolescenata: strah i trauma poput PTSP-a pritube na zdravstvene probleme, agresija tekoe u stvaranju bliskih odnosa u odrasloj dobi povean rizik od skitnje ozljede koje su posljedica pokuaja zatite zlostavljanog roditelja meugeneracijski prijenos nasilja

7. ZAKLJUAK

Nasilje je, naalost, prisutno svugdje. Nitko ne moe biti u potpunosti siguran da se nasilje nee dogoditi i njima. Nasilje u obitelji, posebno nasilje meu roditeljima, ima brojne negativne posljedice na odnos roditelja i djeteta i na razvoj djeteta. Negativne posljedice poput smanjenje kvalitete roditeljstva, utjecaja roditeljskih svaa i nasilja kojima dijete nazoi (dijete razvija problematino ponaanje), i slino. Pomoi djetetu koji se svakodnevno susree sa nasiljem u obitelji je vrlo teko, no zato postoje mnoge sigurne kue u kojima rade osobe koje znaju pomoi zlostavljanim osobama. Smatram da bi uiteljica kao osoba koja svakodnevno radi s djecom u svom razredu trebala znati prepoznati kada s jednim od njenih uenika neto nije u redu i pokuati ispitati to dijete to nije u redu, a zatim obavijestiti i strune osobe za to ako se sluajno otkrije da je dijete zlostavljano ili da je nasilje prisutno u djetetovoj obitelji.

8. LITERATURA:

1. http://www.mup.hr/1127.aspx2. 1