NEnasilje

Ženska udruga

Tenja, 2010.

cmyk

Sadržaj

UVOD ........................................................................................................................... 5

O IZVORU ..................................................................................................................... 6

IMPLEMENTACIJA projekta Stop nasilju ........................................................................... 7

VANJSKO PRAĆENJE ................................................................................................... 15i vrednovanje rezultata i cjelokupne implementacije projekta POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVNE ZAŠTITE ................................................................ 24

LITERATURA ................................................................................................................. 27

DODATAK 1ADRESAR................................................................................................................ 28

DODATAK 2FOTOGRAFIJE S AKTIVNOSTI UDRUGE ................................................................... 30

Aktivnosti IZVORA

- Ciljevi projekta- Rezultati provedbe projekta

- pravni aspekt - psihosocijalni aspekt - vidljivost aktivnosti

- postupanje policije

- pravni izvori- statistički podaci

cmyk

UVOD

Ova brošura sastoji se od izvještaja o provedenim aktivnostima Udruge na projektu Stop nasilju, načinu kako se postupalo u provedbi i uputa o postupanju u slučaju nasilja, pravnih izvora, preporuka za poboljšanja u provedbi pravnih propisa i nacionalnih politika koji se odnose na područje zaštite žrtava obiteljskog nasilja, rezultata vanjske evaluacije koja je upravo završena, postupanje policije u pružanju pomoći i zaštite osobama izloženim nasilju u obitelji. Na kraju je adresar ustanova/ organizacija/ institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji.

Ova brošura namijenjena je prvenstveno kao putokaz svim onim ženama koje su izložene nasilju u obitelji i na radnome mjestu kao putokaz u zaštiti vlastitog dostojanstva i nade da je to moguće učiniti.

Druga namjena je sažetak prezentacije rada i nastojanja Udruge da doprinese prepoznavanju nasilja nad ženama kao rodno uvjetovanog nasilja, koje najčešće proizlazi iz fizičke, ekonomske i kasnije psihičke nadmoći nad njom. Najteži oblici kršenja ljudskih prava sadržani su u različitim oblicima nasilja nad ženama.

Najiskrenije zahvaljujemo mnogobrojnim ženama koje su nam ukazale povjerenje i obratile se za pomoć, volonterkama Udruge koje su predano i s empatijom radile na složenim i zahtjevnim pitanjima, vanjskim suradnicima, stručnjacima i stručnjakinjama bez čijeg doprinosa (u najvećem opsegu, volonterskog) ne bismo toliko postigli, visokoprofesionalnim i predanim predstavnicima/cama nadležnih institucija koje su surađivale s Udrugom, posebno policajcu u zajednici naselja Tenja, i svim drugim pojedincima i subjektima koji su nam pomogli u radu, članovima i članicama radnog tima koji su unatoč veliko opterećenosti pionirskim poslovima i rokovima, ispunili očekivanja žena koje su nam ukazale povjerenje, da očuvanim dostojanstvom i nadom ostvare svoja prava.

Kako se projekt provodi sada već desetu godinu, od iznimne nam je važnosti bila: financijska podrška, sigurnost prostora za rad i njegovo vanjsko vrednovanje. Stoga posebne zahvalne svima koji su financijski podržali aktivnosti, Gradu Osijeku koji od samog početka osigurava prostor za rad Udruge (od 2004. na dvije lokacije) i vanjskim evaluatorima projekta koji su prihvatili godinu dana biti s nama i koji su napravili opsežan posao, s naknadom koja je zapravo tek mogla pokriti njihove troškove u provedbi.

5

cmyk

O IZVORUŽenska udruga IZVOR je organizacija civilnoga društva koja djeluje za opće dobro, osnovana 2001. s ciljem doprinosa u izgradnji otvorenog društva punopravnih, slobodnih, afirmiranih i aktivnih pojedinaca i pojedinki.Tomu doprinosimo djelovanjem na području promicanja i zaštite ljudskih prava i sloboda ranjivih grupa u društvu, obrazovanjem za rodnu ravnopravnost, demokratizacijom društva, razvojem ljudskih veza i zajednice usmjerenih na pozitivne društvene promjene.

Vizija IZVORA je otvoreno društvo punopravnih, slobodnih, afirmiranih i aktivnih pojedinaca i pojedinki. Izgradnja takvog društva nije samo pitanje žena, niti ga žene mogu same ostvariti. Percepcija i stavovi znatnog dijela muške populacije, nije (bila) u suglasju s našim vrijednostima. I kod nekih žena uočavamo nerazumijevanje. U strategiji promicanja ravnopravnosti spolova oslanjamo se na vlastiti krug muške podrške i institucionalni okvir koji imamo.

Misija IZVORA je promicanje i unapređenje ljudskih prava i sloboda, obrazovanje za rodnu ravnopravnost, demokratizaciju društva, razvoj ljudskih veza i zajednice usmjerenih na pozitivne društvene promjene.

Vrijednosti i načela djelovanja Izvor su osnovali aktivisti/ce ponajprije mirovnih inicijativa koji imaju dugogodišnje iskustvo u zalaganju za poštivanje prava i sloboda, mirotvorstvo, socijalno i pravedno društvo. Svoje djelovanje zasnivamo na radu za opće dobro vodeći se priznanjem na urođeno dostojanstvo, jednakost i neotuđivost prava svih članova ljudske obitelji kao temeljem slobode, pravde i mira u svijetu. Uspostavljanjem odnosa utemeljenih na ravnopravnosti i pravičnosti doprinosimo ostvarenju ravnopravnosti žena i muškaraca, uklanjanju diskriminacijskih društvenih stavova i stereotipa o spolovima i prihvaćanju emancipacijskih vrijednosti važnih za žene. Doprinos žena blagostanju obitelji i razvoju društva nije u potpunosti priznat.Nedostaje svijesti o važnosti rodne jednakosti za dobrobit društva i demokraciju.

Naše vrijednosti želimo učiniti vidljivima kroz feminističku praksu. Feminizam razumijevamo kao politički pojam koji znači ravnopravnost žena, a ravnopravnost podrazumijeva jednako uključivanje žena i muškaraca u sve aspekte života i društva u cilju pravednosti i preuzimanja odgovornosti, kvalitete života, uspješnosti i učinkovitosti.

Aktivnosti IZVORA provode se kroz programe i projekte:

1. Promocija i zaštita ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova pružanjem usluga kroz:

• besplatno pravno savjetovalište• besplatno zastupanje pred sudovima i upravnim tijelima• besplatni SOS telefon za žrtve:

- nasilja u obitelji - mobbinga i diskriminacije na radnome mjestu

• grupu za podršku i individualnu psihosocijalnu pomoć:- žrtvama nasilja u obitelji - žrtvama mobbinga i diskriminacije na radnome mjestu

• besplatna pravna pomoć• monitoring pozitivnopravnih propisa• obrazovanje za rodnu jednakost

- modularni programi za škole - obrazovne radionice za djecu i mlade

• organiziranje kampanja, obilježavanje važnih datuma, priprema i distribucija informativno edukativnog materijala, publikacija

6

cmyk

7

cmyk

2. Podrška razvoju civilnoga društva i zajednice• kreativne radionice i poticaj socijalnog poduzetništva za žene u zajednici• briga za starije i nemoćne osobe u Tenji i promicanje novih socijalnih politika • odgovor civilnog društva na korupciju• poticanje aktivizma u zajednici• sektorska i međusektorska suradnja i umrežavanje u zalaganju za opće dobro

3. Organizacijski razvoj• zalaganje za status organizacija civilnoga društva (OCD)• osiguranje vlastitog razvoja i učinkovitosti.

IMPLEMENTACIJA projekta Stop nasilju

CILJEVI PROJEKTA

Ženska udruga „IZVOR” od svoga osnivanja djeluje na promicanju i zaštiti žena i djece izloženih nasilju i zalaže se za uspostavu rodno osvještene politike (gender mainstreaming) kao nove strategije jednakosti integrirane u društvo na svim razinama i području.

U ožujku ove godine održana je Četvrta svjetska konferencija žena u organizaciji UN-a čiji fokus je bio na implementaciji Pekinška deklaracija i Platforma za djelovanje kao i praćenje efekata Milenijskih ciljeva (usvojenih 2000.). Republika Hrvatska podnijela je svoje izvješće koje govori o postignutom napretku, posebno na području stvaranja zakonodavnog okvira.

Ravnopravnost spolova je jedna od najviših vrednota upisanih u članku 3. Ustava Republike Hrvatske inkorporirana u novom Zakonu o ravnopravnosti spolova (Narodne novine br. 82/08) i u trećoj Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova. Strateškom dokumentu, donesenom za razdoblje 2006. - 2010. s ciljem uklanjanja diskriminacije žena i uspostavljanje stvarne ravnopravnosti spolova provedbom politika jednakih mogućnosti gdje su područja promicanja i zaštite ženskih ljudskih prava i suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama među sedam područja djelovanja.

Ženska udruga IZVOR od svoga osnivanja djeluje na promicanju i zaštiti žena i djece izloženih nasilju i zalaže se za uspostavu rodno osvještene politike (gender mainstreaming) kao nove strategije jednakosti integrirane u društvo na svim razinama i svakom segmentu ljudskog djelovanja.

Protivimo se diskriminaciji žena kao i diskriminaciji uopće. Protivimo se označavanju svake razlike, isključenja ili ograničenja po spolu, kojemu je posljedica ili svrha da ženama ugrozi ili onemogući priznanje, ostvarenja ili obavljanje ljudskih prava i osnovnih sloboda na političkome, ekonomskome, društvenome, kulturnome, građanskome ili drugom području bez obzira na njihov bračni status.

Djelujući na tim osnovama u implementaciji projekta kroz direktni rad s ženama na promicanju i zaštiti ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova dajemo sažet prikaz stanja ženskih ljudskih prava za razdoblje od 1. travnja 2009. do 31. ožujka 2010.

Opći cilj projekta bio je unapređenje zaštite žrtava nasilja u obitelji i na radnome mjestu, njihovo osnaživanje pružanjem stručne pravne i psihosocijalne pomoći, izdavanjem informativno edukativnog materijala o pravima i obvezama te načinu ostvarivanja, praćenjem propisa i prijedlozima za poboljšanja, osnaživanjem kroz kreativne radionice i sudjelovanjem na sajmovima radi prezentacije i prodaje izrađenih rukotvorina.

8

cmyk

Specifični ciljevi su bili:

1. Unapređenje pravne zaštite žrtava nasilja, kroz:- pravno savjetovalište (pon.-četv., od 9.00 do 13.00 sati) Ured Tenja - savjetovalište za BPP (srijeda, 9.00-11.00 sati), u okviru ureda Volonterskog centra, Osijek- SOS telefon, 0800 200 151 (t.1. i t.2.)

2. Unapređenje psihosocijalne zaštite žrtava nasilja- grupa za podršku i individualna pomoć

3. Senzibilizacija stručne i šire javnosti za problem nasilja u obitelji- obilježavanjem značajnih datuma,organiziranjem stručnih javnih rasprava, izdavanjeminformativno edukativnog materijala, predavanja, uređenjem i održavanjem web stranice,organiziranjem kreativnih radionica, izgradnje suradnje s drugim subjektima.

Unaprijeđena je zaštita žrtava nasilja u obitelji i na radnome mjestu i povećano njihovo samopouzdanje putem dobivene stručne pravne i psihosocijalne pomoći, informacija i znanja o pravima i obvezama te načinu ostvarivanja istih, zalaganjem za bolja zakonska rješenja i njihovu primjenu, dostupnost sudu i tijelima uprave, stručnim javnim raspravama i prezentacijama, suradnjom s nadležnim institucijama i medijima, osnaživanjem kroz kreativne radionice, sudjelovanjem na sajmovima prezentiranjem i prodajom izrađenih rukotvorina.

Unaprijeđena pravna zaštita za ukupno 451 korisnika/cu i povećana razina zaštite prava žrtava nasilja i postignut dio prevencije kroz dosljedniju primjenu propisa, pisane osvrte i prijedloge za poboljšanja za tri nova propisa koji uređuju područje; nasilja u obitelji (Zakon o zaštiti od nasija u obitelji), besplatnu pravnu pomoć BPP (Zakon o BPP, Pravilnik i Uputnice); medicinski pomognutu oplodnju (Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji).

Područje zaštite od nasilja u obitelji u Republici Hrvatskoj uređeno je nizom zakonskih i podzakonskih akata među kojima su najznačajniji Zakon o zaštiti od nasilja od obitelji, Kazneni zakon (Narodne novine, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06 i 110/07.)i Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 116/03., 17/04., 136/04, 107/07). Šest godina nakon primjene donesen je novi Zakon o zaštiti od nasilja od obitelji (Narodne novine, 137/09, 14/10). Zakon je donesen sa svrhom prilagodbe stvarnih problema u provedbi prekršajno pravne zaštite žrtava obiteljskog nasilja i učinkovitije provedbe.

Pored zakonskog uređenja ovog područja u primjeni su Nacionalna startegija zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2008. do 2010. (Narodne novine, 126/07), Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, Pravilnik o načinu i mjestu provođenja psihosocijalnog tretmana i Standardi za provedbu psihosocijalnog tretmana (Narodne novine, 78/06) kao set strateški dokumenata koji služe učinkovitijoj implementaciji nadležnih tijela i svih drugih subjekata koji djeluju na pružanju pomoći i zaštiti osobama izloženima nasilju u obitelji.

Prvi koraci izgradnje institucionalnih mehanizama ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj počeli su 1996. godine osnivanjem Povjerenstva za pitanja jednakosti i donošenjem Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 1997. Značajan napredak na području unapređenja položaja žena cjelovitije je pokrenut 2000. godine ugradnjom ravnopravnost spolova kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka. Na razini zakonodavne vlasti 2001. godine osnovan je

REZULTATI PROVEDBE PROJEKTA

PRAVNI ASPEKT - područje obiteljskog nasilja, diskriminacije i uznemiravanja na radnome mjestu

I.

9

cmyk

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora a cjeloviti pravni okvir donesen je u srpnju 2003. godine. Zakon o ravnopravnosti spolova, kao temeljni dokument za područje promicanja rodno osviještene politike omogućava uvođenje novih instituta zaštite od diskriminacije temeljene na spolu/rodu u našem pravnom sustavu i izvršne mehanizme provedbe. Kao posebni antidiskriminacijski zakon donesen je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji temeljem kojeg su donesene nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji i Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. U svrhu djelotvornije provedbe zaštite žrtava obiteljskog nasilja uslijedile su promjene cijelog seta zakona i manjim dijelom pratećih propisa. Pitanje diskriminacije i društvenog statusa žena, čime su se bavile isključivo ženske nevladine organizacije, preuzela je u većoj mjeri država kao svoje politike.

Kao stranka UN Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena CEDAW (1991./2001.) i potpisnica Pekinške deklaracije (1995.) i Sporazuma o stabilizaciji i približavanju (2001.), a kasnije i kao država članica Vijeća Europe koja je u procesu pristupanja Eurposkoj uniji (EU) Republika Hrvatska se obvezala na primjenu međunarodnih standarda poduzimanja odgovarajućih mjera u svim područjima djelovanja radi stvaranja preduvjeta za ostvarivanje stvarne ravnopravnosti spolova, a pretpostavke za ispunjavanje političkih kriterija za članstvo na usklađenost zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. To je ponovo otvorilo pitanje ustavnih promjena i prilagodbe zakonodavnog okvira i nove nacionalne platforme za djelovanje.

Kompleksnost zaštite ljudskih prava i EU proizlazi iz kombinacije međudržavne suradnje i nadnacionalne vlasti. Nema instrumenata direktne zaštite ljudskih prava unutar EU-a. Ostaju ključni nacionalni instrument i Sud za ljudska prava Vijeća Europe, ali su ljudska prava dio Kopenhaških kriterija (1993.). Na razini indirektne zaštite su direktive EU, praksa Suda Europskih zajednica, javne politike. Osnovni nedostaci Hrvatske kao članice kandidatkinje EU su na zakonodavnoj razini (sveobuhvatno antidiskriminacijsko zakonodavstvo, besplatna pravna pomoć, zaštita okoliša, azil) i, što je daleko složenije, na provedbenoj razini (efikasnost i neovisnost pravosuđa i uprave, korupcija, jačanje uloga pravobranitelja, izgradnja kontrolnih mehanizam i praćenja provedbe zakona na lokalnoj razini). Relativno dobri zakoni, a nedostatak primjene u duhu međunarodnih ugovora i EU propisa (Kopenhaški kriteriji zaštite ljudskih prava,1993. i Direktive o teretu dokazivanja u slučaju diskriminacije temeljem spola, (97/80/EC. Preporuke koje proizlaze iz EU strategija).

Ženska udruga IZVOR u suradnji s Povjerenstvima za ravnopravnost spolova Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka obilježili su svjetsku kampanju 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama organiziranjem stručne javne rasprave 30. 11. 2009. godine u prostorima Županije.

Cilj rasprave bio je pružiti mogućnost svim glavnim nositeljima aktivnosti s područja zaštite od obiteljskog nasilja za upoznavanje, razmjenu iskustava i predlaganje rješenja za napredak. Rasprava je doprinos senzibilizaciji stručne i šire javnosti o problemu nasilja u obitelji i potrebi aktivnog uključivanja u eliminaciju svih oblika nasilja te podrška svim žrtvama obiteljskog nasilja, a ponajprije ženama kao najzastupljenijoj populaciji oštećenih u zagovaranju prava na dostojanstven život, bez nasilja.

Uvodničari/ke rasprave bili su: - Zdenko Žunić, ravnatelj Uprave za obitelj- Sandra Batlak, načelnica Odjela za obitelj (Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Vlade RH)- Gordana Lukač Koritnik, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova RH- \urđica Kocijan, psihologinja- Sklonište za žrtve nasilja u obitelji u Osijeku- Julijana Mladenovska Tešija, prof. filozofije i fil. religije- Evanđeoski teološki fakultet, Visoko evanđeosko teološko učilište u Osijeku - Visoka škola

U raspravi su sudjelovali predstavnici/ce pravobraniteljstva za djecu, policije, pravosuđa, socijalne skrbi, skloništa za žrtve nasilja u obitelji, povjerenstva za ravnopravnost spolova, udruga. Lista sudionika i sudionica u prilogu.

Svoj nedolazak na raspravu opravdala je predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora i predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH.

Mediji koji su pratili temu: Televizija Slavonije i Baranje, Osječka televizija, Glas Slavonije, Slavonski radio- emisija, Gradski radio, HR Osijek, Radio plus-najave.

U okviru rasprave prikazani su statistički pokazatelji o nasilničkom ponašanju u obitelji kroz jedan liflet koji je udruga pripremila. Iz cjelokupne rasprave proizašli su sljedeći

ZAKLJUČCI

1. Nasilje u obitelji predstavlja diskriminaciju kojoj su žene iz godine u godinu izložene u sve većem broju. Zlostavljač ima povlaštenu ulogu. Broj i vrsta prijavljenih kaznenih i prekršajnih djela, uloženih žalbi, osuđujućih odluka idonesenih mjera to potvrđuju. Posebno zabrinjava podatak da je do rujna ove godine 17 žena ubijeno u okviru obitelji. Mali broj izricanja kazni zatvora i uloženih žalbi na prvostupanjske odluke. Mjere psihosocijalnog tretmana i liječenja od ovisnosti se provode ambulantno što ne omogućava ispunjavanje svrhe predloženih sankcija. Neujednačena sudska praksa u predmetima nasilničkog ponašanja u obitelji i pristup prema žrtvi. Odbacivanje kaznenih prijava radi neplaćanja alimentacije s obrazloženjem nepostojanja namjere i nedostatka novca radi izvršavanja obveze uzdržavanja. Koncept zaštite žrtava obiteljskog nasilja udaljenjem zlostavljača iz stana/kuće i nadalje nije postignut.

2. Potreba za hitnim ulaganjem i djelovanjem na području prevencije nasilničkog ponašanja i eliminacije svih oblika diskriminacije: kroz formalne i neformalne oblike edukacije i formalnim servisima pomoći za mlade, žrtve nasilja, te za nasilnike nakon prestanka nasilja, uspostavom profesionalnog mjesta koordinatora na razini županija, otvaranjem obiteljskog centra, financijskom podrškom OCD.

3. Preispitati politiku stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja, kako privremenog kroz skloništa tako i trajnije oblike.Preporuke: Koncept zaštite žrtava obiteljskog nasilja udaljenjem i smještavanjem zlostavljača u organizirana prihvatilišta u okviru kojih bi se provodili potrebni tretmani pomoći i nadzor izvršenja provođenja mjera pokazao se učinkovitim modelom koji uključuje elemente prevencije u svim aspektima, počevši od značaja same poruke.

Osnivanje stambenih zajednica i osiguranje određenog broja stanova za žrtve obiteljskog nasilja. Doprinos u financiranju imale bi sve jedinice lokalne samouprave čime bi se poticala prevencija i više pažnje posvećivalo nasilničkom ponašanju unutar svake zajednice.

Prema podacima osječkog Skloništa 60% žena se vrati nasilniku. Smještaj u sklonište za žrtve i djecu (ako i nisu bila direktno sama izložena nasilju) predstavlja traumatsko iskustvo.

4. Popis, usklađivanje i preispitivanje (zakonskih) propisa i politika (Nacionalne strategije) vezanih uz stambeno zbrinjavanje dodjelom kuća/stanova u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave žrtava nasilja u obitelji u suradnji s JLP(R)S. Imajući u vidu; financijske mogućnosti (posebice manjih jedinica lokalne

10

cmyk

samouprave), administrativne prepreke (prebivalište) i način uređenja/rješavanja stambenog pitanja za posebne kategorije građana sukladno Zakonu o prodaji stanova nad kojima postoji stanarsko pravo i Uredbi o darovanju stanova i kuća u Vlasništvu RH na područjima posebne državne skrbi, odnosno pitanju diskriminacije žena osoba koje su temeljem osobnog statusa ostvarili pravo na kuću ili stan kroz ugovor o darovanju ili kupoprodajni ugovor (bez naknade), a koja imovina u postupku podjela bračne stečevine nije zajednička imovina, iako je veličina stambenog prostora dodjeljivana temeljem (izvan) bračnog statusa i broja članova kućanstva.

5. Ekonomsko osnaživanje (mjere zapošljavanja, prekvalifikacije…) kao prioritetna područja djelovanja države u pomoći ženama žrtvama obiteljskog nasilja. U prethodnom razdoblju mjere su se pokazale nepoticajne za poslodavce. Preporuke: Na razini JL(P)S otvarati uslužne djelatnosti u kojima će se, uz korištenje poticajnih mjera zapošljavati osobe izložene obiteljskom nasilju.

6. Potreba za javno dostupnim statističkim podacima i uvrštenjem u standardnu metodologiju izvještavanja djelo „Nasilničko ponašanje u obitelji“ svih nadležnih tijela koji sudjeluju u provedbi Protokola. Obrasce standardne metodologije za prikupljanje statističkih podataka o provedbi Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji izradila je Radna skupina sastavljena od predstavnika državnih tijela koja su dužna postupati po protokolu te koja su, temeljem završnih odrednica Protokola, dužna dostavljati statističke podatke Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (MOBMS) radi izrade cjelovitog izvješća o provedbi protokola. Obrasci i izvješće javno su objavljeni i dostupni na Internet stranici MOBMS-a. Podaci koji su nam na raspolaganju u Izvješću o provedbi Protokola nadležnih državnih tijela, studeni 2009., nisu dovoljni za stvaranje cjelovite slike i praćenja stanja u području nasilja u obitelji. Zdravstveni sustav neprilagođen za statističko praćenje i izvještavanje, dio subjekata nije dostavilo izvještaje. Prikazana izvješća organizacija civilnoga društva upućuju na potrebu pojašnjenja načina praćenja.

7. Pozdravljena nova zakonodavna rješenja, usklađivanje propisa, provođenje dijela edukacije stručnog osoblja, izvještavanja i najave većeg financijskog izdvajanja u svrhu sveobuhvatnijeg sagledavanja problema i učinkovitije zaštite žrtava obiteljskog nasilja.

Suradnja državnih tijela koja sudjeluju u zaštiti žrtava obiteljskog nasilja na razini grada Osijeka je dobra.

Pitanja prava žrtve na kompenzaciju, veće učešće muškaraca u zaštiti žena od obiteljskog nasilja, besplatna pravna pomoć, kao i još neka važna pitanja nismo stigli otvoriti za raspravu.

Javna rasprava Pravni aspekti zaštite od nasilja u obitelji, Osijek, 30.11.2009.

11

cmyk

PSIHOSOCIJALNI ASPEKTI

II. Unaprijeđena psihosocijalna pomoć za ukupno 48 korisnica (40 nasilje u obitelji i 8 mobbing)

Grupa za podrškuU protekloj godini s radom je nastavilo psihosocijalno savjetovalište za rad sa ženama žrtvama obiteljskog nasilja, diskriminacije i uznemiravanja u vezi zapošljavanja i rada (mobbinga). Cilj ovog psiho-socijalnog savjetovališta je podrška u kriznim i teškim razdobljima života i razvijanje uspješnijeg suočavanja sa životnim stresovima.

Žene, potencijalne korisnice usluga psihosocijalnog savjetovališta bi se najprije obratile udruzi „Izvor“ te bi nakon prvog kontakta i ovisno o području ugroženosti (obiteljsko nasilj ili nasilje i/ili diskriminacija na radnommjestu) bile upoznate s oblicima pomoći koje Udruga pruža.

Svaka žena koja bi se obratila s problemom upoznata je i s radom psihosocijalnog savjetovališta i grupom za podršku. Većina žena je saznala za usluge koje pruža Udruga preko info-materijala Udruge, dok je dio žena saznao o Udruzi od prijatelja i članova obitelji, te sve češće putem interneta i web stranice. Iako je savjetovalište namijenjeno i ženama žrtvama mobbinga, rad se odvijao uglavnom sa ženama koje su pomoć potražile zbog obiteljskog problema. U radu grupe za podršku sudjelovalo je 40 žena. Od toga je svega jedna osoba došla zbog problema uznemiravanja na radnom mjestu. Po prvi put zaštita od uznemiravanja zatražena je od strane sindikata i skupine od sedam žena što je zahtijevalo prilagodbe u organizaciji, te smo pravnu i psihosocijalnu pomoć i podršku organizirali paralelno, ali izvan termina redovite grupe. Zahtjev grupe tekstilnih radnica za zaštitu prava organizirali smo na sličnom principu.

Najčešći problemi zbog kojih su žene dolazile su: - emocionalni problemi- nisko samopoštovanje- osjećaj nemoći- nekompetentnost i neuspjeh (najčešće kao posljedica razvoda) - prijetnje i nasilje supružnika- loša komunikacija u obitelji- generacijski jaz - narušeni odnosi s djecom- izostanak podrške unutar obitelji i prijatelja uslijed razvoda

Na prvom susretu bi se sa svakom ženom porazgovaralo o problemima zbog kojih je došla, kao i očekivanjima koje ima osim sudjelovanja u radu psihosocijalnog savjetovališta. Između dva susreta žene bi kroz vođene aktivnosti radile na pojedinim problemima zbog kojih su se javili Udruzi. Ovakav oblik rada omogućavao je ženama analizu pojedinih problema, upoznavanje s vlastitim resursima i mogućim djelomičnim/potpunim rješenjima. Nadalje, stručni suradnici u savjetovalištu su kroz ovaj način rada dobili uvid u resurse s kojima osoba raspolaže i načine suočavanja i rješavanja problema korisnice, a na temelju kojih se planirao individualni rad s klijenticom. Ako je to bilo potrebno, žene su upućene da se jave i pravnom timu Udruge.

Rad sa ženama žrtvama obiteljskog nasilja odvijao se jedanput mjesečno, kroz individualne ili grupne susrete. Svaka žena je imala mogućnost odabrati način rada s njom. Većina žena se odlučivala na grupni rad te su i same poticale aktivno sudjelovanje drugih žena kroz traženje savjeta za vlastite probleme. Žene su posebno naglašavale važnost razmjene iskustava i emocionalne podrške koje su dobivale od drugih žena. One žene koje su se odlučile na

12

cmyk

individualan rad su kao razlog navodile neugodu da pričaju pred drugima ili doživljaj da su njihovi problemi teži ili lakši od onih koje su čuli od drugih žena te ih zbog toga druge žene „ne bi razumjele“. Uz stalne sudionice bilo je i nekoliko žena koje su se pojavile svega jedan ili dva puta. Cilj njihovog dolaska je bio uglavnom „rasterećenje“ uslijed trenutačno povećanih problema u obiteljskom i/ili profesionalnom životu.

Tijekom rada u protekloj godini nekoliko žena je dolazilo redovito na sve grupne sastanke. Redovite članice su izrazile želju za potrebom razmjene iskustava i emocionalne podrške drugima. S vremenom su te žene samoinicijativno preuzele ulogu „savjetodavaca“. Naime, radi se o ženama koje su uspješno razriješile neke od problema zbog kojih su se javile Udruzi, a koje su željele podijeliti vlastita iskustva i načine suočavanja s problemima (prednosti i nedostatke istih) s drugim ženama. Ovakva razmjena iskustava je bila od velike koristi novim članicama jer „savjetodavke“ predstavljaju „dobre primjere“ razrješavanja sličnih ili istih problema. Odnosno, nove korisnice su dobile emocionalnu podršku i pomoć drugih žena koje su se našle u istim ili sličnim životnim situacijama i životnim problemima, razmijenile iskustva, te dobile korisne savjete kako se nositi s određenim situacijama, npr. što ih očekuje u brakorazvodnoj parnici, kome bi se trebale obratiti za dobivanje socijalne pomoći, pa čak i što napraviti ako su fizički ugrožene od partnera itd. Kao rezultat, među ženama članicama grupe se brže i lakše razvio odnos povjerenja, povećala se grupna kohezivnost, kao i uspješno rješavanje postojećih problema. Također, korisnice su podršku jedna drugoj pružale i van termina predviđenih za grupni rad. Žene „savjetodavke“ su posebno naglasile osjećaje zadovoljstva i kompetentnosti koje su dobili kroz druženje i pomoć drugim ženama.

Međutim, problem rada grupe za podršku i dalje ostaje kako motivirati žene koje su izložene ekstremnim oblicima obiteljskog nasilja za dolaske i redovito i aktivno sudjelovanje u grupi. U 2010. godini grupa je nastavila s radom na novoj lokaciji. Do kraja 2009. godine ured je bio u jednom od predgrađa Osijeka, dok se od početka 2010. godine grupa sastaje u uredu u centru grada, u okviru Volonterskog centra Osijek. Već u prva tri mjeseca rada grupe bilježimo veći broj sudionica i redovitijih dolazak, tako da vidimo da je pristupačnost lokacije jedan od mogućih razloga te željene promjene.

S obzirom da su žene u ovom razdoblju većinom bile redovite sudionice grupe za podršku naglasak je stavljen na aktivno uključivane novih članica u rad grupe. Pri tome su važnu ulogu imale dosadašnje korisnice koje su već u prethodnim razdobljima naglašavale da bi rado razmijenile i iznijele vlastita iskustva i na taj način pomogle drugim ženama. Ovakva praksa se pokazala izuzetno korisnom i za nove i za redovite članice. S jedne strane, redovite članice naglašavaju osjećaje zadovoljstva i kompetentnosti koji su izuzetno važni za osjećaj samopoštovanja. S druge strane, nove članice su same poticale aktivno sudjelovanje redovitih korisnica kroz traženje savjeta za vlastite probleme te su na taj način upoznate s različitim strategijama i praktičnim načinima razrješavanja različitih problema, od toga što ih očekuje ako se odluče na razvod do kako reagirati u situacijama kada su zlostavljane. Također, nove korisnice su dobile emocionalnu podršku uz naglasak da nisu jedine kojima se to događa te da ne moraju same rješavati problem. Kao rezultat, među članicama grupe razvio se odnos povjerenja, grupa je vrlo kohezivna, a žene razgovaraju i o drugim problemima, a ne samo onima koji se tiču obiteljskog nasilja, npr. školovanje djece, slanje djece na stipendiju u inozemstvo itd. S obzirom na rezultate i u slijedećem razdoblju bi se trebalo nastaviti s uključivanjem redovitih korisnica u aktivan rad s novim članicama grupe.

13

cmyk

VIDLJIVOST AKTIVNOSTI

VANJSKO PRAĆENJE i vrednovanje rezultata i cjelokupne implementacije projekta

III. Senzibilizacija stručne i šire javnosti za problem nasilja u obitelji ostvarivala se organizacijom 35 događanja, od toga 22 aktivnosti koje su se odnosile na stručne javne rasprave s nadležnim institucijama, i druga javna događanja kojima su upoznavali širu javnost o pitanju nasilja u obitelji, s posebnim osvrtom na nasilje nad ženama i djecom i diskriminaciju na radnome mjestu, izdavanjem stručnih informativno edukativnih materijala i naslova, uređenjem web stranice radi još šire dostupnosti informacija i kontakata, okupljanjem žena kroz kreativne radionice, sudjelovanjem na sajmovima, planiranjem aktivnosti u pripremi projektnih prijedloga za europske fondove i rada Udruge u zajednici s ciljem otvaranja mogućnosti za razvoj socijalnog poduzetništva za žene i zapošljavanja. Na taj način, prema našim pokazateljima (broj distribuiranih materijala, press cliping) omogućili smo podizanje razine osviještenosti o problemu nasilja u zajednici za oko 50.000 i direktnih korisnika/ca.

Vanjsko praćenje i vrednovanje rezultata i cjelokupne implementacije projekta proveo je nezavisni stručni tim koji dajemo u cijelosti.

14

cmyk

STOPnasilju

EVALUACIJA PROJEKTA

Evaluatori:Julijana Mladenovska Tešija

Igor Ðurčik

Osijek, travanj 2010.Projekt STOP nasilju

cmyk

1. Uvod

Projekt STOP nasilju proveden je u periodu od 1. travnjaj 2009. do 31. ožujka 2010. godine na teritoriji Istočne Slavonije i Baranje. Projekt je provodila ženska udruga IZVOR iz Tenja u suradnji s Evanđeoskim teološkim fakultetom u Osijeku (Visoko evanđeosko teološko učilište, VETU) koji je vršio vanjski nadzor i praćenje projekta. Procjenu projekta pripremili su i vodili Julijana Mladenovska-Tešija, profesorica filozofije i teologije, te Igor \určik, profesor sociologije i teologije, suradnici Odjela za istraživanja i izdavaštvo VETU (supervizor - pročelnik Odjela, dr. sc. Davorin Peterlin).

Tijekom navedenog perioda evaluatori su (a) pratili provedbu projektnih aktivnosti nazočivanjem na radnim sastancima radne grupe - 4 sastanaka tijekom 12 mjeseci projekta, što je uključivalo i (b) praćenje metodologije rada tima, te (c) pratili rad ciljanih skupina pripremajući, distribuirajući i analizirajući upitnike za ciljanu skupinu na početku i na kraju projekta.

Cilj ove analize i procesa procjene projekta je praćenje provedbe projekta i evaluacija postignuća u domeni promicanja edukacije i unaprjeđenja zaštite žrtava nasilja u obitelji i njihovo osnaživanje. Analizom je obuhvaćeno 39 upitnika ciljanih skupina, 4 upitnika evaluatora i 10 upitnika tima projekta (ili ukupno 54 upitnika) koji su po naravi obuhvaćenih pitanja bili podijeljeni u dvije skupine: a) procjena rada tima (4 + 10 upitnika) i b) procjena projekta (39 upitnika ciljane skupine).

Rezultati analize pokazuju da je unutarnja kohezija tima pozitivna i izražena: članovi tima (zaposleni, suradnici i volonteri) surađuju duži vremenski period što upućuje na to da se relativno dobro poznaju te da su odnosi među njima prijateljske naravi; samoprocjena odnosa unutar tima je pozitivna i upućuje na to da postoji dobra koordinacija sveukupnog rada (aktivnosti); procjena praćenja provođenja aktivnosti tima ukazala je da tim sve aktivnosti provodi na vrijeme, unutar dogovorenih odnosno projektom utvrđenih parametara (vremenski okvir), te da unutar projekta, u predviđenom vremenu, bez odlaganja ili nerealiziranih aktivnosti. Rezultati analize također pokazuju da je projekt dobro prihvaćen od strane ciljne skupine. Način reagiranja ciljne skupine upućuje na to da je komunikacija s timom i voditeljicom grupa za podršku neposredna i topla, ali i stručna i učinkovita. Komparativnom analizom podataka utvrdilo se je najveća pozitivna korelacija između dobivene pomoći i informacija, i ostvarenih ciljeva ciljane skupine zbog koje su žene došle po pomoć u udruzi, te da je želja ciljane skupine da projekt nastavi I ubuduće stoga što ovaj tip pomoći nedostaje na drugim razinama društva, ali i stoga što pomoć koju dobivaju nije samo pravna već i psihosocijalnog tipa, te sadrži element edukacije koji smatraju jako važnim u radu na stereotipima u društvu, nasilju, tradicionalizmu i samopouzdanju žrtava obiteljskog nasilja.

Mjerena postignuća sukladno projektu:

• Ostvarenje općeg cilja projekta: - unapređenje pravne zaštite žrtava nasilja u obitelji i njihovo osnaživanje.

• Ostvarenje specifičnih ciljeva projekta: - unapređenje pravne zaštite žrtava nasilja - unapređenje psihosocijalne zaštite žrtava nasilja- senzibilizacija javnosti za problem nasilja u obitelji.

• Realizirane aktivnosti unutar projekta: Pravno savjetovalište, grupa za podršku, SOStelefon, monitoring propisa, zastupanje pred sudom, organiziranje aktivnosti vezane zavidljivost projekta, monitoriranje zakonskih propisa, sudjelovanje u predlaganjuzakonskih i drugih rješenja, kreativne radionice za žene iz lokalnih sredina i dr.

16

cmyk

• Očekivani rezultati: Unaprijeđena pravna zaštita žrtava nasilja u obitelji, povećana razina znanja o pravima, osigurana zaštita prava na sudu, pružena hitna pomoć i smanjenje trauma, pružena podrška i unaprijeđena psihosocijalna zaštita, podignuta razina osviještenosti o problemu nasilja u zajednici, dostupne informacije o projektnim aktivnostima.

2. Metodologija

U cilju procjene, primijenjene su sljedeće metode: pripremljen je i distribuiran početni upitnik za ciljane skupine (grupe za podršku), završni upitnik za ciljane skupine (grupe za podršku), upitnik koji su popunjavali evaluatori projekta, upitnik za tim projekta. Podaci dobiveni iz ovih upitnika bili su grupirani u dvije skupine: skupina podataka koja se odnosi na procjenu očekivanja ciljane skupine odnosno članica grupa za podršku projekta i skupina podataka koja se odnosi na procjenu rada tima.

• Početni upitnik za ciljane skupine (grupe za podršku) sadržavao je 10 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Pitanja su se odnosila na informacije o projektu, tip pomoći od drugih institucija i koje oblike pomoći udruge IZVOR koriste, razlozi priključivanja grupi za podršku, interes/što žele naučiti sudjelujući te očekivanja od projekta). Upitnik je bio popunjen na početku projekta (lipanj/srpanj 2009.)

• Završni upitnik za ciljane skupine (grupe za podršku) je sadržavao 10 pitanja i pratio istu strukturu pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, a obuhvaćene su bile informacije o učestalosti dolazaka u udrugu i sudjelovanja u grupi, oblici pomoći unutar udruge koje koriste, razlozi priključivanja grupi za podršku te oblasti unutar kojih su nešto naučile i očekivanja vezana za pruženu pomoć i podršku (jesu li ona ispunjena i zašto), procjenu članova tima i potrebu nastavka projekta za ubuduće. Upitnik je bio popunjen pri kraju projekta (siječanj/veljača 2009.)

• Upitnik za evaluatore kojim je mjeren napredak projekta sadržavao je 6 pitanja na kojima su odgovori bili otvorenog tipa. Ovaj upitnik je bio popunjavan tijekom 4 sastanka projektnog tima i sadržavao je pitanja vezana za opći dojam pripremljenosti tima, kvalitete sastanka, realiziranih i planiranih projektnih aktivnosti odnosno jeli došlo do odlaganja i ne realizacije određenih aktivnosti i zašto, i što je poduzeto u svezi s tim.

• Upitnik za tim sadržavao je 10 pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, te pitanja za samoprocjenu rada (uključenost i pozicija, i osobno iskustvo unutar projekta) i procjenu rada tima (razvoj projekta, ostvarenje projektnog cilja, slabe i jake strane projekta, nastavak projekta). Ovaj je upitnik bio popunjen jednom, na sredini projekta (studeni/prosinac 2009. godine).

3. Analiza podataka grupe za podršku

Osnovni podaci o grupi:

• U odnosu na spol: svi sudionici grupe za podršku su ženskog spola (45 upitnika, 22 odnosno 23 sudionice po grupi).

• U odnosu na dob, većina sudionica pripada dobnoj skupini od 46 do 55 godina (ukupno 18 od 45). Manji broj (njih 12) pripada dobnoj skupini od 36 do 45, te skupini od 25 do 35 (8 žena), skupini preko 56 godina (3 žena), te u kategoriji "drugo" (4 žena: 18, 57, 60, 65).

17

cmyk

• U odnosu na obrazovanje, većina njih je u skupini sa srednjim obrazovanjem (32), dok su u manjem broju zastupljene ostale skupine (6 su s osnovnom školom, 4 s višom, 3 s visokom).

• Njihov status je također različit: većina je udana, s djecom (njih 17) i razvedena, s djecom (11žena), dok su u manjem broju zastupljene ostale kategorije (same bez djece je 5, udane bez djece je 4 žena; samohranih majki je 2, razvedenih bez djece je 1, u izvanbračnom odnosu s djecom je također 2, u izvanbračnom bez djece je 2 i udovica s djecom je 1 osoba)

• U odnosu na to jesu li zaposlene ili ne, 14 ih je nezaposleno, 12 ih je na zavodu, 11 je zaposleno na puno radno vrijeme, dok 7 je u mirovini, rade honorarno ili su umirovljenice i studentice. Samo 1 je zaposlena na pola radnoga vremena.

• Sudionice grupe za podršku glavno su iz Osijeka, ali i iz Tenja, Antunovca, Ernestinova, Budrovaca.

4. Analiza podataka vezano za projekt:

• O projektu je većina sudionica saznalo preko medija (njih 12), nešto manje od prijateljice (9) te preko informativnih materijala udruge IZVOR (6) i preko njihove web stranice (5), ali i preko drugih nevladinih udruga (Centra za mir, B. a. b. e., SOS telefon - njih 3), dok se samo dvije (2) žene ne sjećaju kako su saznale o udruzi i projektu.

• Većina ih je tražila pomoć drugih osoba i/ili institucija (njih 18) i to najviše od psihologa (9), od policije i liječnika opće prakse (8), od Centra za socijalnu skrb (7), psihijatra (6), nevladinih udruga (5) i svećenika (3).

• U udruzi IZVOR oni koriste slijedeće tipove pomoći: najviše koristi grupu za podršku (30), pomoć pravnog savjetovanja (20), zastupanje pred sudom (9), SOS telefon(10),individualna savjetovanja 8). Samo jedna osoba koristi suradnju s udrugom općenito.

• U odnosu na razloge zašto su se priključile grupi za podršku, ispitanice odgovaraju većinom (29) jer im je potrebna pomoć te jer žele riješiti probleme u svojoj obitelji (10), kao podrška drugoj osobi (3), dok u ostalim kategorijama (jer me je poslao odvjetnički ured, tražim pomoć za svoju prijateljicu i drugo) odgovorila je po 1 osoba.

Ženski spol Dob od 46 do 55

Srednje SS Udane s djecom

Nezaposlene Iz Osijeka

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

18

TABELA 1

Većina ispitanika je

cmyk

• U odnosu na odgovornost ispitanice smatraju da su i suprug (18) i supruga (17) odgovorni za nastale probleme, ali i da i druge osobe imaju odgovornost (12), kao što su sin i djevojka, poslodavac, društvo, suprugovi roditelji, Centar za socijalnu skrb, sud, roditelji, majka, otac, rodbina. Male razlike se pojavljuju u odnosu na stupanj odgovornosti gdje se nešto veći naglasak pridaje osobnoj odgovornosti (12 od 17 odgovora su u rangu od 1 do 3 - najveća odgovornost, samo 1 u rangu 4 - djelomična odgovornost), te nešto manja odgovornost na supruga i druge osobe (9 od 12 u rangu od 1 do 3 - najveća odgovornost, 3 u rangu 4 - djelomična odgovornost, i 5 u rangu 5 - bez odgovornosti).

• Na upit o čemu bi željele učiti (upitnik 1) i o čemu su učile (upitnik 2) pozitivna korelacija očekivanog i dobivenog je očita u dijelu znanja o tome kako poboljšati odnose unutar obitelji (9 naspram 11), kako povećati znanje o zakonima (11 naspram 13), te o samopouzdanju (13 - 13). Razlike između očekivanog i dobivenog su najočitije u kategoriji kako se nositi s verbalnim nasiljem. To želi njih 14, a o tome su naučile samo njih 6. Niti jedna nije tražila, ali 3 ispitanice su izjavile da su naučile o fizičkom nasilju i kako se obraniti, dok dvije su željele čuti o tuđem iskustvu, ali nije navedeno jesu li to znanje i dobile.

Pogledati tabelu 2.

• Dodatno u odnosu na svoja očekivanja, ispitanice su istaknule da bi željele više znati o načinima rješavanja svojih problema - njih 8; 7 je došlo na grupu jer je očekivalo podršku; iskrenost u grupi je očekivalo 6; a prijateljstvo i razmjenu iskustava 4; prihvaćanje su željele 4 žene; slušanje i povjerenje njih 3. U rezultatima je vidljivo da je podršku ostalih u grupi dobilo 11 od 17 žena; 3 je zadovoljno kako su slušane, 3 povjerenjem u grupi.

• Glede svojih dolazaka odnosno razloga za nedolazak, ispitanice kažu da žele dolaziti jednom mjesečno (17) ali najviše dolaze nekoliko puta godišnje (13). One koje žele dolaziti povremeno ili po potrebi je malo (5). Razlozi nedolazaka su glavno vezani za nedostatak vremena (10), novca (6), strah od supruga (4) i drugi razlozi (3).

• Tim je ocijenjen s najviše visokih ocjena (20), dvije srednje i jednom vrlo dobrom. Iz tima pozitivno se izdvajaju svojim aktivnostima Mirjana Herceg (9), Silvija Ručević (7) i Andreja Juričević (5).

Varbalno nasilje Samopouzdanje Zakoni Poboljšanje odnosa0

2

4

6

8

10

12

14

16

Očekivano

Ostvareno

TABELA 2

19

cmyk

• O nastavku projekta, 21 od 23 žena je glasovalo za nužan nastavak, samo jednu za nastavak, ali ne nužan i jedna nije za nužan nastavak projekta. R a z l o z i s u : " z b o g potrebe, pomoći i pravnih savjeta, jer se rijetko takva pomoć može na drugim mjestima dobiti, žene moraju naučiti reći "ne", potrebna im je pomoć, to dobivaju u IZVOR, edukacija je dobra, tim pomaže na samopouzdanju, želimo više o nasilju naučiti - kako se obraniti i od verbalnog i od fizičkog nasilja."

Žene su zahvalne udruzi na pomoći, strpljenju, razumijevanju, ali nadasve na znanju i samopouzdanju koje su dobile tijekom svojih dolazaka u Izvor, Tenja.

5. Analiza podataka procjene tima

Analiza rada tima je rađena na tako što je tim evaluatora četiri puta tijekom projekta sudjelovao na radnim sastancima tima na kojima je pratio (a) razvoj odnosno provedbu projekta, (b) eventualna odlaganja i/ili poteškoće u provedbi, (c) način funkcioniranja tima - odnose između članova tima, te (d) pomoću upitnika, na sredini projekta (prosinac 2009.) pomogao samoevaluaciju tima.

Tako je unutar ovog dijela procjeno prikupljeno je četiri (4) evaluacijska listića za rad tima s pet pitanja i deset potpitanja unutar pitanja 5, "Evaluacija projektnih aktivnosti", i pet (5) upitnika za samoprocjenu članova tima sa deset pitanja, a korišteni su i zapisnici sa sastanaka za usporedbu podataka vezanih za projekt.

• Analiza podataka s evaluacijskih listića za rad tima

Ovi su podaci ujednačeni i ocjenjeni s visokom pozitivnom korelacijom kod svih pitanja u upitniku. Analiza podataka upućuje na to:

- da su se sastanci tima održavali redovito i unutar perioda predviđenog projektom- da su članovi tima na sastanke dolazili vrlo pripremljeni, odnosno da su jedni druge detaljno obavještavali o aktivnostima koje su poduzete unutar njihovih oblasti djelovanja- da su se sve točke predviđenog dnevnog reda odrađivale- opća ocjena sastanaka je u sva četiri perioda bila maksimalna, najviša (5)- unutar evaluacije projektnih aktivnosti može se reći da su se:

- sve aktivnosti predviđene projektom u periodu evaluacije ostvarivale;- da nije zabilježen slučaj kada se neke aktivnosti nisu realizirale;- da za to nije bilo zabilježenih razloga;- da su ciljane skupine kojima je projekt bio namijenjen bile obuhvaćene projektnim aktivnostima i to u broju koji se je očekivao unutar projekta;- da su resursi koji su bili planirani za korištenje, bili i iskorišteni (eksperti, volonteri, prostor i sl.)- da su ciljevi koji su bili zacrtani za ostvarivanje unutar predviđenih perioda realizirani;- da se nisu dogodile promjene unutar projekta;- da nije bilo odlaganja određenih aktivnosti;- da nije bilo razloga za promjene odnosno odlaganje; i- da je projekt išao u onom pravcu u kojem je bilo i predviđeno, imajući u vidu

specifične ciljeve projekta.

20

cmyk

• Analiza podataka s upitnika za samoprocjenu tima

- na pitanje načina na koji su članovi tima i volonteri uključeni u rad na ovom projektu, opisana su sljedeća područja: na ovom projektu radi osoba zadužena za održavanje

web stranice udruge i projekta, volonteri koji se bave onim što je unutar projekta potrebno kao pomoć timu, projekt ima dvije osobe koje su izravno odgovorne za njegovo provođenje i koordinaciju svih aktivnosti: jednu voditeljicu i jednu asistenticu, na projektu je uključena i jedna voditeljica grupe za podršku te nekoliko volontera koji rade na radionicama na izradi rukotvorina i drugih aktivnosti as ženama zajednice, kao i nekoliko osobe zaduženih za pravnu pomoć;

- ispitanici su pozitivno ocijenili dosadašnji razvoj projekta navodeći da smatraju da se “projekt razvija odlično";

- na upit o ostvarivanju projektnog cilja, ispitanici su također rekli da je zacrtani cilj projekta ostvaren; 4 ispitanika je reklo da cilj projekta ostvaren u cijelosti, a samo 1 da je uglavnom ostvaren;

- na upit koje su jake strane projekta, ispitanici su odgovorili; "kvalitetni ljudski resursi", "voljni moment, spoj stručnosti, iskustva, znanja i motivacije", "aktivnosti osoba na projektu", "izravan rad sa žrtvama obiteljskog nasilja", "pružanje pravne i psihosocijalne pomoći", "timski rad";

- slabosti projekta po mišljenju tima su: "velika opterećenost tima", "nedostatak novca", "nedostatak ljudskih resursa", "nedovoljna motivacija žena za dolazak na grupu", "teško je aktivirati žene da dolaze redovito na grupu";

- četiri člana tima rad tima ocjenjuje najboljom ocjenom, samo jedan ocjenom vrlo dobro;

- svi članovi tima projekt smatraju vrlo vrijednim iskustvom;

- kao razloge navode da je isti "u skladu s mojim mogućnostima, te u skladu s mogućnostima i znanjima drugih članova tima", "odlično iskustvo za budući rad u udruzi", "zbog delikatnog rada sa strankama", "iskustvo savjetovanja", "međusektorska suradnja", "rad u kojem svakoga dana susrećete ljude koji trebaju pomoć je složen i zahtijevan; posebno ako se radi duže vrijeme; ali istovremeno, on je oplemenjujući i poučan na osobnoj i profesionalnoj razini", "svi u timu iznimno doprinose pozitivnom učinku i pozitivnim rezultatima projekta";

- na upit smatraju li članovi tima je li potrebno nastaviti s projektom, svi su odgovorili da je "svakako potrebno";

- kao razloge, naveli su "jer nasilje nije rješenje", "da se obuhvati što više zainteresiranih žena", "jako je puno žena kojima je pomoć potrebna", "velik je broj žena koje nam se obraćaju jer imaju povjerenja u nas", "premalo je projekata usmjerenih na žene - žrtve obiteljskog nasilja", "premalo je savjetovališta", "jer usluge koje pružamo građankama nužno su potrebne a pokazatelji su pozitivni u odnosu na učinak projekta (pomoć koju dobivaju, rješavanje sporova i sl.)", "potrebno je duži niz godina raditi da bismo bili prepoznati kao sigurno mjesto", "potrebno je vrijeme da žene koje su dugo bile izložene nasilju prepoznaju što im se događa i odgovore na to tražeći pomoć (izlazeći iz pasivne uloge)".

21

cmyk

6. Pregled ostalih aktivnosti unutar projekta "Stop nasilju"

Tijekom navedenog perioda, udruga Izvor je ostvarila i sljedeće aktivnosti o kojima su evaluatori bili obaviješteni na redovitim sastancima s članovima tima:

• Aktivnosti kroz pojedinačne primjere iz prakse i novih zakonskih prijedloga, s područja ženskih ljudskih prava, te s područja jačanja statusa organizacija civilnoga društva koje djeluju za opće dobro.

Tako, tijekom 2009. godine udruga je pratila područje (1) besplatne pravne pomoći (BPP) i izradila Osvrt na primjenu Zakona o BPP koji je upućen Ministarstvu pravosuđa, Odboru za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, Uredu za udruge Vlade RH i Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva i Mišljenje na Konačni prijedlog nacrta Obrasca zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći upućeno Ministarstvu pravosuđa. Udruga se očitovala također o Nacrtu pravilnika o vrednovanju projekata i o načinu izvještavanja o izvršenju projekata - mišljenje je upućeno Ministarstvu pravosuđa.

U odnosu na (2) ostvarivanje prava žena na medicinski potpomognutu oplodnju, udruga se očitovala na Konačni prijedlog zakona o medicinskoj oplodnji mišljenjem koje je upućeno udruzi Roditelji u akciji (RODA), nositeljici peticije i kampanje za povlačenjem takvog zakonskog prijedloga s dnevnog reda i rasprave u Hrvatskom saboru. U odnosu na (3) iskorištavanje i zloporabu maloljetnih osoba u Domu za odgoj djece i mladeži u Osijeku, udruga je supotpisnica Otvorenog pisma javnosti povodom događaja sumnje na seksualno iskorištavanje maloljetnih djevojaka smještenih u ovu odgojnu ustanovu.

Vezano za (4) nasilničko ponašanje u obitelji, "Izvor" je dala Osvrt na primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji je upućen Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, i Odboru za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora.

Udruga je sudjelovala na (5) stručnim javnim raspravama i donošenju zaključaka koji su proslijeđeni svim nadležne institucijama. Na jednoj od njih udruga se očitovala o diskriminaciji žena/partnerica hrvatskih branitelja nositelja prava na dodjelu stana/kuće bez naknadu, u postupcima podjele bračne stečevine (predstavnice udruge su o tome govorile na javnoj raspravi u Osijeku i na posebnoj sjednici Odbora u Hrvatskom saboru).

U svezi statusa organizacija civilnoga društva koje djeluju za opće dobro (6), udruga je priložila Zahtjev za eliminaciju diskriminacije OCD u području korištenja mjera sufinanciranja zapošljavanja kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje koji je upućen HZZ-u, Uredu za udruge i Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva.

Udruge ja pripremila i (7) Prijedloge za unapređenje podrške razvoju civilnoga društva upućeni Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva i Uredu za udruge.

• Aktivnosti vezane za suradnju s odvjetničkim uredima koji pro bono zastupaju stranke udruge slabijeg imovnog stanja u složenim slučajevima (podjela bračne stečevine, uzdržavanje, razvrgnuće suvlasničke zajednice i slično). Radilo se o suradnji sa četiri odvjetnička ureda (tri iz Osijeka i jedan iz Vukovara). Revizija predmeta bila je provedena dva puta sa dva odvjetnička ureda koji su preuzeli najveći broj predmeta. Pored toga, žene izložene nasilju imale su mogućnost besplatnog zastupanja na sudu u složenim i dugotrajnim postupcima čija vrijednost spora nije zanemariva - navedeni odvjetnički uredi su poticali dogovorno i mirno rješavanje spora i/ili nagodbe, promičući primjenu međunarodnih ugovora o zaštiti žena od nasilja tamo gdje naša praksa nije zaživjela.

monitoriranja propisa

22

cmyk

• Aktivnosti vezane za organizaciju kreativnih radionica, sudjelovanja na sajmovima žena iz zajednice - članica udruge i volonterki, te povezivanje s ženama iz lokalnih sredina i s drugim ženskim grupama u okruženju (Oaza, GORD). Ove je radionice vodila Margita Stracenski (na volonterskoj osnovi). Značaj ove aktivnosti ogleda se u tome što je njome pokrivena lokalna razina, što služi za osnaživanje i poticanje kreativnosti kod žena u lokalnoj sredini, te što je ista iskorištena za daljnju promociju aktivnosti udruge Izvor te i u činjenici da su udrugu posjetile žene iz Ernestinova s prijedlogom za proširenje ovih aktivnosti i otvorenje područnog ureda u njihovom mjestu. Ova inicijativa je podržana - grupa je u postupku registracije.

7. Zaključci

Na osnovi ukupno iščitane analize, možemo reći da je ovaj projekt, vezano za postavljene ciljeve o pravnoj zaštiti žrtava nasilja, unaprjeđivanju psihosocijalne zaštite žrtava nasilja i senzibilizacije javnosti za problem nasilja u obitelji, polučio očekivane rezultate.

To se može reći i stoga što projekt govori o, utječe na i djeluje u području rada sa žrtvama obiteljskog nasilja koje su obuhvaćene njime i to na taj način što je osnovni cilj projekta ostvaren u cijelosti: osobe kojima je pomoć bila potrebna, bile su obuhvaćene projektom i to u onom broju koji se očekivao imajući u vidu ukupan obujam planiranog rada, te je istima pružena ona pomoć koju su tražile koristeći mehanizme koje projekt odnosno udruga pruža (SOS telefon, grupa za podršku, pravno savjetovalište, zastupanje pred sudom, individualne konzultacije i slično).

No, projekt ima i drugu dimenziju čiji učinak nije moguće precizno empirijski mjeriti, no koji je značajan po tome što pomaže i osnažuje, te povezuje lokalne snage i civilno društvo, odvjetničke urede i centre, nacionalne institucije i građane i građanke koji zajedno mogu više: to su aktivnosti monitoriranja propisa kroz pojedinačne primjere iz prakse i novih zakonskih prijedloga s područja ženskih ljudskih prava, te s područja jačanja statusa organizacija civilnoga društva koje djeluju za opće dobro, zatim aktivnosti vezane za suradnju s odvjetničkim uredima koji pro bono zastupaju stranke udruge slabijeg imovnog stanja u složenim slučajevima i aktivnosti na lokalnoj razini za osnaživanje, druženje, jačanje kapaciteta, suradnju i povezivanje žena - kreativne radionice.

Tek nabrajanjem svih komponenti ovog projekta vidi se ne samo njegova složenost već i razine koje su njime obuhvaćene, od najviših (nacionalnih, uredi, ministarstva, zavodi) preko regionalnih (regionalna dimenzija ukupnih aktivnosti projekta) do lokalnih (civilno društvo i građani/građanke) te sve njegove značajke: kroz ovaj projekt postignuto je unaprjeđenje pravne zaštite žrtava nasilja u obitelji, povećanje razine znanja o pravima, osigurana je zaštita prava na sudu, pružena hitna pomoć i smanjenje trauma, pružena podrška i unaprijeđena psihosocijalna zaštita, podignuta razina osviještenosti o problemu nasilja u zajednici, a informacije o projektnim aktivnostima su dostupne široj javnosti.

Predanost, koordiniranost aktivnosti i međusobna podrška svih članova tima doprinijela je uspjehu ovog projekta. Konstantna pažnja usmjerena ka jasnom radu s ciljanom skupinom dovela je do intenziviranja projekta što se očitovalo u izraženoj želji sudionika (ciljane skupine) za nastavak projekta i u buduće.

Na osnovu svega rečenog možemo zaključiti da je projekt egzaktno naglasio bitnu potrebu za provođenjem kvalitetnog rada sa žrtvama obiteljskog nasilja, te da je od izuzetnog značaja za društvo u kome živimo. Također, možemo zaključiti da je potreba za njegovim nastavljanjem jasna: ona je bila naglašena kako od strane same ciljane skupine, tako i od strane tima, što smatramo dovoljnim i značajnim indikatorom za dodatne aktivnosti u buduće.

23

cmyk

POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVNE ZAŠTITE

Zakonom o zaštiti nasilja u obitelji učinjen je znatan napredak u poboljšanju prekršajno pravne zaštite zlostavljane žene i drugih članova obitelji. Zakonsko uređenje iz 2009. godine unosi novine i proširuje oblike nasilja u obitelji time što se kao oblik nasilja u obitelji smatra ekonomsko nasilje.

OBLICI NASILJA U OBITELJI

TJELESNO: podrazumijeva primjenu fizičke sile bez obzira da li je nastupila tjelesna ozljeda ili ne (šamaranje, čupanje za kosu, udaranje rukama, nogama ili drugim predmetima i svi drugi načini kojima se može izazvati laka ili teška tjelesna ozljeda)PSIHIČKO: primjena psihičke prisile koja uzrokuje osjećaj straha, ugroženosti ili uznemirenosti, verbalno nasilje, omalovažavanje, ponižavanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim imenima, stvarati kod žrtve osjećaj da ima loše mišljenje o sebi i /ili uvjeravati ju da sve umišlja i da je ludaSPOLNO: svi oblici seksualnog čina počinjeni protiv volje druge osobeEKONOMSKO: onemogućavanje pronalaska posla, oduzimanje financijskih sredstava, dovođenje u situaciju da se moli za novac ili davanje džeparca, uskraćivanje informacija o obiteljskim prihodima, neplaćanje alimentacije i dr.

Preporuke

Ukoliko ste izloženi nekom od gore opisanih oblika nasilja ...• pozovite policiju i prijaviti nasilje u obitelji• ukoliko je potrebno zatražite liječničku pomoć. Posebno naglasite ukoliko su djeca

prisustvovala nasilju u obitelji• zatražiti od policije da vas upozna s vašim pravima i uputi na ustanove koje vam mogu

pružiti adekvatnu pomoć• napustite vaš stambeni prostor ukoliko se osjećate ugroženi u njemu, kontaktirajte

sklonište koje vam može pružiti smještaj ili domove za djecu i odrasle osobe žrtve obiteljskog nasilja

• obratite se najbližem Centru za socijalnu skrb• obratite se nevladinim organizacijama koje provode zaštitu od nasilja u obitelji

Prijavu policiji o obiteljskom nasilju fizičke osobe mogu uputiti telefonom, usmeno, pisanim putem i elektroničkom poštom.

Tom prilikom potrebno je dati osobne podatke, što precizniju adresu stanovanja (broj stana, kat i sl) i razloge traženja intervencije (tko se prema komu kako ponaša, koja vrst nasilja se primjenjuje, ako je fizičko, koje je vrste i intenziteta). Što precizniji opis razine ugroženosti, počinitelja, okolnosti da li su prisutna djeca, prijeti li se oružjem (ili drugim oruđem)i ima li ga u stambenom prostoru, ranija prijavljivanost za kaznena djela i/ili prekršaj s obilježjima nasilja, provodi li se nad počiniteljem neka od zaštitnih mjera izrečena od strane suda doprinijeti će da postupanje policije bude učinkovitije, a posljedice manje.

Dojavitelj može biti i netko drugi, u tom slučaju također su potrebni podaci o imenu i prezimenu

Postupanje policije

24

cmyk

25

cmyk

žrtve, adresi gdje se nasilje događa i ako je moguće opisati intenzitet opasnosti. Na intervenciju se uglavnom upućuju dva policijska službenika, ako je moguće različitog spola.

Kada se radi o fizičkom zlostavljanju s vidljivim tragovima policija traži intervenciju hitne medicinske pomoći i provodi istražnu radnju očevida, kao i u slučajevima kada su vidljivi tragovi razbijanja u prostoru.

Žrtva ima pravo da joj se osigura iznošenje opisa događaja, neometano, odvojeno i bez prisutnosti počinitelja. Kod iznošenja opisa događaja važno je dati konkretne podatke o vremenu, mjestu, sudionicima događaja, osobama koje o tomu imaju saznanja; da li je već bilo nasilja u obitelji, neovisno da li je prijavljivano ili ne, izloženost djeci takvim događajima da li tražena pomoć i od koga, druge važne podatke koji se mogu povezati s nasilničkim ponašanjem i događaje.

Žrtva iznošenjem cjelovitog stanja odnosa s počiniteljem, svojih namjera i planova doprinosi donošenju svrsishodnije zaštite. Uznemirenost, šok ili drugo slično emocionalno stanje žrtve zahtijeva medicinsku pomoć.

Nakon prikupljenih početnih podataka i saznanja dostatna za provođenje prekršajne obrade počinitelj se privodi u službene prostorije policije.

U slučaju saznanja da počinitelj posjeduje oružje ili drugih eksplozivnih tvari utvrđuje se razina odgovornosti i potreba ishođenja naloga radi pretrage stana i drugih prostora radi uklanjanja opasnosti i daljnjeg procesuiranja. Prema osobi za koju se sumnja da je počinila kazneno djelo ili prekršaj policija nakon upoznavanja s mjerama koje će se poduzeti provodi se kriminalističko istraživanje odnosno prekršajna obrada. Policija može zatražiti provođenje alkotesta ili ako je to potrebno vještačenje uzoraka krvi i urina radi ispitivanja prisutnosti alkohola, opojnih doga i sl. u organizmu. Policija je ovlaštena uhititi osobu koja je pod utjecajem opojnih sredstava ili je zatečena u počinjenju djela i predložiti sucu zadržavanje.

Prema osobi za koju postoji sumnja da je počinila prekršaj obiteljskog nasilja policija može odrediti mjeru opreza zabrane približavanja određenoj osobi i zabranu uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, privremeno, do osam dana, i u tom roku podnijeti optužni prijedlog s prijedlogom sudu da produži primjenu mjere. Ukoliko sud o produljenju mjere ne odluči u roku od 3 dana mjera prestaje.

Radi otklanjanja izravne životne ugroženosti žrtve ili drugih članova obitelji policija uz suglasnost žrtve može i prije pokretanja prekršajnog postupka podnijeti izricanje zaštitne mjere zabrane približavanja žrtvi, zabrane uhođenja ili uznemiravanja, udaljenja iz stana/kuće. U ovoj situaciji ispunjeni su uvjeti za uhićenje i dovođenje počinitelja sucu pa se ovaj zahtjev može dostaviti sucu uz optužni prijedlog. Kada se utvrde elementi za progon počinitelja nasilničkog ponašanja u obitelji podnosi se optužni prijedlog i on se vodi po službenoj dužnosti.

U slučaju dojave o nasilju u obitelji gdje su djeca svjedoci i/ili (i sami) žrtve potrebno je posebno obzirno postupati, olakšati trenutnu viktimizaciju, a u daljnjem tijeku voditi računa da ga se zaštiti od daljnjih izlaganja traumi i na razini međusektorske suradnje djelovati (centar, škola,liječnik, udruga).

Statistički pokazatelji o povredama prava s područja zaštite prava žena od nasilja u obitelji.

Prema službenim statistikama Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske za 2009. godinu zabilježeno je 14.265 prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji i 1400 kaznenih djela kažnjiva po članku 215a. Udjel žrtava ženskog spola je u značajnom porastu, prema podacima centara za socijalnu skrb 87% za 2008. godinu.

Zaštitne mjere kao prekršajno pravna zaštita od nasilja u obitelji su:

Kazna zatvoraNovčana kaznaIzricanje zaštitne mjere

- zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana- zabrana približavanja žrtvi nasilja u obitelji- zabrana uhođenja ili uznemiravanja osobe izložene nasilju- udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugoga stambenog prostora- obvezno liječenje od ovisnosti- oduzimanje predmeta

ALIMENTACIJA

Ukoliko ste izloženi neplaćanju alimentacije duže od 6 mjeseci neprekidno, ili unutar 7 mjeseci s prekidima od strane roditelja koji je na temelju pravomoćne sudske odluke , privremene mjere radi uzdržavanja ili nagodbe sklopljene pred centrom za socijalnu skrb. U tom slučaju podnesite prijedlog centru za socijalnu skrb koji je dužan na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti donijeti ODLUKU O PRIVREMENOM UZDRŽAVANJU i u skladu s njom isplaćivati uzdržavanje u iznosu od 50% iznosa uzdržavanja u ukupnom trajanju od najduže 3godine.

UZDRŽAVANJE BRAČNOG DRUGA

Ukoliko nemate dovoljno sredstava za život ili ih ne možete ostvariti iz svoje imovine, a niste sposobni za rad ili se ne možete zaposliti, u tom slučaju imate pravo na uzdržavanje od strane vašeg bračnog druga.

Podnesite ZAHTJEV ZA UZDRŽAVANJE do zaključenja glavne rasprave.

MOBBING

Mobbing je psihološki teror na radnom mjestu. U radnom okruženju ne možete doći do riječi ili ste stalno prekidani u govoru. Ignoriraju vas kao da ne postojite. Prekidaju razgovor u trenutku kada ulazite u prostoriju. Kontroliraju da li ste na poslu više ili manje nego što je to uobičajeno. Dodjeljuju vam više posla ili obaveza koje jedna osoba nije u stanju obaviti te se na taj način stvara veći pritisak ili osjećaj nesposobnosti, viču na vas ili upotrebljavaju proste riječi... ONDA STE ŽRTVA MOBBINGA!!!

Radnik se može zaštiti tako da stavi pritužbu poslodavcu radi sprječavanja uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja. Ukoliko poslodavac ne odgovori ili ne spriječi takvo postupanje prema radniku u roku od 8 dana , radnik IMA PRAVO PREKINUTI RAD i u roku od 8 dana zatražiti zaštitu pred nadležnim sudom (tužbom).

Teret dokazivanja u radnim sporovima je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno. Iako u Hrvatskoj ne postoji zakon o mobbingu, žrtve mobbinga imaju mogućnost odštete za narušeno psihofizičko zdravlje prouzrokovano mobbingom (naknada za neimovinsku štetu koja proizlazi iz radnog odnosa). Žrtve se mogu obratiti starijim kolegama na višem položaju, sindikatu, udruzi za pomoć žrtvama mobbinga, liječniku opće prakse, psihologu, nevladinim udrugama, odvjetnicima...

26

cmyk

LITERATURA

Pravni izvori:

Ustav Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90,135/97, 8/98, 113/00, 28/01)

Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena CEDAW (”Narodne novine” - Međunarodni ugovori br.12/93)

Zakon o ravnopravnosti spolova(”Narodne novine“ br. 82/08)

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (”Narodne novine“ br.137/09, 14/10)

Zakon o radu(”Narodne novine” br.149/09)

Zakon o suzbijanju diskriminacije (”Narodne novine“ br. 85/08)

Obiteljski zakon (”Narodne novine”, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07).

Kazneni zakon (Narodne novine br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06 ,i 110/07,152/08)

Prekršajni zakon (Narodne novine br.107/07)

Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2008. do 2010.(Narodne novine br, 126/07)

Statistički podaci Ministarstva unutarnjih poslova

Statistički podaci Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi

Statistički podaci i druga dokumentacija Izvora

27

cmyk

DODATAK 1

ADRESAR

ustanova/organizacija/institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji

Policija 92

Policijska uprava Osječko-baranjskaTrg L. Ružičke 1, 31 000 Osijek

tel: 031/ 237 111e-mail:osjecko-baranjska@policija.hr

www.osjecko-baranjska.policija.hr

Centar za socijalnu skrbGudulićeva 22, 31 000 Osijek

tel: 031/ 212 400www.mzss.hr

Općinsko državno odvjetništvoKazneni odjel

Kapucinska 21, 31 000 Osijektel: 031/ 201 265

Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolovaGordana Lukač Koritnik, pravobraniteljica

Preobraženska 4,10 000 Zagrebtel: 01/ 48 48 100

e-mail: ravnopravnost@prs.hrwww.prs.hr

Pravobranitelj/ica za djecuMila Jelavić, pravobraniteljica

Hebrangova 4/1, 10 000 Zagrebtel: 01/ 49 29 669

e-mail: info@dijete.hr www.dijete.hr

Ured OsijekŠetalište kardinala F. Šepera 6, 31 000 Osijek

tel: 031/ 213 098

Ured za podršku svjedocima i žrtvamaŽupanijski sud u Osijeku

Europske avenije 7, 31 000 OsijekSoba 35

tel: 031/ 228 500e-mail:podrska-svjedocima@zsos.pravosudje.hr

Centar za profesionalnu rehabilitaciju Osijek

28

cmyk

29

cmyk

Sklonište za žrtve obiteljskog nasiljaOsijek, p.p. 162

tel: 031/208 308, 031/208 309e-mail: cpr@cpr.hr

U okviru Skloništa radi Savjetovalište. Prijem stranaka u Sklonište je moguć od 00.00 do 24.00 sata.

Smještaj se može osigurati dolaskom u Centar nakon telefonskog razgovora,posredstvom nadležnog

Centra za socijalnu skrb ili policije.

Sigurna kuća u Vukovarutel: 032/414 910

Sklonište za žene i djecu, žrtve obiteljskog nasilja u Vukovarsko - srijemskoj županiji. Smještaj se može osigurati dolaskom u Centar nakon telefonskog dogovora,

posredstvom nadležnog Centra za socijalnu skrb ili policije.

SUNCE - Društvo za psihološku pomoćOsijek, Waldingerova 11

tel: 031/368 888

Društvo pruža psihološku, psihijatrijsku, socijalnu i defektološku pomoć žrtvama nasilja u obitelji.

Kreativna radionica Izrada božićnih ukrasa Tenja, 18.11.2009.

Kreativna radionicaObilježavanje Međunarodnog dana žena, 8.3.2010.

Obilježavanje Međunarodnog dana volontera, 5.12.2009. Radionica Mobbing, Osijek, 8.3.2010.

Sajam udruga, Beli Manastir, 9.5.2009.

Ženska udruga

30

FOTOGRAFIJE AKTIVNOSTI UDRUGE

cmyk

DODATAK 2