Novembar 2016

Nada MedenicaCETIKvalitetomgrade liderskupoziciju

Filip MakridVodovod i kanalizacija PGPotencijal zasaradnju saNjemačkom

Haluk BilgiliHilton Podgorica - Crna GoraAmbiciozni planovi za kongresni turizam

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LII

Br

oj 1

1

Nov

emba

r 201

6. Duško Marković novi premijer

Izabrana četrdeset prva

crnogorska Vlada

IMPR

ESU

M

56 Poslovni forum sa KosovomEliminisati barijere na graničnim prelazima

Broj 11Novembar 2016.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Haluk Bilgili, general manager of »Hilton Podgorica - Montenegro«World brand for top tourism

Nada Medenica, CEO, CETIThrough quality to leading position

Business forum with Kosovo entrepreneursEliminate barriers at borders

A decade of CEFTA 2006 - results and challengesFull Agreement implementation leads to investment growth

Danijela Sukovic, director of Eco-Toxicological Research & Radiation Protection Department, Laboratory, CETI»Chemical leasing« leads to cleaner production

Milan Bozovic, MermerThe upward trend continues

Deda Djelovic, Port of Bar

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

30

40

58

62

D ,

70

4

Broj 11 Novembar 2016.

Filip Makrid,tehnički direktor

Vodovoda i kanalizacije Podgorica

Komunalnainfrastruktura -

potencijal za saradnju sa Njemačkom

Nada Medenica, izvršna direktorica Centra za ekotoksikološka ispitivanjaKvalitetom grade lidersku poziciju

Deset godina od CEFTA 2006Puna primjena Sporazuma vodi rastu investicija

Haluk Bilgiligeneralni direktor hotela »Hilton Podgorica - Crna Gora«Svjetski brend zatop-turizam

Danijela Šuković, direktorica Sektora za laboratorijskudijagnostiku i zaštitu od zračenja, CETIDo čistije proizvodnjeprimjenom »hemijskog lizinga«

Stručno obrazovanjeReformom vratiti ugledproizvodnim zanimanjima

36

78

60

28

67

34

5


Listajući Glasnik...

1982.Za jače ekonomske veze sa Poljskom

Predstavnici Željezare »Boris Kidrič«, Pivare »Trebjesa«, IGM »Radoje Dakić«, Agrokombinata »13. jul«, EI »Obod«, »Industrijaimporta«,»Montexa«, Drvoimpexa« i drugih preduzeća razgo-varali su u Privrednoj komori Crne Gore o dosadašnjoj i budućoj saradnji sa poslovnim par-

tnerima iz Poljske. U razgovorima je konstatovano da je poljsko tržište za Crnu Goru interesantno te da su na njemu pomenute kompanije prisutne više godina, zabilježio je Glasnik 1982. godine. Crnogorski privrednici su zainteresovani za povećanje izvoza ali i uvoza roba iz ove države. Takođe je navedeno interesovanje za obnavljanje isteklih kooperativnih ugovora ili sklapanje novih. U tom smislu obje zemlje rade na otklanjanju prepreka koje su pratile dosadašnju saradnju. Poseban inte-res za jačanje ekonomskih veza sa Poljskom iskazali su turistički poslenici kojim bi dolazak većeg broja posjetilaca iz Poljske dosta značio u popunjavanju kapaciteta i doprinio produžetku sezone.

2004.Njemci bi uložili 500 miliona u energetske

izvore

Koncern »Umvelt« iz Dizeldorfa namjerava da u Crnu Goru investira 500 milina eura za posta-vljanje i instaliranje tri postrojenja koja bi proizvodila 220 megavata električne energije iz bionergije i snage vjetra. Za četiri do šest godina biće aktuelni i solarni elementi s obzirom

da Crna Gora ima 280 sunčanih dana u godini, rekao je Rolf Ziber, predstavnik ovog njemačkog koncerna, na okruglom stolu organizovanom u Budvi koji jer bio posvećen novim tehnologijama i tretmanu čvrstog otpada. On je izrazio očekivanja da će dvije zemlje riješiti sva otvorena pitanja do kraja 2004. godine, te da će pomenuta postrojenja biti instalirana, uz napomenu ona koštaju po 150 miliona eura, pisao je Glasnik 2004.

6


Duško Marković novi predsjednik Vlade Crne Gore

Cilj ostvarivanje dinamičnog i održivog rasta

Projektovan ekonomski rast između 3,5 i četiri odsto godišnje, a ključni faktor za njegovo ostvarivanje biće uključivanje strateških stranih investitora u realizaciju razvojnih projekata.

Državna potrošnja, kako je ocijenio, mora biti racionalnija, sa ma-njim tekućim rashodima i većim prostorom za finansiranje kapi-talnih projekata.

- U naredne četiri godine moramo trasirati put koji vodi uspo-stavljanju opadajućeg trenda budžetskog deficita i javnog duga i vraćanju u granice Mastriških kriterijuma. To će podrazumijevati mjere usmjerene na efikasniju naplatu poreskog duga, redovnost izmirivanja poreskih obaveza i nultu toleranciju prema sivoj eko-nomiji - saopštio je Marković.

U dijelu razvoja infrastrukture i realizacije razvojnih projekata, vlada će, kako je najavio, posvetiti posebnu pažnju kontinuiranom razvoju infrastrukture, posebno one koja će Crnu Goru povezati sa međunarodnim okruženjem i učiniti je dostupnijom.

- Kroz lakši pristup električnoj energiji i bolje i brže saobraćajne veze, eliminisaćemo prepreke za ubrzani rast i razvoj, unaprijediti poslovno okruženje i podstaći veći priliv investicija u sve sektore crnogorske ekonomije - dodao je Marković.

On je podsjetio da su u prethodnom periodu pokrenuti važni infra-stukturni projekti, među kojima su izgradnja autoputa Bar-Boljare, postavljanje podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, izgra-dnja drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, kao i malih hidroelek-trana i vjetroelektrana.

Marković je rekao da nova Vlada, u sektoru turizma, namjerava da stvori uslove za realizaciju projekata na prioritetnim turističkim

Imperativ nove vlade u narednom periodu biće definisanje for-mule za ostvarivanje dinamičnog održivog i inkluzivnog eko-nomskog rasta po prosječnoj stopi između 3,5 i četiri odsto go-

dišnje, koji će obezbijediti veći dohodak i zapošljavanje, saopštio je premijer Duško Marković u ekspozeu uoči izbora nove Vlade.

Kako je prenijela Mina Business, Marković je, obrazlažući ekspoze pred poslanicima u Skupštini, rekao da će ključni faktor uspjeha u tom opredjeljenju biti umješnost animiranja strateških stranih investitora za realizaciju razvojnih projekata.

- Zato moramo širom otvoriti vrata za investicije, tako što će svi segmenti društva doprinijeti unaprijeđenju poslovnog ambijenta, pouzdanom i podsticajnom sistemu vladavine prava i kredibilnim institucijama koje će nastaviti proaktivnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala na svim nivoima - saopštio je Marković.

On smatra da je neophodno stvoriti atmosferu u kojoj neće biti po-litikanskog i demagoškog otpora investitorima i zdravim i održi-vim investicijama, uz punu svijest da se samo uz takva ulaganja može ostvariti dinamičan i održiv ekonomski rast.

U dijelu makroekonomnske stabilnosti, Crna Gora, prema riječima Markovića, treba da bude fiskalno snažna i finansijski stabina dr-žava.

- Mjerama fiskalne konsolidacije nova vlada treba da obezbijedi da se tekuća javna potrošnja finansira isključivo iz izvornih prihoda, bez novog zaduživanja - poručio je Marković.

7


lokacijama, kao što su Buljarica, Kraljičina plaža, Maljevik, Velika plaža i hercegnovski dio Luštice.

- Investiraćemo u turističku i saobaćajnu infrastrukturu sjevernog regiona i dati im-pluls realizaciji projekata na prostoru Bje-lasice, Komova, Durmitora i Hajle - dodao je Marković.

Što se tiče poljoprivrede, on smatra da veza između tog i sektora turizma pruža osnovu za razvoj ruralnih oblasti, kroz pri-mjenu agroekoloških mjera, podsticaja za proizvodnju kvalitetnih poljoprivrendih proizvoda, održivo korišćenje šumskog ze-mljišta i očuvanje i unaprijeđenje ruralnog naslijeđa.

- Naš cilj je da crnogorske pojoprivredni-ke do 2020. godine spremimo za izazov članstva u EU, modernizujemo njihovu proizvodnju, povećamo produktivnost po-ljoprivrednih gazdinstava i uvedemo više standarde bezbjednosti hrane - saopštio je Marković.

Kada je riječ o prerađivačkoj industirji, nova vlada će, prema njegovim riječima,

rada katastra, izdavanja građevinskih do-zvola i racionalizacije troškova komunal-nih i drugih naknada na lokalnom nivou - kazao je Marković.

On je dodao da je zadržavanje postojećih poreskih stopa, koje karakteriše manje oporezivanje rada i dohotka, uz povećanje efikasnosti poreske administracije, odno-sno očuvanje konkurentnog i predvidivog poreskog sistema, krucijalno za fiskalnu stabilnost zemlje.

Vlada će posebnu pažnju posvetiti većoj efikasnosti poreske administracije i sma-njenju sive ekonomije, čime će se dopri-nijeti povećanju broja preduzeća i novih radnih mjesta u realnom sektoru.

- Cilj nam je da stvorimo više šansi za za-pošljavaje naročito mladih ljudi i osjetljivih grupa stanovništva. Nastavićemo aktivnu politiku zapošljavanja koja uključuje kredi-tnu i grant podršku za angažovanje mladih, kao i podršku kroz programe samozapo-šljavanja i obuka za dugoročno nezaposle-ne - kazao je Marković.

snažnije destimulisati izvoz drvne sirovine i povećati investicije u drvnu industriju.

- Preispitaćemo postojeći model koncesija, uvesti nove modele i uslove njihovog kori-šćenja – dodao je Marković.

On je naveo da će vlada u naredne četiri godine podsticati diversifikaciju proizvo-dnih programa i veći nivo prerade u svim industrijskim postrojenjima, čime će se doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, povećanju proizvodnje i stvaranju nove vri-jednosti.

Marković je rekao da će jedan od najkom-pleksnijih izazova u narednom periodu biti politika ravnomjernog regionalnog razvoja.

- Prioritet mora biti uspješna implementa-cija politike dodatnih podsticaja biznisu, koja treba da doprinese rješavanju rastuće nezaposlenosti - saopštio je premijer.

Vlada, setom reformskih mjera, namjerava i da unaprijedi poslovni ambijent.

- U tom smislu unaprijeđivaćemo poslovni ambijent u dijelu zaštite vlasničkih prava, efikasnosti izvršenja ugovora i efikasnijeg

8


Komoravijesti

Predsjednik Mijušković na Generalnoj skupštini ABC

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković učestvovao je u radu Generalne skupštine Asocijacije balkan-skih komora (ABC), koja je održana 17. no-vembra 2016. godine u Bukureštu, u organi-zaciji predsjedavajuće Privredne komore Rumunije.

Asocijacija balkanskih komora osnovana je 1994. godine u Rumuniji sa ciljem inte-gracije i razvoja privredne saradnje u Regi-onu. Članice su nacionalne komore Alba-nije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Kipra, Makedonije, Rumunije, Srbije i Turske. Privredna komora Crne Gore je predsjedavala Asocijacijom tokom 2003 i 2013. godine.

Uvodno obraćanje imao je predsjednik Pri-vredne komore Rumunije Mihaila Dara-bana, koji je govorio o značaju komorskog sistema i regionalne saradnje.

Predsjednik crnogorske Komore je istakao zadovoljstvo radom Asocijacije balkanskih komora, koja ima dugu tradiciju i osnova-na je uz veliku podršku Savezne komore Njemačke, sa ciljem boljeg organizovanja komora i pružanja kvalitetnijih usluga čla-nicama.

Na sastanku je predstavljena komparativ-na studija pravnog okvira o funkcionisanju privrednih komora koje su članice Asocija-cije balkanskih komora.

Dogovoreno je da se sjednice Skupštine od-ržavaju dva puta godišnje, te da fokus bude na energetici i infrastrukturi, obrazovanju za potrebe privrede, pružanju usluga čla-nicama iz okvira nadležnosti i prenešenih ovlašćenja.

Posjeta privrednika iz UAE

Delegacija privrednika iz Ujedinjenih Arap-skih Emirata, na čelu sa dr Nikolasom Ali-sijom, predstavnikom crnogorske Komore u Dubaiju, zainteresovanih za investiranje u našu zemlju, posjetila je 9. novembra 2016. godine Privrednu komoru Crne Gore. Riječ je o renomiranim privrednicima iz oblasti prometa nekretnina, građevinar-stva i hotelijerstva sa iskustvom u zaje-dničkim nastupima na međunarodnim tržištima. Oni su posebno interesovanje iskazali za izgradnju rezidencijalnih i po-slovnih objekata, kao i hotelskih komple-ksa kako na crnogorskom primorju, tako i u planinskim centrima.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić je goste iz Dubaija infor-misao o crnogorskom poslovnom ambijen-tu sa osvrtom na mjere za podsticanje di-rektnih stranih investicija. Prezentovao je set aktuelnih projekata iz oblasti energeti-ke i turizma za koje je potrebno obezbijediti inostrane investitore. Privrednicima iz Du-baija su svoje poslovne kapacitete predsta-vili domaći građevinari, članovi Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore - Nor-mal Company, Lovćeninvest i Kompanija Čelebić.

Saopšteno je da će za razvoj buduće po-

slovne saradnje između privrednika dvije zemlje na raspolaganju biti Privredna ko-mora Crne Gore kao i njeno predstavništvo u Dubaiju.

Projekat Gastronomski suveniri za ponijeti – GAS2GO

Privredna komora Crne Gore od 1. septem-bra 2016. realizuje projekat Gastronomski suveniri za ponijeti – GAS2GO u sklopu grant šeme »Inovacijama do pametnog rasta: jačanje veza između naučno-istraži-vačke zajednice i privrede«, koja se finansi-ra iz fondova IPA. Projekat će trajati godinu dana i na njegovu realizaciju će biti utroše-no 27,760 eura, od čega će 87.18 odsto finan-sirati Evropska unija. U projektu su angažo-vana tri partnera: Privredna komora Crne Gore - nosilac projekta, MBS (Montenegro Business School) Univerziteta Mediteran i preduzeće Frutiera koje vodi preduzetnica, Radojka Ražnatović.

Ovim projektom se radi na povezivanju biznis sektora sa naučnim/istraživačko/obrazovnim sektorom tako što će Mon-tenegro Business School Univerziteta Mediteran uraditi finansijsku i situacio-nu analizu za preduzeće Frutiera, zatim komunikacionu strategiju i novi vizuelni identitet preduzeća, kao i pilot projekat koji će uključiti nove proizvode i pakovanje za proizvode da bi se testirala njihova proda-ja na tržištu. U neke od ovih aktivnosti će biti uključeni i studenti MBS-a koji će na ovaj način sticati praktična znanja i vje-štine iz predmeta koje izučavaju. Ostale projektne aktivnosti će uključivati istraži-vanje tržišta gastro suvenira, identifikaciju potencijalnih novih suvenira, kao i izradu priručnika na osnovu rezultata istraživanja i organizaciju seminara za proizvođače ga-stro suvenira, koje će uglavnom biti zada-tak Privredne komore.

Očekuje se da će pozitivni rezultati ovog projekta podstaći češću i tješnju saradnju između poslovnog i naučno-istraživačk-og sektora. Takođe, cilj je da se nastavi sa identifikacijom novih gastro proizvoda koji bi se ponudili na tržištu, što bi moglo do-vesti do proširenja i povezivanja postojećih biznisa i mogućeg zapošljavanja nove ra-dne snage.

9


Projekat je predstavljen na odborima za: žensko preduzetništvo, poljoprivredu i tu-rizam.

Formirana Grupacija servisera rashladnih i klima uređaja

Grupacija servisera rashladnih i klima uređaja, Privredne komore Crne Gore, kon-stituisana je 11. novembra 2016. godine.

Verifikovani su mandati članovima i usvo-jen je Poslovnik o radu. Za predsjednika Grupacije izabran je Ranko Šćepanović iz Termoinženjeringa.

Grupacija je organizovana u okviru Odbo-ra udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala.

Digitalne vještine i nove tehnologije u obrazovanju

Okrugli sto »Digitalne vještine i nove teh-nologije u obrazovanju« u saradnji sa Bri-tanskim savjetom organizovan je 7. no-vembra 2016. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

U fokusu su bili upotreba novih tehnologi-ja u predškolskom, osnovnom, srednjem, stručnom i visokom obrazovanju, kao i ra-zvoj ljudskih resursa.

Rukovodilac Sektora za edukaciju dr Mla-den Perazić kazao je da nove tehnologije u obrazovanju imaju cilj unapređenje nje-govog kvaliteta, kao i povezivanje ovog i IT sektora.

- Korišćenje savremenih tehnologija u na-stavi učenicima olakšava učenje i savlada-vanje novih sadržaja u svim predmetima. Metode nastave koje uključuju nove teh-

nologije mnogo su zanimljivije, bogatije i omogućavaju rad do potpunog razumijeva-nja gradiva – rekao je Perazić.

Prema njegovim riječima, neophodno je ozbiljno sagledati pitanje unapređenja sis-tema školovanja i podučavanja.

- Obrazovni sistem treba da prati promjene u društvu i tehnologiji. Sposobnost učenja u tom području napreduje istim ubrzanim koracima kao i razvoj novih tehnologija – zaključio je on.

Predstavnik Britanskog savjeta iz Podgo-rice Armen Čekić kazao je da obrazovanje sada ne priprema mlade ljude za digitalnu tehnologiju.

- Problem je što kompetencije nijesu jasno izražene u kurikulumima. Nedostaje i to da u strateška dokumenta budu uključene di-gitalne vještine – smatra on.

Aleksandar Borisavljević, Britanski savjet, predstavio je sajam i konferenciju »Nove tehnologije u obrazovanju« koje ta organi-zacija planira da održi od 9. do 11. februara 2017. godine u beogradskom Belexpocen-tru. On je pozvao crnogorske kompanije da na toj manifestaciji predstave svoje projekte, softvere i hardvere namijenjene unapređenju obrazovanja. Rok za prijavu učesnika je 20. januar, a za predavače do 13. novembra.

- Ciljevi uvođenja novih tehnologija u edu-kaciju je da se privreda i obrazovanje pri-bliže, da učenici ostvare bolja postignuća i postigne njihova veća motivisanost te unaprijedi inkluzivno obrazovanje – rekao je on.

Očekuje sa da sajam posjeti 5.000 ljudi iz više od 20 zemalja. U okviru manifestacije biće organizovana i ministarska diskusija, te B2B susreti.

U diskusiji koja je uslijedila, nakon izlaga-nja uvodničara, se razgovaralo o budućno-sti IT tehnologije u obrazovanju i neopho-dnosti praćenja razvoja tehnologije od strane obrazovnog sistema i implementa-cije novih dostignuća u procesu obrazova-nja.

Strategija nije uvažila zahtjeve privrede

Usvojena Strategija za razvoj informacio-nog društva do 2020. godine nije u dovolj-noj mjeri zadovoljila sugestije privrednika iz ICT sektora, rečeno je na sjednici Odbora udruženja informaciono komunikacionih tehnologija Privredne komore Crne Gore, održanoj 15. novembra 2016.

Odbor je ocijenio da postoji prostor da se preko njegovog predstavnika u Radnoj gru-pi za izradu Akcionog plana za 2017, sekre-tarke Nade Rakočević, utiče na veću zastu-pljenost interesa ovog sektora. Preporuke, smjernice i ciljeve, članice Odbora razma-traće kroz internu radnu grupu, koja će biti formirana u okviru Udruženja.

Podsjetimo ranije su predstavnici ovog sektora Strategiji zamjerili nedostatak analitičke osnove, zatim to što njome ni-jesu obuhvaćene kompanije koje se bave softverskim inženjeringom, u smislu zašti-te domaćeg proizvoda, koji u razvijenom svijetu daje značajan doprinos ekonomi-ji. Ukazano je i na potrebu da u Strategiji značajno mjesto treba da zauzme plan i program obrazovnog sistema u oblasti IT, koji treba da prati savremene trendove, kao osnov za razvoj digitalnog društva.

Na Odboru je rečeno da postoje dodatne mogućnosti i interesovanje za saradnju sa ICT udruženjima regiona, a prilika za to po-stoji kroz projekat EEN – Evropska mreža preduzetništva.

Usvojen je Plan i Program rada Odbora za 2017, sa Akcionim planom za prvi kvartal iste godine.

Teme koje će biti kandidovane za raspra-vu na sjednicama Odbora su: podizanje konkurentnosti sektora ICT, upoznavanje sa mogućnostima apliciranja u projektima EU, implementacija IT servisa u javnom sektoru Crne Gore, kreditna ponuda predu-zećima u ovoj oblasti, stručni i kadrovski potencijal IT u funkciji razvoja Crne Gore, razvoj ePoslovanja i sajber bezbjednost kao zajednička odgovornost.

10


Energetika i rudarstvo

Bojazan od većih cijena strujePrivrednici su iskazali bojazan da će primjena nove metod-

logije za određivanje regulatorno dozvoljenog prihoda dis-tributera električne energije, koju je izradila RAE, povećati

troškove njihovog poslovanja i negativno uticati na konkurentnost crnogorskih preduzeća. Ovo je ocjena sa sjednice Odbora za ener-getiku i rudarstvo Privredne komore Crne Gore, održane u prošire-nom sastavu 11. novembra 2016. godine.

Direktor Regulatorne agencije za energetiku Novak Medenica je kazao u uvodnom dijelu da je metodologija urađena po osnovu no-vog Zakona o energetici, na principima transparentnosti, objektiv-nosti i nediskriminatornosti, te da će se na osnovu nje utvrđivati tarife za električnu energiju za period 2017-2019.

- Svako ko troši resurse mora to adekvatno i da plati – rekao je on.

Metodologija donosi četiri grupe promjena. Između ostalog, obra-čun snage električne energije će biti na osnovu ugovorenih snaga. Pri tome su definisani i određeni penali. Ukoliko potrošač premaši 105 odsto ugovorene snage, prekomjerno angažovana snaga će biti fakturisana u dvostrukom iznosu. U slučaju da iskoristi ispod 90 odsto ugovorene snage, u računu će biti iskazana snaga od 90 od-sto one koja je ugovorena. Druga bitna izmjena je mjerenje snage u nižoj, noćnoj tarifi.

- Dosadašnja metodologija je predviđala mjerenje i obračun sna-ge samo u višoj tarifi, a sada je planirano da se to radi i u nižoj.

Smatram da će ovaj način obračuna dovesti do povećanja računa krajnjim korisnicima – rekao je Miloš Bigović iz Elektroprivrede Crne Gore.

Metodologija će se, prema njegovim riječima, odraziti na poslova-nje 2000 firmi, koje čine 25 odsto od ukupnog konzuma električne energije.

Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede, prehrambene i pre-rađivačke industrije dr Milutin Đuranović ocijenio je da je visok stepen odgovornosti RAE zbog uticaja metodologije na privredu, s obzirom na to da i Vlada i Privredna komora ističu potrebu jačanja konkurentnosti domaćih kompanija.

- Ako metodologija bude prouzrokovala veće račune za struju, naš sektor će biti pogođen, a pokrivenost uvoza izvozom još manja od sadašnjih 10 odsto. Bilo kakvo povećanje cijena električne energije predstavljalo bi i nepromostivu biznis barijeru i investitori bi za-obilazili Crnu Goru. Zato se nadam da će izmjene koje metodologi-ja donosi biti vjetar u leđa cijeloj privredi – rekao je on.

Posebno će se planirane izmjene odraziti na potrošače čija je dje-latnost sezonskog karaktera. Sekretarka Odbora udruženja turiz-ma i ugostiteljstva Sanja Marković upitala je predstavnike RAE da li je urađena analiza kako će se primjena nove metodologije od-raziti na poslovanje u turizmu. Istakla je da je u zimskom periodu većini hotela na primorju stopa utrošene snage električne energije

11


Nova metodologija predviđa mjerenje i obračun snage električne energije i u nižoj tarifi.

nulta, pa je upitala da li to znači da će oni i tada morati da plaćaju 90 odsto od ugovorenih vrijednosti.

- Da li je kao u primjeru Hrvatske, moguće mjesečno ugovaranje snage električne energije, a ne samo na godišnjem nivou – upitala je ona. Predstavnik RAE je odgovorio da iako to nije decidno nave-deno u metodologiji, nema razloga da privrednici sa operatorom ne postignu takav dogovor.

Sekretarka Odbora poljoprivrede prehrambene i prerađivačke in-dustrije Lidija Rmuš posebno je ukazala na problem kompanija poput onih iz pekarske industrije koje rade u noćnim satima zbog uštede u električnoj energiji. Njeno pitanje je bilo da li će oni mno-go više plaćati struju nego što sada čine.

- Potrošači koji koriste elektro-energetsku mrežu u noćnim satima plaćaće trećinu od više tarife, što znači da će se njima troškovi u tom smislu povećati. To je, između ostalog taj princip nediskrimi-natornosti na kojem počiva ova metodologija – odgovorio je Mede-nica, na šta je Rmuš kazala da će se to odraziti na cijene proizvoda ovih preduzeća.

Pošto privrednici nijesu dobili odgovor od RAE da li će metodolo-gija dovesti do rasta cijena struje, potpredsjednik Privredne komo-re Crne Gore Ivan Saveljić je pozvao da se javna rasprava o tome organizuje i u Komori. On je upitao da li je prilikom kreiranja me-todologije dovoljno potenciran značaj privrede i vođeno računa o

odgovornosti za posljedice njene primjene.

- Cijena električne energije još nije utvrđena iako smo na kraju go-dine. Nedostaju simulacije šta će primjena metodologije donijeti potrošačima. Ovo ne može sve ostati nedorečeno, a privreda sta-vljena pred svršen čin. Moramo znati šta čeka crnogorsku privre-du u narednom trogodišnjem periodu. Privredna komora će obave-ze prema privredi ispuniti po svaku cijenu. Riječ je o zajedničkom problemu pa ga tako treba i rješavati – rekao je Saveljić.

Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković ocijenio je da metalurgija i metaloprerada mogu u budućnosti biti generatori ra-zvoja ekonomije, ali da su trenutno u problemima i svako poveća-nje troškova bi moglo da ugrozi njihovo poslovanje.

- Ne mislim da je metodologija pogrešna, ali je u našim uslovima, čini mi se, neprimjenljiva, i može biti štetna naročito za metalur-giju i metalopreradu. Sve što može da naškodi privredi treba mije-njati pa ova priča o metodologiji ne treba da bude »zabetonirana«, već da se nađe način da se izađe u susret firmama kojima bi ovo donijelo teškoće – rekao je Zloković.

Učešće u raspravi uzeli su još i Vanja Lazarević iz Pivare Trebjesa, Dragan Laketić, direktor CEDIS, Jovanka Bogavac iz Rudnika uglja Berane i predstavnici RAE Željka Tomović, Ćana Batrićević i Rade-ta Šuković. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Luka Jovanović.

12


godine iznosila je 24,1 milion eura. Otkupljeno je 18,5 miliona li-tara mlijeka što je na nivou istog perioda prošle godine. Kvalitet otkupljenog mlijeka raste. Plantaže su ubrale 21 milion kilograma grožđa- 30% više u odnosu na 2015, kao i 850 tona bresaka sa 60 hektara zasada. Ove jeseni će iz Italije i Grčke biti nabavljene nove visokosortne sadnice, tako da će Plantaže ponovo imati preko 85 hektara zasada pod breskvama. Proizvodnja jaja je u stalnom pora-stu, kao rezultat investiranja. Uvoz jaja je smanjen za 13% u odnosu na devet mjeseci 2015. godine, a za 23% u odnosu na isti period 2014. godine. Rekonstrukcijom fabrike stočne hrane u ovoj godini stvoreni su uslovi za povećanje njenog izvoza, koji je za prvih de-vet mjeseci povećan 50%, te smanjenje uvoza za 10%. U toku prošle godine počela je sa radom i fabrika za proizvodnju čokoladnih na-maza, pa je i tu povećan izvoz za 75%.

Ove godine je od opasne zarazne bolesti kvrgave kože oboljelo 548 goveda. U cilju suzbijanja njenog širenja, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove sprovela je sve mjere u skla-du sa Zakonom o veterinarstvu i Smjernicama Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA).

Program otkupa tržnih viškova jagnjadi je u toku (14.136 grla) i re-alizuju ga Vlada, IRF, te kompanije »Goranović«, »Mesopromet« i »Gradina«.

Zbog uspjeha u realizaciji projekta MIDAS (šest miliona eura za 660 privrednika), Svjetska banka je odobrila dodatnih tri miliona za nastavak projekta. Pokrenuti su i programi IPARD-like i IPARD-like 2 vrijedni 10,4 miliona eura bespovratne podrške. Kroz projekat sa

Crna Gora će razmotriti mogućnosti da uvede kontra mjere Albaniji ukoliko ta zemlja ne izmjeni politiku akciza kojima opterećuje crnogorsko vino i pivo na tom tržištu u dvostru-

kom iznosu u odnosu na domaće, saopšteno je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Pri-vredne komore Crne Gore, 14. novembra 2016. godine.

Privrednici su podsjetili i na problem da Albanija, suprotno CEFTA sporazumu, otežava ulaz crnogorskih mesnih i mljekarskih proi-zvoda tražeći i da ovi proizvodi potiču iz objekata koji imaju evrop-ski izvozni broj. To je zahtjevnije u odnosu na odredbe Sporazuma kojim je definisano da će se poslovanje u zoni slobodne trgovine odvijati u skladu sa relevantnim pravilima i procedurama STO. Za-traženo je da se u Crnoj Gori labavije primjenjuje CEFTA sporazum, kao što to rade ostale zemlje potpisnice i tako zaštiti domaći proi-zvođač. Ocijenjeno je poražavajućim da pokrivenost uvoza hrane izvozom proteklih devet mjeseci bude samo devet odsto, što je pad za dva procenta u odnosu na uporedni period prethodne godine.

Kretanja u agraru

Govoreći o Informaciji o privrednim kretanjima u agraru, sekretar-ka Odbora Lidija Rmuš je navela da poljoprivreda sa prerađivačk-om industrijom predstavlja jedan od ključnih sektora ekonomije, što potvrđuje i učešće u BDP od 9,7%.

Prema podacima Monstata, vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za prvih devet mjeseci ove

Poljoprivreda i prehrambena industrija

Ukloniti barijere za izvoz u Albaniju

13


Pokrivenost uvoza hrane izvozom proteklih devet mjeseci iznosi devetodsto što je poražavajuće, rečeno je na sjednici Odbora.

Abu Dabi razvojnim fondom (ADMAS) je potpisano šest ugovora, sa veoma povoljnim uslovima kreditiranja.

U planu je povećanje kapaciteta prerade mlijeka. Na sjeveru kom-panija »Milkraft« gradi veliku farmu kapaciteta 500 grla i mljekaru kapaciteta 60 tona prerade dnevno. U toku su investicije u dvije velike farme ovaca na Pišču i angus goveda na Žabljaku, te u novu fabriku za preradu u okviru Mesoprometa, kojom se stvara mo-gućnost za otvaranje 70 novih radnih mjesta i plasman proizvoda sa sjevera.

U toku ove godine otvoreni su pregovori sa Evropskom komisijom u poglavljima 12 Bezbjednost hrane i 13-Ribarstvo. Do kraja godine očekuje se otvaranje pregovora u poglavlju 11-Poljoprivreda i ru-ralni razvoj.

Za devet mjeseci ove godine u prehrambenoj proizvodnji zabilje-žen je rast od 6,7%, dok je u proizvodnji pića i duvanskih proizvoda zabilježen pad od 4,4%, odnosno 57,5%. Prema anketi o poslovanju za devet mjeseci može se zaključiti da je u 2016. godini u odnosu na 2015. kod većine subjekata ostvaren rast proizvodnje i plasma-na od tri do 30%. Kod preduzeća koja su u prethodnom periodu investirala uglavnom je proizvodnja značajno povećana, što je po-zitivno uticalo na prodaju na domaćem tržištu, povećanje izvoza, kao i plasman kroz turističku tražnju.

Anketirani privrednici su ukazali da su glavni problemi u njiho-vom poslovanju: naplata potraživanja i njeni dugi rokovi; nelojalna konkurencija zbog velikog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po znatno nižim cijenama, njihovo bolje pozicioniranje od domaćih u velikim trgovačkim lancima, nedovoljna kontrola kvaliteta; nepovoljna kreditna podrška banaka; visoke takse za do-zvole za uvoz, kao i druge administrativne i lokalne takse; česte analize prilikom uvoza iako se radi o istim dobavljačima; neriješe-ni saobraćajni problemi u vrijeme turističke sezone; primjena du-gih procedura za javne nabavke za preduzeća koja su u vlasništvu države a bave se proizvodnjom i nedostatak stručnog kadra.

Ukupna robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci ove godine iznosila je 401,5 miliona eura, što je 2% više u odnosu na isti period prošle. Izvezeno je robe u vrijednosti od 35,9 miliona eura ili 10% manje, dok je uvoz iznosio 365,6 milio-na eura, odnosno veći je za 3%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 9,8%. Obim robnog prometa poljoprivrednim proizvodima je i dalje najveći sa CEFTA zemljama 54,2%, dok EU učestvuje sa 36%. Najvi-še je izvezeno u CEFTA zemlje i to 72,1%.

Od ukupnog uvoza 92% je ostvareno iz CEFTA i EU zemalja. U uvo-zu najviše učestvuje svinjsko meso, zatim pića, mlijeko i mliječni proizvodi. Značajnije povećanje uvoza je ostvareno kod mesa za 9,1%, ribe za 30%, povrća 19%, voća 21% i pića za 7%. Smanjen je uvoz žitarica i proizvoda mlinske industrije.

Najveće učešće u izvozu ima piće i to 31,5%, zatim meso i drugi klanični proizvodi 14,7%, produkti na bazi skroba, mlijeka, odnosno poslastičarski 10,8%, povrće 6,4%. Povećanje izvoza je primjetno kod konditorskih proizvoda i mesa za 18%, dok je došlo do pada izvoza voća za 30%, produkta mlinske industrije za 32%, duvanskih za 56% I pića za 10%.

CEFTA

O trgovini poljoprivredno – prehrambenim proizvodima tokom 10 godina CEFTA govorila je Nina Drakić, rukovodilac Sektora za ana-lize i istraživanja Privredne komore. Navedene su netarifne barije-re sa kojima se susrijeću naši privrednici prilikom izvoza.

Tržište CEFTA regiona je veoma važno za Crnu Goru, naročito za tr-govinu poljoprivredno–prehrambenim proizvodima, što potvrđuju podaci o učešću ovog regiona u spoljno-trgovinskoj razmjeni pol-joprivrednim proizvodima od 60%-70%. U ukupnom izvozu hrane učestvuje sa 70%, a u uvozu sa 56%. U desetogodišnjem periodu uvoz je smanjen za 6%, a izvoz je povećan za 12,8%. Najznačajniji partner u okviru CEFTA je Srbija, sa učešćem od oko 70%, odnosno u uvozu učestvuje sa oko 80%, a u izvozu od 32-56%.

Iz CEFTA regiona najviše uvozimo žive životinje, mlijeko i mlječ-ne proizvode, žitarice i proizvode od žitarica, voće i povrće i piće. Zabrinjava podatak da je posljednijh godina uvoz voća i povrća porastao za preko 2,3 puta, iako za tu proizvodnju Crna Gora ima komparativne prednosti. S obzirom na značajna sredstva koja će se usmjeriti u poljoprivredu do kraja 2020. godine (oko 100 miliona eura), predlog je da se znatan dio opredijeli za jačanje ovog sektora, kako u primarnoj proizvodnji, tako i u preradi.

U izvozu uglavnom učestvuje pet grupa proizvoda: sušeni I dimlje-ni proizvodi i prerađevine od mesa, voće, brašno i proizvodi od bra-šna, piće (vino i pivo), te sirova koža.

Matricu netarifnih barijera treba stalno ažurirati i primjenjivati arbitražu kada se problemi ne mogu riješiti na bilateralnoj osnovi.

Potrebno je jačati trgovinske odnose u regionu kroz nastupe naših privrednika na sajmovima, forumima i povezivanje kroz niz zaje-dničkih aktivnosti koje sprovodi CEFTA.

Takođe je potrebno raditi na popularizaciji CEFTA sporazuma, na-ročito u dijelu prednosti koje ovaj sporazum pruža kroz korišćenje dijagonalne kumulacije, zajedničkog investiranja i mogućnosti prijavljivanja barijera koje prate trgovinu u regionu, te arbitraža prilikom rješavanja sporova.

Razno

Poljoprivrednici su informisani o nedavnoj raspravi na sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva o novoj metodologiji za određivanje regulatorno dozvoljenog prihoda distributera električ-ne energije koja će se, smatra se, negativno odraziti na poslovanje 2.000 privrednih subjekata tokom od 1. janura 2017. godine. Odbor je ocijenio da je neophodno organizovati sastanak sa Regulator-nom agencijom za energetiku, na kojoj bi članovi dobili odgovore o posljedicama primjene pomenute metodologije (simulaciju uticaja na potrošače).

U cilju afirmacije domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu i podizanja svijesti potrošača o značaju njihove kupovine, članovi Odbora su pozvani da uzmu učešća u predstojećoj marketinškoj kampanji u okviru projekta Dobro iz Crne Gore.

14


Turizam

Narednu sezonu pripremiti na vrijeme

Odbor Udruženja turizma i ugostitelj-stva Privredne komore Crne Gore je pozvao, sa sjednice održane 16.

novembra 2016. godine, nadležne organe i institucije da sve poslove za pripremu naredne ljetnje turističke sezone završe do kraja marta, kada dolaze prvi kruzeri i čarteri, te da se do tad okončaju svi građe-vinski radovi, odnosno otvore sve putne komunikacije prema boravišnim i izletnič-kim odredištima.

Raspravljano je o rezultatima sektora za prvih devet mjeseci ove godine. Bilo je ri-ječi o minuloj i narednoj ljetnjoj sezoni, te o pripremama za predstojeću zimsku. Pre-

Obezbjediti sprovođenje Zakona o zaštiti od buke koja je prepoznata kao najčešći uzrok plaćanja turističkih penala zbog nezadovoljstva turista.

Pripreme za sezonu

Diskutujući o pripremama za ljetnju turi-stičku sezonu 2017, privrednici su ponovili zahtjev da se ne planira otvaranje privre-menih objekata u neposrednoj blizini stal-nih turističkih kapaciteta, kao i da se turi-stički aranžmani ne prodaju na šetalištima, već da se to isključivo čini u nadležnim agencijama.

- Potrebno je posebno povesti računa o is-punjenosti standarda i higijensko-tehnič-kih uslova u objektima koji se bave pripre-mom hrane i pića. U mjeri mogućeg, kroz planiranje na državnom i lokalnom nivou, potrebno je zaustaviti ekspanziju privre-menih objekata sa sumnjivim urbanistič-ko-tehničkim uslovima za bavljenje ovim poslovima – rekao je Ivančević.

Zatraženo je da se donese Akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije u turizmu i da se u to, te u donošenje drugih akata za pripre-mu sezone, uključi Privredna komora, od-nosno članovi ovog Odbora, da bi rezultati u ovom dijelu bili unaprijeđeni.

Privrednici zahtijevaju da se obezbjedi sprovođenje Zakona o zaštiti od buke koja je prepoznata kao najčešći uzrok plaćanja turistićkih penala zbog nezadovoljstva tu-rista.

Na nivou lokalnih uprava potrebno je hitno formirati odbore za pripremu turističke se-zone. Lokalne turističke organizacije treba da upravljaju destinacijskim menadžmen-tom i time doprinesu većem kvalitetu po-nude njihovih sredina.

- Od buduće Vlade očekujemo da konstitu-iše posebno ministarstvo za turizam kako bi turistička privreda bolje i efikasnije rje-šavala probleme kroz institucije sistema i upravljala proizvodom ove djelatnosti na kvalitetniji način – naglasio je Ivančević.

Branko Diki Kažanegra iz TA Adria DMC je zatražio je da komunalna preduzeća, Elek-trodistribucije, muzeji, Nacionalni parkovi, luke i druge slične organizacije cijene svo-jih usluga formiraju ne u sezoni, već godi-nu unaprijed, kada se ugovaraju turistički aranžmani.

- Kada očekujemo dobru sezonu, porastu apetiti pa svi podižu cijene. Pošto smo mi aranžmane za narednu sezonu već ugovo-rili tražimo da ove institucije ne mijenjaju cijene – rekao je on.

Zamjenik direktora JP za upravljanje mor-skim dobrom Rajko Malović kazao je da je

zentovan je projekat »Inovacija preduze-tništva u turizmu kroz proizvodnju gastro suvenira zasnovanih na lokalnim inputima - GAS2GO«.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dra-gan Purko Ivančević, a u radu su pored nje-govih članova, učestovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, gene-ralni direktor Direktorata za upravljanje tu-rističkom destinacijom Marko Petričević, direktorica Nacionalne turističke organiza-cije Željka Radak Kukavičić, te direktorica LTO Žabljak Vanja Krgović Šarović.

15


otpočeta gradnja 15 novih kupališta, a da ih je najviše u Herceg-Novom i Kotoru. Izdvo-jili su 1,5 miliona za pripremu sezone, naj-više za izgradnju šetališnih staza u Risnu, Ulcinju, Herceg-Novom i drugim primor-skim gradovima.

Direktorica Nacionalnih parkova Azra Vu-ković je kazala na to da ova organizacija posljednjih godina nije mijenjala cijene usluga, te da su one pristupačne. Ona je rekla da je prethodna sezona bila uspješna za Nacionalne parkove, koje je posjetilo 320.000 turista, četiri odsto više nego pre-thodne.

Siva ekonomija je najviše izražena u NP Skadarsko jezero, posebno u dijelu organi-zovanja izleta. Jedan od problema sa kojim se suočavamo je čišćenje otpada u čemu nam treba veća podrška lokalnih samou-prava. U 2017. godini ćemo potencirati pro-mociju i unapređivanje kvaliteta turističke ponude u nacionalnim parkovima – kazala je ona.

Predstavnik resornog ministarstva, gene-ralni direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Marko Petričević je naveo da se u kontinuitetu radi na una-pređenju zakona i planskih dokumenata, te razvoju novih oblika turističke ponude i to su mjere koje daju efekat o čemu, između ostalog, govore sve veći prihodi u ovom sektoru.

- U posljednjih 10 godina kontinuirano unapređujemo ponudu naše turističke de-stinacije. Očekujem da će problemi koje srijećemo iz godine u godinu tokom nare-dne sezone biti u manjem obimu – saop-štio je Petričević.

Govoreći o promociji predstojeće zimske sezone, Željka Radak Kukvačić je rekla da planinski centri imaju raznovrsnu ponudu ali da je potrebno dalje raditi na njenom razvoju kako bi što manje zavisila od vre-menskih uslova.

- Apelujem da se uredno održavaju putni pravci prema ski centrima i očekujem po-dršku lokalnih uprava kako bi gosti imali što ugodniji boravak – kla je ona.

Smatra da je potrebno unaprijediti struk-turu smještajnih kapaciteta što je moguće postići ako se visoko kvalitetni privatni smještaj standarizuje i objedinijeno ponudi tržištu. Ona je kazala da Crna Gora treba da iskoristi šansu koja proizilazi iz toga što je mediteransko područje u fokusu turista.

- Neophodno je da se više bavimo mena-

džmentom destinacije kako bi rezultati bili bolji – rekla je ona.

Direktorica TO Žabljak Vanja Krgović Ša-rović je kazala da su pripreme za sezonu u jeku, te da su skijališta Javorovača i Savin kuk spremna da prime goste. Ukazala je na dobru saradnju sa državnim institucijama ali i probleme u komunikaciji sa lokalnim. Jedan od problema je i siva ekonomija za čije rješavanje traže pomoć nadležne in-spekcije.

Predsjednik Odbora je pozvao na hitno or-ganizovanje sastanka kojim bi se razriješili problemi na relaciji turistička privreda - lo-kalna samouprava kako bi se jedinstveno djelovalo u pravcu kvalitetne pripreme se-zone na Žabljaku. Nikola Kasalo iz Hotela Avala u Budvi smatra da sve ovo što je reče-no za Žabljak valja primijeniti i u Kolašinu, gdje takođe, smatra on, ne treba da izosta-ne podrška nadležnih lokalnih organa.

Mićo Blagojević, vlasnik Etno sela Mon-tenegro, tražio je bolju komunikaciju sa resornim ministarstvom, kao i pomoć u edukaciji i postavljanju signalizacije. Mar-ko Petričević je odgovorio da je seoski tu-rizam fenomen u usponu, te da se radi na strategiji njegovog razvoja.

Sezona 2016

Sekretarka Odbora Sanja Marković pred-stavila je Informaciju o privrednim kre-tanjima u turizmu za prvih devet mjeseci 2016.

Prema podacima MONSTAT-a, Crnu Goru je tokom prvih devet mjeseci 2016. posjetilo 1.697.904turista što predstavlja povećanje od 5,2% u odnosu na isti period prošle godi-ne. Ostvareno je 10.779.800 noćenja, 1,24% više nego u istom periodu prošle godine. Broj dolazaka stranih turista je veći za šest odsto, a ostvarenih noćenja za 1,6%. Najviše noćenja bilo je gostiju iz Srbije 28%, Rusi-je 27%, Bosne i Hercegovine 10%, Ukrajine 4%, Njemačke 3%, Poljske 3%, Francuske 2% i Italije 2%, Velike Britanije 2%, Kosova 2%.

Stopa rasta prihoda od turizma u 2013. je bila 3% (714,2 miliona eura), 2014. godine 3% (733,2 miliona eura), dok su 2015. iznosili 801,3 miliona, što je rast od 9,2% i učešće sa oko 20% u ukupnom BDP-u. Ministarstvo održivog razvoja i turizma procjenjuje da će prihodi od turizma u 2016. godini iznosi-ti preko 850 miliona eura.

Nakon sagledavanja pokazatelja o poslova-nju u oblasti turizma za prvih devet mjese-

ci 2016. godine, može se konstatovati da su ljetnju sezonu pratili nedostaci iz pretho-dnog perioda: nelegalno izdavanje i kvalitet smještaja, prodaja izleta na šetalištu, buka, nelegalan rad ugostiteljskih objekata, neiz-davanje fiskalnih računa, loša komunalna i lokalna infrastruktura. I dalje je veoma iz-ražena sezonalnost, visoka koncentracija turista iz malog broja zemalja, nedostatak smještajnih kapaciteta visokih kategorija, nepovoljna struktura smještajnih kapaci-teta gde dominira individualni smještaj (odnos ostvarenih noćenja u kolektivnom i u individualnom smještaju je 30%:70%).

Crna Gora nije isključivo ljetnja kupališna destinacija, već i destinacija koja ima što da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima. Tokom zimske sezo-ne 2015/16, u opštinama na sjeveru ostva-reno je 13%, u centralnom dijelu 15%, a šest primorskih opština učestvovale su sa 72%; u ukupno ostvarenim noćenjima Komple-mentarni sadržaji u ponudi, takozvani soft ski sportovi, našu destinaciju zimi jedna-ko dobro promovišu kao i snijeg i skijanje. Međutim, osim strateških opredjeljenja na valorizaciji prirodnih potencijala planin-skog područja i uloženih napora u pripremi zimske turističke sezone, vremenske prili-ke i dalje imaju veliki uticaj na ostvarivanje rezultata, što se pokazalo i prošle sezone.

Metodologija RAE

Članovi Odbora su upoznati da je prethodne sedmice u Privrednoj komori organizovan sastanak sa predstavnicima Regulatorne agencije za energetiku (RAE) o primjeni nove metodlogije za određivanje regulator-no dozvoljenog prihoda distributera elek-trične energije i kako će se njena primjena odraziti na poslovanje u turizmu. Istaknuto je da je, zbog sezonskog karaktera turizma posebno problematično godišnje ugovara-nje snage i da se ona treba ugovarati mje-sečno, kao što imamo primjer iz regiona. Članovi Odbora su upoznati da je RAE dala mišljenje da, iako to nije decidno navedeno u metodologiji, nema razloga da privredni-ci sa operatorom ne postignu takav dogo-vor. Da bi se to omogućilo, neophodno je da RAE napiše dodatno Tumačenje o mjeseč-nom ugovaranju snage električne energije.

Članovi Odbora su zatražili da Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u komunikaciji sa RAE, što prije dostavi tumačenje mje-sečnog ugovaranja snage električne ener-gije, kako bi se obezbjedio jedan od uslova za potpisivanje ugovora.

16


Trgovina

Potreban novi zakon o zaštiti potrošača

Privrednici smatraju da treba razmotriti mogućnost izrade novog zakona o zaštiti potrošača i u to uključiti predstav-nike Privredne komore Crne Gore, odnosno trgovaca, koji bi

usaglasili iskustva iz prakse i obaveze iz procesa pristupanja EU, te doprinijeli da se ovaj akt nesmetano i kvalitetno sprovodi.

Ovo je zaključeno na sjednici Odbora udruženja trgovine Privre-dne komore, održanoj 15. novembra 2016. godine, na kojoj je bilo riječi o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača.

Prema ocjeni članova Odbora, predložene izmjene nijesu uvažile sugestije privrede da se ukloni biznis barijera koju, kako smatraju, predstavlja deklarisanje proizvoda Brajevim pismom.

Predsjednik Odbora Stevan Karadaglić je pojasnio da je pravilni-kom, koji uređuje pomenutu oblast, a stupio je na snagu u avgustu, obavezno označavanje deklaracije na Brajevom pismu šampona i tečnih deterdženata za pranje rublja zapremine veće od pola litra.

- Privredna komora se konstantno zalaže za otklanjanje biznis barijera i po tome smo prepoznati u CEFTA regionu, a ovim Crna Gora uvodi barijeru. Ni Privredna komora, a ni poslovni subjekti pojedinačno nijesu bili upoznati da stupa na snagu ovaj pravilnik. Naš predstavnik je na Radnoj grupi za izradu Pravilnika ukazivao na nemogućnost njegovog sprovođenja, jer ne sadrži uputstvo o primjeni, dimenzije i tehničke karakteristike deklaracije koje tre-ba da ga prate – rekao je Karadaglić.

Smatra da je riječ o još jednom primjeru da se pravila koja reguli-šu tržište i uslove poslovanja ne mogu donositi bez konsultacija i uvažavanja mišljenja privrede. Podsjetio je da su u septembru poslate inicijativa i urgencija Ministarstvu ekonomije da se Pra-vilnik stavi van snage, a ako to nije moguće, odloži njegova pri-mjena, radi oslobađanja zaliha i pripreme privrednih subjekata za ove obaveze.

Karadaglić navodi da je Komora primila pismo od kolega iz Bo-sne i Hercegovine gdje se ukazuje da pomenuti crnogorski propis otežava poslovanje i tamošnjim preduzećima koja rade sa našom zemljom, te da je riječ o obavezi koju ne poznaje ni jedno tržište,

odnosno, da se takvo deklarisanje primjenjuje samo na lijekove i opasne hemikalije.

Predstavnik Ministarstva ekonomije, Jovo Rabrenović, generalni direktor za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača, naveo je da predložene izmjene predstavljaju prilagođavanje ovog akta dvijema direktivama Evropske komisije.

- Nije cilj niti jednog zakona da bude biznis barijera, već da ih ukla-nja – kazao je Rabrenović.

On smatra da je mnogo toga učinjeno da bi se izašlo u susret trgov-cima po pitanju deklarisanja proizvoda Brajevim pismom. Podsje-tio je da je prvo zakonsko rješenje propisivalo obavezu da se svi proizvodi i njihove cijene tako označavaju, a da se sada to odnosi samo na šampone i deterdžente, i to bez cijena.

On je pozvao privrednike da u skladu sa zakonom predlože pre-cizne izmjene kako bi doprinijeli njegovoj primjeni. Smatra da bi pisanje novog Zakona zahtijevalo mnogo više vremena nego ko-rekcije putem izmjena.

Aleksandar Mitrović, rukovodilac Sektora za pravne i opšte poslo-ve Privredne komore, ocijenio je da je kasno uključena privreda u izradu izmjena zakona.

- Izmjene su obimne, pa u skladu sa nomotehničkim pravilima i radi jasnoće cjelovitog teksta, treba pristupiti izradi novog Zakona – rekao je Mitrović.

Zbog kompleksnosti samog Zakona o zaštiti potrošača, svi oba-veznici primjene: trgovci, potrošači, inspekcijski organi imaju problema u primjeni Zakona. Trgovci ističu problem da prilikom inspekcijskog nadzora ne mogu da dobiju od nadležnih inspektora jasne instrukcije kako da određene obaveze iz Zakona primjene. On je ukazao na konkretne članove predloga Zakona koje mogu da dovedu do ograničenja u primjeni i poslovanju, pa je apelovao na njihovu doradu, sa čime se saglasio predstavnik obrađivača Ra-brenović.

- Pojasnio je da se direktive Evropske unije ne mogu doslovno prevoditi i unositi u domaće zakone, već su one smjernice u kom

17


Pravila koja regulišu tržište i uslove poslovanja ne mogu se donositi bez konsultacija i uvažavanja mišljenja privrede.

pravcu javne politike treba da se kreću kako bi se određeni ciljevi postigli. Zakoni sa nejasnim tekstovima teško mogu da se primje-ne – naglasio je on.

Mirjana Nikčević iz kompanije Tehnomax, smatra da Pravilnik treba staviti van snage jer je biznis barijera, ili ukoliko to nije mo-guće, pružiti olakšice trgovcima pri izradi deklaracija na Brajevom pismu. Ona insistira na donošenju novog zakona koji će urediti ovu oblast i uvažiti sugestije privrednika.

- Niti jedna naša sugestija koje smo uputili u posljednje dvije go-dine nije uzeta u razmatranje, a u praksi zbog primjene Zakona o zaštiti potrošača imamo velike poteškoće. Direktive Evropske unije treba prilagoditi nama, a ne da se mi njima prilagođavamo – smatra Nikčević.

Iako predložene izmjene, kaže ona, donose novi kvalitet time što prvi put definišu elektronsku trgovinu, otvara se, prema njenim ri-ječima, prostor da trgovce kontrolišu nevladine organizacije koje za to nemaju stručne ljude.

Ona je ukazala na veliki problem za trgovce uvođenja novih izraza kao što je saobraznost, nesaobraznost i garancija koji nijesu de-finisani ovim propisom. Smatra i da izmjene u Članu 3 Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, sho-dno kojim će se u slučaju spora odredbe zakona tumačiti u korist potrošača, stavljaju trgovce u neravnopravan položaj.

Jovan Lekić, vlasnik Nall International, govorio je o problemima sa kojima se srijeću trgovci u praksi, upravo zbog nedostatnih za-kona.

- Svako preduzeće se bori za svog potrošača, bolje servisiranje njegovih potreba. Mi smo na istom fonu sa potrošačima, ne tre-ba inspekcija da ih štiti od nas. Cijeli sistem odnosa je pogrešno postavljen. Ukoliko privrednici podignu glas protiv zakonskih rje-šenja kao što je ovo, to ne znači da rade protiv interesa potrošača, naprotiv, borimo se za njih – rekao je Lekić.

Milovan Bulatović iz Neregelije tražio je da se primjena Brajevog pisma u deklarisanju proizvoda precizira pravilnikom, definišu formati obavještenja i privrednici upute na servis koji može da po-

mogne privrednicima da kreiraju ovakve deklaracije.

- Dajte nam formu deklaracije i servis koji će moći da je napravi, jer mi Brajevu azbuku ne znamo – kazao je Bulatović.

Predstavnik Ministarstva je na to odgovorio da na tržištu postoji nekoliko organizacija koje se time bave, ali da Vlada ne može da favorizuje bilo koju od njih, jer bi to značilo stvaranje monopola.

Informacija

Odbor je usvojio Informaciju o poslovanju u oblasti trgovine u pe-riodu januar – septembar 2016. godine, kao i Program rada za 2017.godini, koje je predstavila sekretarka Nina Drakić.

U periodu januar-septembar 2016. godine u sektoru trgovine na malo ostvaren je promet u iznosu od 974,8 miliona eura, što pred-stavlja povećanje od 3,8% u odnosu na isti period 2015. godine. Naj-veći promet bio je u avgustu u iznosu od 150,1 milion eura, a zatim u julu 132,7 miliona eura.

Prosječna neto zarada u sektoru trgovine tokom devet mjeseci 2016.godine iznosila je 343 eura, što predstavlja rast od tri odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Trgovina u poređenju sa drugim sektorima privrede zapošljava najveći broj radnika. U ovom sektoru je u prosjeku bilo zaposleno 35.562, što je 0,06% više u odnosu na period januar-septembar 2015. godine.

Aktivnosti Odbora u narednoj godini biće usmjerene na unapređe-nje poslovnog ambijenta u oblasti trgovine, kroz pripremu analiza i praćenje privrednih kretanja, unapređenje zakonske regulative, te saradnju sa nadležnim ministarstvima, inspekcijskim organima i Agencijom za zaštitu konkurencije. Takođe, dio aktivnosti odno-siće se na uvođenje standarda i unapređenje integralnog sistema kvaliteta, edukacije za kadrove u trgovinskoj djelatnosti i poslovno povezivanje i promociju privrede kroz brojne forume i sajmove u zemlji i inostranstvu.

18


Metalurgija

Povećati finalnu preradu čelika i aluminijuma

Bez velikih sistema za proizvodnju čelika i aluminijuma sve je manje šansi za opstanak malih i srednjih preduzeća kao i visokog obrazovanja za potrebe ove djelatnosti. Zato je ne-

ophodno inicirati opsežniju i svestraniju raspravu na ove i slične teme iz domena industrije, uz učešće Ministarstva ekonomije, Elektroprivrede Crne Gore, Privredne komore i Univerziteta, ocije-njeno je na sjednici Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađi-vačke industrije koja je održana 25. novembra 2016. godine.

Sjednicu je vodio dr Miraš Đurović, predsjednik Odbora, a o razvoj-nim projektima u industriji aluminijuma govorio je Nebojša Dožić iz Uniproma KAP Podgorica. U radu skupa učestvovali su, pored privrednika, Stanko Zloković, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore i prof. dr Mira Vukčević, dekanica Metalurško-tehnolo-škog fakulteta u Podgorici.

Govoreći o razvojnim projektima u Uniprom KAP Podgorica Ne-bojša Dožić je istakao da će velika investicija koju planiraju biti linija za proizvodnju legura u formi malih ingota kapaciteta 30.000 tona. Za to je planirana kupovina sekundarnog ili primarnog alu-minijuma kako bi ostvarili određeni profit. Dožić smatra da se ova investicija može završiti za manje od godinu dana, a košta oko pet do šest miliona eura. On očekuje da će investiciju završiti tokom sljedeće godine, jer već postoje naznake od banke koja bi podržala ovaj razvojni projekat.

Dožić je pitao koliko je održivo stanje u kojem Uniprom KAP izvo-zi boksit, a uvozi glinicu, odnosno kupuje električnu energiju dok je Elektroprivreda Crne Gore izvozi. Njegova su očekivanja da se budući investitori mogu zainteresovati samo ukoliko postoji dugo-ročno rješenje za Fabriku glinice i snabdjevenost domaćom elek-tričnom energijom po povoljnijim uslovima. Takođe je istakao da u rješavanju svih problema ove kompanije očekuje podršku Privre-dne komore i drugih nadležnih institucija.

Što se tiče industrije aluminijuma potpredsjednik Komore Stanko

Zloković je istakao da će Privredna komora Crne Gore pružiti svu neophodnu pomoć u eliminaciji biznis barijera i poboljšanju po-slovnog ambijenta.

Kad je riječ o crnoj metalurgiji, potpredsjednik Zloković smatra da su evidentni problemi prolaznog karaktera, jer je orijentacija me-nadžmenta Toščelika na proizvodnju specijalnih visokolegiranih alatnih čelika kao i čelika za namjensku industriju u inostranstvu. Zloković je najavio da je menadžment Toščelika izrazio spremnost da stipendira studente čija bi stručna profilacija zadovoljavala nji-hove potrebe.

Miraš Đurović je naveo parametre poslovanja kompanija iz sekto-ra crne metalurgije u Sloveniji koje su, nakon sličnih problema, već u vrhu zemalja razvijene Evrope. On smatra da crnogorskoj indu-striji nije dat odgovarajući tretman od strane nadležnih institucija u Strategiji ekonomskog razvoja za naredni period. Navodi da su potrebne korjenite promjene u odnosu javnog mnjenja prema cr-noj i obojenoj metalurgiji, kao i to da treba dati državne benefite kompanijama iz ovog sektora.

Mira Vukčević, dekanica Metalurško - tehnološkog fakulteta Pod-gorica, insistirala je na poboljšanju upisne politike na ovaj fakul-tet kako bi nakon školovanja imali stručne mlade ljude. Za to je potreban kooperativan odnos privrede, Privredne komore kao institucije koja ima autoritet i Fakulteta kao naučno-obrazovne i istraživačke institucije.

Naša industrija je ostala uskraćena za benefite koji se daju drugim privrednim granama, a u svim zemljama okruženja su prepoznali da je proces reindustrijalizacije jedini koji može dovesi dio boljeg standarada i veće zaposlenosti, rekao je Dragan Mijović iz Uni-prom KAP-a.

Na sjednici je usvojen je program rada Odbora za 2017. godinu.

19


Komunalna privreda

Izmijeniti Zakon o komunalnim djelatnostima

Rješenje iz novog Zakona o komunalnim djelatnostima da Regulatorna agencija za energetiku daje saglasnost na cije-ne komunalnih usluga može da dovede u pitanje ustavnost

ovog akta, dok će zbog predviđenog usklađivanja tarifa građani plaćati više cijene. Ovo je ocijenjeno na sjednici Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, održanoj 22. no-vembra 2016. godine.

Predsjednik Odbora Vladan Vučelić smatra da je određivanje cije-na komunalnih usluga ingerencija lokalnih samouprava.

- Nadležnosti lokalne samouprave su definisane Ustavom, a ovim aktom ih Agencija preuzima. Moje mišljenje je da u tom slučaju Zakon može biti neustavan. Smatram da je u ovakvim okvirima formiranja cijena i utvrđenih metodologija ta agencija suvišna. Što se usklađivanja tarifa tiče, to može da dovede građane u izuzetno nepovoljan položaj jer će plaćati usluge po višim cijenama, iako će dijelom relaksirati privredu. Rok za usklađivanje sa ovim rješenji-ma je veoma kratak, iznosi tri godine, a smatram da treba da bude duži kao kod cijena struje, oko devet – rekao je on.

Predviđeni član da vodoizvorišta mogu da budu predmet javnog oglašavanja takođe je upitan, smatra Vučelić.

On je pozvao članove Odbora da u kratkom roku daju sugestije za izmjene Zakona o komunalnim djelatnostima kako bi se ovaj akt unaprijedio u interesu građana.

Predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Dragan Asa-nović ohrabrio je privrednike u tom pravcu, riječima da ima načina da se Zakon poboljša i da su neke ispravke već učinjene.

Zakon je usvojen u avgustu sa odloženim rokom primjene od 18 mjeseci. Osnovna novina koju donosi je mogućnost da se poslo-vima vodosnabdijevanja, čistoće, javnom rasvjetom, organizova-njem pijaca, parkinga i ostalih komunalnih poslova mogu baviti i

privatna preduzeća. Ovi poslovi povjeravaće se javnim oglašava-njem i biće oročeni na najmanje pet, a najviše deset godina.

Kako je ranije kazao resorni ministar Branimir Gvozdenović, uvođenjem mehanizama konkurencije se više ne garantuje pre-duzeću u vlasništvu opštine da će obavljati komunalne poslove.

Branko Šćepanović iz Vodovoda i kanalizacije Podgorice d.o.o. smatra da tekst donosi rezove i promjene koje nijesu primjerene trenutku u kojem komunalna preduzeća posluju. Ovo preduzeće je uputilo sedam suštinskih primjedbi na tekst Zakona.

- Utvrđeni način i uslovi povjeravanja obavljanja komunalnih djelatnosti na osnovu javnog oglasa je neprimjeren i rizičan. Sa pozicije vršioca komunalnih djelatnosti izaziva nesigurnost u po-slovanju pa i u isporuci usluga, a sa stanovišta lokalne samouprave ograničava ili ukida njeno autonomno pravo da samostalno uređu-je na koji način se vrši komunalna djelatnost i kojim postupkom – rekao je Šćepanović.

Kao što je navedeno u svojevremeno podnijetim amandmanima na Zakon, traži se povjeravanje obavljanja ovih poslova na dva načina. Najprije, prema njegovim riječima, treba formirati ugovor bez javnog oglasa sa privrednim društvom čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave. Ukoliko ono poslove ne obavlja kvalitetno, onda se povjeravaju drugom subjektu i to nakon javnog oglasa. Šćepanović je takođe ukazao da Zakon onemogućava komunalna preduzeća da obavljaju poslove investicionog održavanja.

Rezultati u 2015. godini

Ukupni prihodi komunalne privrede u 2015. godini iznosili su 90,4 miliona eura, što je više za 5,4% u odnosu na prethodnu godinu. Rashodi ovih privrednih subjekata iznosili su 89,7 miliona i veći su za 7,6%. Komunalna preduzeća su u 2015. godini ostvarila dobit od

20


521,9 hiljade eura, što je manje za 77,6% u odnosu na godinu ranije, rečeno je na sjednici Odbora udruženja komunalne privrede odr-žanoj 22. novembra 2016. godine.

Pad dobiti rezultat je rasta svih vidova rashoda (poslovni rasho-di veći su za 6,9%, finansijski za 13,6%, a ostali rashodi za 14,6%), i pada finansijskih prihoda za 5,2% i ostalih prihoda za 3,6%. Rast je zabilježen samo kod poslovnih prihoda od 5,9%. Kako je saopšti-la sekretarka Odbora Maja Đurović, aktiva privrednih društava u ovom sektoru, 31.12.2015. godine, iznosila je 337,3 miliona eura, što je za 1,9% više nego u 2014. Broj zaposlenih u 38 anketiranih predu-zeća koja pružaju komunalne usluge na teritoriji Crne Gore u 2015. godini iznosio je 4.547, što čini rast za 1,8% u odnosu na prethodnu.

U Crnoj Gori tokom 2015. godine generisano je 326.477 tona komu-nalnog otpada ili 1,2% manje u poređenju sa 2014. godinom. U pros-jeku je svaki stanovnik Crne Gore »proizveo« 525 kg komunalnog otpada ili 1,44 kg komunalnog otpada na dan. Od čitave količine generisanog otpada sakupljeno je 303.697 tona komunalnog otpa-da, od toga od strane komunalnih preduzeća je sakupljeno 293.842 tona, što je za 2,4% više u odnosu na prethodnu godinu.

Problemi privrednih subjekata iz sektora odlaganja čvrstog otpada najčešće su stara i dotrajala mehanizacija, otežana naplata uslu-ga/potraživanja, nelikvidnost, neadekvatna kvalifikaciona i staro-sna struktura zaposlenih i nedostatak radne snage.

Prosječna vrijednost ukupnih gubitaka vode (tehnički gubici usljed neispravnosti ili dotrajalosti mreže za distribuciju vode, ad-ministrativni usljed nelegalnog korišćenja vode) na nivou 21 pre-duzeća u prošloj godini su 53,9%. Zabilježeni su najveći gubici na primorju u iznosu od 69,7%, dok su u centralnom regionu iznosili 61,2% i u sjevernom regionu 42,7%. Probleme u poslovanju sektora vodosnabdijevanja stvaraju nedovoljna opremljenost, nedostatak visokoobrazovnog stručnog kadra, naplata potraživanja, starost vodovodne mreže, gubici u sistemu, nelagalni priključci odnosno nelegalna potrošnja vode, javne nabavke, te povećanje troškova usljed preuzimanja vode iz Regionalnog vodovoda.

Članovi Odbora su ocijenili informaciju sveobuhvatnom i kvalite-tnom, ali da je potrebno provjeriti podatke o gubicima u vodosnab-dijevanju na sjeveru gdje se koristi različita metodologija obraču-na u odnosu na centralnu i južnu regiju.

Potpredsjednik Komore Stanko Zloković upoznao je predstavnike komunalnih preduzeća sa nedavno održanom sjednicom Odbora udruženja energetike i rudarstva o novoj metodologiji RAE koja se odnosi na obračun električne energije. U metodologiji je kao jedna od najbitnijih izmjena navedeno da svaki privredni subjekat mora da dostavi plan potrošnje za godinu dana i ukoliko ga premaši plaća penale. Ukoliko premaši potrošnju za pet odsto, svaki kilovat preko planiranog plaća dvostruko skuplje. U slučaju da iskoristi is-pod 90 odsto ugovorene snage, u računu će biti iskazana snaga od 90 odsto one koja je ugovorena. Druga bitna izmjena je mjerenje snage u nižoj, noćnoj tarifi.

- Ovo je biznis barijera i Privredna komora je zatražila od RAE da se planovi potrošnje ugovaraju mjesečno – rekao je Zloković.

On je pozvao komunalnu privredu da napravi simulacije kako će se metodologija odraziti na njihovo poslovanje i argumentovano utiče na njeno unapređenje u skladu sa potrebama privrede.

Ovu analizu uradiće Regionalni, podgorički, cetinjski i budvanski vodovod, dogovoreno je na sjednici.

Koordinacionom odboru za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Privredne komore Crne Gore, na sjednici 23. novembra 2016. godine, predstavljeni su izrada pravilni-

ka kojim se uređuje označavanje energetske efikasnosti i zahtjevi eko dizajna proizvoda koji utiču na potrošnju energije, te primjena poslovnog modela hemijskog lizinga.

Sjednicu je vodio predsjednik Koordinacionog odbora Mladen Bajković, a u radu su pored članova učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, te predstavnici Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije i Centra za eko-toksikološka ispitivanja Podgorica d.o.o Božidar Pavlović i Bojan Beljkaš.

Usvojen je Program rada ovog odbora za 2017. godinu. Informaci-ju o aktivnostima Koordinacionog odbora u prethodnom periodu prezentovala je sekretarka Odbora Marga Koković.

Označavanje energetske efikasnosti

Prema riječima predstavnika Ministarstva ekonomije, plan je da se do kraja 2018. godine donesu propisi kojim će se urediti ozna-čavanje EE i drugih grupa proizvoda obuhvaćenih EU regulativa-ma: ventilacionih jedinica, mašina za sušenje veša, pećnica, ringli i aspiratora u domaćinstvima, usisivača, uređaja za zagrijavanje prostora i vode.

- Pravilnici o označavanju energetske efikasnosti ne uvode ogra-ničenja po pitanju stavljanja određenih proizvoda na tržište, već samo zahtijevaju da oni budu propisno označeni kako bi krajnjem potrošaču olakšali izbor - kazao je Pavlović.

Eko dizajn je skup uslova koje mora da ispunjava proizvod koji uti-če na potrošnju energije u pogledu zaštite životne sredine u peri-odu koji obuhvata proces njegovog nastanka, upotrebe i stavljanja proizvoda van upotrebe. Plan je da se u toku 2017. i 2018. godine donesu propisi kojim će se urediti zahtjevi za eko dizajn i drugih grupa proizvoda obuhvaćenih EU regulativama.

Prema Pavlovićevim riječima, cilj zahtjeva za eko dizajn je sma-njenje negativnog uticaja na životnu sredinu, prvenstveno potro-šnje energije i eliminisanje određenih proizvoda ili tehnologija sa tržišta.

- Neophodno da se Privredna komora uključi u pripremu propisa kako bi se našao kompromis između Ministarstva i privrede pri-likom uvođenja novih zahtjeva za proizvode na tržištu i obezbje-dilo da svi relevantni subjekti pravovremeno imaju informaciju o njima. Njena uloga je da organizuje tematske radionice prilikom pripreme i finalizacije propisa o EE označavanju proizvoda i zah-tjevima za eko dizajn proizvoda, te iznalaženje mehanizama za podršku njihove promocije – kazao je on.

Smatra da je potrebno da privreda, pored aktivnog učešća u pripre-mi propisa, vodi statistiku o broju prodatih uređaja prema klasi EE i izvještava Ministarstvo ekonomije.

Milica Racković iz Agencije za zaštitu životne sredine pitala je da li su proizvodi koji ne ispunjavaju zahtjeve ekodizajna do sada povlačeni sa tržišta. Pavlović je odgovorio da za sada nije donijet nijedan propis koji uređuje pitanje ekodizajna jer treba tome da prethodi dijalog sa privredom o zahtjevima i rokovima primjene.

Predsjednik Odbora Bajković prokomentarisao je da ova tema ima

21


Energetska efikasnost

Eko dizajnom do manjeg negativnog uticajana okolinudodirnih tačaka sa više odbora u Komori, prije svega trgovine, te najavio organizaciju radionica kojim će doprinijeti njenoj imple-mentaciji u privredi.

Potpredsjednik Komore Zloković je najavio da će uskoro biti orga-nizovan okrugli sto u cilju promocije ekodizajna.

Hemijski lizing

Poslovni model hemijskog lizinga orijentisan je na pružanje uslu-ge, koji pomjera fokus sa povećanja obima prodaje hemikalija pre-ma pristupu »dodatne vrijednosti«, rekao je Bojan Beljkaš, CETI.

Cilj ovog modela je zamjena opasnih hemikalija ekološki prihva-tljivijim, racionalnija upotreba sirovina, vode i energije, smanjenje količina njihove emisije u životnu sredinu

Proizvođač prodaje funkciju hemikalije, a glavno sredstvo plaća-nja je funkcionalna jedinica.

- Ovim se postiže efikasnije korišćenje hemikalija uz smanjenje rizika povezanog sa tim, te unapređuje zaštita ljudskog zdravlja - naglasio je on.

Podrazumijeva se novi oblik plaćanja za hemikalije koji usmje-rava ekonomske interese svih partnera ka optimizaciji procesa i smanjenju njihove potrošnje. Ne plaća se posjedovanje hemikalije, već korist koju ona pruža (npr. ne za tonu rastvarača, već za broj očišćenih komada). Količina proizvedenih hemikalija će opadati kako obim prelazi iz faktora za zaradu (»što se više prodaje, više se zarađuje«) u generator troškova (»manje je više«).

Prema riječima Bojana Beljkaša, potrebno je nastaviti promociju ovog poslovnog modela, kako bi se steklo povjerenje drugih predu-zetnika za njegovu implementaciju, težiti njegovom prepoznava-

nju kao standardu, radi lakše implementacije u kompanijama koje podliježu Zakonu o javnim nabavkama, organizovati kurseve, uz učešće i menadžmenta i tehnologa, te uključiti ministarstvo na-dležno za upravljanje hemikalijama koje bi ga potencijalno uklju-čilo u svoje razvojne dokumente.

Tokom predstavljanja poslovnog modela, prezentovana su isku-stva njegove primjene u preduzeću Surfmont Kotor, perionici na Svetom Stefanu. Benefiti koje je ostvarila su ušteda u energiji zbog smanjenja temperature pranja, skraćen proces za 40 minuta po ci-klusu i povećanje njihovog dnevnog broja, ušteda i do 70% energije jer se u procesu pranja koristi topla voda koja se dobija, tj. grije po-vratom kondenzata pare od sušara i valjka. Korišćenjem deterdže-nata bez fosfata i pranjem tekstila na niskim temperaturama sa kontrolisanim doziranjem, dobija se najbolji rezultat u otpadnim vodama koji zadovoljava i najstrožije standarde, rečeno je između ostalog.

Izvršna direktorica CETI Nada Medenica pojasnila je da je ova in-stitucija izabrana kao visokostručna od UNIDO-a da implementira ovaj projekat u Crnoj Gori.

- Ovo je ideja čiju promociju treba nastaviti među privrednicima i zainteresovati kompanije iz mesne, prehrambene i mljekarske industrije, gdje se koristi dosta opasnih hemikalija – rekla je ona.

Mladen Bajković je kazao da je riječ o ozbiljnoj šansi za crnogorske privrednike da ostvare višestruke benefite uključivanjem u ovaj projekat.

Na sjednici je ocijenjeno da Zakon o javnim nabavkama predsta-vlja prepreku primjeni ovog projekta u javnim institucijama. Po-tpredsjednik Zloković je podsjetio da Komora učestvuje u izmjena-ma ovog zakona te pozvao privrednike da sugerišu rješenja kako ovaj akt ne bi bio biznis barijera u ovoj oblasti.

22


Mala i srednja preduzeća i preduzetnici

Nova rješenja za privlačenje investitora

Nova rješenja propisana Uredbom o biznis zonama, koju je Vlada Crne Gore donijela 17. novembra 2016, u značajnoj mjeri će uticati na formiranje jedinstvenog sistema osni-

vanja i upravljanja biznis zonama od strateškog i lokalnog znača-ja, što će pojačati interesovanje investitora, doprinijeti povećanju broja malih i srednjih preduzeća te otvaranju novih radnih mjesta. Međutim, zabrinjava to što, pet godina od pokretanja projekta, naj-veći broj zona još nije infrastrukturno pripremljen i organizovan da prihvati investitore, kao i deficit stručno osposobljene radne snage za potrebe tih kompanija. Sinergijsko djelovanje države, pri-vrede i obrazovnih institucija potrebno je za otklanjanje navedenih problema, rečeno na sjednici Odbora malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Privredne komore Crne Gore, održanoj 21. novembra 2016. godine, tokom rasprave o unapređenju modela upravljanja biznis zonama i programima podrške razvoju poslovanja.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Rajko Bujković, a pored članova, u radu su učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić, predstavnici ministarstava ekonomije Boris Rebić i Milena Jovetić, Direkcije za razvoj MSP Aleksandar Pavićević, Glavnog grada Vladimir Pavićević i Vladimir Rajčić, prijestonice Cetinje Luka Jovićević i biznis zona sa sjevera zemlje.

Biznis zone

U Crnoj Gori je devet biznis zona od lokalnog interesa - na teritoriji Berana, Bijelog Polja, Mojkovca, Kolašina, Rožaja, Nikšića, Podgori-ce, Cetinja i Ulcinja. Resorno ministarstvo planira da do kraja godi-ne krene u formiranje biznis zona od strateškog interesa, čime će

Upravljanje biznis zonama od strateškog interesa biće povjereno Vladi.

se stvoriti još jedan mehanizam privlačenja značajnih investitora za dalji ekonomski razvoj države.

- Vlada Crne Gore prepoznaje biznis zone kao jedan od glavnih projekata u programu strukturnih reformi. Misija projekta je da bi-znis zona, definisana na području jedne lokalne samouprave, u što kraćem roku doprinese rastu stope zaposlenosti, povećanju broja malih i srednjih preduzeća i privlačenju respektibilnih investitora. Vizija je dugoročno povećanje konikurentnosti privrede, atraktiv-nosti poslovnog ambijenta i promocija zemlje kao prepoznatljive investicione destinacije – rekao je generalni direktor Direktorata za transformaciju i investicije Boris Rebić.

Uredbom se utvrđuju uslovi za osnivanje biznis zona i poslovanje u njima, njihova klasifikacija prema strateškom značaju, djelatno-sti koje se mogu obavljati. Uredbom su prvi put definisane poreske olakšice za poslodavce koji zapošljavaju u okviru biznis zona.

- Za osobe zaposlene u biznis zoni njen korisnik ne plaća dopri-nose za obavezno socijalno osiguranje na zarade i za Fond rada, te porez na dohodak fizičkih lica. Olakšice važe najduže pet go-dina od dana zapošljavanja lica. Na lokalnom nivou olakšice su smanjenje cijene kupovine/zakupa zemljišta, stope poreza na nepokretnosti, smanjenje/oslobađanje komulanih i naknada za građevinsko opremanje zemljišta, prireza poreza na dohodak fi-zičkih lica, dodatno infrastrukturno opremanje i one-stop shop – pojasnio je Rebić.

Ministarstvo ekonomije, u saradnji sa Kancelarijom UNDP u Crnoj Gori, Glavnim gradom Podgoricom, Prijestonicom Cetinje i Opšti-nom Bijelo Polje, u okviru projekta »Unaprijeđenje konkurentnosti

23


ekonomije«, pristupilo je izmjenama i dopunama Uredbe o biznis zonama u smislu jasnog definisanja i razgraničenja poslovanja između biznis zona od strateškog interesa, koje osniva Vlada sa-mostalno ili u saradnji sa drugim osnivačem, i onih koje osnivaju jedinice lokalne samouprave.

Upravljanje biznis zonama od strateškog interesa biće povjereno Vladi i one će biti jedan od mehanizama privlačenja velikih in-vestitora značajnih za dalji ekonomski razvoj države. Ove zone će podržati država u smislu dodatnih olakšica i infrastrukturnog opremanja. Sa druge strane, biznis zonama od lokalnog interesa upravljaće, kao i do sada, jedinica lokalne samouprave. Uredba precizno definiše sve korake koje je neophodno preduzeti u smislu osnivanja, upravljanja, opremanja i popunjavanja biznis zona.

Posebno su definisani uslovi koje korisnici moraju ispuniti kako bi svoje poslovanje otpočeli u okviru biznis zona, kao i načini nji-hovog infrastrukturnog opremanja. Precizirani su kriterijumi koje lokacija mora ispuniti da bi stekla status biznis zone. Lokacija će morati da ima veličinu od minimalnih 10 hektara za stratešku zonu i 20.000 stanovnika u opštini kojoj pripada. Zone moraju biti u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom i neophodno je da su riješeni imovinsko - pravni odnosi. Akcenat će se staviti na infrastrukturnu opremljenost prostora u okviru zone kako bi za potencijalne investitore u startu njihovog poslovanja bio funkcio-nalan. Uredbom je ostavljen rok od momenta donošenja odluke o osnivanju biznis zone do proglašenja lokacije otvorenom za ulaga-nja, kako bi se ona uredila i pripremila za investitore.

Opštine koje upravljaju lokalnim biznis zonama moraće da uskla-de poslovanje sa novom uredbom, što može značiti da neke izgube ili potvrde status. Predviđen rok za usklađivanje je od šest mjeseci do godinu.

Prema ocjeni predsjednika Odbora dr Rajka Bujkovića raduju nova rješenja i podsticaji za biznis u navedenim zonama.

- Zabrinjava što najveći broj zona nije pripremljen za prihvatanje investitora. Postavlja se pitanje čemu povlastice ako se nijesmo organizovali i obezbijedili uslove da investitori efikasno koriste zone – rekao je Bujković.

Na problem nedostajućeg kadra ukazali su predstavnik Sekretari-jata za razvoj preduzetništva Podgorice Vladimir Pavićević i pred-stavnik tekstilne industrije Stojan Kralj.

- Kakve su to biznis zone bez stručno osposobljenih radnika? Poč-nimo najprije od obezbjeđenja radne snage da bi moglo da se radi u biznis zonama – rekao je Kralj.

Pavićević je takođe istakao da je za korišćenje razvojnih potenci-jala biznis zona potrebna obučena radna snaga.

- Za to je neophodna veza sa srednjim stručnim školama i Zavo-dom za zapošljavanje da bismo dobili kadar prilagođen potrebama tržišta – kazao je on.

Smatra da će od svih biznis zona najprimamljivija za investitore biti strateška u Podgorici zbog infrastrukturnih veza sa aerodro-mom, lukom Bar i željeznicom, dok će, dodaje, zone na sjeveru zemlje razviti svoj puni potencijal tek sa završetkom izgradnje autoputa.

Radoman Burić iz kompanije Ralex RRB prenio je kolegama iz Od-bora iskustvo prilikom posjete biznis zoni u Pirotu, koja godišnje ostvaruje 800 miliona eura prihoda. Srpske kompanije iz ove zone

gravitiraju velikom stranom investitoru – gigantu u proizvodnji guma Michelinu.

- Nama u Crnoj Gori potrebno je isto, velika strana kompanija kao stožer kojem će biti okrenute naša mala i srednja preduzeća. Ta-kvu kompaniju može jedino da dovede država – smatra Burić.

Predstavnik Ministarstva Rebić je istakao da je upravo to poenta projekta biznis zona, ali da ni Pirot nije postigao pomenute rezul-tate u kratkom roku već nakon dužeg niza godina.

- Potreban je strateški pristup kako bi smo za nekoliko godina ima-li funkcionalne i efikasne biznis zone. Potrebno je sinergijski da djelujemo i da u svemu pomognu univerziteti i centri za stručno osposobljavanje kadrova – rekao je Vladimir Rajčić iz Glavnog gra-da.

Direktor Direkcije za razvoj MSP Aleksandar Pavićević podsjetio je da su u njenom fokusu strategije razvoja malih i srednjih pre-duzeća 2016-2020, zatim preduzetničkog učenja, ženskog predu-zetništva i druge. Smatra da je potrebno evidentirati probleme, tar-getirati ih i efikasno rješavati da bi biznis zone efikasno doprinijele razvoju sektora MSP.

Biznis centar Cetinje, perspektive i probleme koji se tiču infra-strukturne opremljenosti predstavio je Luka Jovićević, dok je o funkcionisanju poslovne zone u Bijelom Polju govorio Stanislav Čabarkabaiz Službe menadžera te Opštine.

Podrška klasterima

Udruživanje preduzeća u klastere, prema riječima predstavnice Ministarstva ekonomije Milene Jovetić, put je za rješenje proble-ma malih i srednjih preduzeća koji pojedinačno, zbog nedovoljnih proizvodnih kapaciteta, nerazvijene marketing politike i jake kon-kurencije ne mogu ispuniti zahtjeve i standarde EU tržišta.

- Naš cilj je stvoriti dobre uslove i razviti svijest o potrebi udruživa-nja u klastere – kazala je ona.

Cilj Programa podsticaja razvoja klastera jeste finansijska podrška efikasnijem funkcionisanju klastera i njihove bolje promocije, sa ciljem ostvarenja bolje konkurentske pozicije malih i srednjih pre-duzeća na nacionalnom i međunarodnom tržištu. Maksimalan iz-nos državne podrške je 10.000 EUR (bez PDV-a), kojima se pokriva do 50% (za srednja), odnosno do 65% (za mala preduzeća) ukupnih opravdanih troškova za klastere koji se nalaze na teritoriji manje razvijenih opština.

Informacija i Program rada

Odbor je razmotrio i informaciju o poslovnom ambijentu u sekto-ru malih i srednjih preduzeća, koju je predstavio sekretar Veselin Dragićević. U Informaciji su korišćeni podaci koje je Vlada Crne Gore pripremila »Akcioni plan za implementaciju Industrijske politike za period 2016-2020«, kao i dokumenti »Prilog Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2016. godinu« i »Izvje-štaj o lakoći poslovanja« (Doing business 2017). Drugi dio informa-cije se odnosi na »Izvještaj o realizaciji pravaca razvoja Crne Gore 2015-2018. godine«, kroz prikaz realizacije definisanih mjera koje prate poslovanje sektora MSP.

Odbor je donio i Program rada za 2017. godinu.

24


Šumarstvo i drvna industrija

Odgovornije gazdovati šumskim resursom

Odbor Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i iz-davačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore na sjedni-ci održanoj 10. novembra 2016. razmotrio je informacije o

tekućim privrednim kretanjima u periodu januar-septembar 2016. godine, potom o domaćoj proizvodnji i tržištu u oblasti šumarstva i drvoprerade, te usvojio Program rada za 2017. godinu.

U radu sjednice učestvovali su predstavnici Ministarstva poljopri-vrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume.

Programom gazdovanja šumama za 2016. godinu, raspoloživo je za korišćenje 701.788 m3 bruto drvne mase (u državnim šumama 565.192 m3, a u privatnim 136.596 m3). Planiran je godišnji prihod od 7.373.332 eura, a za devet mjeseci 2016, od naknada za korišće-nje šuma, prihodovano je 2.763.017 eura.

Na osnovu podataka Uprave za šume, proizvodnja bruto drvne mase za devet mjeseci iznosi 210.467m3 - četinara 132.506 m3 i li-šćara 77.961 m3, a manja je za 15,38% u odnosu na uporedni period prošle godine.

Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 97.826 milona eura, što je 6,3% ukupnog. Najviše smo uvozili na-mještaj, u iznosu od 49,6 miliona eura, i to kancelarijski u vrijedno-sti 24,1 milion eura, te funkcionalni i medicinski 10,5 miliona. Od hartija se najviše uvozila novinska, karton za pisanje i štampanje, te sirovina za toaletni papir - 8,3 miliona eura, kao i štampa (knjige, brošure, novine, časopisi) 6,3 miliona eura.

Potrebno inovirati kriterijume za dodjelu šuma na korišćenje, da bi mali koncesionari bili ravnopravniji.

Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 25,28 mil. eura. Drveta je ukupno izvezeno u vrijednosti 20,180 miliona eura, dok je uvoz iznosio 18,34 miliona, što je 6,05 % ukupnog izvoza. Najviše je izvezeno rezane građe, u vrijednosti od 13,9 miliona eura, potom sirovine 6,25 miliona eura, što je u odnosu na isti period 2015 go-dine manje za 10,48%, odnosno čini 31% ukupnog izvoza drveta za devet mjeseci 2016.

Prema podacima MONSTAT za devet mjeseci 2016. godine došlo je do velikog rasta izvoza proizvoda od drveta u Albaniju, u vrije-dnosti 3.459.563 eura što je 101% više u odnosu na isti period pre-thodne, kada je iznosio 1.717.889 eura. Izvoz sirovine u ovom peri-odu je iznosio 1.740.012 eura, što je rast 87,5%. Izvoz rezane građe i ostalih proizvoda od drveta iznosi 1.719.552 eura, i bilježi rast od 117,7%, u odnosu na isti period 2015. Do povećanja izvoza drveta u Albaniju došlo je zbog povećane tražnje koja je posljedica vladine zabrane sječe drveta u toj državi tokom narednih deset godina. To je i razlog da cijene ogrijevnog drveta na našem tržištu porastu 20-30% u odnosu na 2015. godinu, i iznose 35-40 eura po m3.

Predstavnik resornog Ministarstva, načelnik Direkcije za šumar-stvo Ranko Kankaraš, polemišući sa iznijetim podacima, smatra da je potrebno još kompleksnije sagledati situaciju u ovoj oblasti, posebno sa aspekta prometa drveta. On je demantovao da drvna industrija posljednjih godina stagnira, već naprotiv, u porastu je od 2014. godine, što, kaže, potkrepljuju investicije u vrijednosti većoj od 20 miliona eura. Otvoreno je pet novih peletara i pušteno u rad, a dvije su fazi pripreme. U pilanu Vektre Jakić je uloženo više de-

25


setina miliona eura. Potvrdio je da je 2015. bila rekordna godina što se izvoza drveta tiče, ali su ove godine preduzete mjere koje su dale rezultate. Prema podacima Uprave carina, za devet mjeseci 2016. uočljiv je pad izvoza neobrađenog drveta 17,7 odsto, zatim trupaca četinara, te ogrijevnog drveta za 2,2 odsto. Primjetan je rast izvo-za dasaka, što, kaže, pokazuje veću preradu u domaćim pogonima. Saglasan da postoje administrativne barijere koje se odnose na davanje koncesija što utiče na proizvodnju u šumarstvu, ali ističe da nadležne institucije razmartraju cjelovito rješenje gazdovanja šumama. Istakao je da su posljednje koncesije date investitorima u drvnu industriju, što smatra da je dobro jer im omogućava pri-stup resursima.

Đorđije Živković, »Lanser« Kolašin, smatra da je potrebno više senzibilnosti resornog Ministarstva za ovu djelatnost, manje bi se javljali problemi sa kojima se suočava. Konstatovao je da je stanje u šumarstvu i drvopreradi loše, a uzrok je, navodi, neadekvatno upravljanje resursima. Smatra da je potrebna bolja kontrola rea-lizacije koncesionih ugovora (obaveze koncesionara, po članu 3 stav 5 koncesionog ugovora, da dobijenu sirovinu koristi u sop-stvenom pogonu, a ne da je prodaje što je sada praksa). Iskazao je problem što mali koncesionari teško mogu dobiti drvo u dubećem stanju, pa se mora raditi na inoviranju kriterijuma prilikom dodjele šuma na korišćenje. Akcentovao je potrebu veće prerade drveta u domaćim pogonima, od čega bi, kako kaže, svi imali koristi.

Srđan Leković, »Biotel« Andrijevica, ocjenjuje da je ove godine evidentan poremećaj na tržištu drveta i nedostatak sirovine zbog neadekvatnog upravljanja ovim resursom, pa kompanije poput njegove rade sa trećinom kapaciteta. Apeluje na državu da stane na put izvozu drveta po niskim cijenama jer je to, naglašava, prije svega štetno za nju.

Enver Nuhović, »Montenegro Wood« iz Rožaja, kazao je da je nje-gova kompanija primjer investicija u obradu lišćara jer proizvode furnir, a planiraju i pogon za namještaj. I on ukazuje na problem dostupnosti sirovina, kritikujući model dodjele koncesija.

Vuksan Radonjić, »Trudbenik« Mojkovac, smatra da se koncesije moraju dodjeljivati ranije, već tokom maja, a ne u oktobru kako je bilo i ove godine, da bi rezultati ovog sektora bili značajniji. Ukazao je i na problem nepravovremene doznake drvne mase.

Sadik Klementa, »Wood« Rožaje, iznio je sumnju u tačnost poda-taka Ministarstva o realizovanim investicijama u drvopreradu, naglašavajući da su pogoni na sjeveru opremljeni zastarelom teh-nologijom iz 1970-ih godina.

Direktor Uprave za šume Nusret Kalač rekao je da će pooštriti kon-trolu realizacije ugovora o koncesijama i izrazio opredijeljenje da se drvoprerađivačima ravrnopravnije obezbijedi sirovina. Smatra da je potrebno razvijati drvnu industriju koja bi trebalo da radi čita-ve godine, a ne samo ljeti, kako bi se efikasnije iskoristio taj resurs. Istakao je da u Crnoj Gori postoji problem nedostatka stručnog ka-dra za finalnu proizvodnju od drveta.

Preporuke, inicijative, predlozi

Šumu na korišćenje potrebno je ustupati početkom godine, a ne u oktobru mjesecu, kao što je to slučaj posljednjih godina kad se završava sezona. Zbog toga preduzeća ne rade punim kapacitetom u glavnoj sezoni što, uz objektivne probleme, negativno utiče na poslovanje i dovodi ih u finansijsku blokadu i nelikvidnost;

Neophodno je drvnu masu, predviđenu za korišćenje Programom gazdovanja šumama, maksimalno iskoristiti, čime se stvaraju uslovi za povećanje obima proizvodnje i prihoda u repro lancu šu-marstva i drvne industrije. Dosadašnja praksa je bila da privredna društva koja imaju dodijeljene koncesije ne uspiju da ih iskori-ste, bilo zbog nerealnih zahtjeva/odobrenja, prekasnog ustupanja šuma na korišćenje, loše šumske infrastrukture ili vremenskih neprilika. Ostaje drvna masa neiskorišćena, ne ostvaruju se plani-rani finansijski rezultati, dok privredna društva koja nijesu dobila šumu na korišćenje nemaju sirovinu za preradu;

Izraditi šumsko privredne osnove u područjima gdje su istekle, uraditi analizu i ocjenu postojećeg stanja i stepena uređenosti šuma, kao i dinamiku izrade planova gazdovanja kojom bi se obez-bijedio i bio poznat predviđeni obim sječa za duži period, a korisni-ci imali uvid čime raspolažu da bi realno planirali.

Potrebno je izmijeniti i dopuniti važeći Pravilnik o uslovima, krite-rijumima i podkriterijumima, koje u pogledu tehničko-tehnološke opremljenosti i broja zaposlenih, treba da ispunjavaju pravna lica za dobijanje prava za godišnje i dugoročno korišćenje šuma, sraz-mjerno količini bruto drvne mase, odnosno utvrditi »maksimalnu zapreminu« sirovine koja se može dodijeliti na preradu preduzeći-ma u odnosu na proizvodne kapacitete i broj zaposlenih radnika. Ovim bi se razriješio problem raspodjele šuma na korišćenje, siro-vina usmjerila prema proizvodnim pogonima, povećala proizvo-dnja i koristili proizvodni kapaciteti, zaustavila preprodaja i izvoz najkvalitetnije sirovine, povećala zaposlenost, i drugo. Sadašnja situacija je takva da se, iz godine u godinu, smanjuje broj zaposle-nih radnika, fiktivno se boduju jedni, a stvarno na crno rade drugi. Neka preduzeća imaju od 500-1000 m3 bruto drvne mase po zapo-slenom, dobijaju više sirovine nego što im je potrebna za preradu, koju preprodaju i izvoze, a druga nemaju sirovine, zatvaraju ka-pacitete i otpuštaju radnike. U nekim opštinama ili na šumskim područjima, koje raspolažu značajnom drvnom masom, imamo zatvorene proizvodne pogone i svega nekoliko zaposlenih, a sva drvna masa sa tog područja se izvozi.

U cilju smanjenja izvoza sirovine predloženo je:

• pored uvedene takse na izvoz trupaca (j/s i bukva), uvesti takse na ogrevno drvo od 10 eura/m3. Dozvoliti izvoz ogrijevnog drveta bukve i j/s dužine do jednog metra i time smanjiti zloupotrebe;

• da se donese privremena odluka o zabrani izvoza sirovine (trupci, ogrevno drvo), kako bi se stabilizovalo domaće tržište;

• da se kao izjava o porijeklu robe priznaje otpremnica ili potvrda od Uprave za šume, kako za državne tako i za privatne šume;

• pojačati kontrolu izvoza tako da cijena na fakturi odražava stvar-nu vrijednost robe,

• da se primijeni Ugovor o davanju prava na korišćenje šuma i iz-gradnju i održavanje šumskih saobraćajnica, Član 3,stav 5, kojim su ugovarači saglasni da se ukupne posječene količine drveta pre-rade u kapacitetima koncesionara na teritoriji Crne Gore.

Pokrenuti proces sertifikacije šuma po FSC standardima, koji po-tvrđuju da su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovornim gaz-dovanjem šumama, i dokazuje da nije bilo nekontrolisane eksplo-atacije. Ovim se pomaže domaćoj drvnoj industriji da izađe na zapadno tržište, gdje je uslov da drvo potiče iz sertifikovanih šuma, kojima se gazduje na održiv način.

26


Zdravstveni turizam

Uvesti medicinu u turističke komplekse

Nova zakonska regulativa, koja omogućava obavljanje zdra-vstvene i ugostiteljske djelatnosti. poslovanje u skladu sa međunarodnim standardima kvaliteta, jasna podjela na-

dležnosti poslova, te sinergijsko djelovanje privrede i nadležnih institucija doprinijeće razvoju zdravstvenog turizma, segmentu koji znatno može upotpuniti turističku ponudu Crne Gore, produ-žiti sezonu i kreirati nova radna mjesta. Ovo je rečeno na sjednici Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore, održanoj 30.novembra 2016.

Sjednicu je vodio predsjednik Koordinacionog odbora Vasilije Vlatko Stijepović, a u njenom su radu, pored članova, učestvova-li predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Nebojša Racković, potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, te predstavnici službi za kvalitet i projekte ove poslovne asocijacije.

Novi Zakon o turizmu ostavlja hotelima mogućnost otvaranja pri-marne zdravstvene zaštite u svojim kapacitetima, ocijenjeno je na sjednici.

Kako je kazao predsjednik Odbora Vasilije Stijepović, rješenje iz Zakona izlazi u susret sugestijama Klastera zdravstvenog turizma da se hotelima dozvoli pružanje zdravstvenih usluga, što je prepo-znato kao potencijal jačanja ovog sektora.

- Ovako ćemo uvesti medicinu u turističke komplekse. Svaki hotel će za potrebe svojih gostiju ili destinacije u kojoj se nalazi omo-gućiti primarnu zdravstvenu zaštitu. Eto motiva da hotelijeri o tome razmisle – rekao je Stijepović.

Predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Nebojša Racković je kazao da je novi Zakon u potpunosti usklađen sa zah-tjevima turističke privrede sa ciljem da se svi posebni vidovi turiz-ma, pa i zdravstveni, inkoroporiraju u jedinstvenu ponudu.

- Zdravstveni turizam ima poseban potencijal i za narednu godinu planirana je izrada njegove strategije. Ovaj posao ćemo uraditi u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Klasterom zdravstvenog tu-rizma. Ovaj klaster je već uradio najteži dio posla jer je uspio da uveže sve ponuđače zdravstvenih usluga i napravio mapu svih preduzeća koji su spremni da to budu. Predstoji rad na strategiji i nadamo se da će biti kvalitetno završena u 2017. godini – rekao je Racković.

Svaki hotel će moći da za potrebe svojih gostiju ili destinacije u kojoj se nalazi omogući primarnu zdravstvenu zaštitu.

Neophodan uslov razvoja u zdravstvenom turizmu je standardi-zacija i sertifikacija usluga, smatraju članovi Odbora. Za konkuri-sanje na stranim tržištima potrebno je posjedovati sertifikate kva-liteta. Broj i vrsta sertifikovanih ustanova i licenciranog osoblja je bitna referenca na stranom tržištu, kako za ustanove, tako i za zemlju u cjelini.

- Moramo posjedovati evropske sertifikate i standarde, kako bismo mogli da angažujemo ozbiljne marketinške agencije, koje će se baviti dovođenjem turista kojima ćemo ovdje pružati zdravstve-ne usluge - rekao je predsjednik Udruženja stomatologa Crne Gore Ognjen Delić.

Naglasio je da je dentalni turizam trenutno u fazi razvoja.

- Imamo ogroman potencijal i ozbiljne ordinacije. Ali moramo to pokazati i standardima, jer ćemo onda imati kompletnu infra-strukturu da se ovom djelatnošću ozbiljno bavimo - zaključio je Delić.

Dr Marina Delić, iz Instituta »dr Simo Milošević« Igalo, istakla je značaj akreditacije zdravstvenih ustanova.

- Ona zakonom nije obavezna, ali će se u vrlo kratkom roku posta-viti kao zahtjev. Sve države u okruženju imaju akreditaciona tjela i krenule su u ovaj proces. Time će naše medicinske ustanove biti prepoznate da vladaju novim tehnikama, te da imaju savremenu opremu – rekla je Delić.

Stijepović smatra da bi obavezu akreditacije trebalo uvrstiti u Za-kon o zdravstvenoj zaštiti. On je kazao da će i u narednoj godini biti realizovan Program povećanja regionalne i lokalne konkuren-tnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja koji Ministarstva ekonomije realizuje od 2014. godine, i po principu refundacije pomaže malim i srednjim preduzećima kod troškova implemetacije standarda, akreditacije i sertifikacije. Pozvao je Ministarstvo na organizovanje zajedničkog skupa sa predstavnicima zdravstvenog turizma gdje će ih upoznati sa be-nefitima ovog programa.

Rukovodilac Službe za kvalitet Privredne komore Aleksandar Marđonović naglasio je značaj pravog izbora sertifikacionog tije-la, pošto se na međunarodnom tržištu sertifikati različito cijene u zavisnosti od toga koje je njihov izdavač. On je govorio o progra-

27


mu EBRD koji se djelom odnosi i na konsultantske usluge širokog spektra, a između ostalog pokrivaju i uvođenje ISO standarda i HA-CCP sistema u poslovanje. Program je dostupan cijele godine.

- Potrebno je pojačati afirmaciju i edukaciju o benefitima standar-dizacije i akreditacije u zdravstvenom turizmu, a najbolje je da se to radi primjerima iz prakse onih koji su time doprinijeli brendira-nju svoje ustanove– rekao je predsjednik Koordinacionog odbora.

Na sjednici su inicirani organizovanje investicione konferencije na kojoj bi bili prezentovani potencijali i projekti zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, te uspostavljanje turističkog sertifikata »De-stinacije zdravlja« koji bi se dodjeljivao najboljim predstavnicima zdravstvenog turizma.

- Dosta je prirodnih resursa i onih u državnoj svojini nevalorizova-no, a mogli bi biti predmet interesovanja investitora. Potrebno ih je učiniti dostupnim za njih. Na primjer, stara bolnica na Žabljaku je u devastiranom stanju ali bi se uz minimalna ulaganja mogla pre-tvoriti u rehabilitacioni, dentalni ili centar šumske medicine što je sada trend – rekao je Stijepović.

Rukovodilac Službe za projekte Privredne komore Slavica Pavlo-vić govorila je o aktuelnim projektima EU u koje je uključena ova asocijacija, a mogu biti interesantni predstavnicima zdravstvenog turizma.

- Ima sredstva iz IPA fondova. Naredne godine opet nas čekaju novi pozivi u okviru Jadransko-jonske i Dunavske strategije, kao i trilaterale Bosna i Hercegovina-Crna Gora-Hrvatska, bilaterale sa Srbijom i turizam će vjerovatno biti jedan od glavnih prioriteta u tim pozivima, gdje se zdravstveni turizam može uključiti – rekla Pavlović.

Zaključci sa II sjednice Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma

1. Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo zdravlja da ujednače zakonsku regulativu koja se odnosi na sektor zdra-vstvenog turizma kako sprovođenje pozitivnih propisa iz jednoga resora ne bi bilo onemogućeno nekim propisom iz drugog nadle-žnog resora. Jasna podjela nadležnosti poslova u navedenom sek-

toru stvoriće preduslove za jači i brži razvoj zdravstvenog turizma, a doprinijeće i kreiranju novih radnih mjesta i samozapošljavanju.

2. Ministarstvo zdravlja da specijalnim bolnicama i liječilištima omogući sklapanje partnerstava za slobodne kapacitete sa pri-vatnim domaćim i stranim osiguravajućim društvima, tj. da se posebnim pravilnicima takvim ustanovama omogući obavljanje zdravstvene i ugostiteljske djelatnosti.

3. Ministarstvo održivog razvoja i turizma da prilagođavanjem pro-pisa omogući kategorizacija smještajnih jedinica svih subjekata zdravstvenog turizma po uzoru na zemlje EU (kurhotel, lječilišni hotel i sl.).

4. Crna Gora nema jasno razrađenu strategiju razvoja, marketinga i promocije zdravstvenog turizma na domaćem i stranom tržištu. Zato iniciramo da Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Mini-starstvo zdravlja u Programu rada Vlade za 2017. uvrste izradu Ak-cionog plana razvoja zdravstvenog turizma. Radnu grupu bi činili predstavnici nadležnih ministarstava, sektora zdravstvenog turiz-ma i Komore.

5. Ministarstvo održivog razvoja I turizma i Ministarstvo ekonomi-je, u saradnji sa Koordinacionim odborom zdravstvenog turizma, da tokom 2017. godine organizuje posebnu investicionu konferen-ciju na kojoj bi zaintresovanim investitorima bili prezentirani idej-ni projekti zdravstvenog turizma u Crnoj Gori

6. Za konkurisanje na stranim tržištima potrebno je posjedovati sertifikate kvaliteta. Broj i vrsta sertifikovanih ustanova i licenci-ranog osoblja je bitna referenca na stranom tržištu, kako za usta-nove, tako i za zemlju u cjelini.

7. Privredna komora će tokom 2017. organizovati:

- Okrugli sto na temu Programi podrške i uvođenje sistema kva-liteta i iskustva korisnika programa podrške - sertifikovaanih privrednih društava.

- Okrugli sto na kome će se razmjeniti pozitivna međunarodna iskustava u uspješnom korištenju finansijskih sredstava iz EU fondova za razvoj zdravstvenog turizma.

- Okrugli sto na temu brendiranje Crne Gore kao destinacije zdra-vlja.

28


Crna Gora je od 16. septembra 2016. godine bogatija za još je-dan svjetski, turistički brend. Riječ je o hotelu »Hilton Pod-gorica - Crna Gora« koji se na taj način pridužio Amanu,

Sheratonu, Regentu i brendu One&Only u profilisanju naše zemlje kao svjetske top turističke destinacije.

Sagovornik Glasnika je Haluk Bilgili, generalni direktor hotela »Hilton Podgorica - Crna Gora«. On za naš časopis najavljuje ambi-ciozne planove ove kompanije koja želi da doprinese razvoju kon-gresnog turizma u Podgorici, ali i produženju turističke sezone.

Podsjetimo, u izgradnju hotela »Hilton Podgorica - Crna Gora«, za što je bio zadužen Normal Company, uloženo je 47 miliona eura. Hotel zapošljava 142 radnika, a u planu je da se do kraja godine taj broj uveća na 170.

Glasnik: Koliko se Crna Gora i »Hilton Podgorica - Crna Gora« razli-kuju od destinacija i tržišta na kojima ste do sada radili?

H. Bilgili: Crna Gora i region Balkana imaju veliki potencijal da pri-vuku više turista prelijepom prirodom, bogatom kulturom i sjajnim ljudima. Ove ljepote su vrijedne istraživanja. Svaka destinacija, svako otvaranje hotela su priča, izazov i prilika za sebe. Tako je i sa »Hiltonom«.

Glasnik: Koje su ponude u fokusu hotela »Hilton Podgorica - Crna Gora«?

H. Bilgili: »Hilton Podgorica - Crna Gora« ima ponudu vrhunskih usluga koje zadovoljavaju potrebe kako poslovnih ljudi, tako i tu-rista. Gostima, uz srdačnu dobrodošlicu, nudimo visokokvalitetan smještaj, moderne konferencijske prostore, SPA centar i vrhunske kulinarske specijalitete. Bitno nam je da u poslovanju osnažimo veze sa lokalnom zajednicom, pa smo gostima u mogućnosti da priuštimo uživanje u domaćim delicijama.

Glasnik: Koji su, po Vama, najveći izazovi hotelskog biznisa u Pod-gorici i Crnoj Gori?

H. Bilgili: Otvaranjem novih hotela i projektima koji se tek rade, kapaciteti crnogorske destinacije se povećavaju. Veoma je va-žno imati kvalitetan kadar koji će voditi poslovanje novih hotela. I naravno, marketing, koji predstavlja jedan od osnovnih alata u budućnosti ove industrije. Crna Gora radi naporno na razvoju tu-

Haluk Bilgiligeneralni direktor hotela »Hilton Podgorica - Crna Gora«

Svjetski brend za top-turizamPovećanje broja internacionalnih brendova u Crnoj Gori privući će više posjetilaca i otvoriti nova tržišta, smatra Bilgili.

rizma, jer je to glavni stub ekonomije države, pa će i »Hilton Podgo-rica« uložiti maksimalan napor da doprinese tom cilju.

Glasnik: Kako vidite budućnost kongresnog turizma u Podgorici i da li mislite da ona može postati glavna turistička ponuda grada?

H. Bilgili: Kongresni turizam je bitan, kao uostalom i svi drugi se-gmenti turističke ponude. Sjajan podsticaj za turizam bilo bi pro-duženje sezone na cijelu godinu, a sada je glavni grad sa hotelom »Hilton« dobio novo mjesto na kome se mogu organizovati veće konferencije i događaji.

Glasnik: Koliko su poznati hotelski brendovi bitni za kongresni tu-rizam?

H. Bilgili: Brendovi privlače ljude, pogotovo oni svjetski poznati. Brend znači standard i posvećenost pružanju usluga visokog ni-voa. Turisti se lakše odlučuju da iskuse nove, manje poznate de-stinacije, ukoliko tamo posluju hotelski brendovi jer to doprinosi da se osjećaju sigurno i opušteno. Brend donosi osjećanje da će vaša očekivanja biti ispunjena, da ćete manje brinuti jer o vašim potrebama brinu njegovi profesionalci.

Glasnik: Da li imate definisanu strategiju kada je riječ o kongre-snom turizmu?

H. Bilgili: »Hilton Podgorica - Crna Gora« će u narednom periodu biti domaćin kako malih, tako i velikih događanja. Promovisaćemo naše usluge, prostore, sadržaje i mogućnosti kako bi privukli i taj poslovni segment.

Glasnik: Koliko su drugi svjetski poznati hotelski brendovi koji ula-ze na tržište Crne Gore važni za Vas?

H. Bilgili: To je sjajno pitanje. Ulazak više brendova je dobar za glavni grad, privrednu granu u cjelini, ali i za hotele pojedinačno. Povećanje broja internacionalnih brendova u Crnoj Gori privući će više posjetilaca i otvoriti nova tržišta, uzimajući u obzir da će hoteli promovisati svoj brend ali i Crnu Goru kao destinaciju. Kon-kurencija koja će postojati među hotelima biće dobra za turizam, jer će se povećati i standard kvaliteta usluga. Hoteli koji budu in-vestirali u timove i osoblje definitivno će imati veliki broj benefita. Sve ovo sigurno će u velikoj mjeri pozitivno uticati na imidž Crne Gore kao turističke destinacije.

29


30


Haluk Bilgiligeneral manager of »Hilton Podgorica - Montenegro«

World brand for top tourism

31


Montenegro got another world tourism brand on 16th Septem-ber 2016. It is »Hilton Podgorica

- Montenegro« hotel which thus joined Aman, Sheraton, Regent and One & Only in developing our country as a world top tourism destination.

In an interview for Glasnik Haluk Bilgili, general manager of »Hilton Podgorica - Montenegro« announces ambitious plans of this company, which wants to contri-bute to development of MICE tourism in Podgorica, but extension of tourist season as well. We remind that 47 million EUR were invested in the construction of »Hil-ton Podgorica - Montenegro«, which Nor-mal Company was responsible for. Hotel employs 142 team members, and it is plan-ned to increase the number of employees to 170 by the end of the year.

Glasnik: How different are Montenegro and »Hilton Podgorica - Montenegro« from destinations and markets where you wor-ked so far?

H. Bilgili: Every hotel opening has its own story and characteristics as well as diffe-rent challenges and different opportuni-ties. Montenegro and the Balkan region have a great potential to attract more visi-tors with beautiful nature, rich culture and great people. These all worth exploring.

Glasnik: Which offers will be your main fo-cus? (Will you focus on tourists, MICE, your spa offers, etc?)

H. Bilgili: »Hilton Podgorica - Montenegro« offers a variety of services and facilities, meeting the needs of business and leisu-re guests alike. We offer warm welcome to the guests interested in guest room and meeting inventory, spa facilities as well as culinary delicacies. We are looking for-ward to renewing strong ties with the local community enjoying our home made ca-kes and ice creams.

Glasnik: What do you think will be the bi-ggest challenges in hotel business in Pod-gorica and Montenegro?

H. Bilgili: With new openings and the pro-jects in the pipeline, capacity and capabi-lity of the destination will increase. It is vi-tal to have qualified team members to take part in operation of those hotels. Then of course, marketing will be the crucial tool

More international brands in Montenegro will attract more visitors and open new markets, Mr. Bilgili thinks.

for the future of industry.

Montenegro has been working hard on developing hospitality industry since to-urism is the main pillar of the country’s economy. »Hilton Podgorica - Montene-gro« will be putting the maximum effort towards supporting this aim.

Glasnik: How do you see the future of MICE tourism in Podgorica and can it be the main tourism offer in the city?

H. Bilgili: MICE tourism is as important as other segments of tourism. It would be a great support to the industry with bu-siness spreading around the year. With »Hilton Podgorica - Montenegro« Gora the capital city has a new venue to accommo-date larger meetings and events.

Glasnik: How important is a branded hotel for MICE tourism?

H. Bilgili: Brands attract people, especially at the international scale. A brand stands for standards and is a commitment of level of services to its guests. If consumers are to experience new destinations and see a global brand they will feel safe and relief. With the brand comes the feeling that your expectations are settled, you have less worries and you know that you will be de-aling with professionals.

Glasnik: Do you have a defined strategy for MICE tourism? (e.g. Will you promote that offer, will you initiate some manifestati-ons, conferences etc?)

H. Bilgili: »Hilton Podgorica - Montenegro« will be hosting small and big events alike. We will do marketing of our services, in-ventory, capabilities and features in order to attract that business segment.

Glasnik: How important are other world fa-mous hotel brands that are entering Mon-tenegro for you? (Can they improve Hilton business in Montenegro and improve de-stination image of Montenegro?)

H. Bilgili: This is a great question. More hotel brands are good for the Capital city, for the industry and for each hotel indivi-dually. With different brands there will be competition among hotels, but more bran-ds will also attract more business into the country. Whatever works well for the Capi-tal city and the country it will work well for the hotels as well.

32


Uskoro počinje gradnja Porto Skadar Lake

Kompanija Montenegro Resort potpisala je ugovor sa građevinskom firmom Green Room za realizaciju projekta eko odmarali-šta Porto Skadar Lake, koje bi uskoro treba-lo da počne da se gradi.

Generalni menadžer Montenegro Resor-ta, Ivan Zindović, kazao je da se svaki dan očekuje početak gradnje kompleksa vila i hotela u Nacionalnom parku Skadarsko je-zero, na poluostrvu Biški rep, vrijednog 75 miliona EUR, pišu Vijesti.

On je objasnio da će mašine prebaciti pre-ko vode, baržom koja može prevesti 40 tona tereta, ali da zbog niskog vodostaja to nije-su mogli uraditi ranije.

- Prve mašine će na Biškom repu graditi pristupne puteve do budućeg hotelskog kompleksa, kako bi zemaljskim putem mo-gle doći veće građevinske mašine - rekao je Zindović.

On je ranije saopštio da će se graditi u dvije faze. U prvoj će biti izgrađeni hotelski kom-pleksi, a u drugoj ekskluzivne vile.

Na Biškom repu je planirana gradnja 51 ho-tela, 32 vile, marine u podnožju poluostrva i restorana na njegovom vrhu.

Počelo polaganje energetskog kabla u Crnoj Gori

Polaganje energetskog kabla između Crne Gore i Italije, u crnogorskom podmorju je, sa rta Jaz, počelo je 20. novembra.

Realizacija tog projekta bi Crnu Goru treba-

lo da dovede u središte energetskih tokova, povezivanjem sa energetskim sistemom Italije i zapadne Evrope, čime će ona posta-ti energetska spona zapadnog Balkana sa EU, piše Pobjeda.

Prema informacijama lista, kabl se polaže sa broda Skarerrak norveške kompanije Nexans, koji je specijalizovan za polaganje kabla. Polaganje dijela kabla dugačkog 157 kilomatara, sa crnogorske strane bi trebalo bi da bude završeno u naredne dvije sed-mice.

Italijanska kompanija Terna je od obale Ita-lije već položila 136 kilometara kabla, čija ukupna dužina između Peskare i rta Jaz iznosi 455 kilometara. Crnogorski elektro-prenosni sistem (CGES) u okviru projekta gradi trafostanicu Lastva i 400-kilovoltni (kV) dalekovod Lastva– Čevo–Pljevlja.

Radovi se izvode po dnu Jadranskog mora na dubini koja dostiže i do 1,2 hiljade me-tara, sa nominalnim kapacitetom prenosa jednosmjerne struje od hiljadu megavata (MW).

Početkom oktobra je počelo polaganje ko-pnenog dijela kabla sa crnogorske strane, dugačkog oko šest kilometara, od rta Jaz do trafostanice Lastva.

Prihodi od turizma 830 miliona eura

U Crnoj Gori će ovogodišnji prihodi od tu-rizma biti oko 830 miliona eura, a u zimskoj sezoni oko 20 miliona eura, ocijenila je di-rektorka Nacionalne turističke organizaci-je Crne Gore Željka Radak-Kukavičić.

Ona je, na promociji zimske sezone i novo-godišnjih dočeka, rekla da je prošle godine Crna Gora od turizma u zimskoj sezoni imala prihod od oko 18 miliona eura, a uku-pna zarada od turizma je iznosila 800 mili-ona eura, prenosi RTCG.

Prema njenim riječima, Crnu Goru je prošle godine posjetilo oko 670.000 turista, a ove godine se očekuje veći broj.

Zimske prioritetne destinacije ove godine u Crnoj Gori su, kako je ona navela, na jugu Bar, Budva, Tivat, Herceg Novi i glavni grad Podgorica sa interesantnim paket aranž-manima, a na sjeveru Žabljak, Kolašin, Vu-čje i Rožaje.

- Ova i prošla godina su bile rekordne po tu-rističkoj sezoni. Nadamo se da će sljedeća biti još bolja, jer ćemo se truditi da razvija-mo nove i pozitivne trendove - rekla je Želj-ka Radak-Kukavičić.

Ona je dodala da turisti iz Srbije više dolaze ljeti, ali ima i onih koji dolaze zimi, uglav-nom tokom novogodišnjih praznika.

Najavila je da će uoči zimske sezone turisti moći da uživaju u zimskom raftingu, jaha-nju konja, džet skiju, kao i mnogobrojnim karnevalima i feštama koje će se održavati na gradskim trgovima.

Palmon Bay najbolji novi hotel za konferencije i događaje

Hotel Palmon Bay iz Herceg Novog dobi-tnik je nagrade SEEbtm magazina za naj-bolji novi hotel za konferencije i događaje u kategoriji hotelskih objekata sa više od 200 soba, prenijela je Mina Business.

Iz Hotelsko-turističkog preduzeća Primor-je hotels & restaurants, u okviru kojeg po-sluje Palmon bay, saopšteno je da je hotel nominovan po preporuci stučnog žirija portala Kongresniturizam.com i magazina SEEbtm.

Nagrada je, kako su dodali, četvrto prizna-nje u proteklih godinu i po otkada je Pal-mon bay otvoren. Direktorica hotela Jelena Đurašković kazala je da je tim priznanjem još jednom potvrđen izuzetan kvalitet po-nude i sadržaja Palmon bay-a, što je važan preduslov za uspješno organizovanje kon-gresnih skupova i događaja.

- Izuzetno smo ponosni što su stručni žiri i javnost prepoznali kvalitet hotela Palmon Bay. Nagrada nas motiviše da konstantno unaprijeđujemo kvalitet ponude, posebno kada je riječ o kongresnom turizmu - rekla je Đurašković.

Ona je podsjetila da kongresni centar hote-la Palmon bay raspolaže sa dvije multifunk-cionalne konferencijske sale kapaciteta

Crna Goravijesti

33


120 i 90 osoba, sa prirodnim osvijetljenjem i terasom, kao i manjim salama za sastanke.

Dodjela nagrada organizovana je u Beogra-du u petak na gala večeri koja je okupila renomirane učesnike kongresne industrije regiona.

Palmon Bay je nedavno osvojio nagradu Brand Leader Award 2016, kao lider u posta-vljanju novih standarda kvaliteta, konku-rentnosti i inovativnosti hotelske ponude jugoistočne Evrope.

Vlada usvojila Uredbu o biznis zonama

Vlada je 18. novembra 2016. godine usvojila Uredbu o biznis zonama, čime se utvrđuju uslovi za njihovo osnivanje, klasifikaciju prema strateškom značaju, uspostavljanje, kao i olakšice za korisnike.

Iz Vladine Službe za odnose sa javnošću je saopšteno da se Uredbom utvrđuju i uslovi poslovanja i djelatnosti koje se mogu oba-vljati u biznis zonama.

Saopšteno je da će nova rješenja u značaj-noj mjeri uticati na formiranje jedinstve-nog sistema osnivanja i upravljanja biznis zonama od strateškog i lokalnog značaja.

- To će pojačati interesovanje investitora, doprinijeti povećanju broja malih i srednjih preduzeća i otvaranju novih radnih mjesta - navodi se u saopštenju.

Takođe, Uredbom su prvi put definisane poreske olakšice koje se odnose isključivo na poslodavce koji zaposle osobe u okviru biznis zona, prenosi Bankar.me.

Završeni radovi na Krnovu

Krajem novembra su završeni građevinski radovi na vjetroparku na Krnovu. Počet-kom naredne godine vjetroelektrane biće puštene u rad, javlja portal Onogošt.

- Završena je gradnja kompleksa vjetropar-ka na Krnovu, koji obuhvata 26 vjetrogene-ratora, dva dalekovoda, dvije trafostanice, te 15 kilometara novih i obnovljenih puteva - kazao je Luka Popović, predstavnik firme BDK Advokati, pravnog zastupnika kompa-nije »Krnovo Green Energy«.

- Plan je ispoštovan, svi građevinski radovi su završeni i projekat je u fazi tehničkog prijema. Nakon toga biće dobijena i upo-trebna dozvola, do kraja ove godine, što znači da već početkom sljedeće, vjetropark može da se stavi u probni rad, što bi trajalo dva do tri mjeseca, nakon čega bi projekat bio u punom pogonu - objasnio je Popović za TV Nikšić.

Vjetroelektrane će imati instalisanu snagu 72 megavata i godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati.

- To je značajna proizvodnja. Ovim projek-tom znatno bi se doprinijelo energetskim ciljevima, a to je da do 2020. godine imamo 33 odsto ukupne potrošnje iz obnovljivih izvora energije - kaže on.

Popović poručuje da će u narednom peri-odu na kompleksu biti uposleno par dese-tina radnika, što na održavanju postrojenja vjetroparka, što na pomoćnim poslovima, te da će biti posla i za lokalnu radnu snagu.

Vjetroelektrane su postavljene na nadmor-skoj visini od oko 1.500 metara gdje je, pre-ma procjenama stručnjaka, prosječna brzi-na vjetra oko 5,5 do 6,5 metara u sekundi.

Generator vjetrenjače nalazi se na visini od 85 metara i težak je 83,5 tone. Ugovo-rom, državno zemljište dato je u zakup na 20 godina, sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina za potrebe izgra-dnje vjetroelektrane instalisane snage od 72 megavata.

Država se ugovorom obavezala da će otku-

pna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani biti garantovana i fiksna za prvih 12 godina rada i da neće biti manja od 95,99 eura po megavatsatu.

Leberle: Nema snižavanja kamata

Ekonomski pokazatelji ne ukazuju na to da će naredne godine doći do snižavanja kamatnih stopa, izjavio je glavni izvršni di-rektor NLB banke Martin Leberle.

On je u intervjuu za Pobjedu podsjetio da je kamatna stopa proizvod troškova finansi-ranja banke, kreditnog rizika projekta koji će se finansirati te stanja na tržištu u našoj ekonomiji.

- Da bi bila uspješna na crnogorskom trži-štu, banka mora pažljivo uskladiti svaku od pomenutih stavki. Odnedavno, na među-narodnim tržištima primjećuje se trend blagog porasta kamatnih stopa za proi-zvode povezane sa Crnom Gorom. Prema tome, ekonomski pokazatelji ne ukazuju na to da će doći do snižavanja kamate – rekao je Leberle.

Centralna banka: Crna Gora ima 47 milionera

U Crnoj Gori živi 47 milionera, dok 206 kompanija imaju depozite, odnosno šte-dnju, veću od milion eura, podaci su Cen-tralne banke. Na kraju trećeg kvartala ove godine, ukupna štednja fizičkih lica iznosi 1,5 milijardi eura, odnosno 52 odsto, dok de-poziti pravnih lica iznose 1,4 milijarde eura, što predstavlja 48 odsto ukupnih depozita u sistemu.

Građani i kompanije na štednim knjižica-ma neke od 15 banaka koje posluju u Crnoj Gori imaju skoro tri milijarde eura.

Ukupni iznos štednje je za skoro milijardu eura veći od budžeta Crne Gore projektova-nog za ovu godinu.

»Na kraju trećeg kvartala tekuće godine najveći depozit pravnog lica u sistemu položen kod jedne banke iznosi 48,1 mili-on eura«, navode iz Centralne banke Crne Gore, Biznis.ba

34


Stručno obrazovanje

Reformom vratiti ugled proizvodnim zanimanjima

Saradnja svih zainteresovanih strana – Privredne komore, preduzeća i škola neophodan je uslov uspjeha reforme struč-nog obrazovanja i razvoja ljudskih resursa u Crnoj Gori. Upi-

sna politika velikim dijelom nije usklađena sa zahtjevima tržišta rada i potrebno ju je unaprijediti, ocijenjeno je na okruglom stolu »Informacija o reformi stručnog obrazovanja u Crnoj Gori«, održa-nom 29. novembra 2016. godine u Privrednoj komori.

Na skupu je ukazano na značaj reforme stručnog obrazovanja u cilju izgradnje društva znanja u kome će stručno obrazovanje, kao ključni faktor razvoja, biti fleksibilno, efikasno i kvalitetno sa stručnim kadrom osposobljenim za uključivanje na tržište rada.

Ovom prilikom, prezentovano je istraživanje koje je na temu refor-me stručnog obrazovanja uradila Komora.

- Reforma stručnog obrazovanja je jedan od procesa koji može uspjeti samo aktivnim djelovanjem svih činilaca društvenog i pri-vrednog života Crne Gore - ocijenio je potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić.

On smatra da reformu stručnog obrazovanja treba nastaviti sa na-glaskom na povećanje udjela praktičnog rada u obrazovnim pro-gramima, standarda. te kriterijuma za dobijanje diplome.

Posebno je naglasio značaj većeg angažovanja privrede i inicijati-va škole za ovaj proces.

- Potrebno je osavremeniti proces učenja i na što bolji način isko-ristiti mogućnosti koje pružaju nove digitalne tehnologije. Time bi obrazovanje bilo bolje, praktičnije i jeftinije, a kod učenika bi se podstakla kreativnost, inovativnost i unaprijedila informatička pi-smenost, što je u današnjem vremenu neophodno. Treba ojačati saradnju sa privredom kroz partnerstva koja, između ostalog, ima-ju za cilj realizaciju zajedničkih projekata na nacionalnom nivou – rekao je on.

Stručnom obrazovanju, dodaje, treba vratiti ugled i promocijom kvalifikacija uticati na društvenu atraktivnost stručnih obrazov-

nih programa.

Prema njegovim riječima, privredne komore u ovom procesu ima-ju posebnu ulogu i mjesto. Edukativna funkcija komora je posebno značajna imajući u vidu da se znanja kadrova u privredi moraju stalno unapređivati. Obrazovanje i obuka u centru su misije komo-ra. Na godišnjem nivou u komorama Evrope obučava se približno 3,4 miliona ljudi, uključujući 2,1 milion mladih i blizu 1,3 miliona zaposlenih koji stiču znanja i vještine prolazeći programe obuke doživotnog učenja.

Kako je Privredna komora Crne Gore članica Eurochambresa, dio je pomenutih brojki, saglasno svojim kapacitetima i veličini zemlje.

- Pored uloge u neformalnom obrazovanju, veoma važno je uče-šće Komore u formalnom. Privredna komora je jedan od socijalnih partnera Vladi Crne Gore, tj. resornom ministarstvu, u njenoj stra-tegiji reforme obrazovanja i razvoja ljudskih resursa, čiji je osnovni cilj dostizanje onog kvaliteta obrazovanja koji omogućava sticanje evropski priznatih diploma. Baveći se predano pitanjem obrazova-nja, tokom septembra i oktobra Privredna komora je sprovela is-traživanje o percepciji reforme stručnog obrazovanja u Crnoj Gori – pojasnio je Saveljić.

Rezultate komorskog istraživanja prezentovao je rukovodilac Sek-tora za obrazovanje dr Mladen Perazić.

- Dobijeni rezultati nedvosmisleno ukazuju da je saradnja svih za-interesovanih strana neophodna i da je za reformu obrazovanja i razvoj ljudskih resursa u Crnoj Gori glavni uslov uspjeha – rekao je on.

Istraživanje je zasnovano na tri metode – prikupljanju i pregledu postojećih studija, strategija, politika, izvještaja i analiza koje su sprovedene u ovoj oblasti, potom fokus grupama, te na dubinskim intervjuima sa predstavnicima relevantnih predstavnika privre-dnog sektora.

- Glavni problem reforme stručnog obrazovanja, je nedostatak

35


Upisnu politiku treba da vode lokalne zajednice i škole prema potrebama privrede.

praktičnog znanja i odgovarajućeg kadra, kao i finansiranje. Re-forma je ponudila veliki broj informacija, ali učenici nisu naučeni kako da iskoriste te informacije i primijene znanje. Preduzeća is-kazuju potrebu za osobama koje su zainteresovane da uče. Treba napraviti program koji podstiče radoznalost mladih ljudi –prenio je navode iz istraživanja Perazić.

Privreda je zainteresovana da učestvuje u reformi ali nailazi na prepreke u administraciji, jer je komplikovano doći do osoba koje bi mogle pomoći u realizaciji projekta, dodaje on.

Vlasnik i izvršni direktor ETG grupe Mladen Bajković smatra da malo ko od privrednika želi da se bavi obukom i edukacijom mla-dih jer nema potrebnu infrastrukturu, kompetentne ljude ni finan-sije za to.

- U privredi je jako komplikovana situacija u ovoj oblasti i veoma je teško očekivati njen širok doprinos reformi obrazovanja. Međutim, sigurno ima 100-ak preduzeća koji bi radili na pilot projektima u ovoj oblasti.

Prema njegovim riječima, potrebno je da škole razmišljaju da proi-zvode buduće kadrove za potrebe privrede, a to se može ostvariti u konstatnoj komunikaciji sa preduzećima.

Načelnica Direkcije za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete Zora Bogićević, istakla je značaj glasa pri-vrede za aktivnosti prosvjetnog sistema, te da su jako važne infor-macije o tome šta misle poslodavci o reformi obrazovanja.

- Svi zajedno treba da motivišemo poslodavce da aktivno učestvu-ju u kreiranju obrazovnih politika i u realizaciji praktičnog obra-zovanja jer od toga zavisi kvalitet stručnog obrazovanja u cjelini – rekla je ona.

Prema njenim riječima, motivacija učenika je veoma značajna, po-gotovo kada se radi o trećem stepenu obrazovanja i proizvodnim profilima.

- Značajan je pad interesovanja đaka za trogodišnje profile i po-red toga što su za te programe škole veoma dobro opremljene i što se za njih mogu naći poslodavci koji bi učestvovali u praktičnom obrazovanju. Bilo bi dobro da poslodavci češće dolaze u škole i razbiju predrasude učenika o radu u proizvodnim zanimanjima. Potrebno je da vratimo ugled proizvodnim zanimanjima koja ga-rantuju brzu zapošljivost – zaključila je Bogićević.

Ljubica Miljanić iz Srednje stručne škole u Budvi govorila je o pro-blemu neusklađenosti potreba privrede tog grada sa obrazovnim profilima koji se nude, ali i o nedovoljnoj motivisanosti učenika da ih upišu.

Dušan Bošković iz Centra za stručno obrazovanje smatra da su privredni i obrazovni sistem uzročno posljedično povezani i jedan bez drugog ne mogu da funkcionišu.

- Ključ za stvaranje kompetentnih kadrova koji će podsticati ra-zvoj privrede i konkurentnosti društva je u pronalaženju rješenja koja podstiču tješnju saradnju i bolje razumjevanje ova dva siste-ma – rekao je on.

Duško Rajković, direktor CZO, smatra da privreda kuca na otvore-na vrata obrazovnih institucija, s obzirom da su one spremne na promjene i zatražio od privrede da učestvuje u kreiranju kadrova za svoje potrebe. Prvi problem sa kojim se moramo suočiti je upi-sna politika, koja je rana sistema. Upisnu politiku treba da vode lokalne zajednice i škole prema potrebama privrede, a ne prema kadru koji se nalazi u zbornici – naglasio je Rajković.

Prema njegovim riječima, nužno je uz pomoć privrede nastaviti kampanju »Stručno je ključno« i oživjeti fond za stipendiranje de-ficitarnih zanimanja.

Ljeposava Vuksanović, direktorica SSŠ »Spasoje Raspopović« smatra da je deficitarna zanimanja moguće oživjeti stipendijama, garantovanjem zaposlenja i specijalističkih obuka.

36


37


Nada Medenicaizvršna direktorica Centra za ekotoksikološka ispitivanja

Kvalitetom grade lidersku pozicijuCentar za ekotoksikološka ispitivanja je nezaobilazna karika u lancu kontrole zaštite životne sredine i bezbjednosti hrane u Crnoj Gori.

subjekat u očuvanju životne sredine i bezbjednosti hrane. CETI je danas pravi primjer uspješne državne institucije koja se finansira isključivo sopstvenim radom i djelovanjem. Politika CETI je uvijek bila i jeste da bude održiv na način da maksimalno iskoristi sop-stvene resurse, znanje i opremu.

Kompletan početni kapital za osnivanje CETI i renoviranje prosto-ra starog Agroekonomskog instututa obezbijedila je Vlada Crne Gore, dok je CETI od sopstvenih sredstava i kroz projekte IAEA, EU i Američke Vlade uspio da obezbijedi kompletnu instrumentalnu opremu i da iz tekućih sredstava obnovi poslovnu zgradu i veći dio Laboratorije. Danas CETI raspolaže sa najsavremenijom opremom poput one u najboljim laboratorijama u svijetu.

Glasnik: Prepoznati ste u regionu i šire po stručnosti i pouzdano-sti analiza. Kakvom poslovnom politikom ste postigli tu lidersku poziciju?

N. Medenica: Unaprjeđujući standarde poslovanja, profesionalnog, odgovornog odnosa prema vrlo važnom poslu zbog kojeg je osno-van, CETI se izgradio u prestižnu instituciju koja prevazilazi crno-gorske okvire. Danas je CETI nezaobilazna karika u lancu kontrole zaštite životne sredine i bezbjednosti hrane u Crnoj Gori.

Stručnost na visokom nivou i tehnička osposobljenost institucije da realizuje izuzetno široki spektar djelatnosti čine CETI jedin-stvenom institucijom u Crnoj Gori i regionu.

Poslovna politika Centra se bazira na razvoju onih djelatnosti/vje-ština koje postojeće državne i druge institucije u Crnoj Gori nijesu razvile ili nijesu razvile na nivou koji bi bio EU prihvatljiv. Tako smo već duži niz godina jedina institucija koja u Crnoj Gori reali-zuje monitoring programe u životnoj sredini i bezbjednosti hrane. Ali naše usluge nalaze svoje korisnike i u regionu lagano ali si-gurno.

Za 20 godina postojanja, Centar za ekotoksikološka ispitivanja je dokazao da profesionalnom radnom etikom, stručnim osobljem, savremenom opremljenošću, aktivnim učešćem u najznačajnijim regionalnim i međunarodnim projektima, svoju djelatnost obavlja na visokom nivou.

Za 20 godina postojanja, Centar za ekotoksikološka ispitiva-nja je dokazao da profesionalnom radnom etikom, stručnim osobljem, savremenom opremljenošću, aktivnim učešćem

u najznačajnijim regionalnim i međunarodnim projektima, svo-ju djelatnost obavlja na visokom nivou. Godinama smo gradili povjerenje prije svega u kvalitet svojih usluga. Zato je naš slogan »Garantuje CETI« najbolji opis naše strategije i naših poslovnih dostignuća. CETI je jedina je institucija koja u Crnoj Gori realizuje monitoring programe u životnoj sredini i bezbjednosti hrane. Naše usluge nalaze svoje korisnike i u regionu, kaže za Glasnik Nada Medenica, izvršna direktorica Centra za ekotoksikološka ispitiva-nja.

Glasnik: Centar za ekotoksikološka ispitivanja osnovan je prije 20 godina. Predstavite razvojni put Vaše institucije.

N. Medenica: Nakon proglašenja Crne Gore ekološkom državom 1991. godine, usvajanjem Deklaracije o održivom razvoju sa Samita u Rio de Žaneiru 1992. godine i definisanjem Politike zaštite živo-tne sredine Crne Gore u Zakonu o životnoj sredini 1996. godine, iskristalisala se potreba uspostavljanja monitoringa kvaliteta svih segmenata životne sredine u skladu sa međunarodnim standar-dima.

Sagledavajući postojeće institucionalne kapacitete, Vlada Repu-blike Crne Gore, saglasno svojoj politici, 20. decembra 1996. godi-ne osniva Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) kao javnu ustanovu. CETI zvanično počinje sa radom dvije godine kasnije, nakon dobijanja svih potrebnih sertifikata, licenci i ovlašćenja za rad u skladu sa pozitivno pravnim propisima.

2012. godine, na osnovu Odluke Vlade Crne Gore Centar za ekoto-ksikološka ispitivanja transformiše se iz javne ustanove u društvo sa ograničenom odgovornošću, u kojem stoprocentan udio ima država Crna Gora.

Uprkos složenoj ekonomskoj situaciji u proteklih 20 godina CETI se izborio da sa ekonomskog stanovišta postane samoodrživa in-stitucija, da 90% ukupnih prihoda ostvaruje na tržištu. Smatramo da je ovo naš značajan, timski uspjeh! Uprkos konkurenciji svojim profesionalizmom CETI se uspio pozicionirati kao nezaobilazan

38


Temelj uspjeha, ujedno i prednost CETI jeste angažman svih za-poslenih, spremnost na nove izazove, a sve sa ciljem ostvarivanja zajedničke vizije – stvaranja institucije, koja će biti prepoznata u regionu i šire po stručnosti i pouzdanosti analiza.

Glasnik: Šta pokazuju Vaša istraživanja – u kakvoj sredini sada živimo u Crnoj Gori

N. Medenica: Širok je opseg djelatnosti Centra u oblasti životne sredine ali ne smijemo zanemariti ni bezbjednost hrane jer čistija životna sredina daje i veće mogućnosti za proizvodnju zdravstve-no bezbjedne hrane. Ovo posebno treba imati u vidu ako se zna da su turizam i poljoprivreda dvije značajne strateške grane razvoja Crne Gore. Zakonom je definisano da Agencija za životnu sredi-nu izvještava o kvalitetu segmenata životne sredine te ovu priliku možemo iskoristiti da vas uputimo da od 1998 godine Centar (u početku za potrebe Ministarstva, a kasnije Agencije) realizuje mo-nitoring programe:a) Program monitoringa kvaliteta vazduha u Crnoj Gori b) Program monitoringa opasnih i štetnih materija u zemljištu c) Program ispitivanja sadržaja radionuklida u životnoj sredini id) Program monitoringa buke u životnoj sredini

Kompetentni podatak je osnova za kvalitetnu ocjenu kvaliteta bilo kog segmenta životne sredine. Osim Akreditacionog tijela Crne Gore, te brojnih interlaboratorisjkih i testova koje je CETI u obavezi da realizuje kako bi dokazao svoju kompetentnost mnogi eksperti su provjeravali kako našu kompetentnost da proizvedemo podat-

ke, tako i kompetentnost da interpretiramo iste. Već ste upoznati sa izvještajem o uticaju kvaliteta vazduha na zdravlje u Crnoj Gori svetske zdravstvene organizacije. Izvještaj je između ostalog bazi-ran na podacima Centra za ekotoksikološka ispitivanja od 2009.-2014. godine.

Svi programi se sprovode kako bi se sagledao mogući uticaj na zdravlje tako da je i ovaj izvještaj pokazao da se radi ali da još mno-go treba raditi na poboljšanju kvaliteta ambijentalnog vazduha.

Upravljanje otpadom, hemikalijama su izazovi i za mnogo razvije-nije zemlje od Crne Gore, a oni još stoje ispred nas kao veliki zadaci na čijim rješenjima imamo još da radimo.

Centar za ekotoksikološka ispitivanja realizuje veliki broj analiza u dijelu bezbjednosti hrane ali je to opet samo jedan segment u ovoj ogromnoj oblasti. Iskustva Centra pokazuju da kada su u pitanju rizici od kontaminenata ili rezidua u hrani da su mnogo veći oni rizici koji dolaze spolja od onih koji su kod nas prisutni. Ali, za sada su iskustva Centra da smo se uglavnom uspješno izborili sa svim »uvezenim rizicima« kao što su rezidue pesticida, veterinarskih ljekova itd

Glasnik: Prezentujte Vašu viziju razvoja CETI u narednom periodu.

N. Medenica: Dosljednom realizacijom politike kvaliteta i poštova-nja zakonskih propisa CETI teži ka ostvarenju svoje vizije:• laboratorija za ispitivanje, prepoznata u regionu i šire, po svojoj profesionalnosti, pouzdnosti analiza i dostupnosti na tržištu;

39


• respektabilan naučno-istraživački institut do nivoa vodećeg par-tnera u nacionalnim i internacionalnim projektima;• prepoznata društveno korisna, odgovorna institucija.

Naše granice i težnje se stalno pomjeraju. Donekle smo naš prvi zadatak respektabilne laboratorije za ispitivanje i dostigli, a sad imamo mnogo teži zadatak, a to je održati taj kvalitet. Mlada smo naučno istraživačka institucija i svakako je potrebno vrijeme i upornost za nivo vodećeg partnera ali uz entuzijazam koji sad imaju zaposleni mišljenja smo da smo na pravom putu. Svoju dru-štvenu odgovornost stalno iskazujemo ali smo najviše ponosni na našu lijepu saradnju sa KBC om i specifične analize koje za njih obavljamo, nadamo se vrlo korektno i brzo kako se to i zahtijeva od strane medicinskog kadra iz KBC-a.

Glasnik: Ocijenite saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore kao asocijacijom koja okuplja sva privredna društva u zemlji.

N. Medenica: CETI ima izvanrednu saradnju sa Privrednom komo-rom koja se, imajući u vidu dvije glavne oblasti djelovanja CETI, a to su životna sredina i bezbjednost hrane odvija kroz aktivnosti dva odbora: Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene indu-strije i Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine.

Aktivnim učeščćem u radu odbora doprinosimo u kreiranju za-konske regulative i definisanju i podršci u rešavanju problema u poslovanju sa kojima se susrijeću privredna društva. Trudimo se

da budemo i proaktivni i iniciramo i realizujemo prezentacije ili okrugle stolove na interesantne teme iz oblasti životne sredine i bezbijednosti hrane .

Takođe, koristimo mogućnosti koje nam pruža članstvo u Privre-dnoj komiri za iniciranje i proširenje kontakata i saradnje na regi-onalnom i međunarodnom nivou, učestvujući u poslovnim sureti-ma i forumima koji se organizuju u zemlji ili inostranstvu.

Posebno smo ponosni i na činjenicu da smo nedavno dobili Excel-lent SME Montenegro sertifikat koji uručuje Privredna komora malim i srednjim preduzećima za izuzetne rezultate i poslovnu uspješnost a u u saradnji sa bonitetnom kompanijom Coface.

Glasnik: Šta bi još željeli da kažete, a što Vas nijesmo pitali?

N. Medenica: Godinama smo gradili POVJERENJE prije svega u KVALITET svojih usluga. Zato je naš slogan GARANTUJE CETI naj-bolji opis naše strategije i naših poslovnih dostignuća.

Profesionalno i lično ću se zalagati da Centar nastavi u dobrom pravcu, da svojim radom uspješno ostvaruje ciljeve zbog kojih je osnovan i da kvalitetni ljudi dobro rade svoj posao i budu motivi-sani, vodeći računa o tome da se, kao i do sada, više pokazujemo djelima, a manje ističemo riječima. Spremni smo na sve izazove koji su pred nama i očekujemo samo pozitivne promjene.

Sa ponosom i težnjom da stalno idemo naprijed, zahvaljujemo se svim našim partnerima na ukazanom povjerenju.

40


Nada MedenicaCEO of the CETI

Through quality to leading position

41


The Centre for Ecotoxicological Research is an unavoidable link in the environment and food safety chain control. It is an example of successful governmental institution whose services are also used by the companies in the region.

For 20 years of operations, with its professional business ethics, professional staff, modern equipment, active parti-cipation in the most important regional and international

projects, the Centre for Ecotoxicological Research has proved that it carries out its activities at a high level. We have been de-veloping trust first of all in the quality of our services. Therefore, our slogan »Guaranteed by CETI« best describes our strategies

and business achievements. The CETI is the only institution in Montenegro which carries out monitoring programs in the enviro-nment and food safety. Our services are also used by the compani-es in the Region, says in an interview for Glasnik Nada Medenica, CEO of the Centre for Ecotoxicological Research.

Glasnik: The Centre for Ecotoxicological Research was established 20 years ago. Could you present the development path of your in-stitution?

N. Medenica: After proclaiming Montenegro the ecological state in 1991, adopting the 1992 Declaration of the Summit in Rio de Ja-neiro on the sustainable development and defining its policy on environment protection through the Law on the Environment in 1996, it became clear that the quality monitoring of all segments of the environment in accordance with international standards should be established.

Analyzing the existing institutional capacities, the Government of Montenegro in line with its policy, established the Centre for Ecotoxicological Research (CETI) as a public institution on 20th December 1996. Two years later, after obtaining all necessary cer-tificates, licenses and authorizations for work in line with appli-cable legislation, the CETI has officially started to operate. In 2012, pursuant to the Decision of the Government of Montenegro, the Centre for Ecotoxicological Research was being transformed from public institution into the limited liability company, 100% owned by the state of Montenegro.

Despite complex economic situation in the past 20 years, the CETI has succeeded in becoming self-sustained institution in terms of economy and generating 90% of total income at the market. We believe this is our significant team success! Despite the compe-tition, with its professionalism the CETI has managed to position as unavoidable entity in environment protection and food safety. Today the CETI is a role model of successful governmental policy funded exclusively from its own means. The CETI’s policy has al-ways been sustainable in a way to put the maximum use of its own resources, knowledge and equipment.

Total initial capital to establish the CETI and renovate the space of an old Agri-economic Institute was provided by the Government of Montenegro, while the CETI managed to provide complete in-strumental equipment from its own funds and through the pro-jects of the IAEA, the EU and the American Government. It also managed to renovate the business building and a large part of the Laboratory from current funds. Today the CETI has the most mo-dern equipment as the one in the best laboratories in the world.

Glasnik: You are recognized by the expertise and reliable analysis in the region and beyond. What kind of business policy has led you into this leading position?

N. Medenica: Promoting business standards, professional and re-sponsible relation towards this very important work due to which it was established, the CETI has developed into a prestigious insti-tution which exceeds Montenegrin boundaries. Today the CETI is unavoidable link in the control chain of environment protection and food safety in Montenegro.

The high-level expertise and technical equipment of institutions to carry out an extremely wide range of activities make the CETI a unique institution in Montenegro and the region. Business policy of the Centre is based on the development of those activities/skills

42


which the existing state and other institutions in Montenegro have not developed at all or at least not at a level acceptable to the EU. For many years it has been the only institution in Montenegro which implements monitoring programs in the environment and food safety. But our services find the customers in the region slo-wly and surely.

For 20 years of operations, with professional business ethic and staff, modern equipment, active participation in major regional and international projects, the Centre for Eco-toxicological Re-search has proved that it carries out its activities at a high level. The basis of success but also the advantage of the CETI lie in the engagement of all employees, willingness to face new challenges in order to achieve a common vision - establishing an institution recognized in the region and beyond by its expertise and reliable analysis.

Glasnik: According to your research, what kind of environment do we live in Montenegro now?

N. Medenica: The Centre carries out a wide range of activities in the environment but we must not also ignore food safety since a cleaner environment also provides greater opportunities for the production of healthy food. This should be taken into considerati-on since it is known that tourism and agriculture are two impor-tant strategic industries of development of Montenegro. The law stipulates that the Environmental Protection Agency reports on the quality of segments of the environment, and we can take this opportunity to inform you that since 1998 the Centre (initially for the Ministry, and later the Agency) has implemented monitoring programs:a) monitoring program of the air quality in Montenegro b) monitoring program of hazardous and harmful substances in soil c) program of examining the content of radionuclide in the envi-ronment andd) monitoring program of noise in the environment.

Competent information is the basis for quality assessment of any segment of the environment. In addition to the Accreditation Body of Montenegro and numerous inter-laboratory tests as well as the tests which the CETI is obliged to implement in order to prove its competence, many experts were testing our competence to produ-ce as well as interpret information. You have already been familiar with the World Health Organization report on the air quality im-pact on health in Montenegro. The report is, inter alia, based on data from the Centre for Ecotoxicological Research from 2009 to 2014. All programs are conducted in order to analyze the possible impact on health. Therefore, this report has shown that we have been working and should work more on improving environmental air quality.

Waste and chemicals management are challenges even for more developed countries than Montenegro, and these are still ahead of us as the great tasks on which solutions we need to work. The Centre for Ecotoxicological Research carries out a large number of analyzes in food safety but it is only one segment in this vast field. Regarding the risks of contaminants or residues in food, according to the Centre’s experience the external risks are bigger in compa-rison to those present in our country. But based on the Centre’s experiences, more or less we have successfully coped with all »im-ported risks« such as pesticide residues, veterinary drugs, etc.

Glasnik: Would you present the vision of the CETI’s development in the future?

N. Medenica: Consistently implementing the quality policy and re-specting the legislation the CETI strives to realize its vision: • testing laboratory, recognized in the region and beyond by its pro-fessionalism, reliable analysis and market availability; • a respectable scientific-research institute to the level of the lea-ding partner in national and international projects; • to be recognized as a socially useful, responsible institution.

Our aspirations are constantly becoming higher. To certain extent we have fulfilled our first task of respectable testing laboratories and now we have much more difficult task, which is to maintain the quality. We are a new scientific research institution and certa-inly it takes time and persistence to reach the level of the leading partner. However, with the enthusiasm of the employees we beli-eve that we are on the right track. We constantly show our social responsibility but we are mostly proud of our cooperation with Cli-nical Centre of Montenegro and specific analyzes we carry out for them, we hope, fairly and timely as it is required by the medical staff from the Clinical Centre of Montenegro.

Glasnik: What is your opinion of the cooperation with the Cham-ber of Economy of Montenegro as the association which brings together all companies in the country?

N. Medenica: The CETI has an excellent cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro. Since environment and food safety are two main fields of the CETI, two institutions coopera-te through the activities of the Agriculture Association Board and Coordination Board for energy efficiency and environment protec-tion. Taking an active part in the Boards activities we contribute to creating legislation and defining and supporting resolving bu-siness problems which the companies deal with. We try to be pro--active and initiate and implement presentations or roundtables on topics of interest regarding environment and food safety.

Also, we take the opportunities offered by membership in the Chamber of Economy of Montenegro to make contacts and initi-ate and expand cooperation at regional and international levels, participating in business meetings and forums organized in the country or abroad. We are especially proud that we have recen-tly received Excellent SME Montenegro certificate awarded by the Chamber of Economy of Montenegro to small and medium enter-prises for outstanding performance and business success in coo-peration with Coface.

Glasnik: Is there anything else you would like to add?

N. Medenica: We have been developing TRUST for years primarily in the QUALITY of our services. Therefore our slogan »GUARAN-TIED BY CETI« provides the best description of our strategy and business achievements.

Professionally and personally I will ensure that the Centre main-tains the right course, meets the objectives successfully through its operation due to which it was established and that well quali-fied employees are properly performing their duties and are well motivated thus taking into account that we achieve results in the reality more and boast about them less. We are ready for all the challenges ahead of us and we expect only positive changes. Pro-ud and desired to make progress constantly, we express gratitude towards all our partners for their trust.

43


Feribot Sveti Stefan

Posljednje Svečevo putovanje

Iz Bara se posljednji put otisnuo plavim Jadranom, ka svjetlima Barija, čuveni crnogorski feribot Sveti Stefan, pisao je

Kodex, 1. decembra 2016. godine

»Decenijama je bio veza Crne Gore i Italije i bio prozor ka drugoj obali ka kojoj se če-sto hrlilo. Danas će Jadran preći poslednji put, starcu je ukinuta dozvola za plovidbu, ne ispunjava više standarde. Otploviće u istoriju...

Da li će se opet sa proljećem na čuvenoj ruti Bar - Bari pojaviti neki mlađi, novi fe-ribot koji će nositi svečevo ime, vidjećemo. Mnogi su obećali a opet, mnoga su obeća-nja ostala neispunjena. Tek Svetac danas plovi poslednji put.

A Svetac nije bio samo brod, decenijama je bio jedini izlaz ka Evropi mnogima kojima je Crna Gora bila tijesna. Mnoge crnogor-ske legende njime su se dokopale Evrope. Svetac je bio i modni guru. Čuvena itali-janska moda u crnogorske butike stizala je sa Svecem. Tako stanovnici najmanje komunističke republike u komunističkoj

Jugoslaviji ni po čemu nisu oskudijevali u odnosu na drugu obalu. Za to je bio zadu-žen Svetac i zahvaljujući njemu Crnogor-ci su se upoznali sa italijanskim modnim brendovima poput Versaćea i Armanija, a oni sa tanjim džepom nosili su italijanske farmerke Carrera i Cassuci.

Zahvaljujući Svecu bili smo dio svijeta, ali mu zahvalnost nismo pružili. Kada je pro-šle godine obilježavano pet decenija kako plovi od Bara do Barija, niko mu se nije sjetio rođendana. Samo su lokalni barski novinari konstatovali da Svetac pola vije-ka veže Crnu Goru sa Italijom. Oni kojima je otvorio svijet našli su druge načine pu-tovanja ka tom istom svijetu i nije ih mno-go interesovala Svečeva sudbina i njegov jubilej.

Feribot Sveti Stefan nije bio samo brod i Bar-Bari nije samo brodska linija. Svetac je dio one ljepše crnogorske istorije, a Bar--Bari dokaz da smo nekada i mi bili bitan dio plovidbe Jadranom. Svetac je i u vrije-me ratova i sankcija bivšoj Jugoslaviji bio

više od broda. Koliko je samo puta iz Ba-rija u Bar dovezao humanitarnu pomoć u vrijeme kada je sankcijama okovana SRJ o drugoj obali mogla samo da sanja. I tada su se, među paketima humanitarne pomoći, donosili komadi gardarobe. Da Crnogorci ne zaborave i da budu u toku modnih de-šavanja u Italiji. Za pet decenija plovidbe Jadranom sklopio je Svetac mnoga prija-teljstva pa mu je bilo moguće i tada da plo-vi i da vrši svoju ulogu modnog gurua koju je decenijama vršio.

Da li će opet sa proljeća neki novi brod sa njegovim imenom nastaviti da plovi od Bara do Barija ostaje da se vidi. Odavno pričaju da Svetac nije rentabilan. Da nji-me, posebno u zimskim mjesecima slabo ko plovi i slabo ko šalje robu. Svega bi se ponekad zimi na njega ukrcalo dvadesetak kamiona. A ni onih butika u kojima se pro-davala italijanska moda u Crnoj Gori više nema. Zamijenili su ih neki globalni bren-dovi u tržnim centrima. A oni se ne proi-zvode u Italiji...«

44


Kompanija traži definisanje koncesionog statusa kako bi se stvorili uslovi za njen kontinuirani razvoj.

Luka Kotor A.D. je jedna od najbolje ocijenjenih crnogorskih kompanija među 238 nosilaca prestižnog sertifikata SME Excellent koji dodjeljuje renomirana međunarodna boni-

tetna kuća Coface, u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore.

Zahvaljujući poslovnim rezultatima i uspjesima, Luka Kotor je prepoznata kao pokretač privrednog i ukupnog razvoja svoje op-štine i uticala je snažno na njeno i pozicioniranje Crne Gore na svjetskoj turističkoj mapi.

Rezultati u 2016

Tokom devet mjeseci 2016. godine Luka Kotor je postigla izuzetne rezultate u pružanju usluga u međunarodnom pomorskom saob-raćaju. U Luku su uplovila 394 broda, sa 434.053 putnika, potom 1.569 jahti sa 7.874 turista. Riječ o povećanju od 18,67 odsto za bro-dove, odnosno 20,96 procenata za putnike, u odnosu na uporedni period prošle godine.

Broj dolazaka mega-jahti je ove godine smanjen, a razlozi su ne-postojanje kvalitetnog veza i neadekvatno napajanje električnom energijom. Luka je napravila projekat optimizacije veza marin-

skog dijela i očekuje odobrenje od resorsnog ministarstva da se on realizuje, što bi doprinijelo većem prihodu od turizma Kotora.

- Prednost Luke Kotor za vezivanje ovih jahti ogleda se u sigurno-sti lokacije, pogodnosti koje nudi domaće zakonodavstvo, manjak vezova u okruženju te neposredna blizina istorijskog i kuturnog središta. Da bi se iskoristile ove pogodnosti, potrebna je instalaci-ja mooring sistema za vez mega jahti, što bi značilo da ova plovila, uz obezbjeđenje kvalitetnog elektro-napajanja, tokom turističke sezone koriste prednosti Luke Kotor – saopšteno je iz Kompanije.

Priznanja i ocjene

Da je riječ o jednoj od vodećih kruzing destinacija na Mediteranu, govori visoko rangiranje u publikacijama uglednih organizacija iz ove branše.

Tako Cruise Critic, međunarodna online stranica koja se bavi ana-lizom i ocjenom usluga i destinacija u cruising industriji, na osno-vu glasanja putnika, uvrstila je Kotor među pet najbolje ocjenjenih destinacija u Istočnom Mediteranu. Na visokom trećem mjestu sa ocjenom 4.2, na skali od 1 do 5, Kotor se našao odmah poslije Ve-necije i Dubrovnika, a ispred Mikonosa i Istanbula. Prema anketi

45


Predstavljamo nosioce sertifikata Excellent SME

Luka Kotor lider među kruzing destinacijama Mediterana

46


Luke Kotor koju popunjavaju putnici i posade brodova, njihov kva-litet usluga dobio je najveću ocjenu dok su u online istraživanju na Cruise Review sajtu naveli da je riječ o luci visokog standarda.

Uspješno poslovanje i razvoj Luke Kotor prepoznala je međunaro-dna zajednica odakle su stigle prestižne nagrade. Ova luka je do-bitnik posebnog priznanja za doprinos razvoju preduzetništva u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi »Stvaratelji za stoljeća«, među 334 kandidata iz devet zemalja. Kompanija je dobitnica i nagrade za izuzetan doprinos preduzetništvu, koju dodjeljuje MEF ”Perspek-tive«, u konkurenciji kompanija iz 13 država. Luka je na festivalu Tourism & Strategy u Dubrovniku dobila prvu nagradu za kratki film »Kotor for all season«. Na svečanosti u Njujorku, Luci je dodi-jeljena platinum nagrada za izuzetan kvalitet u poslovanju. Euro-pean Society for Quality Research, internacionalna asocijacija za istraživanje kvaliteta iz Lozane, dodjelila joj je nagradu za najbolju praksu u 2016.

Luka Kotor je u ovoj godini postala članica Med Cruise asocijacije koja okuplja više od 100 destinacija u Sredozemlju.

- Članstvom u ovoj asocijaciji, Luka Kotor je obezbijedila aktivno učešće u donošenju odluka i kreiranju ambijenta te trendova u cruising industriji Mediterana – navode iz Kompanije.

Takođe su zlatni partner CLIA – Cruise Lines International Associ-ation koja okuplja više od 60 cruising kompanija iz čitavog svijeta i krovna je asocijacija ove industrije.

Kvalitet

Pripreme i aktivnosti u Luci Kotor se sprovode tokom cijele godine radi unaprijeđenja kvaliteta usluga i visokog nivoa zadovoljstva korisnika. Luka Kotor uspješno implementira sistem menadžmen-ta kvalitetom, prema zahtjevima standarda ISO 9001:2014 i zaštite životne sredine po standardu ISO 14001:2014. Ovo preduzeće je u proceduri za sertifikaciju po ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015.

Ulaskom u implementaciju integrisanog sistema menadženta (IMS) postavila je cilj stalnog unapređenja i podizanja nivoa svojih usluga, poštovanja relevantnih ekoloških zahtjeva i standarda, što posebno dobija na značaju, ako se uzme u obzir istorijski značaj Kotora koji je na UNESCO-voj listi.

- Najveća opasnost za Luku Kotor je nedefinisani koncesioni sta-tus. Dobijanjem koncesije stvorili bi se uslovi za kontinuirani ra-zvoj »Luka Kotor« A.D. Kotor kao i mogućnost značajnijeg ulaganja u infrastrukturu i ostale razvojne projekte. Optimalno rješenje za budućnost Luke Kotor je dodjeljivanje dugoročne koncesije. Da su renomirane strane kompanije zadovoljne saradnjom sa Lukom Kotor, osim konstantnog povećanja uplovljavanja brodova, putni-ka i jahti potvrđuje i njihova spremnost da potpišu ugovore na duži vremenski period (do 10 godina) pod uslovom dobijanja koncesije – zaključeno je iz ove kompanije.

Istorijat Luke Kotor

Luka Kotor je bila svjedok i učesnik u razvoju ovog područja i po-morske privrede uopšte. I danas, u savremenom svijetu velikih i sofisticiranih brodova, Luka se bori za što bolju tržišnu poziciju. Njeni potencijali i strateški razvoj usmjereni su ka putničkom pre-vozu, brodovima za krstarenje i nautičkom turizmu.

Najznačajniji periodi i datumi u istoriji luke Kotor su:

Druga polovina 12. vijeka - Kotor se pominje kao luka u istorijskim dokumentima.

Sredina 19. vijeka - Funkcioniše redovan putnički saobraćaj parob-rodima između Kotora i drugih luka na Jadranu.

Kraj 19. vijeka - Funkcioniše redovan lokalni pomorski saobraćaj u Boki između Kotora i Herceg Novog.

1966. - Izgradnja Jadranske magistrale umanjuje značaj Luke Ko-tor u saobraćaju među lukama istočnog Jadrana.

1967. - Ukinuta posljednja redovna linija između Kotora i Jadran-skih luka, nakon 75 godina redovnog saobraćaja.

Početak 70-tih godina - U Kotorsku luku pocinju da svraćaju prvi nautički turisti sa jahtama. Luku Kotor počinju da posjećuju i prvi veći brodovi za krstarenje.

1979. - Katastrofalni zemljotres znatno oštećuje luku.

1980-1982. - Rekonstrukcija obale u luci. Dužina operativne obale se povećava za oko 50m.

1984. - Odlukom Saveznog izvršnog vijeća Luka Kotor dobija status luke za međunarodni saobracaj.

1992. - Luka postaje stalni međunarodni granični prelaz.

1992-1997. - Poremećaji u političkim i ekonomsko-finansijskim okvirima onemogućavaju ostvarenje razvojnih planova Luke. Luka završava i fazu transformacije i u programima se orjentiše ka na-utičkom turizmu i prihvatu brodova za krstarenje.

1997. - Luka oživljava aktivnosti kroz prihvat kako teretnih tako i putničkih brodova.

Excellent SME

Privredna komora Crne Gore je sredinom novembra 2015. godine pokrenula projekat Excellent SME Montenegro kojim se garan-tuje da nosilac ovog sertifikata uspješno posluje. Izdaje se naju-spješnijim mikro, malim i srednjim privrednim društvima koja to poslovanjem zaslužuju. Namijenjen je nosiocima sertifikata, ali i poslovnim partnerima i klijentima. Naime, vlasnici potvrđuju bo-nitet svojih preduzeća, dok za klijente znak Excellent SME znači niži poslovni rizik i omogućava lakše i brže donošenje najboljih poslovnih odluka. Sertifikat povećava transparetnost tržišta i pro-moviše dobre poslovne običaje.

Bonitetni izvještaj izdaje Coface, jedna od tri najveće svjetske kompanije za upravljanje dospjelim potraživanjima i njihovo osi-guranje. Riječ je o jednoj od pet najvećih globalnih kompanija u oblastima poslovnih i bonitetnih informacija. Sa više od 70 godina iskustva na području osiguranja kredita, Kofas korisnicima pruža profesionalno upravljanje rizicima i sveobuhvatnu zaštitu od šte-ta nastalih lošim dugovanjima. Djeluje u 99 zemalja i ima najveću mrežu lokalnih timova u svijetu.

U Crnoj Gori je 238 preduzeća nosilaca sertifikata, koji su iskazali ukupan godišnji prihod veći od 490 miliona eura, raspolažu kapi-talom od preko 328 miliona eura, ostvaruju više od 32 miliona eura profita i zapošljavaju više od 6.000 radnika. Njihova iskustva uka-zuju na to da su sertifikatom koji nose sve više prepoznatljivi kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.

47


Centralna banka Crne Gore

Izmjene Podgoričkog

modela

Centralna banka (CBCG) planira iz-mjene Zakona o dobrovoljnom re-strukturiranju, poznatijeg kao Pod-

gorički model, kroz produženje njegovog važenja, proširenje obuhvata i eventualne dodatne poreske podsticaje, saopštili su njeni predstavnici na sastanku sa glavnim izvršnim direktorima svih banaka u Crnoj Gori.

- Podgorički pristup je model koji nije do-voljno iskorišćen i CBCG planira izmjene tog Zakona, iako su loši krediti značajno smanjeni - saopštili su predstavnici CBCG na sastanku, prenijela je Mina Business.

Oni su dodali da iskustvo drugih zemalja pokazuje da se sa smanjenjem nivoa loših kredita otvara prostor za veću kreditnu ak-tivnost i niže kamatne stope.

- Razmatra se mogućnost uvođenja doda-tnih rezervacija za banke koje imaju visok nivo loših kredita (NPL) i koje nijesu spre-mne da prihvate predloge klijenata za re-strukturiranje - rekli su iz CBCG.

Bankama je, kako su naveli, sugerisano da brže oslobađaju kolaterale, naročito za one kredite kod kojih je veći dio otplaćen, jer je

Razmatra se mogućnost uvođenja dodatnih rezervacija za banke koje imaju visok nivo loših kredita (NPL).

na taj način zarobljen značajan privredni potencijal.

Predstavnici banaka su se složili sa ocje-nom da je takozvani podgorički model ne-dovoljno iskorišćen i da je potrebno uraditi njegove izmjene.

- CBCG je sugerisala bankama da u što kraćem roku dostave svoje pisane predloge za unaprijeđenje tog Zakona - dodaje se u saopštenju.

Na sastanku su, kako je saopšteno iz CBCG, razmatrane ključne ranjivosti koje su pri-sutne u bankarskom sistemu, kao i modali-teti u njihovom razrješavanju.

Predstavnici CBCG su kazali da su ključne ranjivosti visok nivo loših kredita i kama-tne stope, kao i nedovoljna kreditna podr-ška.

Na sastanku je posebna pažnja posvećena visini kamatnih stopa. Iako kamatne stope imaju izraženu tendenciju pada, CBCG nije zadovoljna sa dinamikom njihovog sniža-vanja.

Bankari su, kako je saopšteno, istakli od-ređen broj problema koji, prema njihovom

mišljenju, utiču na nivo postojećih kama-tnih stopa. Ključni problemi odnose se na sporo sudsko rješavanje aktiviranja hipote-ka i naplate spornih potraživanja, nekvali-tetne finansijske izvještaje, prisustvo sive ekonomije, nedovoljan nivo transparen-tnosti klijenata i odsustvo institucije koja bi kroz garanciju kredita dijelila rizik sa bankama.

Na sastanku je dogovoreno da se u nare-dnom periodu zajednički radi na rješa-vanju tih problema. Takođe, bankari su naveli i određene strukturne specifičnosti crnogorskog tržišta koje utiču na nivo ka-matnih stopa i kreditnu aktivnost, poput vi-sokog nivoa pasivnih kamatnih stopa, do-minacije kratkoročnih depozita i izražene konkurencije zbog prevelikog broja banaka koja utiče negativno na profitabilnost.

U CBCG, kako se zaključuje, očekuju da će se banke u narednom periodu u većoj mjeri angažovati na rješavanju tih ranjivosti, a ta vrhovna monetarna institucija je spremna da zajedno sa bankama radi na unaprijeđe-nju ambijenta.

48


MORT i IRF

Subvencioniraće kamatnu stopu na kredite u turizmu

Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Investiciono ra-zvojni fond (IRF) objavili su javni poziv za podnošenje aplikacija za subvencionisanje kamatne stope na kredite

odobrene kompanijama i preduzetnicima iz oblasti turizma i ugo-stiteljstva za ovu godinu.

Iz Ministarstva su objasnili da su predmet subvencija ulaganja u postojeće ugostiteljske objekte kategorije tri i manje zvjezdica, u cilju unaprijeđenja kvaliteta njihove ponude do nivoa četiri i pet zvjezdica.

Predmet subvencija su i ulaganja u nove hotele kategorije četiri i pet zvjezdica, sa izuzetkom apart i kondo hotela, gostionica, mo-tela i hostela.

Subvencije će se odobravati za investiranje u materijalnu imovinu, odnosno građevinske objekte, opremu i uređaje i sitan inventar, kao i u nematerijalnu koju čine razvoj proizvoda ili usluge, patenti, licence, koncesije i franšize.

»Subvencije se neće odobravati za ulaganje u ugostiteljske objek-te za pružanje isključivo usluga pripremanja i usluživanja hrane i pića, kao što su klasični, specijalizovani i nacionalni restorani, picerije, konobe, grupe caffe barova, ketering i objekti brze hrane i jednostavnih usluga«, navodi se u pozivu objavljenom na sajtu Ministarstva.

Subvencije se neće odobravati za ulaganja u projekte kojima se krše međunarodno priznata prava radnika, uključujući zaštitu na radu, pravila i procedure u Crnoj Gori, kao ni u projekte kojim je planirano ulaganje u objekte u kojima se organizuju i priređuju igre na sreću.

Korisnici subvencija mogu biti preduzeća i preduzetnici, shodno Zakonu o privrednim društvima.

Ministarstvo će realizovati subvenciju kamatne stope onim klijen-tima koji za to budu ispunjavali određene uslove. Ti uslovi pred-viđeju da klijenti moraju biti isključivo korisnici kredita IRF-a, koji je odobren za investiranje u projekte čiji su ciljevi u skladu sa tim programom.

Korisnici subvencija mogu biti isključivo subjekti kojima je kredit IRF-a odobren u godini u kojoj je raspisan javni poziv za subvenci-onisanje na koji su se prijavili.

- Korisnici moraju biti registrovani u Centralnom registru privre-dnih subjekata, uredno izmirivati poreske obaveze i ne smiju imati poteškoće u skladu sa zakonom - dodali su iz Ministarstva.

Korisnici subvencija mogu biti isključivo subjekti kojima za inve-sticioni projekat za koji podnose zahtjev nijesu prethodno odobre-na sredstva državne pomoći.

- Korisnici navedene subvencije mogu koristiti za isti projekat u iznosu od najviše 50 odsto za velika preduzeća, 60 odsto za sre-dnja i 70 odsto kamatne stope za mala, s tim što se ta kamatna stopa zbraja, odnosno kumulira, sa onom IRF-a«, objasnili su uz Ministarstva.

Budžetom Ministarstva za ovu godinu je u tu svrhu opredijeljeno 50 hiljada eura.

Visina iznosa subvencije će biti utvrđena zavisno od uslova koje ispunjava korisnik kredita. Odobrena sredstva će korisniku biti uplaćena nakon potpisivanja Ugovora o subvencionisanju, a biće isplaćena direktno ili preko poslovne banke.

49


Planirano je ulaganje u postojeće ugostiteljske objekte kategorije tri i manje zvjezdica, u cilju unaprijeđenja kvaliteta njihovih usluga.

Novitet na crnogorskom tržištu

Povrat PDV-a iz inostranstva

Crnogorski privrednici godišnje mogu sačuvati dosta novca kroz povrat PDV-a iz inostranstva. Novitet na crnogorskom tržištu je firma za usluge refakcije PDV-a, CASH BACK IMO

ekskluzivni zastupnik švajcarske firme CASH BACK, koja se preko 25 godina bavi isključivo refundacijom PDV-a za pravna lica i ima svoje kancelarije u preko 30 država Evrope, Amerike i svijeta.

Preduzeće CASH BACK IMO je specijalizovano za usluge refun-dacije (povrata) PDV-a iz inostranstva, za firme iz Crne Gore i iz Srbije na ime troškova usluga načinjenih u inostranstvu. Najčešće usluge po osnovu kojih se vrši povrat inostranog PDV-a su: troško-vi sajmova, seminara i simpozijuma; troškovi raznih kotizacija; troškovi hotelskog smeštaja; troškovi putarine i goriva; troškovi dorade i obrade proizvoda; iznajmljivanje automobila i slično.

Najveći kvalitet jeste mreža kancelarija u Evropi, Americi i drugim djelovima svijeta. Zahvaljujući tako razgranatoj mreži kancelarija, CASH BACK uspješno, profesionalno i blagovremeno obavlja refak-ciju PDV-a za svoje klijente.

Stope PDV-a u Evropi se kreću od 17-25% što znači da se, u prosje-ku, refundacijom može uštedjeti 1/5 troškova. Načelno, refundacija (povrat) PDV-a je moguć za sva strana pravna lica koja ne obavlja-ju oporezivi promet roba i usluga osim međunarodnog transporta robe i putnika. Za sada je refundacija moguća iz: Austrije, Belgije, Danske, Finske, Francuske, Irske, Islanda, Luksemburga, Malte, Monaka, Holandije, Norveške, Švedske i Velike Britanije.

Refundacija PDV-a je moguća i iz država ex Jugoslavije i to iz Bo-sne i Hercegovine (za sajamske usluge), a iz Srbije, Makedonije i iz Slovenije za sve troškove.

Pored ostalih, klijenti CASH BACK IMO su i: Montenegrostars-Bud-va, Turistička organizacija Crne Gore, Luka Bar, Auto Boka, Fudbal-ski savez Crne Gore, Avio služba Vlade Srbije, Air Pink, Hemofarm, Hypo Alpe Adria Banka, British American Tobaco, Travel centar, Privredna komora Srbije, Turistička organizacija Srbije, Roche, Ra-iffeisen banka.

Iz Ministarstva su podsjetili da će se sagledavati određeni kriteri-jumi, među kojima su vrijednost dobijenog kredita IRF-a, hoteli po regijama Crne Gore, planirani ugostiteljski objekti zavisno od kate-gorije, otvoreni ili planirani broj novih radnih mjesta i ugostiteljski objekti zavisno od kapaciteta, odnosno broja smještajnih jedinica.

Oni će biti različito bodovani.

Potencijalni korisnici treba da na adresu Ministarstva dostave zahtjev za subvencionisanje sa pratećom dokumentacijom u dva primjerka, od kojih jedan mora biti original.

Rok za podnošenje zahtjeva za subvencionisanje je 21 dan od ob-javljivanja javnog poziva, koliko iznosi i rok za donošenje odluke o zahtjevima, nakon što se javni poziv zatvori.

Postupak dodjele subvencija u nadležnosti je Komisije, koju formi-ra ministar održivog razvoja i turizma.

Zadatak Komisije je da, na osnovu pristiglih zahtjeva i ispunje-nosti programom definisanih uslova i kriterijuma, sačini predlog odluke o iznosu i načinu subvencionisanja za konkretan projekat.

Konačnu odluku o iznosu i načinu subvencionisanja donosi mi-nistar održivog razvoja i turizma i sa podnosiocima zahtjeva za konkretne projekte zaključuje ugovor o subvencionisanju.

Ugovori sa odabranim korisnicima će biti potpisani najkasnije u roku 30 dana od objavljivanja odluke o odabiru projekata i dodjeli sredstava.

Odobreni iznos subvencije će biti uplaćen najkasnije do 15. decem-bra ove godine.

Mina business.

50


Nagrada je dodijeljena u 26 kategorija i dobijaju je najuspješnije žene koje biznis razvijaju u oblastima preduzetništva, politike, medicine, prosvjete, elektronskih i pisanih medija, umjetnosti, pozorišta, filma, turizma, ugostiteljstva, mode i kozmetike.

Priznanje Naj žena 21. vijeka

Editi Dautović nagrada za uspješnu preduzetnicu

Predsjednica Udruženja preduzetnica Crne Gore Edita Dau-tović dobitnica je prestižne nagrade Naj žena 21. vijeka, u cilju afirmacije uspješnih preduzetnica, koju je organizovala

agencija Airli Nivo+, javlja Mina Business.

Dautović se, kako se navodi u obrazloženju nagrade, smatra pro-moterom inovativno-socijalnog preduzetništva i ambasadorom ženskog biznisa i preduzetništva Crne Gore u inostranstvu, kao i povezivanja i umrežavanja preduzetnica regiona.

- Ona je primjer mlade liderke koja posjeduje sopstveni biznis i na-stavlja sa cjeloživotnim učenjem. Dobitnica je mnogih prestižnih nagrada u zemlji i inostranstvu, i to će biti za Udruženje preduze-tnica Crne Gore i nju lično jedno od značajnijih priznanja«, navodi se u saopštenju Udruženja preduzetnica Crne Gore.

Dautović je kazala da je umrežavanje i regionalno povezivanje ključ uspjeha ženskog biznisa.

- Na dan ženskog preduzetništva dobiti priznanje Naj žene 21. vi-jeka za mene je ogroman podsticaj kao i ocjena svega što sam do sada radila. Udruženje preduzetnica Crne Gore je prepoznato po onome šta radi za posticaj i razvoj ženskog preduzetištvo, umreža-vanje i regionalno povezivanje - navela je Dautović.

Ona je kazala da je značajan broj preduzetnica iz zemlje i regiona

dobitnica tog prestižnog priznanja, kao i da je nevjerovatan osjećaj kada se upoznaju uspješne žene koje su prve korake napravile da pokrenu sopstveni posao bez ičije pomoći i koje su pritom uzorne supruge i majke.

- Mene posebno čini srećnom što je, nikada kao do sada, crnogor-ska Vlada fokusirana na pitanja unaprijeđenja ekonomije i stva-ranja uslova za razvoj ženskog preduzetništva - rekla je Dautović.

Dobitnice te nagrade su, kako je precizirano, 26 žena iz Srbije, Hr-vatske, Crne Gore i sa Kosova.

- Nagrada je dodijeljena u 26 kategorija i dobijaju je najuspješnije žene koje biznis razvijaju u oblasti preduzetništva, politike, medi-cine, prosvjete, elektronskih i pisanih medija, umjetnosti, pozori-šta, filma, turizma, ugostiteljstva, mode i kozmetike - navodi se u saopštenju.

U kategoriji Regionalno širenje, povezivanje i umrežavanje predu-zetnica u ovom dijelu Evrope, nagrada je dodijeljena Poslovnim že-nama Vizija iz Kragujevca, Virtuelni ženski preduzetnički centar Hrvatska i Udruženje preduzetnica Crne Gore.

Dobitnice nagrada u kategoriji Regionalna nagrada Crna Gora su i vlasnici bjelopoljske firme Merkator Internacional, Nemša Nelka Omerhodžić i preduzeća »Alfaton Lekić«, Sanja Lekić.

51


Omerhodžić je kazala da danas njeno pre-duzeće broji 70 radnika, koji su u stalnom radnom odnosu.

- Firma se bavi pripremom, grafičkim di-zajnom, štampom i doradom široke lepe-ze papirne galanterije. Oprema je visoko profesionalna, a iskusni grafički dizajneri, ofset majstori i knjigovesci su spremni da udovolje svim zahtjevima klijenata - preci-zirala je Omerhodžić.

Recept dugogodišnjeg postojanja i zado-voljstva klijenata su, kako je kazala, njiho-va briga za kvalitet i poštovanje rokova na prvom mjestu, a to im omogućavaju visoka tehnološka i kadrovska opremljenost.

- Duže od dvije decenije je u privatnom preduzetništvu, gdje zajedno sa svojom porodicom uspješno vodi štamparsko-gra-fičko preduzeće. Za sve godine postojanja Merkator bilježi pozitivno i rentabilno po-slovanje, redovno isplaćivanje zarada za-poslenima kao i redovno izmirivanje oba-veza prema državi i dobavljačima. Talas ženskog preduzetništva se veoma uspje-šno širi u Crnoj Gori - smatra Omerhodžić. Ona je rekla da bi voljela da se preduzetnice što više udružuju i prepoznaju ideje i ciljeve Udruženja preduzetnica Crne Gore.

- Nagrada je za mene javno priznanje i za moj dosadašnji rad. Podsticaj za bolje i uspješnije buduće angažovanje, na kraju ova nagrada je dokaz da je ovom društvu stalo do vrijednih ljudi - dodala je Omer-hodžić.

Lekić je rekla da joj najviše smeta mali broj žena u biznisu i na drugim važnim pozici-jama u društvu.

- Kao lider, žena teško može biti u biznisu, jer često nema određeno radno vrijeme, a poslovi majke se ne mogu odlagati. Između djece i posla, majka uvijek ostaje sa djecom, a biznis ne može da čeka - navela je Lekić.

Ona je kazala da uspješan biznis traži kom-pletnu ličnost. Lekić je najavila da će se ta manifestacija naredne godine održati u Cr-noj Gori.

- Alfaton Lekić« je od svog osniva-nja generalni distributer, proizvodima Beauty&Business Spa, prepoznatljivog italijanskog brenda Alfaparf. Preduzeće stavlja akcenat na edukaciju frizera i koz-metičara, a od 2009. godine, uz asistenciju Alfaparfa, ostvaruje saradnju sa presti-žnom frizerskom akademijom Mahogany u Londonu, gdje njihovi frizeri edukatori odlaze na napredne kurseve.

52


Žensko preduzetništvo

Preduzetnice traže podršku nadležnih

Crnu Goru, kao i većinu zemalja, karakteriše paradoks – žene čine većinu stanovništva, ali manjinu u pristupu takozva-nim povoljnim prilikama, poslovnim poduhvatima, vlasni-

štvu nad poslovnim subjektima, upravljačkoj funkciji u preduzeći-ma i političkom angažovanju. Zapošljavanje žena, u tom kontekstu, bilo je tema radionice koju je organizovala Privredna komora Crne Gore u saradnji sa EU info centrom 28. novembra 2016. godine. Uz učešće predstavnica/ka iz svih sfera života i primjera uspješnog ženskog preduzetništva, posebna pažnja je posvećena motivisa-nju i sticanju vještina uz koje se lakše dobija posao.

Prema riječima potpredsjednice Privredne komore Crne Gore Lji-ljane Filipović, put EU integracija traži analizu naše ekonomske spremnosti da postanemo dio te zajednice, odnosno koliko smo, osim usklađivanja zakonodavstva i jačanja institucija, sposobni da preuzimemo obaveze za članstvo u svim oblastima. Žensko preduzetništvo je predmet takve analize u oblastima koje se odno-se na poglavlje 19 - socijalna politika i zapošljavanje, te poglavlje 20 - preduzetništvo i industrijska politika. U saradnji sa EU info centrom planirali smo tokom naredna tri mjeseca niz ovakvih do-gađaja čiji je cilj informisanje, edukacija, razmjena mišljenja i, u krajnjem, podsticanje da ostvarimo što je moguće brži napredak u svim sferama života i rada.

Prema statistici UN, žene obavljaju 67% svjetskog rada, zarađuju 10% dohotka, vlasnice su 1% imetka, a zarađuju 15 - 50% manje za isti rad nego muškarci.

U Crnoj Gori 50,2% stanovništva čine žene, a vlasnice su svega 9,7% poslovnih subjekata. Visina prosječne plate žena u Crnoj Gori za 14% niža u odnosu na prosječnu zaradu muškaraca, prvenstveno

zbog toga što se one nalaze na poslovima koji su manje plaćeni.

Žene u Crnoj Gori imaju za trećinu manje izgleda od muškaraca da se zaposle. Muškarci su znatno više zastupljeni u radno aktivnom stanovništvu. Takođe, postoje velike razlike u nivou i tipu ekonom-skog angažovanja žena, u zavisnosti od starosti, stepena obrazova-nja i mjesta gdje žive.

Žene sa visokim obrazovanjem čine više od 60% ukupnog broja (od kojih 70% završi i magistarske studije), i predstavljaju izuzetno jak potencijal za Crnu Goru što zahtijeva neophodne instrumente koji bi ih podržali da daju puni doprinos društvu u kojem žive.

- Svjesni naslijeđene nejednakosti polova, prošlosti, tradicije, mo-ramo biti uporni kako bi socijalne, kulturne, tradicionalne i dru-ge predrasude o ženama bile prevaziđene. Potrebna je upornost u podsticanju ekonomskog osnaživanja žena, što bi značajno uticalo na njihovo veće učešće u donošenju odluka, prosperitetnije dru-štvo i zdraviju ekonomiju – rekla je Filipović.

Predsjednica Odbora ženskog preduzetništva Privredne komore Slavica Striković pojašnjava da zapošljavanje žena podrazumije-va samozapošljavanje odnosno pokretanje sopstvenog biznisa ili aktivno traženje posla.

- Ženskom preduzetništvu moramo posvetiti značajno veću pa-žnju, jer je ono najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svije-tu. Ovaj trend zahvatio je podjednako sve zemlje, bez obzira na ste-pen ekonomskog razvoja. Preduzetnice učestvuju u ekonomskim promjenama, otvaraju nova radna mjesta i stvaraju profit – rekla je ona.

53


Kada se uporede poslovi čije su vlasnice žene sa onim u vlasništvu muškaraca primjetna je horizontalna i vertikalna segregacija. Bi-znisi žena su manji po broju zaposlenih i profitu. One se uglavnom samozapošljavaju i vode mikro-biznise u uslužnim djelatnostima gdje je profit manji. Biznisi čije su vlasnice žene imaju manju ten-deciju rasta.

Brojni su limitirajući faktori za razvoj ženskog biznisa: otežan pri-stup finansijskim izvorima, nedostatak neophodnog znanja i isku-stva za započinjanje posla, odsustvo samopouzdanja, otežan pri-stup različitim strukovnim udruženjima, te i dalje neravnomjerna raspodjela kućnih i porodičnih poslova između muškaraca i žena.

Kada se govori o aktivnom traženju posla, istraživanja pokazuju da se žene na tržištu rada sreću sa višestrukom diskriminacijom, manjkom društvene i institucionalne podrške. Više nego drugim grupama prijeti im socijalna isključenost kao posljedica dugotraj-ne nezaposlenosti. Iskustva iz EU kazuju da je razvoj vještina kod žena putem obrazovanja, dokvalifikacije ili prekvalikifacije jedna od najboljih svjetskih praksi za lakše zapošljavanje. Strategije Evropa 2020 (Program za nove vještine i radna mjesta) podstiče modernizaciju tržišta rada, kao i osnaživanje osoba kroz razvoj nji-hovih vještina tokom cijelog života.

Prioritetne aktivnosti koje mogu značajno podstaći zapošljavanje žena su edukacija i osnaživanje nezaposlenih žena, kao i bespla-tno pravno savjetovanje o radnim i socijalnim pravima. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti najranjivijoj i najvećoj grupi nezapo-slenih žena – starijima od 40 godina, dugotrajno nezaposlenim, neaktivnim u traženju posla i samohranim majkama. Strategije i zakoni o obrazovanju odraslih pružaju novu šansu radnoj snazi da stekne vještine i kvalifikacije koje tržište rada traži. Obrazovne standarde treba uvezati sa potrebama tržišta rada.

Načelnica Odsjeka za međunarodno posredovanje i zapošljavanje ZZZCG Gordana Vukčević kazala je da je u Crnoj Gori uspostavljen pravni i institucionalni okvir i usvojene su politike i strateški do-kumenti koji podržavaju rodnu ravnopravnost, unapređenje žen-skih prava i ekonomsko osnaživanje žena.

Sve je to uticalo da se krene u otklanjanje prepreka kada je u pi-tanju ekonomski položaj žena, obrazovanje, zašitita na poslu i u svakodnevnom životu.

Prema njenim riječima, stopa nezaposlenosti 30. juna 2016. godine, bila je 17,23 %. Žene čine većinu od ukupnog broja nezaposlenih lica. Duži niz godina je broj žena na evidenciji zavoda bio manji u odnosu na broj nezaposlenih muškaraca. Posljednjih godina pri-mjetan je značajan i nesrazmjeran rast broja nezaposlenih žena u odnosu na muškarce.

- Zavod za zapošljavanje, krovna institucija crnogorskog tržišta rada, kroz realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja konsta-tno radi na smanjenju nezaposlenosti i povećanju zapošljivosti nezaposlenih lica. Neke od mjera aktivne politike zapošljavanja su: stručni tretman nezaposlenih lica, obrazovanje i odraslih, javni radovi, osposobljavanje za samostalan i rad kod poslodavca, razni pilot programi i Inovirani program za kontinuirano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva u Crnoj Gori, profesionalna orjenta-cija i rehabilitacija, stimulisanje sezonskog zapošljavanja – rekla je Vukčević.

Posebno je naglasila buduću realizaciju projekta »Računovodstvo za bolju budućnost« koji se finansira iz sredstava EU. U okviru pro-

jekta će se organizovati obuka za zanimanje računovodstveni teh-ničar/ka za najmanje 240 nezaposlenih, od čega će najmanje 25% osoba koje uspješno završe obuku dobiti posao.

Poznata dizajnerka i proizvođač unikatne obuće i galanterije za žene Tamara Pelević govorila je o ovoj temi iz ugla uspješne predu-zetnice. Ona je istakla da je preduzetnicama potrebna veća podr-ška države i smatra da se bi uz pomoć institucija više žena odlučilo na pokretanje biznisa.

- Predlažem rješenja koja važe u Italiji gdje sam otpočela svoj bi-znis. Tamo se preduzetnicama odobrava da prve dvije godine ne plaćaju PDV, ali i bespovratna sredstva za otpočinjanje posla – re-kla je Pelević.

Vlasnica radionice »Tamara Luma« je poručila preduzetnicama da budu hrabre i istrajne te da svoje vrijeme dobro organizuju. Zahva-lila je Privrednoj komori uz čiju je podršku bila na sajmu primje-njenog dizajna u Njemačkoj, odakle nosi korisna iskustva.

Prezentovana je publikacija »Samozapošljavanje i zapošljavanje žena u Crnoj Gori« koja je dio projekta »Ekonomsko osnaživanje žena«. Ovaj projekat realizuje NVO Ženska Akcija, a podržalo ga je Ministarstvo finansija. Odbor za žensko prduzeteništvo Privredne komore bio bi partner u izradi publikacije.

Cilj publikacije je da objedini aktuelne informacije o pokretanju ženskog preduzetništva u Crnoj Gori, kao i da razvije vještine za-pošljavanja. Sadrži pregled pravnog okvira koji se odnosi na po-kretanje malog biznisa, važne strateške i druge dokumente o žen-skom preduzetništvu. Ukazuje na korake osnivanja firme, kratka uputstva o sadržaju biznis plana, i uslovima finansiranja ženskog preduzetništva. Podizanje vještina zapošljavanja: izrada CV, inter-vju sa poslodavcem, komunikacione vještine i slično –obrađeni su u cilju osnaživanja žena da budu ekonomski nezavisne kroz po-kretanje sopstvenog biznisa ili kroz podizanje motivacije za tra-ženje posla.

U diskusiji koja je uslijedila učestvovale su predstavnice Asocija-cije poslovnih žena Ljubica Kostić Bukarica i Branka Vuksanović, Ana Šebek iz Direkcije za razvoj MSP i Biljana Zeković, SOS Pod-gorica.

Bilo je riječi o radu besplatnog savjetovališta za žene i mlade koje funkcioniše u okviru pomenute asocijacije i istaknuta je njegova značajna uloga u njihovom motivisanju da započnu biznis. Ista-knut je problem što znatan broj žena obavlja djelatnosti u sivoj zoni, pa se poziva na donoše rješenja kako bi se one uključile u legalne tokove. Postavljena su pitanja šta je sa zapošljavanjem so-cijalno ugroženih kategorija i naglašeno da se u projekte pomoći za zapošljavanje koji se realizuju preko fondova ne mogu uključiti primaoci socijalne pomoći jer bi tako izgubile to pravo. Potrebno je razmisliti, rečeno je u diskusiji, o osnivanju ženske parlamentarne mreže koja bi se u Skupštini zalagala za bolji položaj preduzetnica.

Potpredsjednica Filipović je pozdravila aktivnosti besplatnog sav-jetovališta, navodeći da su one svojevrstan nastavak Help Deska koji je donedavno realizovala Privredna komora u okviru Adria-Tinn projekta.

- Upravo kroz besplatno savjetovalište i projekte Privredne komo-re, snaženjem ženskog preduzetništva treba dati doprinos da se svi kapaciteti crnogorskog društva potpunije koriste – rekla je ona.

54


Regionvijesti

Prodaju Outfit7 za oko 600 miliona dolara

Većinski vlasnici slovenačke kompanije Outfit7, Iza i Samo Login pripremaju proda-ju firme, Kako bi iskoristili talas preuzima-nja proizvođača zabavnog softvera.

Logine, u vezi s prodajom Outfit7, savjetuje američka investiciona banka Goldman Sa-chs, što je privuklo zanimanje drugih pro-izvođača mobilnih igara i aplikacija, piše Bloomberg i navodi da bi vrijednost slove-načke kompanije registrovane u Londonu mogla dostići 616 miliona USD, prenosi SE-Ebiz.

Slovenački časopis Manager, koji je i ove godine porodicu Login postavio na vrh liste najbogatijih Slovenaca, smatra da bi Outfit7 mogao biti vrijedan čak milijardu EUR. Ou-tfit7 zarađuje oglašavanjem i kupovinom kroz aplikaciju. Da bi iskoristili popularno-sti kod djece, Outfit7 je ponudu proširio web videom, što je taktika koju koristi i tvorac Angry Birdsa.

Animirana serija Talking Tom and Friends napravljena je u saradnji s Waltom Disne-yjem.

Outfit7, osnovan 2009. godine, u portfoli-ju ima besplatne mobilne aplikacije i igre, animirani video i licencirane proizvode, povezane s igrama. Aplikacija Talking Tom and Friends preuzeta je više od pet milijar-di puta, a ima 300 miliona aktivnih kori-snika mjesečno, što je dovodi u kategoriju kojoj pripada na primjer Twitter sa 313 mi-liona korisnika.

Outfit7 ima i oko devet miliona pretplatni-ka na YouTubeu, a video-sadržaj prikazan je oko 9,4 milijardi puta. Prema podacima kompanije, na nivou grupe prošle godine su ostvarili 108 miliona EUR prihoda od prodaje, dok je godinu ranije taj prihod iz-nosio 79 miliona i 80 miliona čiste dobiti.

Vlasnicima kojih je 120, prošle godine je is-plaćeno 74 miliona EUR dividendi, a godinu ranije oko 39 miliona. Holding Outfit7 In-vestments Limited ima sjedište u Londonu i poreski je obveznik Cipra. Ima 14 kompa-nija kćerki u Londonu, Ljubljani, na Kipru, u

keti Hine, procjenjivali su u prosjeku da je privreda porasla 2,9 odsto na godišnjem nivou, prenosi Biznis.ba.

Njihove procjene rasta kretale su se u ra-sponu od 2,5 do 3,3 odsto.

To je već osmo tromjesečje uzastopno kako hrvatski BDP raste i to brže nego u pretho-dnom, kada je ojačao 2,8 odsto.

Uskoro proizvodi sa oznakom »srpski kvalitet«

Potrošači u Srbiji uskoro će moći da kupe hranu koja će biti obeležena oznakom »srp-ski kvalitet«, što će značiti da su ti proizvo-di napravljeni od sirovina iz Srbije.

Prema Uredbi koju je usvojila Vlada Srbije na taj način mogu biti označeni proizvodi i prerađevine od mlijeka, mesa, voća, povrća, žitarica, uljarica, grožđa i meda, osim jakih alkoholnih pića, vina i aromatizovanih pro-izvoda od vina.

Nacionalnu oznaku srpskog kvaliteta moći će da imaju samo oni proizvodi za koje pro-izvođač može da dokaže da osnovna sirovi-na potiče iz Srbije, ali i koji su po kvalitetu iznad konkurencije.

Oznakom srpski kvalitet može da se ozna-či samo poljoprivredni i prehrambeni proi-zvod koji se po svom hemijskom sastavu, fizičkim, mikrobiološkim i organoleptičkim svojstvima, načinu proizvodnje, korišće-nim sirovinama ili sastojcima ili po nekoj drugoj karakteristici jasno razlikuje od dru-gih poljoprivrednih i prehrambenih proi-zvoda iste kategorije i koji je proizveden od osnovne sirovine koja potiče isključivo sa teritorije Srbije, piše u Uredbi.

U Uredbi se navodi da će zahteve za mo-gućnost korišćenja žiga proizvođači hrane podnositi Ministarstvu poljoprivrede.

Švicarskoj, Južnoj Koreji, Hong Kongu, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama.

Albanija ukida poreze za male kompanije

Albanski premijer Edi Rama najavio je po-tpuno ukidanje poreza za male kompanije, odnosno sve koje imaju godišnji promet manji od 36,4 hiljade EUR.

Smanjeni su i porezi za veće kompanije, tako da će sve koje ostvare godišnji promet od 36,4 hiljade do 58,2 hiljade EUR plaćati porez na dobit od samo pet odsto, prenosi Mina Business.

Albanija na taj način želi da da dodatni podsticaj sektoru malih i srednjih predu-zeća, da bi se približili zapadnoevropskom modelu oporezivanja.

Albanija je u posljednjih 25 godina postigla ogroman napredak. Prije izbijanja global-ne finansijske krize 2008. godine, imali su najbrži rast u Evropi, po prosječnoj stopi od šest odsto godišnje.

Siromaštvo je u periodu od 2002. do 2012. godine smanjeno na oko 12 odsto. Privreda je nastavila da raste i u vrijeme krize, iako nešto manjim tempom, od oko tri odsto go-dišnje.

Zahvaljujući stranim investicijama došlo je i do rasta zaposlenosti pa se broj radnih mjesta u privatnom sektoru od 1999. do 2013. udvostručio.

Hrvatska ekonomija ojačala 2,9 odsto

Hrvatska ekonomija porasla je u trećem kvartalu 2,9 odsto u odnosu na isti prošlo-godišnji period, najbrže u posljednjih osam godina, zahvaljujući jačanju lične potro-šnje i rekordnoj turističkoj sezoni.

Državni zavod za statistiku je u objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao 2,9 odsto na godišnjem nivou.

To je u skladu s očekivanjima. Osam ma-kroekonomista, koji su učestvovali u an-

55


Biće oformljena i stručna komisija za pro-cjenu posebnih svojstava poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a proizvođači će dobijati rešenja o pravu korišćenja te ozna-ke.

Oni će biti upisani u poseban registar oda-kle mogu da budu i izbrisani ako se utvrdi da proizvod koji je označen žigom »srpski kvalitet« prestane da ispunjava uslove u skladu sa ovom uredbom.

Proizvođači će morati da dostave specifi-kaciju proizvoda, podatke o porijeklu i kva-litetu osnovne sirovine od koje je proizve-den i opis tri posebna svojstva u odnosu na propisane zahtjeve kvaliteta za svaku vrstu proizvoda.

Spisak korisnika oznake »srpski kvalitet«, proizvoda sa oznakom »srpski kvalitet«, kao i posebna svojstva označenih proizvo-da biće objavljeni na sajtu Ministarstva po-ljoprivrede, Beta.

Slovenija će uvoziti radnike

Slovenačka Vlada mogla bi uskoro da poč-ne sa planiranjem aktivne politike privla-čenja radnika iz inostranstva, s obzirom na projekcije prema kojima će u narednih 30 godina izgubiti više od trećine radne snage.

Zbog negativnih demografskih trendova i visokog udjela radno neaktivnog stanovni-štva, Slovenija mora da razmišlja o privla-čenju radne snage iz inostranstva, naveo je direktor vladine Kancelarije za makroeko-nomske analize (UMAR) Boštjan Vasle.

Vlada bi, prema njegovim riječima, trebalo da počne da razmišlja o aktivnoj politici privlačenja radne snage iz inostranstva, poveća udio radno aktivnog stanovništva, ali osigura i nova sredstva za finansiranje penzija i sistema socijalne zaštite.

Prema projekcijama, broj radno aktivne populacije u Sloveniji sa sadašnjih 1,3 mi-liona u 2050. godini će se srozati na samo 800.000.

Slovenija je najbogatija država nastala ra-spadom bivše Jugoslavije, a prosječne pla-te u toj zemlji kreću se oko 1.000 eura.

»Madi« utrostručio izvoz

Mesna industrija Madi, zvanično najveći proizvođač piletine u BiH, ovih dana bilježi veliki uspjeh i na stranim tržištima.

- Kao svojevrstan dokaz kvaliteta naših proizvoda jeste izrazito povećana potra-

žnja za njima. Tome u prilog ide i činjenica da smo ove godine izvoz utrostručili u od-nosu na 2015. godinu. Kada tome dodamo da ćemo ove godine ostvariti ukupni rast od 33% sigurno je da možemo biti zadovolj-ni-poručuju iz Madija.

- Treba spomenuti da smo ove godine uspjeli izgraditi novih 20.000 m2 farmi sa kojima samu kontrolu procesa proizvodnje dižemo na maksimalan nivo ozbiljnosti, a našim kupcima obezbjeđujemo još bolji i kvalitetniji proizvod. Budući da izvoz za-uzima sve bitnije mjesto u Madiju, jako je važno napomenuti da je naša firma ujedno i najviše rastući brend iz domena proizvo-dnje piletine na teritoriji Balkana, sa čime smo vrlo ponosni. Za sljedeću godinu pri-premamo nove investicije čime ćemo do-datno učvrstiti svoje konkurentske predno-sti, a naše proizvode dodatno unaprijediti. U najavi je i nova linija delikatesnih proi-zvoda koje smo posebno razvijali i na koje smo mnogo ponosni. Za kraj treba istaći da svi rezultati i pobjede koje ostvarujemo že-limo da podijelimo sa svojim kupcima bez kojih sigurno ne bi bili gdje danas i jesmo - saopšteno je iz Madija, prenosi Klix.ba.

Bank of China u Srbiji početkom 2017.

Bank of China počeće 20. januara 2017. da posluje u Srbiji, najavio je premijer Ale-ksandar Vučić.

Vučić je novinarima u rekao da će Kineska banka iz Beograda pokrivati Grčku, Rumu-niju, Bugarsku, Albaniju i sve zemlje bivše Jugoslavije.

- Beograd i u tom smislu postaje centar i to je velika vijest za nas- rekao je Vučić.

Da Bank of China dolazi u Srbiju najavio je u oktobru ambasador Kine Li Manchang.

Kako su ranije prenijeli mediji iz regiona, ova banka, koja je peta najveća banka na svijetu, kako navodi taj list, finansiraće ki-neske i srpske kompanije koje će zajednič-ki nastupati na trećim tržištima.

Kako navode, osnivač nove banke na teri-toriji Srbije Bank of China (Hungary) Ltd 19.

oktobra je preko svojih pravnih zastupnika podnio zahtjev Narodnoj banci Srbije za davanje preliminarnog odobrenja za osni-vanje banke u Srbiji.

U NBS rekli su Novostima da su plano-vi osnivača da se svi postupci, kao i regi-stracija završe do kraja ove godine, kako bi banka počela sa radom početkom 2017. godine.

List navodi da se za sada ne zna da li će Bank of China odmah raditi sa stanovni-štvom, ali da je sigurno da će kreditirati i domaće i strane firme, Bankar.me.

Ko najviše uvozi, a ko izvozi u regiji

Zemlje nastale raspadom SFRJ su u 2015. godini uvezle robu u vrijednosti 77,6 mili-jardi eura, a izvezli 57,5 milijardi, javlja Al JAzeera.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 74 posto, odnosno, regija je ukupno imala de-ficit od 20,1 milijardu eura u spoljnotrgovin-skoj razmjeni.

Ipak, ako zemlje pogledamo odvojeno, vide se velike razlike u razmjeni sa inostran-stvom.

Slovenija je jedina zemlja regije koja je imala suficit u vanjskotrgovinskoj razmje-ni sa inostranstvom, i to u iznosu od pribli-žno 800 miliona eura. Njena pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 103,4 odsto.

Srbija ima drugu najbolju pokrivenost uvo-za izvozom, od 73,6 posto, na trećem mje-stu je Makedonija, koja je porastom izvo-za u posljednjih nekoliko godina došla do pokrivenosti uvoza izvozom od 67,1 posto, zatim Hrvatska sa 62,5 posto, Bosna i Her-cegovina 55,5 odsto. Najveći deficit u vanj-skotrgovinskoj razmjeni imaju Crna Gora i Kosovo, kod kojih uvoz višestruko prelazi vrijednost izvoza.

U interaktivnoj mapi istražite više detalja vanjskotrgovinskoj razmjeni regije – koja se roba najviše uvozi i izvozi, te ko su naj-veći izvozni i uvozni partneri regije.

56


Privredne komore Crne Gore i Kosova organizovale su 24. novembra 2016. poslovni forum u Prištini kojem je prisu-stvovalo dvadeset pet crnogorskih i četrdesetak kosovskih

privrednika.

Crnogorsku delegaciju je predvodio potpredsjednik crnogorske Komore Ivan Saveljić koji je tom prilikom istakao da su predstav-nici privrede tokom ranijih sastanaka prepoznali barijere koje

Poslovni forum sa Kosovom

Eliminisati barijere na graničnim prelazima

sprečavaju dinamičniju privrednu saradnju, ali i mogućnosti za njen dalji razvoj.

- Dio tih predloga činili su platformu prilikom pregovora predstav-nika vlada naših zemalja i zadovoljni smo što smo kao reprezenti poslovne zajednice identifikovali i problematizovali mnoge iza-zove sa kojima se privrednici svakodnevno susrijeću - istakao je Saveljić.

57


Od posebnog značaja izgradnja, odnosno revitalizacija infrastrukture drumskog, željezničkog i avio saobraćaja.

Naglasio je da se najvažnija pokrenuta inicijativa tiče parcijalnog otklanjanja problema nedovoljne saobraćajne povezanosti kroz transport robe željeznicom do Luke Bar kao i intenzivniji rad na jačanju ekonomskih veza.

- Od posebnog značaja je pitanje izgradnje, odnosno revitalizacija, saobraċajne infrastrukture u dijelu drumskog, željezničkog i avio saobraćaja. Realizacija ovih zamisli rezultirala bi uspostavljanjem

trajnijih poslovnih aranžmana koji uključuju čitav niz različitih privrednih subjekata koja svoju egzistenciju mogu ostvarivati kao nosioci ili učesnici repro – lanca stvorenog na tim vezama – do-dao je on.

Da slične stavove prema navedenim pitanjima imaju i predstav-nici kosovske poslovne zajednice potvrđuju i riječi predsjednika Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu da je neophodno što pri-je pronaći model za eliminisanje barijera na graničnim prelazima koje prouzrokuju dugo čekanje kamiona koji prevoze robu do i od Luke Bar.

- Ukoliko se ove barijere što prije ne otklone, najavljena japanska investicija u Luku Solun i dobra saobraćajna povezanost sa Lukom Drač preusmjeriće transport roba na te luke iako kosovski privre-dnici tradicionalno favorizuju prevoz preko barske Luke - zaklju-čio je Gërxhaliu.

Da je politička i kulturna saradnja na visokom nivou a nacionalni sklad nenarušen istakli su i ambasadori ove dvije zemlje.

- Od uspostavljanja diplomatskih odnosa, potpisano je čak 15 međudržavnih sporazuma, memoranduma i protokola o saradnji - rekao je ambasador Kosova u Crnoj Gori Skender Durmishi.

Ambasador Crne Gore na Kosovu Ferhat Dinosa naglasio je da Kosovo u Crnoj Gori ima pouzdanog partnera u procesima pri-stupanja EU, budući da smo spremni da pružimo pomoć posebno imajući u vidu da su crnogorski integracioni procesi u odmakloj fazi. Naglašeno je da uz intenzivnu saradnju ministarstava ekono-mije dvije zemlje moguće definisati zajedničke projekte i privući ino-investitore.

Ekonomske i investicione potencijale dvije zemlje prezentovali su predstavnici komora, organizatora skupa.

Bilateralni razgovori preko šezdeset privrednika potvrdili su opravdanost organizacije ovog skupa, pa je dogovoreno da se uz-vratna posjeta realizuje već u prvoj polovini naredne godine.

Među crnogorskim privrednicima bila je izvršna direktorka Plan-taža Verica Maraš, kompanije koja je posredstvom kosovskog pre-duzeća Elkos već više od decenije prisutna na kosovskom tržištu.

- Učešće proizvoda Plantaža na ukupnom tržištu vina na Kosovu iznosi 40% i bilježi rast od 20 odsto - saopštila je Maraš.

Hilmija Franca, iz bjelopoljske kompanije Mesopromet, pronašao je u prištinskom preduzeću Delfin strateškog partnera sa kojim re-alizuje zajedničku investiciju u Crnoj Gori.

Očekuje se da bilateralni razgovori privrednika na ovom Forumu rezultiraju novim poslovnim aranžmanima kojima će se unaprije-diti ekonomska saradnja dvije zemlje.

Crna Gora u razmjeni roba sa Kosovom ostvaruje suficit. Za devet mjeseci ove godine izvoz na to tržište je iznosio 13 miliona eura što je 5,6% od ukupnog crnogorskog izvoza. Struktura robne razmijene pokazuje da je značajno viši stepen obrade proizvoda koji se izvo-ze na Kosovo, nego onih koji se odatle uvoze, što govori u prilog crnogorskoj ekonomiji. Ipak, spoljnotrgovinska razmjena je daleko ispod stvarnih mogućnosti i potreba privreda pa komore dvije ze-mlje tokom poslednjih godina intenzivno rade na uspostavljanju saradnje između kompanija.

58


Business forum with Kosovo entrepreneurs

Eliminate barriers at borders

The Chamber of Economy of Montenegro (CEM) and the Ko-sovo Chamber of Commerce organized Business Forum in Pristina on 24th November 2016, which was attended by 25

Montenegrin and 40 entrepreneurs from Kosovo.

Montenegrin delegation was led by the CEM Vice President Ivan Saveljic, who said that during the previous meetings entreprene-urs had indentified barriers which prevented more dynamic eco-nomic cooperation as well as opportunities for its further deve-lopment.

- Some of these suggestions were a part of a negotiation platform between representatives of our governments. We are very pleased that as representatives of business community we have identified and have been dealing with many challenges which entreprene-urs face on daily basis - says Mr. Saveljic.

He has emphasized that the most important initiative launched is related to partial elimination of the issue regarding the transport connections through the transport of goods by rail to the Port of Bar and intensive activities to strengthen economic ties.

- The issue of construction i.e. revitalization of road, rail and air infrastructure is of special importance. The revitalization of these ideas would result in establishment of permanent business arran-gements which include a whole range of economic entities who can operate as holders of or participants in the repro-chain based on these connections, he says.

Similar views on these issues by representatives of business com-munity from Kosovo were confirmed by the President of the Koso-vo Chamber of Commerce Safet Gërxhaliu. He has said that it is necessary to find model to eliminate barriers at the border-cros-sing which cause long delays of trucks carrying goods to and from the Port of Bar.

- Unless these barriers are eliminated as soon as possible, the gre-atest Japanese investment in the Port of Thessaloniki and good transport connection with the Port of Durrës will reroute transport of goods to these ports even though entrepreneurs from Kosovo give preference to transport via the Port of Bar, concludes Mr. Gër-xhaliu.

Political and cultural cooperation are at the high level, while the national harmony is undisrupted, confirm the Ambassadors of two countries as well.

- Since establishment of diplomatic relations, fifteen intergover-nmental agreements, memoranda and cooperation protocols have been signed, says Kosovo Ambassador in Montenegro Skender Durmishi.

Montenegrin Ambassador in Kosovo Ferhat Dinosa has empha-sized that Montenegro is a reliable partner to Kosovo in terms of joining the European Union and we are ready to provide support especially having in mind that Montenegrin integration processes are well in progress. It has been emphasized that intensive coope-ration between ministries of economy of two countries may help define joint projects and attract foreign investors.

Economic and investment potentials of Montenegro and Kosovo were presented by the representatives of two chambers. Business meetings among 60 entrepreneurs justify the organization of this event. Therefore, the return visit is agreed to be organised in the first half of next year.

Among the Montenegrin entrepreneurs was Verica Maras, execu-tive director of Plantaze, the company which has been operating at Kosovo market over a decade through the Kosovo company Elkos.

- The share of Plantaze products in the overall wine market in Ko-sovo amounts to 40% and records a rise of 20 percent, says Ms. Maras.

Hilmija Franca, representative of Mesopromet from Bijelo Polje, entered into a strategic partnership with Delfin from Pristina with which he has been realizing the joint investment in Montenegro.

It is expected that the meetings between entrepreneurs in this Fo-rum will result in new business arrangements which will promote economic cooperation between two countries.

Montenegro achieves surplus with Kosovo in foreign trade. For nine months of this year, the export to this market amounted to 13 million EUR, which makes up 5.6% of the total Montenegrin export. The structure of foreign trade shows that a level of semi--finished products exported to Kosovo is higher in comparison to the imported ones from this country, which speaks in favour of the Montenegrin economy. However, foreign trade is far below the real possibilities and needs of the economies, so in recent years two chambers have been working on establishing cooperation betwe-en companies.

59


Potpredsjednica Vlade i ministarka građevinarstva, saob-raćaja i infrastrukture, Zorana Mihajlović, potpisala je u Rigi, u prisustvu premijera Srbije i Kine, Aleksandra Vučića i Li

Keqianga, komercijalni ugovor za izgradnju prve dionice brze pru-ge Beograd-Budimpešta, kao i Memorandum o finansiranju čita-vog projekta na teritoriji Srbije.

Komercijalni ugovor, za realizaciju prve faze projekta od Beograda do Stare Pazove vrijedan 319 miliona dolara, Mihajlović je potpisa-la na centralnoj ceremoniji Samita šefova Vlada Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope sa »Infrastrukturom Železnice Srbije« i konzorcijumom kineskih kompanija »China Railway Internatio-nal« i »China Communications Construction Company«, navedeno je u saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infra-strukture.

Potpisivanjem komercijalnog ugovora i Memoranduma o razu-mijevanju sa kineskom Eksim bankom o kreditiranju projekta mađarsko-srpske željeznice na teritoriji Srbije, omogućava se da krene gradnja pruge za brzine do 200 kilometara na sat, koja će skratiti vrijeme putovanja između srpske i mađarske prijestonice

Srbija

Ugovor za prugu Beograd - Budimpešta

na manje od tri sata. Ugovor predviđa da u izgradnji dvokolosječne pruge od Beograda do Stare Pazove, dužine 34,5 kilometara, do-maće firme mogu da učestvuju do maksimalnih 46 odsto u izvođe-nju radova i nabavci robe.

Mihajlović je u Rigi već potpisala dva ugovora i memorandum sa kineskim kompanijama. Sa predsednikom Eksim banke, Liu Lian-gom, potpisan je ugovor o finansiranju izgradnje auto-puta Surčin--Obrenovac vrijedan 208 miliona eura, a sa kineskom kompanijom »Power Construction Corporation of China« i JP »Putevi Srbije«, komercijalni ugovor za nastavak izgradnje Obilaznice oko Beogra-da vrijedan 207 miliona eura.

Ugovorom su obuhvaćeni radovi na dionici od Ostružničkog mo-sta do Bubanj Potoka, dužine 19,5 kilometara. Pored ovih ugovora, potpredsjednica Vlade potpisala je i Memorandum sa kineskom kompanijom »Huawei«, o saradnji na razvoju sistema upravljanja i telekomunikacija u saobraćaju i infrastrukturi, navedeno je u sa-opštenju, prenosi Fonet.

60


Decenija od potpisivanja CEFTA 2006 - rezultati i izazovi

Puna primjena Sporazuma vodi rastu investicija

Dijalog privatnog i javnog sektora o daljoj liberalizaciji u trgovini uslu-gama, trgovinskim olakšicama,

investicijama i kretanju stručnjaka i kva-lifikovane radne snage neophodno je una-prijediti, ocijenjeno je na okruglom stolu »Deset godina od potpisivanja CEFTA 2006 - rezultati i izazovi«, organizovanom 9. no-vembra 2016. godine u Privrednoj komori Crne Gore.

U radu skupa, koji se održava u okviru cr-nogorskog predsjedavanja Sporazumom, učestvovali su predstavnici državih organa i privrednika iz Crne Gore, CEFTA Sekreta-rijata i privrednih komora zemalja potpi-snica.

Prema riječima potpredsjednice Privredne komore Crne Gore Ljiljane Filipović, deseta godišnjica od potpisivanja CEFTA sporazu-ma je povod za razmjenu iskustava, ana-lizu ostvarenih rezultata, kao i diskusiju o svemu što se u implementaciji može una-prijediti. Ona je kazala da je cilj organizova-nja okruglog stola i upoznavanje privatnog sektora sa novinama u oblasti prekogranič-ne trgovine koje će biti implementirane.

- Programom crnogorskog predsjedavanja Sporazumom bilo je planirano da poseban akcenat bude stavljen na unapređenje di-

velike mogućnosti za unapređenje regio-nalne privredne saradnje – navela je ona.

Plan predsjedavanja Sporazumom u ovoj godini posebno naglašava potrebu una-pređenja transparentnosti kao jednom od horizontalnih ciljeva. U tom kontekstu, Privredna komora Crne Gore veoma podr-žava i daje doprinos da izvještavanje ranije zasnovano na aktivnostima, sada bude za-snovano na rezultatima.

- Privatni sektor kao glavni korisnik CEFTA 2006 sporazuma i današnjim učešćem po-kazuje spremnost da suštinski doprinese definisanju i rješavanju neusaglašenosti koje su prepreka čvršćem ekonomskom povezivanju – zaključila je Filipović.

Goran Šćepanović, direktor Generalnog direktorata za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomi-je Crne Gore, smatra da je od potpisivanja Sporazuma postignuto mnogo.

- Sa uspješnom primjenom sporazuma, unaprijedili smo i ciljeve, pa je usposta-vljen sistem bescarinske trgovine, što ima veoma pozitivan uticaj na konkurentnost regionalnih ekonomija. Okončani su pre-govori za zaključenje Dodatnog protokola 5 - sporazuma o trgovinskim olakšicama

jaloga izmedu privatnog i javnog sektora. Mogu konstatovati da po tom pitanju, i po-red formulisanja konkretnih predloga, nije-smo do sada naišli na pozitivan stav javnog sektora u regionu. Istakla bih spremnost našeg resornog ministarstva za saradnju, ali pošto je ovo regionalni sporazum, ona mora biti iskazana i od strane drugih potpi-snica – rekla je Filipović.

Smatra da je potrebno uložiti dodatni napor i lobirati kod vlada da glas privrede bude suštinski uvažen.

Govoreći o ostvarenim rezultatima u rob-nom prometu, potpredsjednica Komore je kazala da je evidentan rast razmjene od početka primjene Sporazuma. Od 2006.godine, kada je Sporazum potpisan, rast ukupnog obima robne razmjene Crne Gore i potpisnica iznosio je 30%. U desetogodi-šnjem periodu učešće crnogorske razmje-ne sa CEFTA zemljama u ukupnoj kretalo se od 32,7% (u 2007. godini) do 44% (u 2011. godini). Nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, jula 2013. godine, to učešće je nešto niže i u posljednje dvije godine se iznosi oko 39%.

- I pored pozitivnih rezultata, kako u dijelu rasta obima razmjene, tako i u dijelu otkla-njanja barijera, svjedoci smo da još postoje

61


I pored pozitivnih rezultata, kako u dijelu rasta obima razmjene, tako i u dijelu otklanjanja barijera, svjedoci smo da još postoje velike mogućnosti za unapređenje regionalne privredne saradnje.

između CEFTA strana, pregovori o liberali-zaciji trgovine uslugama su u završnoj fazi, izmijenili smo CEFTA strukture, a u nare-dnom periodu radiće se na unaprjeđenju sistema rješavanja sporova – kazao je on.

Prema njegovim riječima, sektor usluga ima rastuću ulogu u ekonomijama svih CEFTA zemalja, sa velikim potencijalom povećanja unutarregionalne trgovine uslu-gama.

- Na osnovu strukture crnogorske ekono-mije od 2006. do 2014, kao i projekcije od 2015-2018. godine, može se zaključiti da se crnogorska ekonomija prestrukturira ka ekonomiji usluga, koje će na kraju perioda činiti skoro 80% bruto dodate vrijednosti. Dodatnim protokolom o trgovini uslugama unaprijediće se jednoobraznost i kvalitet usluga, omogućiti slobodno kretanje ra-dnika u Regionu kao i poboljšati statistika trgovine uslugama – rekao je Šćepanović.

On je naglasio da će se zaključenjem Pro-tokola 5, koje se očekuje u decembru 2016, obezbijediti olakšanje tranzita i trgovine kroz regionalno povezivanje svih gra-ničnih službi u jedinstveni informacioni sistem. Na taj način, smanjiće se trajanje tranzita i troškovi trgovine, što će dovesti do jačanja konkurentnosti nacionalnih

i strane direktne investicije – rekao je on.

Šćepanović je zaključio da bez obzira na urađeno, netarifne barijere su i dalje veo-ma aktuelne. U narednom periodu planira se unapređenje mehanizma za rješavanje sporova, u pravcu dodatne efikasnosti.

O rezultatima 10-godišnje primjene Spora-zuma diskutovali su Umut Ergezer, vršilac dužnosti direktora CEFTA Sekretarijata, zatim predstavnica GIZ Tanja Bošković u čijem fokusu su bile netarifne barijere u ovom regionu, Danijela Gačević, savjetnica u Ministarstvu ekonomije, koja je govorila o rezultatima pregovora o trgovinskim ola-kšicama, dok je o postignutom u liberaliza-ciji trgovine uslugama pričala njena kolegi-nica Svetlana Božović.

U panel diskusiji o privatno-javnom dijalo-gu učestvovali su predstavnici privrednih komora CEFTA regiona - Ivana Stevanović iz Srbije, Ognjenka Lalović iz Bosne i Her-cegovine, te Berat Rukiqi sa Kosova, kao i predstavnici crnogorskih kompanija.

Nakon panela održani su sastanci radnih grupa CEFTA Foruma privrednih komora za poljoprivredu uključujući sanitarne i fitosanitarne mjere, zatim netarifne i teh-ničke barijere u trgovini, potom carine i po-rijeklo robe, te usluge.

ekonomija u Regionu.

Značaj trgovinskih olakšica je veliki, na-glašava Šćepanović. Prema World Trade Report-u Svjetske trgovinske organizacije procjene su da će puna primjena sprazu-ma dovesti do sniženja troškova trgovine za 14,3% na svjetskom nivou. Prema Među-narodnom trgovinskom centru jedan dan uštede u transportu je vrijedan 0,8% ad va-lorem vrijednosti za industrijske proizvo-de. Kašnjenje ima još veći uticaj na kvar-ljivu robu. Takođe, istraživanja pokazuju da 1% skraćenja vremena potrebnog za izvoz, povećava izvoz za 0,4%. Jedan dodatni dan u tranzitu odgovara povećanju razdaljine od 70km između trgovinskih partnera, kao i da jedan dan smanjenja vremena tran-sporta u zemlji dovodi do povećanja izvoza za 7%.

- Predviđanja su da će najveće koristi od primjene sporazuma imati zemlje u ra-zvoju i najmanje razvijene zemlje, koje bi ostvarile veće benefite od porasta izvoza i rasta GDP-a, nego razvijene zemlje. Ta-kođe, očekivanja su da će udio u ukupnom izvozu malih i srednjih preduzeća, porasti više nego kod velikih kompanija. Konač-no, puna primjena sporazuma trebalo bi da dovede i do rasta investicija, jer su troško-vi trgovine veoma bitni za konkurentnost

62


It is necessary to promote public-private dialog on further libera-lization of trade in services, trade facilitation, investments and mobility of experts and qualified labour force, the participants

at the round table »Ten years of CEFTA 2006: results and challen-ges« have agreed. The round table was organized at the Chamber of Economy of Montenegro (CEM) on 9th November 2016.

The representatives of Montenegrin public authorities and entre-preneurs, the CEFTA Secretariat and the CEFTA chambers of com-merce participated in the round table, which took place within the Montenegrin Chairmanship of the Agreement.

According to Vice President of the Chamber of Economy of Mon-tenegro Ms. Ljiljana Filipovic, the tenth anniversary of signing the CEFTA was the occasion to share experience, analyse results achi-eved as well as discuss each aspect of the implementation which could be improved. She adds that round table was also organized in order to familiarize the private sector with new activities in cross-border trade which are to be carried out.

- According to the Montenegrin Chairmanship Program of the Agreement, the special emphasis should have been put on promo-ting public-private dialog. I can state that regarding this issue so far we have not had the positive attitude of the public sector in the region even though the concrete suggestions were formulated. I would point out the readiness of our line ministry to cooperate, but since this is a regional agreement, it must be expressed by other signatories as well, says Ms. Filipovic.

She thinks it is necessary to put additional effort and exert influ-ence on the governments in order to take the voice of economy into consideration.

Speaking about the results achieved in the trade, the CEM Vice President says that the increase in foreign trade has been evident since the Agreement implementation. Since the Agreement was signed in 2006, the total trade volume between Montenegro and CEFTA signatories grew by 30%. In the ten-year period, the share of Montenegro in total trade with CEFTA countries ranged from 32.7% (in 2007) to 44% (in 2011). After Croatia joined the European Union in July 2013, this share was slightly lower and it amounted to 39% in the last two years.

- Despite positive results achieved in the growth in the trade volu-me as well as eliminating barriers, we witness there are a number of opportunities to promote regional economic cooperation, she says.

The Montenegrin Chairmanship Plan of the Agreement this year especially emphasises the need to promote transparency as one of horizontal goals. In this context, the Chamber of Economy of Montenegro strongly supports and provides contribution to repor-ting based on results rather than activities, as it has been the case so far.

- Participating in this event, private sector as main beneficiary of the CEFTA also shows readiness to make an essential contribution to defining and resolving non-compliances which are the obsta-

Even though the positive results have been achieved in the growth of the trade volume as well as in eliminating barriers, we are witnesses that there are a number of opportunities to promote regional economic cooperation.

cles to stronger economic cooperation, says Ms. Filipovic.

Mr. Goran Scepanovic, director of General Directorate for Multila-teral and Regional Trade Cooperation and International Economic Affairs at the Ministry of Economy of Montenegro, considers that significant results have been achieved since the Agreement was signed.

- Through successful implementation of the Agreement, we have also promoted goals, which lead to duty-free trade system resul-ting in positive effect on regional economies competitiveness. The negotiations regarding the conclusion of the Additional Protocol 5 - Trade Facilitation Agreement between CEFTA parties have been completed, negotiations on liberalization of trade in services are in the final phase and we have changed the CEFTA structures. In the forthcoming period we will work on improvement of resolving disputes system, he says.

According to him, service sector will have the growing share in all CEFTA economies with great potential to increase the intraregio-nal trade in services.

- Based on the structure of Montenegrin economy from 2006 to 2014 and the 2015-2018 forecasts, it can be concluded that the Montenegrin economy is being restructured into an economy of services, which will make almost 80% of gross value added by the end of the period. The Additional Protocol on trade in services will improve the uniformity and service quality, ensure the mobility of employees in the region and improve the statistical data regarding trade in services - said Mr. Scepanovic.

He emphasizes that the concluding the Protocol 5, which is expec-ted in December 2016, will facilitate transit and trade through regional networking of border services into a single information system. This will reduce the transit duration and trading costs, resulting in strengthening the competitiveness of national econo-mies in the region.

The importance of trade facilitation is great, says Mr. Scepanovic. According to the World Trade Report, the World Trade Organizati-on estimates that full implementation of the Agreement will lead to reducing the trade costs by 14.3% on the global level. According to the International Trade Centre, each day saved in shipping is worth 0.8% ad valorem value for manufactured goods. The delay has an even greater impact on perishable goods. Also, researches show that a 1 percent reduction in the time to export increases export by 0.4%. Regarding transit, each additional day is equiva-lent to a country distancing itself from its trading partners by 70km, while a day’s delay in transport in the country increases exports by 7%.

- According to the predictions, the implementation of the agree-ment will bring most benefits to developing and the least deve-loped countries, which would benefit more from the increase in exports and GDP growth than developed countries. Also, it is expected that the share in the total export of small and medium--sized enterprises will increase more than of the big enterprises. Finally, the full implementation of the agreement should also lead

63


A decade of CEFTA 2006 - results and challenges

Full Agreement implementation leads to investment growth

to an increase in investments, because the trade costs are very important for competitiveness and foreign direct investment - he said.

Mr. Scepanovic concludes that despite the level achieved, non-ta-riff barriers are still very current issue. In the following period it is planned to improve the dispute settlement mechanism in terms of efficiency.

The results of 10-year Agreement implementation were discus-sed by Mr. Umut Ergezer, acting director of the CEFTA Secretariat, then the GIZ representative Ms. Tanja Boskovic who focused on nontariff barrier in this Region, Ms. Danijela Gacevic, Advisor in the Ministry of Economy, who talked about results of negotiation regarding trade facilitation, while her colleague Ms. Svetlana Bo-

zovic spoke on the level achieved regarding the liberalization of trade in services.

Representatives of the CEFTA chambers of commerce Ms. Ivana Stevanovic from Serbia, Ms. Ognjenka Lalovic from Bosnia and Herzegovina, then Mr. Berat Rukiqi from Kosovo as well as repre-sentatives of Montenegrin enterprises took part in the panel on public-private dialog.

The panel was followed by working group meetings of the CEFTA Forum of Chambers of Commerce for agriculture, including sa-nitary and phytosanitary measures, then the non-tariff and te-chnical barriers to trade, customs and origin of goods as well as services.

64


Prezentacija u EU info centru

Arbitražom do bržeg rješavanja privrednih sporova

Brzina postupka, jednostepenost u odlučivanju, bitno sma-njenje troškova za stranke, snaga pravosnažne sudske pre-sude, najznačajnije su prednosti arbitraže – vansudskog

rješavanja privrednih sporova, ocijenjeno je na prezentaciji Arbi-tražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore koja je održana u EU Info Centru 24. novembra 2016. godine.

Prezenteri su bili potpredsjednik Privredne komore i Arbitražnog suda Stanko Zloković i predsjednik Arbitražnog suda Vesko Božo-vić, a prisustvovali su predstavnici privrede, univerziteta, medija i studenti.

Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore je samostalna i ne-zavisna institucija, osnovana 2015, pred kojom se rješavaju domaći privredni i sporovi sa međunarodnim elementom. U postupku koji se tako vodi postoji autonomija volje stranaka da izaberu broj arbi-tara, mjesto procesa, materijalno pravo i jezik.

Postupak pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore vodi se na način da se obezbijedi pravično i efikasno rješava-nje sporova i izbjegnu nepotrebna odugovlačenja i troškovi.

Arbitraža je, za razliku od državnog suda, posebna sudska insti-tucija čije arbitre, koji meritorno rješavaju spor, biraju stranke u

Neophodno više promovisati ovaj institut koji omogućava pravičnost, efikasnost i izbjegavanje nepotrebnih odugovlačenja i troškova.

postupku. Arbitražni sudovi još se nazivaju i »izbrani sudovi«. Ova-kvi procesi su zastupljeni u nacionalnom ali još više u međunaro-dnom prometu, jer je arbitraža brža, manje formalna od državnog suda, spor se rješava u prvom stepenu. Arbitri su dobri poznavaoci trgovačkog prava, a sporove u određenim slučajevima mogu rješa-vati i primjenom načela pravičnosti (ex aequo et bono).

- U privredi je mali broj arbitražnih sporova zbog čega je neopho-dno više promovisati taj institut, koji omogućava pravičnost, efika-snost i izbjegavanje nepotrebnih odugovlačenja i troškova - sma-tra Zloković.

Objasnio je da je razlog to što preduzeća po inerciji ugovaraju na-dležnost Privrednog suda.

- Očekujem da ćemo kroz ovu promociju dobiti nova preduzeća koja ugovaraju arbitražu. To je u interesu privrede koja želi da na-plati svoja potraživanja ako dođe do spora - rekao je Zloković.

Predsjednik Arbitražnog suda Božović je istakao da je cilj arbitraže da privredni subjekti u sporu nastave sa saradnjom.

- Od osnivanja je riješeno četiri – pet sporova - rekao je Božović.

Dodao je da su na listi preporučenih arbitara uvaženi profesori,

65


sudije, kao i arbitri iz Hrvaske, Srbije, Nje-mačke i Austrije.

Regulativa

Privredna komora je inicirala i aktivno uče-stvovala u izradi Zakona o arbitraži koji je Skupština Crne Gore donijela 2015. godine.

Komora je imala podršku Sekretarijata Ko-misije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL), koji je ocije-nio da je ovaj akt u potpunosti usklađen sa odredbama Model-zakona o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži. Ovakvi zakoni se pri-mjenjuju u više od 90 zemalja svijeta.

Uporedo sa radom na Zakonu, pisana su nova arbitražna pravila koje je usvojila Skupština Komore. Ona uređuju sprovođe-nje arbitražnog postupka i organizaciju Arbitražnog suda. Sadrže odredbe koje se, između ostalog, odnose sastav tribunala, postupak pred arbitražnim tribunalom, odluku, troškove. Pravila sadrže i odredbe koje se odnose na organizaciju suda i po-stupak pred arbitrom za hitne slučajeve.

Stranke mogu ugovoriti da se na postu-pak primjene i Arbitražna pravila Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgo-vinsko pravo (UNCITRAL). Takođe, njima se daje mogućnost da ugovore i prImjenu Pravila o postupanju Arbitražnog suda kao organa imenovanja u Ad hoc sporovima po pravilima UNCITRAL-a.

Prednosti ugovaranja arbitraže

• Efektivnost - postupak pred arbitražom po pravilu okončava se u roku od šest mjeseci od dana pokretanja postupka;

• Ekonomičnost - troškovi arbitraže niski u odnosu na postupke pred drugim sudovi-ma zbog brzine i jednostavnosti;

• Stranke samostalno odlučuju o svim pita-njima u vezi: mjesta arbitraže, pravila po-stupka, mjerodavnog prava, jezika, tajnosti ili javnosti, državljanstva arbitara. U među-narodnim sporovima dodatna prednost ar-bitraže je u njenoj neutralnosti i u činjenici da arbitri ne moraju biti iz iste države kao stranke u sporu;

• Tajnost - ročišta nisu javna i samo stranke mogu dobiti primjerak odluke, što predsta-vlja veliku prednost ako je riječ o poslovnoj tajni;

se izbjegne svako odugovlačenje. Arbitar ima pravo na naknadu troškova i na nagra-du za obavljeni rad osim ako se tih prava izričito pisano odrekao. Stranke solidarno odgovaraju za isplatu naknade troškova i nagrade.

Sporazum o arbitraži

Sporazumom o arbitraži stranke predviđa-ju rješavanje na ovaj način svih ili određe-nih sporova koji su među njima nastali ili bi mogli nastati iz određenog ugovornog ili vanugovornog pravnog odnosa.

Sporazum o arbitraži može biti zaključen kao poseban sporazum ili u obliku klauzule kao sastavni dio ugovora između stranaka o međusobnom pravnom poslu i mora da bude u pisanom obliku.

Stranke treba precizno da definišu arbitra-žnu klauzulu, tako da iz nje jasno i nedvo-smisleno proizilazi dogovor da se eventual-ni spor konačno rješava pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore.

»Svaki spor, nesaglasnost ili zahtjev koji proizilazi iz ovog ugovora ili je vezan za ovaj ugovor, uključujući njegovo kršenje, prestanak ili važenje, biće konačno riješen u arbitražnom postupku u Podgorici u skla-du sa Arbitražnim pravilima Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore uz primjenu materijalnog prava Crne Gore i na crnogorskom jeziku«, preporučeni je tekst klauzule.

Odluka

Arbitražni tribunal donosi odluku u roku od šest mjeseci od predaje predmeta. On može donijeti i djelimičnu, te međuodluku.

Arbitražna odluka je konačna i za stranke obavezujuća. Među strankama ima dejstvo pravosnažne i izvršne sudske odluke.

Prosječno trajanje privrednih sporova, pred redovnim sudovima, trenutno je tri do pet godina. Putem arbitraže očekuje se da će se postupak skratiti do četiri puta, a najduže do jedne godine. Ovakav pristup bi znatno rasteretio rad redovnih sudova, a privredni-cima donio benefite poboljšanja likvidnosti kroz bržu i efikasniju naplatu potraživanja.

U diskusiji koja je uslijedila nakon prezen-tacije učestvovali su prof. dr Gordana Đuro-vić, predstavnica Luke Bar Stanislava Mi-lić, te Mugdin Nuhanović iz Rudnika uglja Pljevlja.

• Pravosnažnost - arbitražna odluka je konačna i za stranke obavezujuća. Među strankama ima dejstvo pravosnažne i izvr-šne sudske odluke;

• Međunarodno priznanje i izvršenje - arbi-tražna odluka donijeta u Crnoj Gori, za raz-liku od sudske može se prinudno izvršiti u gotovo svim zemljama svijeta, zahvaljujući činjenici da je Crna Gora članica Njujorške konvencije o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka koja važi u 149 zemalja;

• Specijalizovano znanje arbitara - stranke mogu izabrati arbitre od povjerenja, koji su specijalizovani za oblast koja je predmet spora.

Organizacija Arbitražnog suda

Arbitražni sud pri Privrednoj komori čine Predsjedništvo i Sekretarijat.

Predsjedništvo čine predsjednik, potpreds-jednik i pet članova. Sekretarijat ima stručnu službu koja kontroliše efikasnost postupka i rada arbitara i obavlja druge po-slove u skladu sa Arbitražnim pravilima. Sekretarijatom rukovodi sekretar.

Arbitražni sud čuva tajnost postupka, arbi-tražnih odluka, zaključaka i drugih odluka. Arbitražni sud u svim postupcima postupa nepristrasno u duhu efikasnosti.

Arbitri

Postupak se sprovodi pred pred arbitra-žnim tribunalom kojeg čini jedan ili više arbitara. Broj arbitara određuju stranke. Ako je sporazumom predviđeno više ar-bitara, njihov broj mora biti neparan. Ako stranke ne odrede broj arbitara, tribunal čine tri arbitra.

Arbitar može biti svako fizičko lice koje je poslovno sposobno, bez obzira na drža-vljanstvo.

Kod Arbitražnog suda pri Privrednoj ko-mori Crne Gore postoji preporučena lista arbitara.

Stranka može tražiti izuzeće arbitra kojeg je imenovala ili u čijem je imenovanju uče-stvovala samo ako je razlog za izuzeće na-stao ili je stranka za njega saznala nakon što je arbitar imenovan.

Arbitar je dužan da vodi arbitražu primjere-nom brzinom i pravovremeno da preduzi-ma radnje u postupku, kao i da se brine da

66


Projekat ECESM

Svečano dodijeljena uvjerenja

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa partnerskim in-stitucijama na TEMPUS Projektu »Unapređenje obrazovanja u oblasti sajber bezbjednosti«, Univerzitetom Donja Gorica i

Institutom za moderne tehnologije, organizovala svečanu dodjelu uvjerenja polaznicima seminara na temu sajber bezbjednosti, u petak 25.novembra 2016.godine sa početkom u 14 časova, u prosto-rijama Privredne komore.

U okviru Projekta u Privrednoj komori Crne Gore je, u predhodnih devet mjeseci, održano devet seminara, kroz koje je 84 polaznika unaprijedilo znanja u oblasti sajber bezbjednosti. Cilj seminara bio je podizanje svijesti korisnika internet tehnologija o opasno-stima koje vrebaju u sajber prostoru kao i načinima preventivnog djelovanja. Seminari su organizovani na dva nivoa: osnovni nivo -za zaposlene koji nisu IT stručnjaci i viši nivo –za zaposlene IT stručnjake.Teme koje su obrađivane su: principi umrežavanja, sti-canje znanja neophodnih za zaštitu mrežne infrastrukture, razu-mevanje vrsta i načina savremenih napada na tu infrastrukturu, upoznavanje sa načinima preduprjeđivanja i alatima za borbu protiv mrežnih napada, uočavanje bezbjednosnih propusta, ospo-sobljavanje za samostalno podešavanje programa za borbu protiv mrežnih napada, načini softverske i hardverske kontrole prava pristupa podacima i resursima, tehnike kriptovanja podataka u ci-lju zaštite, bezbjednosni protokoli.

U Privrednoj komori Crne Gore je, u predhodnih devet mjeseci, održano devet seminara, kroz koje je 84 polaznika unaprijedilo znanja u oblasti sajber bezbjednosti.

Nada Rakočević, sekretarka Odbora udruženja ICT-a, navela je da Privredna komora Crne Gore, kao asocijacija koja okuplja privre-dnike, svoju ulogu, u ovom segmentu, prepoznaje i sprovodi kroz organizovanje edukativnih radionica, animiranje privrednih su-bjekata da pitanje sajber bezbjednosti percipiraju na jedan viši nivo, primjeren realnom stanju.

-U cilju obezbjeđenja konitnuirane podrške edukaciji u oblasti sajber bezbjednosti, kreiran je i Edukativni centar za sajber bez-bjednost (engl. Montenegrin Cyber Security Educational Center -MCEC) kao lider neformalnih obrazovnih aktivnosti na nacio-nalnom nivou, koji će, u saradnji sa Privrednom komorom, obez-bijediti podršku edukaciji privrednog sektora, organizaciju raznih tipova treninga, konsultativnih usluga i profesionalnog usavršava-nja- navela je Rakočević.

Dobitnicima uvjerenja obratio se prof. dr Ramo Šendalj, Univerzi-tet Donja Gorica, koji je potsjetio na važnost i neophodnost stalnog usavršavanja u ovoj oblasti.

Uvjerenja je uručio dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje u Privrednoj komori Crne Gore.

67


Danijela Šukovićdirektorica Sektora za laboratorijsku

dijagnostiku i zaštitu od zračenja, CETI

Do čistije proizvodnje primjenom

»hemijskog lizinga«

68


Poslovni model »hemijski lizing«. u potpunosti implemen-tiran u preduzeću SURFMONT d.o.o, na Svetom Stefanu , a još nekoliko preduzeća je pokazalo veliku zainteresovanost

za njegovu primjenu. Sve kompanije koje ovaj poslovni model in-korporiraju u svoj biznis odgovorno se ponašaju prema životnoj sredini, sprečavajući ili umnogome smanjujući njeno zagađenje, ocijenila je za naš časopis Danijela Šuković, direktorica Sektora za laboratorijsku dijagnostiku i zaštitu od zračenja u Centru za ekoto-ksikološka ispitivanja.

Glasnik: Nedavno je CETI u Privrednoj komori Crne Gore prezen-tirao i promovisao tzv. Poslovni model »hemijski lizing«. Šta je he-mijski lizing i u čemu je njegov značaj i specifičnost?

D. Šuković: Hemijski lizing je novi model poslovanja, koji je nastao uporedo sa razvojem ideje čistije proizvodnje. Model je orijentisan na pružanje usluge korisniku, i pomijera fokus sa povećanja obi-ma prodaje hemikalija ka prodaji funkcije same hemikalije. Cilj primjene ovog poslovnog modela je zamjena opasnih hemikalija manje opasnim i ekološki prihvatljivijim, gdje se uz optimizaciju procesa racionalnije koriste sirovine, voda i energija, i smanjuje količina emisije opasnih materija u životnu sredinu. Na taj način se subjekti koji su u svom poslovanju implementirali ovaj mo-del odgovorno ponašaju prema životnoj sredini, sprečavajući ili umnogome smanjujući njeno zagađenje.

Takođe, bitno je naglasiti da svi učesnici ovog poslovnog modela (proizvođači hemikalija, proizvođači opreme, korisnici hemikalija i td.) imaju zajedničke, a ne suprostavljene motive, i da svako od njih nalazi svoju korist u primjeni ovog modela.

Glasnik: Gdje se ovaj model može primjenjivati?

D. Šuković: Mogućnosti primjene Hemijskog lizinga kao modela poslovanja su izuzetno široke. Gotovo da nema proizvodne ili uslu-žne djelatnosti u kojoj se ovaj model ne bi mogao primijeniti. Tako se, uz manje ili veće izmjene procesa, ovaj model može podjedna-ko kvalitetno implementirati u različitim granama prehrambene industrije (mesnim industrijama, mljekarama, pekarama, kondi-torskim industrijama, pivarama, vinarijama i sl.), kao i mnogobroj-nim usluznim djelatnostima (vešeraji, hoteli, auto-perionice i sl.)

Glasnik: Kako je i otkad Centar za ekotoksikološka ispitivanja uključen u afirmaciju hemijskog lizinga? Koje ste aktivnosti pre-duzeli?

D. Šuković: Može se slobodno reći da je Centar za ekotoksikološka ispitivanja, uz podršku UNIDO-a, pionir u afirmaciji modela Hemij-skog lizinga na teritoriji Crne Gore. Projekat »Chemical Leasing for sound chemicals management in South-Eastern Europe« je doni-ran od United Nations Industrial Development Organization (UNI-DO) a finansiran posredstvom Tehničko-metalurškog fakulteta – Univerziteta u Beogradu. Imajući u vidu stručne kapacitete Centra i iskustvo u rukovođenju sličnim projektima Centru je dodijeljena uloga nosioca projekta, a ujedno i promotera ovog novog modela poslovanja. Uloga CETI jeste između ostalog bila i organizacija tre-ninga/obuke za eksperte i korisnike iz ove oblasti. Možemo reći da se projekat realizovao u dvije etape.

Prva etapa- teorijski pristup: 24. i 25. novembra 2015. godine u Ho-telu City – Podgorica je realizovan trening o Upravljanju hemika-lijama i Hemijskom lizingu (radionica). Cilj obuke je bio da se uče-snici upoznaju sa principa ChL i da razviju vještine u primjeni ChL:

• Razumijevanje principa efikasnosti resursa i čistije proizvodnje

Gotovo da nema proizvodne ili uslužne djelatnosti u kojoj se hemijski lizing kao model poslovanja ne bi mogao implementirati, a cilj mu je žaštita životne sredine.

69


• Razumijevanje principa Hemijskog lizinga

• Razumijevanje koncepta, jedinice plaćanja, partnerskih konste-lacija, kriterijuma održivosti, ugovornih aranžmana

• Izgradnja kapaciteta kako da se prevaziđu prepreke tokom spro-vođenja Hemijskog lizinga

• Stvaranje svijesti o dobrobiti i dodatoj vrijednosti ostvarenog He-mijskim lizingom

• Shvatanje sinergije iz međunarodnih iskustava i mreža na He-mijskom lizingu

Druga etapa – rad na terenu: nakon selekcije potencijalnih kom-panija (korisnik i snabdjevač hemikalija), organizovane se posjete odabranoj kompaniji/kompanijama sa Liderom projekta. Potpisa-no je Pismo o namjerama za implementaciju ChL.

Od strane Crne Gore izabrane su dvije kompanije: Plantaže i SUR-FMONT d.o.o. Možemo se pohvaliti činjenicom da je model u po-tpunosti implementiran u vešeraju na Svetom Stefanu, preduzeća SURFMONT d.o.o., a da je još nekoliko preduzeća pokazalo veliku zainteresovanost da u budućnosti pređe na ovaj model poslovanja.

Naravno da je vizija CETI-ja dalja promocija ovog modela kroz or-ganizovanje kurseva i radionica, uz učešće kako eksperata tako i ljudi iz privrede, kao i težnja za prepoznavanjem ovog modela kao standarda, radi lakše implementacije u kompanijama koje podlije-žu Zakonu o javnim nabavkama.

Glasnik: U kojim preduzećima bi bilo najpoželjnije uvođenje ovog poslovnog modela?

D. Šuković: Upotreba hemikalija zahtijeva znanje. Prilikom kori-štenja hemikalija u procesima gdje zaposleni i nijesu toliko famili-jarni sa upravljanjem hemikalijama (nije njihov »core exeprtize«), upotreba modela hemijskog lizinga može biti od ključnog značaja za poboljšanje efikasnosti i / ili smanjenja negativnog uticaja na zdravlje i životnu sredinu. Najbolji primjer primjene hemijskog lizinga jeste zasigurno u kompanijama u kojima postoji proces či-šćenja : 1) za čišćenje metalnih dijelova, 2) čišćenje brodova, boca i cijevi, 3) tretman industrijskih otpadnih voda i 4) operacije čišće-nja u sektoru usluga.

Glasnik: Kakvi efekti se očekuju od primjene hemijskog lizinga u Crnoj Gori?

D. Šuković: Hemijski lizing donosi koristi (izvan pa i u Crnoj Gori) i dobavljačima i potrošačima hemikalija kroz:

• Inovativni poslovni pristup: smanjenje prodaje hemijskih proi-zvoda donosi finansijske koristi za oba partnera

• Optimizaciju procesa / smanjenje pritiska na životnu sredinu. Kao model koji promoviše smanjenje potrošnje i upotrebu ekolo-ški prihvatljivijih hemikalija, uz racionalnije korišćenje energije, vode i sirovina, pozitivni efekti primjene ovog modela se ogledaju u smanjanju emisije štetnih materija u životnu sredinu.

• Podsticanje smanjivanja otpada i recikliranje

• Uspostavljanje dugoročnih razvojnih poslovnih odnosa partner-stva

• Poboljšanje konkurentnosti oba partnera / kontinuirano usavr-šavanje

• Transfer novih tehnologija / razmjena znanja.

70


»Chemical leasing« as a business model could be implemented in almost every manufacturing or service activity. It is aimed at the environment protection.

Chemical leasing has been fully implemented in the com-pany SURFMONT at Sveti Stefan, while several companies are interested in implementation of this business model.

Each company, which incorporates such a business model, is envi-ronmentally-friendly, thus preventing or greatly reducing enviro-nment pollution, says for our magazine Danijela Sukovic, director of Eco-Toxicological Research & Radiation Protection Department, Laboratory at the Center for Eco-Toxicological Research.

Glasnik: Recently, the CETI has presented and promoted so called »chemical leasing« business model at the Chamber of Economy of Montenegro. What is »chemical leasing« and what is its significan-ce and specificity?

D. Sukovic: »Chemical leasing« is a new business model, which was developed concurrently with the idea of cleaner production. The model is oriented towards providing services to the user and shifts the focus from increasing sales volume of chemicals to sel-ling the function performed by the chemical. The implementation of this business model is aimed at replacing the hazardous che-mical with those less hazardous and more environmentally frien-dly, in which, along with process optimization, the raw materials, water and energy are used in a rational manner and the emission of hazardous substances into the environment is reduced. In this way, the entities who implemented this business model are envi-ronmentally friendly, thus preventing or greatly reducing enviro-nment pollution. It is also important to underline that all partici-pants of this business model (producers of chemicals, equipment manufacturers, users of chemicals etc) have joint, not conflicting motives, and each of them finds the advantage of this model im-plementation.

Glasnik: Where can this model be implemented?

D. Sukovic: There are plenty of opportunities to implement »che-mical leasing« as a business model. This business model can be implemented in almost every manufacturing or service activity. With certain changes to the process, this model could be equally well implemented in different sectors of food industry (meat indu-stries, dairies, bakeries, confectionery industries, breweries, wine-ries etc.) as well as a number of service activities (laundry-rooms, hotels, car wash etc.).

Glasnik: How and when has the CETI been included in affirmation of »chemical leasing«? Which activities have you carried out?

D. Sukovic: It can be said that the Centre for Eco-toxicological Re-search, with the support of the UNIDO, is a pioneer in affirmation of »chemical leasing« in Montenegro. The project »Chemical Leasing for sound chemicals management in South-Eastern Europe« has been donated by the United Nations Industrial Development Orga-nization (UNIDO) and funded through the Technical-Metallurgical Faculty - University of Belgrade. Bearing in mind the professional capacities of the Centre and experience in managing similar pro-jects, the Centre has been assigned the role of the project leader and also the promoter of this new business model. The role of CETI has also been to organize trainings for experts and users in the field. We can say that the project was carried out in two stages.

The first stage – theoretical approach: Workshop on »Chemicals Management and Chemical Leasing« was organized on 24th and 25th November 2015 in City Hotel – Podgorica. It was aimed at in-troducing the participants to the ChL principles and developing skills in ChL implementation:

• understanding the principles of resource efficiency and cleaner production;

• understanding the »chemical leasing« principle;

• understanding the concept, the payment unit, partners constella-tion, sustainability criteria, contractual arrangement;

• building capacity in order to overcome obstacles during the im-plementation of the »chemical leasing«

• raising awareness of the benefits and added value of the achie-ved results by »chemical leasing«

• understanding the synergy from international experience and networks of the »chemical leasing«.

The second stage - field work: after selecting potential companies (user and supplier of chemicals), the visits to the selected com-pany/companies with the project leader were organized. A Letter of Intent for the ChL implementation was signed.

Two companies were selected from Montenegro: »Plantaze« and »SURFMONT«. We are proud that this model is fully implemented in the laundry-room of the company SURFMONT at Sveti Stefan,

71


Danijela Sukovicdirector of Eco-Toxicological Research & Radiation

Protection Department, Laboratory, CETI

»Chemical leasing« leads to cleaner

production

sector.

Glasnik: What effects are expected from the »chemical leasing« in Montenegro?

D. Sukovic: »Chemical leasing« brings benefits (outside and in Montenegro) to both suppliers and consumers of chemicals thro-ugh:

• Innovative business approach: reducing the sale of chemical pro-ducts brings financial benefits to both partners;

• Process optimization/reducing the pressure on environment: as a model promoting the reduction of spending and using enviro-nmentally-friendly chemicals, besides rational use of energy, wa-ter and raw materials, positive effects of this model reflect in the reducing the emission of hazardous materials in environment;

• Encouraging the waste reduction and recycling;

• Establishing long-term partnerships;

• Improving competitiveness of both partners/continuous educa-tion;

• Transfer of new technologies/share of knowledge.

while several companies have showed great interest in shifting to this business model in the future.

Of course, the CETI’s vision implies further promotion of this mo-del through organizing courses and workshops, which would be attended by experts and people from the economy. It also strives to recognize this model as the standard aimed at facilitating the implementation in companies subject to the Law on Public Pro-curement.

Glasnik: Which companies are the most suitable for introducing this business model?

D. Sukovic: The use of chemicals requires knowledge. When using chemicals in processes where the employees are not so famili-ar with chemicals management (outside their »core expertise«), »chemical leasing« model can be of crucial importance to improve efficiency and/or reduce adverse effects on human health and the environment. It would be best to implement »chemical leasing« in companies which apply cleaning process such as: 1) cleaning of metal parts, 2) cleaning of vessels, bottles and pipes, 3) industrial wastewater treatment and 4) cleaning operations in the service

72


Svijetvijesti

Britanija uvodi dodatni porez na sokove

Britanske vlasti će dodatno oporezivati kompanije koje prodaju slatka bezalkohol-na pića i investirati taj novac u zdravstvene programe za školsku decu, ovo je deo dugo očekivane strategija koja ima za cilj suz-bijanje gojaznosti kod dece, prenose Eko-nomske vijesti.

Skoro trećina dece starosti od dve do 15 godina u Velikoj Britaniji ima problema sa gojaznošću. Britanska Vlada smatra da će ovaj potez primorati kompanije da smanje količinu šećera u proizvodima namenje-nim deci.

- Gojaznost košta Nacionalnu zdravstvenu službu milijarde funti svake godine - rekla je ministarka finansija Džejn Elison.

Kina u poljoprivredu ulaže 450 milijardi dolara

Kina će u jačanje poljoprivredne proizvo-dnje i kupovinu poljoprivrednih kompanija u inostranstvu uložiti 450 milijardi dolara.

Novac će biti distribuiran kroz Kinesku banku za razvoj poljoprivrede, a jedan od ciljeva unapređenja poljoprivrede je i sma-njenje siromaštva u ruralnim predelima.

Podsjetimo, Kina je u okviru ovog plana već započela kupovinu švajcarske kompanije za Syngenta, najvećeg svetskog proizvođa-ča sredstava protiv insekata, korova i gljivi-ca. Posao vrijedan 43 milijarde dolara prije mjesec dana dobio je odobrenje Komiteta za inostrana ulaganja u Sjedinjenim Ame-ričkim Državama, što je bila i najveća pre-preka ovoj kupovini zbog velikog učešća Syngentae u američkoj poljoprivredi.

Kalifornija zabranila plastične kese

Pored toga što su birali predsjednika, odlu-čivali o legalizaciji marihuane u »rekreativ-ne« svrhe, građani Kalifornije su 8. novem-bra glasali i na temu plastičnih kesa.

I donijeli su istorijsku odluku s obzirom da je Kalifornija postala prva američka save-zna država koja je zabranila upotrebu pla-stičnih kesa. Doduše, za dlaku – 51,9 odsto izašlih birača je glasalo za zabranu, javljaju Ekonomske vijesti.

Kanada gasi sve elektrane na ugalj

Kanada će do 2030. godine zatvoriti sve svoje elektrane na ugalj kako bi se ubrzalo smanjenje emisije gasova sa efektom sta-klene bašte.

To je izjavila je kanadska ministarka za ži-votnu sredinu Ketrin Mekena, prenosi B92.

Te elektrane, koje se nalaze u četiri kanad-ske provincije, emituju oko 10 odsto ukupne emisije gasa u Kanadi, a njihovo zatvaranje će biti jednako povlačenju 1,3 miliona au-tomobila iz saobraćaja, rekla je ministarka novinarima.

Prema njenim riječima, Kanada će uloži-ti napore da do 2050. godine smanji za 80 odsto emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

Oko 80 odsto eleketrične energije proizve-dene u Kanadi potiče iz obnovljivih izvora energije, dok je cilj vlasti da se taj procenat poveća na 90 odsto do 2030. godine.

Mjeru zatvaranja elektrana na ugalj najavi-le su i Francuska, Velika Britanija, Holandi-ja, Danska i Austrija.

Ta mjera je su u skladu sa sporazumom o klimatskih promjena postignutim u Parizu krajem 2015.

Novartis kupio američkog giganta

Firma za proizvodnju ljekova i medicinske opreme Novartis saopštila je da za 665 mi-liona dolara preuzima Selexys Pharmace-uticals.

Selexys Pharmaceuticals je američka is-traživačka laboratorija za krvne i upalne bolesti, prenose svjetske agencije.

Selexys je specijalizovan za bolest srpastih crvenih krvnih zrnaca, nasljednog oblika anemije koji je najčešći među ljudima po-rijeklom iz Afrike.

Novartis je naveo u saopštenju da je ostva-rio pravo na kupovinu Selexysa nakon re-zultata velikog testiranja tog lijeka za lije-čenje bolova kod ljudi sa tim oboljenjem.

Nezapamćen bum u zoni eura

Sektor prerađivačke industrije zone eura počeo je poslednji ovogodišnji kvartal naj-većim rastom indeksa nabavki za potrebe privrede (PMI) za gotovo tri godine.

Kompanija Markit, koja objavljuje finansi-jske informacije, saopštila je da je indeks PMI u zoni eura u oktobru dostigao 53,5 po-ena u poređenju sa septembarskih 52,6.

Kada je taj pokazatelj iznad 50, ukazuje na ekspanziju.

Markit je saopštio da se rast bilježi širom zone eura, osim Grčke.

U rezultatima Markita najviše ohrabruje rast zaposlenosti koji je na najvišem nivou od sredine 2011.

73


Ranije su objavljeni podaci pokazali su ina-če da je zona eura u trećem kvartalu zabi-lježila privredni rast od 0,3 odsto, što nije dovoljno dobro da doprinese smanjenju stope nezaposlenosti od 10,1 odsto, prenosi Bankar.me.

Nokia preuzela Alcatel-Lucent

Finska telekomunikacijska kompanija Nokia saopštila je kako je okončano preu-zimanje francusko-američke firme Alcatel--Lucent.

Nokia je u aprilu 2015. godine potpisala ugovor o kupovini dionica Alcatel-Lucent te je do januara ove godine stekla kontrol-ni udio od 76 posto, ali se javna ponuda za kupovinu preostalih dionica nije realizirala duži period, jer su mali dioničarii željeli bo-lju cijenu.

Zahvaljujući preuzimanju Alcatel-Lucenta, neto prodaja Nokie je u trećem tromjesečju ove godine porasla za 94 posto, s prošlogo-dišnjih 3,04 milijarde eura na 5,89 milijardi.

- Današnji završetak akvizicije, praćen ku-povinom svih preostalih akcija Alcatel-Lu-centa, znači da će Nokia sad početi s otkla-njanjem kompleksnosti i troškova vođenja dva odvojena poduzeća - stoji u saopštenju Nokie, objavljenom na službenoj web stra-nici, FENA.

Trumpove mjere će udvostručiti rast BDP-a

Najavljena velika potrošnja novoizabranog američkog predsjednika, Donalda Trumpa, i rezanje poreza trebalo bi da udvostruče

stopu rasta privrede te zemlje do 2018. go-dine, pokazale su revidirane prognoze Or-ganizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

- Bruto domaći proizvod (BDP) Sjedinjenih Američkih Država (SAD) će porasti 2,3 od-sto u narednoj godini, a tri odsto u 2018 - saopštio je OECD.

To je znatno više u odnosu na OECD-ovu projekciju rasta BDP-a za ovu godinu od 1,5 odsto, prenosi Tanjug.

Trump je obećao da će investirati u infra-strukturu 550 milijardi USD, dok se tokom predizborne kampanje takođe zalagao za veliko rezanje korporativnih poreza.

- Projektovano je da će se BDP-a vratiti na umjereni rast u narednoj godini i da će oja-čati u 2018«, navodi se u izveštaju OECD-a.

Globalna ekonomija će, prema projekcija-ma OECD-a, imati benefita od najavljene potrošnje u SAD-u i ostvariće rast od 3,3 od-sto u narednoj godini, 3,6 odsto u 2018, a 2,9 odsto u 2019, Mina business.

Nezaposlenost u eurozoni pala ispod deset odsto

Stopa nezaposlenosti u eurozoni je u okto-bru pala ispod simbolične granice od deset odsto, prvi put od aprila 2011. godine, prema najnovijim podacima Eurostata.

Stopa nezaposlenosti u 19-očlanoj eurozoni je pala na 9,8 odsto u oktobru, prije svega zahvaljujući lošijim podacima iz Francu-ske i Italije, prenose svjetske agencije.

Eurostat je revidirao podatke za septembar, navodeći da je stopa nezaposlenosti izno-sila 9,9 odsto, a ne kako je prvobitno obja-vljeno deset odsto.

Rusija rekorder u proizvodnji nafte

Ruski izvoz sirove nafte, kondenzata i naf-tnih derivata premašio je 70 odsto bruto proizvodnje tečnih goriva u prošloj godini.

To čini Rusiju ključnim izvoznikom naf-te i naftnih derivata na globalnom tržištu, saopštio je »Fič rejtings«, agencija koja se bavi procjenom kreditnih potencijala ze-malja u svijetu, prenosi Bankar.me.

Proizvodnja nafte u ovoj zemlji ostaće vje-rovatno nepromijenjena i na rekordnom nivou uprkos sankcijama koje su zapadne zemlje uvele protiv Moskve. Naime, zapa-dne sankcije koje su uvedene 2014. godine

su do sada imale ograničen uticaj na proi-zvodnju nafte.

- Ruski izvoz sirove nafte uključujući kon-denzate i naftne derivate prešli su 70 odsto okupne proizvodnje tečnih goriva u 2015. godini čineći Rusiju ključnim globalnim iz-voznikom tečnih goriva i naftnih proizvo-da. Prognoze pokazuju da će Rusija ostati veliki izvoznik sirove nafte i naftnih proi-voda - navodi se u izveštaju.

Ruska proizvodnja nafte u oktobru bila je u prosjeku 11,2 miliona barela dnevno, što predstavlja rekord u postsovjetskoj Rusiji, prenosi »Sputnjik«.

Švedska planira da uvede digitalnu valutu

Centralna banka Švedske razmišlja da lan-sira svoju digitalnu valutu e-krunu.

Banka planira da je pusti u opticaj u nare-dne dvije godine, a razlog je pad gotovin-skih plaćanja u državi.

U najstarijoj centralnoj banci u svijetu su kazali da nijesu donijeli konačnu odluku, jer bi prije toga trebalo prvo da riješe prav-na i tehnička pitanja, prenosi B92.

- Iako se izdavanje e-krune možda na prvi pogled čini jednostavno, to je za centralne banke nešto novo i nijedna to do sada nije uradila - rekla je viceguverner Riksbanke, Cecilia Skingsley.

Ona je podsjetila da Švedska nije jedina ze-mlja koja razmišlja o virtuelnoj valuti i da to još planira Banka Engleske.

- To što se keš rijetko upotrebljava u zemlji, znači da je za nas to pitanje aktuelnije nego kod drugih banka - rekla je Skingsley.

U slučaju puštanja u promet e-krune, ona neće potpunu zamijeniti keš, već će biti sredstvo plaćanja više i to sve do trenutka do kada bude bilo potrebe za kovanicama i novčanicama. U Švedskoj su u prethodnih pet godina transakcije u kešu smanjene za oko trećinu, a čak 97 odsto stanovnika ko-risti kartice.

74


Svjetski dan kvaliteta obilježen je u Crnoj Gori svečanom sje-dnicom Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore, od-ržanom 10. novembra 2016. godine.

U radu sjednice su, uz članove Odbora, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, generalni direktor Evropske organizacije za kvalitet EOQ dr Eric Janssens, kao i njen opera-tivni menadžer Cornelia Butnaru. Na sjednici je promovisana i knjiga »Kvalitet i upravljanje operativnim rizikom centralnih ba-naka«, autora dr Radoice Luburića, direktora CBCG.

Prema riječima potpredsjednika Privredne komore Stanka Zloko-

Svečana sjednica u Komori

Obilježen Svjetski dan kvaliteta

Redukujući rizike i svodeći ih na minimum, sistemi kaliteta olakšavaju privlačenje investitora i garantuju dobro zdravlje organizacije u budućem poslovanju.

vića, nastojanje je ove asocijacije da konstantno promoviše kva-litet koji doprinosi jačanju konkurentnosti i pozicioniranosti na tržištu.

Kvalitet u primjeni, navodi on, predstavlja metode skraćivanja vremenskih ciklusa, smanjivanje troškova i poboljšanje procesa, proizvoda i usluga. Takođe podrazumijeva obezbjeđenje treninga za postojeće i nove zaposlene, kao i mentorstvo ka podizanju efi-kasnosti i efektivnosti.

- Ostvarivanje dobre konkurentske pozicije na tržištu danas zah-tijeva kako stalna ulaganja u kvalitet proizvoda, odnosno njegovih

75


karakteristika, tako i konstantno uvođenje inovacija u okviru pro-izvodnog ciklusa, što treba da rezultira i inovativnim osobinama datog proizvoda. Za održivost u dužem roku, mora postojati ravno-teža kontinuiranog poboljšanja kvaliteta i radikalnog poboljšanja kvaliteta, tj inovacija – rekao je Zloković.

Dodao je da, redukujući rizike i svodeći ih na minimalan nivo, sis-temi kaliteta olakšavaju privlačenje investitora i garantuju dobru formu i zdravlje organizacije u budućem poslovanju.

U okviru redovnih aktivnosti na afirmaciji kvaliteta i međunaro-dnih standarda, tokom ove godine Privredna komore Crne Gore, organizovala je niz seminara sa tematikom standardizacije i re-vidiranog standarda ISO 9001:2015. U periodu april-septembar or-ganizovano je pet jednodnevnih seminara, u Bijelom Polju, Baru, Igalu, Pljevljima i Podgorici, a prethodnih dana je sprovedena i dvodnevna obuka za interne provjeravače sistema menadžmenta kvalitetom.

- Privredna komora će nastaviti sa edukativnim aktivnostima u ovoj oblasti i, prema iskazanim potrebama privrednika, organizo-vati specifične obuke o primjeni standarda – zaključio je Zloković.

Predsjednik Odbora mr Danilo Radoman podsjetio je na osnovni cilj ovog organa Komore - razvoj pristupa kvalitetu u cilju poveća-nja njegovog nivoa i bezbjednosti proizvoda i usluga, radi podrške proizvodnji i pospiješivanju izvoza, u čemu značajnu doprinos daje Služba za kvalitet.

Kazao je da su Komora i Odbor formirali Savjetodavno tijelo za kvalitet kao novi proizvod/uslugu da bi organizacijama i ustano-vama pružili informacije kako i na koji način da pristupe tranziciji, implementaciji i sertifikaciji sistema menadžmenta kvalitetom prema MEST EN ISO 9001:2016 i drugih sistema menadžmenta, te da su usluge ovog tijela kompetentne, stručne i besplatne.

Generalni direktor EOQ, dr Eric Janssens predstavio je svoju orga-nizaciju osnovanu 1956. kao vodećeg promotera kvaliteta koja širi uticaj diljem Evrope. Zastupljena je u 40 zemalja.

- Misija nam je da unaprijedimo evropsko društvo kroz promociju kvaliteta – rekao je Janssens.

Prema njegovim riječima, EOQ vjeruje da kvalifikovan i kompeten-tan kadar vodi ekonomiju ka razvoju i uspjehu.

- Ovakav kadar je glavni resurs kompanija, a cjeloživotno učenje treba da bude evropska strategija kako bi se odgovorilo izazovima konkurentnosti, korišćenja novih tehnologija, unapređenja soci-jalne kohezije, jednakih mogućnosti i kvaliteta života – kazao je on.

O pristupu EOQ Evropskom harmonizovanom priznavanju kom-petencija govorila je Cornelia Butnaru.

- Zašto je potrebna sertifikacija zasnovana na EOQ? Da biste dobili kadar sa priznatim komptencijama na evropskom nivou. Sertifikat koji izdajemo samo nakon položenih ispita otvara mogućnosti no-siocu za karijeru u inostranstvu – rekla je ona.

Knjiga »Kvalitet i upravljanje operativnim rizikom centralnih ba-naka«, dr Radoice Luburića,posvećena je sistemu menadžmenta kvalitetom i menadžmenta rizikom, kao strateškom pravcu djelo-vanja svake organizacije, pa u tom smislu i centralnih banaka i drugih subjekata u finansijskom sistemu.

- Ova knjiga iz poglavlja u poglavlje znalački vodi čitaoca dajući

mu znanja koja šire poglede, koja mijenjaju stavove, koja podižu nivo kulture i razvijaju novi stil i filozofiju rada. Autor traži i nala-zi zajedničke komponente pogodne za sinergijsko djelovanje i od njih gradi originalan model upravljanja kao krunu ovog istraživač-kog poduhvata – rekao je prof. emeritus dr Milan Perović, recen-zent knjige.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu da je upravljanje rizikom sastavni dio svakog procesa, najdjelotvorniji rezultati se postižu kada je »vlasnik procesa« u isto vrijeme i »vlasnik rizika«. U ovoj Luburićevoj knjizi je pokazano da objedinjavanje ove dvije uloge doprinosi punoj efektivnosti i efikasnosti upravljanja i procesima i rizicima.

Prof. dr Nikola Fabris, recenzent knjige, smatra da je poslovanje na principima menadžmenta kvalitetom i rizikom omogućava cen-tralnim bankama da stalno poboljšavaju poslovne performanse i time postižu visok nivo kvaliteta.

- Upravljanje kvalitetom i rizikom ima veoma značajnu ulogu u određivanju uspjeha i neuspjeha onoga što je planirano, za šta su prije svih odgovorni ljudi koji rukovode centralnim bankama. Među svim rizicima se operativni nametnuo u novije vrijeme kao jedan od ključnih u finansijskom i bankarskomm sistemu – rekao je Fabris.

Prema njegovim riječima istraživanja u ovoj knjizi pokazala su da sinergijsko djelovanje menadžmenta kvalitetom i rizikom daju značajne efekte za uspješnije upravljanje operativnim rizikom centralnih banaka i drugih finansijskih institucija.

Prof. dr Zdravko Krivokapić iz Centra za kvalitet Mašinskog fakul-teta afirmativno je govorio o Luburićevoj knjizi, koja se bazira na tri stuba – kvalitetu, riziku i bankarstvu.

- Pošto je danas Svejtski dan kvaliteta i Evropska nedjelja kvaliteta pod motom »Kvalitet za rezultat« a ujedno je i 10. novembar, Svjet-ski dan nauke, nema boljeg događaja od promocije knjige Radoice Luburića u Privrednoj komori jer ona upravo simboliše nauku jer je rezultat izuzetnog naučno-istraživačkog poduhvata i vezana je za rezultat odnosno od nje najveće benefite imaće Centralna banka – rekao je on.

Prema riječima autora Luburića, od svih rizika u centralnim i ko-mercijalnim bankama, posebno mjesto zauzima operativnom ri-ziku. Ključni faktor za centralne banke je reputacioni rizik unutar operativnog jer utiče na sve rizike u cjelini.

- Ukoliko centralna banka nema povjerenje, onda finansijski sis-tem ima mnogo problema i to je tako u svakoj zemlji. Ubrzanje pro-mjena u svijetu sve više uslovljava ubrzanje promjena u bankama. Operativni rizici su oni koji nastaju kao posljedica neuspješnih sistema, procesa, ljudi i eksternih događaja. Ukoliko nema kvali-teta razmišljanja na bazi rizika kao što je u novim standardima, neće biti ni kulture kvaliteta, a sva filozofija je u tome da je bolje spriječiti nego liječiti i ako to ne shvatimo nećemo daleko stići - rekao je on.

Pekaru Uniprom iz Nikšića predstavila je Mirjana Kavaja. Ona je kazala da im je implementacija ISO 9001:2008 i HACCP-a omo-gućila lakše planiranje i realizaciju proizvodnje, manje škarta, tj smanjenje neusaglašenih proizvoda, manje zastoja tokom u dis-tribuciji gotovog proizvoda, te svođenje reklamacija na minimum.

76


Warren Buffet je jedan od najuspešnijih investitora u SAD, a ono što ga izdavaja je način na koji daje savjete. Bez obzira što su zanimljivi, njegovi savjeti daju jasan uvid u

način na koji novac funkcioniše. Ovo su 10 najupečatljivijih savje-ta na tu temu, prenosi Newsweek.

Ne gubite novac

Glavni Bafetov savjet treba pratiti što je moguće bolje. On tačno glasi – Pravilo 1. Ne gubite novac. Pravilo 2: Ne zaboravite pravilo 1. Ovo se odnosi prije svega na investiranje. Ako imate gubitak, jako teško je vratiti se na nulu, a kamoli da ostvarite dobitak.

Kupite vrijednost po niskoj cijeni

Ovo pravilo se nadovezuje na pravilo 1. Kako kaže Bafet: »Cijena je ono što platite, vrijednost je ono što dobijate«. Novac gubite kada nešto preptplatite – npr. kada koristite kreditnu karticu ili kupite nešto što retko koristite. Umjesto toga tražite kvalitetnu robu (ak-cije ili čarape) kada joj je cijena mala.

Steknite zdrave novčane navike

»Vaše ponašanje fomiraju navike«, kaže Bafet. Lanac navika se ne primjećuje dok ne postane suviše težak da ga slomimo. Dobra stvar što navike možete da mijenjate. I štednja je navika, a nemati je veoma loša stvar, dakle praktikujte dobre navike, a izbjegavajte loše.

Izbjegavajte dugove pogotovo na kreditnim karticama

Bafet se obogatio jer je zaradio na kamatama, umjesto da ih plaća, kao što radi većina Amerikanaca. »Najviše ljudi su upopastili al-kohol i dugovi«, kaže Bafet. On nam ne treba, i ako ste pametni zaradićete novac mimo dugova. Pogotov je oštar prema kreditnim karticama, na koje su kamate velike i koje treba izbjegavati.

Imajte dovoljno gotovine

U Berkšir Hataveju glavnoj investicinoj kompaniji Vorena Bafeta, po njegovim riječima imaju uvjek 20 milijardi dolara gotovine u

Warren Buffet

Kako sa novcemRedukujući rizike i svodeći ih na minimum, sistemi kaliteta olakšavaju privlačenje investitora i garantuju dobro zdravlje organizacije u budućem poslovanju.

rezervi. Po njegovim riječina upravo ova sredstva su doprinijela da kompanija preživi krizu. Keš je za biznis ono što je kiseonik za osobu, mislite o njemu samo kad ga nema.

Investirajte u sebe

»Investirajte u sebe što više možete, vi se sebi najvrijednija imovi-na«, rekao je Bafet i to više puta. »Sve što ulažite u sebe vratiće vam se višestruko i do 10 puta«, kaže on. I što je još ljepše taj dobitak ne podleže porezu.

Edukujte se o novcu

Ovo je dio ulaganja u sebe. Bafet je poznat po tome što minima-lizuje rizik i povećava učinak. Smanjenje rizika dolazi od toga da znate šta radite. Što je jedan od njegovih partnera rekao: »Idite na spavanje pametniji nego što ste bili ujutru«. Za Bafeta formula je jasna – čitajte što više.

Stavite novac u fond sa niskim primanjima

Iako se većina njegovih opaski može okarakterisati kao filozofska, neki savjeti su primenjivi za svakoga. Na primjer, on savjetuje da se stavi novac u indeksirani fond koji donosi mali prinos. »Stavite 10 odsto keša u državne obveznice, a ostatak u fond sa malim pri-nosom. Ako stavljate male iznose u te fondove proći ćete bolje od prosječnog investitora«.

Vratite nešto društvu

»Ako ste u jedan odsto najbogatijih, ostatku svijeta dugujete da mislite na njih«, kaže Bafet. U junu 2015. godine on je donirao 2,8 milijardi dolara u dobrotvorne svrhe. Sa Bilom Gejtsom je osnovao Giving Pledž fondaciju u kjoj je 130 milijardera dalo obećanje da će donrati svoje bogatstvo.

Posmatrajte novac kao igru na duge staze

Neko sjedi u senci jer je neko drugi prije dosta godina posadio drvo, rekao je svojevremeno Bafet. Ako to počnete sa novcem u budućnosti ćete požnjeti plodove kao što su finansijska sloboda, sigurna penzija i bezbrižan život.

77


Buffet optimista po pitanju budućnosti SAD

Američki milijarder Warren Buffet, koji je to-kom izborne kampanje kritikovao novoizabra-nog američkog predsjednika Donalda Trumpa, optimisa je kada je reč o budućnosti zemlje.

Buffet je ocijenio da će tržište akcija dugoroič-no da raste bez obzira na rezultat izbora, pre-nosi B92.

- Tržište dobro funkcioniše. Ne za svakog, ali gledajući uopšteno, dobro funkcioniše - poru-čio je Buffet.

Na pitanje da li vjeruje da će Trump zaista da odbaci Sjevernoamerički trgovinski sporazum, između Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Kanade i Meksika, Buffet je kazao da sumnja u takav ishod.

On je dodao da se u kampanji mogo toga kaže, što se ne realizuje nakon izbora.

78


Filip Makridtehnički direktor Vodovoda i kanalizacije d.o.o Podgorica

Komunalna infrastruktura – potencijal za saradnju sa Njemačkom

Komunalna infrastruktura predsta-vlja osnovni vid infrastrukture ne-ophodne za razvoj bilo koje sredine i

ostvarenja svih njenih potencijala.Sagleda-vajući potrebu zemalja u regiji uviđa se po-seban značaj i neophodnost što dinamič-nije izgradnje komunalne infrastrukture, a tim i njenog održavanja u narednom perio-du, navodi u autorskom tekstu za Glasnik, tehnički direktor Vodovoda i kanalizacije d.o.o Podgorica Filip Makrid.

Crna Gora se nalazi u procesu otvaranja poglavlja 27 kroz proces pridruživanja Evropskoj Uniji. Ovo poglavlje ispred čita-vog Crnogorskog društva, posebno jedinice lokalne samouprave, stavlja niz izazova prvenstveno s aspekta očuvanja životne sredine. Naša obaveza kao odgovornih ljudi svakako je da na ovom planu izradimo i do-punimo niz zakonskih akata koji omoguću-ju primjenu evropskih standarda i stvorimo okvir za njihovu implementaciju. U ovom procesu neophodno je transponovanje is-kustva zemalja koji imaju uvedene zakone i koji se uspješno primjenjuju u toj sredini. Jako je značajno da imamo mogućnost partnerskog odnosa, konkretno Njemačke opštine koje baštine dugu tradiciju, ( više desetina do u nekim segmentima i više od stotinu godina), u domenu izgradnje i odr-žavanja komunalne infrastrukture.

Dva osnovna pravca na kojima Crna Gora intenzivno radi svih ovih godina, i gdje svi zajednički moramo intenzivirati svoje ak-tivnosti jesu komunalni otpad i otpadne vode. Uočava se jasna tendencija izgradnje velikog broja sanitarnih deponija po najsa-vremenijim standardima sa svim pratećim objektima, koje zamjenjuju postojeća od-lagališta otpada i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje mulja.

Podgorica kao glavni grad Crne Gore na-pravila je niz značajnih projekata, među kojima se naročito ističu sanitarne de-ponije sa reciklažnim centrom i ostalim pratećim objektima. Izgrađeno je na dese-tine kilometara nove kanalizacione mreže, rekonstruisano je postojeće PPOV i vrše se intenzivne pripreme na izgradnji no-vog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Sve ove aktivnosti upućuju na per-manentno uvećanje fundusa znanja iz na-vedenih oblasti i potrebe da se u narednom periodu što tjesnije povezujemo sa partne-rima iz Zapadne Evrope. Transfer zvanja i iskustvo iz ovih oblasti treba da omogući potpuno postizanje održivosti komunalnih sistema u finansijskom pogledu, sa ciljem

79


Završena realizacija ADRIATinn projekta

Doprinos povećanju konkurentnosti MSP

poštovanja zahtijevanih tehničkih stan-darda u cilju očuvanja životne sredine na prostoru Crne Gore.

Upravo, iz ovih razloga kao neophodnost vidimo stvaranje mreže koja bi omogućila dodatnu edukaciju, prenos iskustva jedini-cama lokalne samouprave i subjektima za-duženim za implementaciju komunalnih standarda na lokalnom nivou.

Ispred nas se postavljaju izazovi vezani za odlaganje raznih vrsta otpada, počev od opasnog otpada, građevinskog i bilj-nog otpada do odlaganja i zbrinjavanja kanalizacionog mulja kao nus proizvoda otpadnih voda. Sve navedene probleme moramo rješavati u skladu sa evropskom praksom i principom ekonomske održivo-sti i priuštivosti prosječnog građanina Crne Gore.

Jedan od osnovnih problema koji trenutno zaokuplja pažnju Glavnog grada Podgori-ce jeste rješavanje pitanja otpadnih voda i zbrinjavanje kanalizacionog mulja. Naše mišljenje je da u ovom segmentu je potreb-no napraviti radikalniji iskorak sa ciljem rješavanja navedenog pitanja i da treba pristupiti metodologiji koja će omogućiti u potpunosti poštovanje najvećih ekoloških standarda i kao finalni produkt imati rije-šen problem kanalizacionog mulja koji je izražen, na nivou Podgorice i Crne Gore.

Rješenje problema kanalizacionog mulja, Glavni grad vidi kroz implementaciju pro-cesa insineracije mulja i dobijanja u naj-većoj mjeri inertnog materijala za čije od-laganje postoji već urađena infrastruktura na lokalnom nivou (sanitarna deponija). Ovakav pristup sigurno zahtijeva dodatnu edukaciju, obzirom da će ovaj tehnološki postupak po prvi put biti primijenjen na te-ritoriji Crne Gore, te upravo tu vidimo mo-gućnost bliže saradnje sa partnerima čije iskustvo može nam biti od velikog značaja.

Svaka inicijativa koja ima za cilj transfer znanja, vezana za vitalno funkcionisanje komunalne infrastrukture i smanjenje vre-menske distance implementacije Evrop-skih standarda kroz saradnju i razmjenu iskustava sa opštinama u Zapadnoj Evropi mora imati sa naše strane potpunu podršku i smatramo kao neophodnost u narednom periodu u kome nas očekuje ispunjavanje zadataka iz poglavlja 27 procesa pridruži-vanja Evropskoj Uniji.

Privredna komora Crne Gore je u okto-bru 2016. završila realizaciju projekta »Jadranska mreža za unapređenje

istraživačkog razvoja i inovacija u prav-cu stvaranja novih politika za održavanje konkurentnosti i tehnološkog kapaciteta malih i srednjih preduzeća« – ADRIATinn. Kofinansirao ga je program Evropske uni-je IPA Adriatik. Njegova ukupna vrijednost bila je oko 4,5 miliona eura, a učestvovao je 21 partner iz osam zemalja Jadransko – jonske regije.

Cilj ADRIATinn projekta bio je povećanje konkurentnosti malih i srednjih predu-zeća u jadranskoj oblasti kroz uvođenje inovacija kao jednog od ključnih faktora kojim se može obezbijediti njihov održivi rast. Kako su finansijske i operativne mo-gućnosti MSP u tim procesima ograničene, projektom je bilo predviđeno obezbjeđenje sistema podrške kroz različite institucije–partnere koje u osam zemalja Jadrana rade na njegovoj realizaciji.

Komora je sprovela mentorski program za sedam crnogorskih preduzeća. Njima su, prema izraženim potrebama, dodijeljeni mentori iz oblasti energetske efikasnosti, marketinga, IT tehnologija i sistema me-nadžmenta kvalitetom, koji su im izradi-li tražene softvere, web portale, stručne studije, marketing strategije i pripremnu dokumentaciju za sistem menadžementa kvalitetom. Cijena ovakvih usluga na tr-žištu je visoka pa su programi poput ovog najbolji način da se iskoristi iskustvo i zna-nje koji domaći stručnjaci mogu da pruže preduzećima koristeći se sredstvima iz evropskih fondova.

Takođe, Komora je kroz projekat osnovala

ADRIATinn Helpdesk koji je od septembra 2015. usmjeren na pružanje savjetodavne pomoći ženama u biznisu. Zainteresovane preduzetnice su tu mogle dobiti besplatnu pomoć iz oblasti pravnih poslova, finansija i računovodstva od dva honorarno angažo-vana eksperta.

Kroz projekat je realizovana i Konferencija o ekonomiji - Efikasnost pristupanja EU i unapređenje regionalne konkurentnosti, održana 22. i 23. oktobra 2015. godine; spro-vedeno istraživanje o internacionalizaciji malih i srednjih preduzeća u kojem je uče-stvovalo 67 proizvodnih preduzeća i orga-nizovan niz seminara na temu »Standardi-zacija i sistem menadžmenta kvalitetom – ISO 9001:2015« i to u Bijelom Polju, Baru, Igalu i Pljevljima.

Nova vrijednost u radu Komore je posebno ADRIATInn co-lab koji predstavlja mjesto za razmjenu znanja i iskustava predstavni-ka naučne zajednice i malih i srednjih pre-duzeća, posebno startapova. Samo tokom protekle dvije godine Komora je realizova-la 22 edukativne aktivnosti za mala i sre-dnja preduzeća na kojima su predavači bili predstavnici naučne zajednice uglavnom iz Crne Gore. Nabavkom mobilne opreme za simultano prevođenje za ADRIATInn co--lab savladana je jezička barijera pri gosto-vanju inopredavača i otvorena mogućnost realizacije aktivnosti van prostorija Komo-re lokalnim biznis zajednicama.

Prepoznajući značaj projektnih aktivnosti Privredna komora Crne Gore je, pored po-tpune realizacije predviđenog budžeta od 215.000 eura, iz sopstvenih sredstava doda-tno finansirala dio aktivnosti.

80


Australija

Slobodno tržište uništava ekonomiju

Proizvođački sektor Australije naišao je na velike probleme. Male domaće kompanije se zatvaraju, što povećava nezapo-slenost, pogotovo na jugu zemlje. Iako Vlada zagovara slo-

bodna tržišta i bescarinsku trgovinu, sva jača strana konkurencija počinje mijenjati političke stavove u toj zemlji.

Fabrika Rossi u Australiji proizvodi obuću još od 1910. godine. Čak i danas 150.000 pari čizama uglavnom se proizvodi ručno. Od 85 radnika, dobar dio je zaposlen u kompaniji cijeli radni vijek, javlja Al Jazeera.

- Tu radim 31 godinu. Tim je odličan. Većinu zaposlenih znam po imenu - rekao je obućar Chris Green.

To je jedna od posljednjih kompanija koja proizvodi obuću u Au-straliji. Strana konkurencija je neumoljiva.

Naredne godine zatvorit će se i posljednja fabrika automobila u Australiji. U tom kontekstu proizvodni sektor Australije je u sa-mom vrhu političke agende.

Senator Nick Xenophon je oformio političku partiju koja drži če-tiri pozicije u državnom Parlamentu. Kampanja se zasnivala na »zdravorazumskoj alternativi«, koja u suštini promovira domaću proizvodnju.

- Ako protekcionizam znači zaštitu australijskih radnih mjesta i

nacionalnog interesa u smislu međunarodnih sporazuma o slobo-dnoj trgovini, onda ću s ponosom nositi tu oznaku - kazao je Xe-nophon.

Budući da niti jedna partija nema parlamentarnu većinu, Xe-nophon i drugi poput njega imaju velik utjecaj na državnu politiku.

Ranije ove godine željezara, od koje živi grad Whyalla, bila je u opa-snosti od bankrota. Radnici su pristali na velike rezove, ali to nije bilo dovoljno.

- Gotovo sve u našem gradu napravljeno je zahvaljujući poslovima u željezari, tako da bi njen krah uništio čitavu zajednicu - navodi Shane Karger, radnik željezare.

Politički pritisak naveo je Vladu da željezaru podrži finansijski kako bi se privukli novi kupci.

- Vlada Komonvelta osigurala je kredit od 50 miliona dolara, a isto toliko osigurano je za potencijalnog novog kupca željezare. Na ra-spolaganje su stavili i stručnjake koji bi novom vlasniku pomogli u vezi s primjenom zakona o zaštiti okoline - kaže Scott Langdon, finansijski konsultant.

Australijska Vlada vjeruje u slobodnu trgovinu i slobodna tržišta. Ali, budući da je suočena s posljedicama, postoje naznake da se ova ideološka pozicija polako mijenja.

81


Privreda Crne Gore poslije 1918.

Nacionalni parkovi i turizam

Nacionalni parkovi, pored osnovne uloge koju imaju, a to je zaštita, očuvanje i unapređenje prirodnog bogatstva kojim raspolažu, imaju i druge značajne funkcije za turističke,

naučne, rekreativne, edukativne svrhe i sl. Nacionalni parkovi su definisani kao dobra od opšteg interesa za sve posjetioce.

Crna Gora ima četiri nacionalna parka: Lovćen, Skadarsko jezero, Durmitor i Biogradsku goru koji se prostiru na 90.800 hektara što je više od šest odsto državne teritorije.

Nacionalni park Lovćen osnovan je 1952. godine i obuhvata najveći dio lovćenskog masiva: 6.220 hektara sa monumentalnim spome-nikom Petru II Petroviću Njegošu na Jezerskom vrhu. Prema bro-ju posjetilaca (podaci o broju prodatih ulaznica ) Mauzolej Petra II Petrovića Njegoša posjetilo je u periodu maj - oktobar 1987: 43.444; 1988: 43.295; 1989: 38.524, 1990: 31.589 i 1991: 9.754.

Skadarsko jezero prograšeno je za nacionalni park 1883. godine i obuhvata površinu 40.000 hektara jezera i priobalja. Skadarsko je-zero je značajno i interesantno i kao stanište 264 vrste ptica dok u njegovim vodama živi 48 vrsta ribe. Ovdje se počeo razvijati jedan

vid turizma: posmatranje života ptica.

Nacionalni park Biogradska gora je osnovan 1952. godine i zahvata površinu od 5.659 hektara središnjeg dijela Bjelasice. Najznačajni-ja prirodna vrijednost ovog parka je prašuma Biogradska Gora po-vršine 1.600 hektara koja je jedna od posljednje tri u Evropi. Posjeta turista Nacionalnom parku Biogradska gora sezonskog je karakte-ra u ljetnjim mjesecima. Tokom 1980. godine ovaj park je posjetilo 12.888 turista; 1985:15.300 i 1990: 14.283.

Durmitor je za nacionalni park proglašen 1952. godine. Zauzima površinu od 39.000 hektara i prostire se na masiv Durmitora i ka-njone Tare, Drage i Sušice do Komarnice. Durmitor sa brojnim je-zerima, bistrim rijekama, dubokim kanjonima, bogatom florom i faunom izuzetna je prirodna vrijednost. Zbog tih i drugih kvaliteta ovaj park je 1978. posjetilo 20.259 turista; 1970: 11.455; 1980: 17.060; 1981: 17.861; 1982: 22.449 i 1991: 17.615.

(Izvor: Ekonomska istorija Crne Gore, tom II autor dr Branislav Ma-rović)

82


To je veoma mlada evropska država, koja istovremeno ima bogatu istorij-sku prošlost i mnogo arhitektonskih

i kulturnih spomenika. Mada zauzima mali dio Jadranske obale, ima čarobne obale i plaže. Ova mala zemlja ima mnogo aduta: drevni Perast, Petrovac, maslinjaci u Baru i Tivtu, crkve, manastiri i muzeji Cetinja i

Azerbejdžanski Business Time

Crna Gora ima čarobne obale i plaže

još mnogo toga, navodi azerbejdžanski Bu-siness Time.

Navodeći napore Crne Gore na stvaranju najpovoljnijeg ekonomskog ambijenta za poslovanje koji privlači investitore, Biznis Tajm ističe Luštica Bay kao »izvanredan turistički projekat velikog obima«.

- To je prvi jedinstveni rezideincijalni grad, najveći u ovom dijelu Evrope sa obimom ulaganja od 1,2 milijarde eura, navodi se u tekstu »Crna Gora – budućnost turizma«.

- Prije nego što nastanu gužve, bukirajte aranžmane i iskoristite sve što Crna Gora pruža, poziva čitaoce TNT magazin.

7. AVGUST Podgorica ADRIATIC SBS Tivat AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGENT PLUS BAR Bar AGEA JINRONG Podgorica AGRIS Ulcinj AGRO MONT Nikšić

ALLEGRA-MONTENEGRO Bar ALKALOID Podgorica ANGLIAN Bar ARHIMED Podgorica ART BETON Podgorica ART GRAFIKA

Podgorica ASP MONTENEGRO Podgorica ATOL-COMMERCE Nikšić AUTOBOKA Kotor AZRA COM Rožaje BARANKA EXPORT-

IMPORT PEJANOVIĆ Bar BB SOLAR Podgorica BENCOM Herceg Novi BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BETON GROUP

POPOVIĆ Berane BJELOBOR Žabljak BONESA Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva

CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOŠKA ISPITIVANJA Podgorica CENTROMETAL Podgorica CONFIRM Tivat CSP Podgorica CUNGU & CO Ulcinj ČISTOĆA

HERCEG NOVI Herceg Novi D PHOTO TRADE Tivat DAMIS Podgorica DANLAB Podgorica DANPE COMMERCE Herceg Novi DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DIL

COMMERCE Podgorica DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica DR CARGO LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica DUGA Nikšić DžEK POT Podgorica EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELAMONT Herceg Novi ELIPSOID Ulcinj ELKON Podgorica ELKO TIM Podgorica ELTEC Ulcinj ELEKTROVOD Podgorica ENIGMA COMPANY Nikšić ENFORMA Kotor ENTEXT Podgorica ERC SYSTEM Herceg Novi EURO-CASA Podgorica EUROPROJEKT Podgorica EUROŠPED CO Podgorica FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FLY MONTENEGRO Podgorica FOBRA Podgorica GEO MAX GROUP Podgorica GEOERC Herceg Novi GIOVANNI TRADE Ulcinj GRATIS COMPANY Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GLOSARIJ Podgorica GRAFO GROUP Podgorica GORENJE Podgorica ICECOM Podgorica IMPERIAL Bijelo Polje ING-INVEST Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IPKO Bijelo Polje IVNIK Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMING Danilovgrad HEMOMONT Podgorica HIPPO CAMPUS Kotor HOROZ Podgorica JAWEL CRNA GORA Podgorica JET DIRECT Podgorica JOLLY COMMERCE Nikšić Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Budva JUGOBICIKL -PROMET Podgorica K & M SISTEM Nikšić KALAMPER Bar KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS MNE Herceg Novi KERAMIKA BABOVIĆ Bar KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOPRING PMC Podgorica KORMING Danilovgrad KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LIKAPROM Podgorica LUNAS Podgorica LMONT Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LUXSOS Tivat MALL Podgorica MARMIR Podgorica MATKOM Nikšić MATINO-COMPANY Bijelo Polje MEDITAS Podgorica MEGAPLAST Podgorica MI-RAI HOUSE Kotor MICROMEDIA Podgorica MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MEGA-INTERNATIONAL Rožaje MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MOGUL CRNA GORA Podgorica MOKAMARD Podgorica MONDO VERDE Kotor MONTSTATE Cetinje MONTEFISH Tivat MONTECCO INC Danilovgrad MONTELL Cetinje MONTE MITROS Podgorica MONTE PARTS Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONT-IMPREX Podgorica MONTINSPEKT Podgorica MOST-INŽENJERING Podgorica MTK-COMMERCE Budva MX Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NEŠKOVIĆ Podgorica NIKOLIC 4S Kotor NTC LOGISTICS Nikšić OCEAN MONTENEGRO Bar OGMA Podgorica OPTIMUM COMPANY Bar OPREMA Podgorica PARUS Bar PERT Tivat PJASTERA Nikšić PLAM INŽENJERING Podgorica PLAN B Podgorica POPOVIĆ Nikšić PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar PUT-INŽENJERING Podgorica RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić RAI M Nikšić RAROVAC Podgorica REAL ESTATE & CO Ulcinj REFRESH SERVICES Podgorica REMID VIS Podgorica RK-PH Podgorica S2B Podgorica SAČ Podgorica SEKAS Podgorica SIGILLUM CO Podgorica SIMM INŽENJERING Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SPA MEDICA Podgorica SOHO CAFFE Bar SOMBOREX Podgorica SPECTACULAR Podgorica STROJSERVIS- GRADNJA Bar STUDIO MOUSE Podgorica STUDIO SYNTHESIS ARHITECTURE & DESIGN Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TALAS-M Budva TARA - AEROSPACE AND DEFENCE PRODUCTS Mojkovac TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNO LUX Podgorica TELEFONICA Kotor TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TERMOELEKTRO-MONT Podgorica TILIA Budva TO BAR Bar TUJKO Kotor TURISTIČKI CENTAR DURMITOR Podgorica VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNIPROM PEKARA Nikšić UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VATROOPREMA Podgorica VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VERTIGO MONTENEGRO Podgorica VIA PARADISO Podgorica VILLA Cetinje VITREUM MONTENEGRO Podgorica VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VODOVOD I KANALIZACIJA BERANE Berane VODOVOD I KANALIZACIJA BUDVA Budva VU - TI INŽENJERING Bar VUJA ENGINEERING Cetinje VUKMANOVIĆ MONTENEGRO Bar W&R DYNAMIC COMPANY LIMITED Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje

Documents

Novembar 2016