Opća lingvistika_2

dr. sc. Ivana SimeonOdsjek za lingvistikuFilozofskoga fakultet

Unutrašnja struktura jezika

Velik broj različitih jezika na svijetu (2000, 4000, 6000?!) (o čemu ovisi taj broj?)

Na površinskoj razini različiti jezici svijeta zapravo su začuđujuće slični u svojoj osnovnoj strukturi:

glasovni sastav slogovi riječi rečenice ton / intonacija

Površinska sličnost ili različitost - strukturna podudarnost

prezentska paradigma glagola »biti« - jesam-jesi-jest (sam-si-je):

stind. (sanskrt) - ásmi, ási, ástistslav. jesmь, jesi, jestъ lat. sum, ēs, esthetitski ēšmi, ēšši, ēšzi; got. im, is, ist; armenski em, es, ēstlit. esmì, esì, esti

hrv/engl.

oko ~ eyeuho ~ earkćȋ ~ daughter ždrȃl ~ crane ( ie. poredbena lingvistika)

sama izvanjska sličnost je nevažna, važne su sustavne/strukturne podudarnosti

površinska razičitost → strukturna podudarnost

Površinske različitosti/strukturne sličnosti jezikâ

Jezična srodnost

KONTAKTNA - interferencije jezika koji nemaju zajedničko porijeklo, u dodiru - preuzimanje jezičnih karakteristika – glasovi, oblici, konstrukcije – jezični savezi

tzv. balkanski jezični savez: albanski, rumunjski, makedonski, bugarski, a po nekim osobinama i novogrčki;

karakteristike: nestanak ili redukcija deklinacije imenica i pridjeva, izražavanje padeža imenica i pridjeva pomoću padežnih oblika zamjenica, nestanak sintetičkog infinitiva (ponegdje nestanak infinitiva uopće ), analitička opisna komparacija pridjeva i priloga, tvorba futura pomoću konjunktiva

GENETSKA - zajedničko porijeklo, isti prajezik; jezične porodice

Tipološka klasifikacija jezika – uspoređivanje dvaju ili više jezika i utvrđivanje stupnja podudarnosti među njihovim jedinicama

Teorije o porijeklu i postanku jezika (1)

MONOGENEZA jezika (svi su jezici nastali iz jednog zajedničkog izvora): kulturna evolucija (ili “Božja volja”)

očekivana sličnost razlike kao posljedica odvajanja

POLIGENEZA (istovremeno pojavljivanje jezika u različitim dijelovima svijeta):

očekivana različitost sličnost kao posljedica ograničenja govornika i konvergencije

(uzajamni utjecaji zbog kontakata)

1) I reče Jahve, Bog: “Nije dobro da čovjek bude sam: načinit ću mu pomoć kao što je on. Tada Jahve, Bog, načini od zemlje sve životinje u polju i sve ptice u zraku, i predvede ih čovjeku da vidi kako će koju nazvati, pa kako koje stvorenje čovjek prozove, da mu tako bude ime. Čovjek nadjene imena svoj stoci, svim pticama u zraku i životinjama u polju.2) Sva je zemlja imala jedan jezik i riječi iste. Ali kako su se ljudi selili s istoka, naiđu na jednu dolinu u zemlji Šinearu, i tu se nastane. Jedan drugom reče: “Hajdemo praviti opeke te ih peći da otvrdnu!” Opeke im bile mjesto kamena, a paklina im služila za žbuku. Onda rekoše: “Hajde da sebi podignemo grad i toranj s vrhom do neba! Pribavimo sebi ime da se ne raspršimo po svoj zemlji!” Jahve se spusti da vidi grad i toranj što su ga gradili sinovi čovječji. Jahve reče: “Zbilja su jedan narod, s jednim jezikom za sve! Ovo je tek početak njihovih nastojanja. Sad im ništa neće biti neostvarivo što god naume izvesti. Hajde da siđemo i jezik im pobrkamo, da jedan drugome govora ne razumije.” Tako ih Jahve rasu odande po svoj zemlji, te ne sazidaše grada. Stoga mu je ime Babel, jer je ondje Jahve pobrkao govor svima u onom kraju i odande ih je Jahve raspršio po svoj zemlji.

BIBLIJA, STARI ZAVJET - Knjiga Postanka, Drugi izvještaj o stvaranju – Raj zemaljski 2,4 i Knjiga Postanka 11,1

Teorije o porijeklu i postanku jezika (2)

Teorija zajedničkoga porijekla i sličnosti među jezicima ima brojne znanstvene potvrde (jezične porodice):

• indoeuropska • semitsko-hamitska• ugrofinska • turkijska• dravidska • …

nostratička teorija – kompariraju se prajezici različitih porodica ne bi li se među njima otkrila genetska veza, tj. eventualan zajednički prajezik

Jezične univerzalije (1)

U svakom (pojedinačnom) jeziku postoje elementi ili obilježja koji su zajednički svim jezicima opravdanost ideje o postojanju jezičnih univerzalija:

konsonantski + vokalski glasovi slogovna struktura (CV) sintaktička struktura (elementarna rečenica)

- morfološke i/ili sintaktičke kategorije: jednina/množina, lice;

funkcije riječi u rečenici/uloge

(N. Chomsky - univerzalna gramatika; *dubinska struktura)

Jezične univerzalije (2)

Različita tumačenja postojanja univerzalija: zajedničko porijeklo jezika urođenost čovjekove sposobnosti da se služi

jezikom identičnost logičkih struktura ostvarivanje jezika u govoru uz pomoć istih

ljudskih bioloških sposobnosti analogna društveno-povijesna

determiniranost

Zadaća lingvistike

na temelju prikupljenih podataka ustanoviti opća načela i zakonitosti koji upravljaju strukturom i razvojem jezičnoga sustava

JEZIČNI OPIS = POPIS + PROPIS

U različitim se znanstvenim disciplinama jezik pojavljuje kao nezaobilazna činjenica: fizika (akustika), fiziologija (medicina), filozofija, psihologija/psiholingvistika, sociologija/sociolingvistika, povijest, povijest i teorija književnosti, klasična i neofilologije

ali, jedino je lingvistici jezik osnovni predmet znanstvenoga

proučavanja (unutar lingvističke domene)

Temeljne pretpostavke suvremene lingvistike

primarna funkcija jezika je KOMUNIKACIJSKA

KOMUNIKACIJA predstavlja osnovnu društvenu

funkciju jezične pojave

postoje i druge funkcije – identifikacijska, ekspesivna,

... poetska, mistifikacijska)

Jeziku je primarno prenošenje obavijesti, sporazumijevanje među ljudima

Komunikacija (u kontekstu lingvistike) = prostor ostvarenja jezika

Dvije osnovne orijentacije u određivanju sadržaja komunikacije:

1. inzistira na povezanosti komunikacije s informacijom i smatra da se u komunikacijskim procesima i porukama koje se u njima realiziraju nužno javlja neka informacija

2. svaku razmjenu poruka, bez obzira na postojanje informacije koju u sebi nosi, karakterizira kao komunikaciju

Lingvistika kao dio teorije obavijesti

ovakvim se stavom lingvistika svrstava u područje OPĆE TEORIJE INFORMACIJA

• koja proučava prenošenje obavijesti /informacije uopće, vrste informacija, medije koji to prenošenje omogućavaju

kao dio opće teorije obavijesti, lingvistika se može svrstati i u područje KIBERNETIKE

• to je teorija koja se bavi sustavima prenošenja, pohranjivanja i prerade obavijesti u svrhu upravljanja i reguliranja obavijesti

specifičnost je lingvistike da proučava prenošenje informacija posebnim sustavom – prirodnim jezikom

jezična djelatnost obavlja se govorom

Model komunikacijskog procesa (Shannon,1948)

Model široko prihvaćen u većini humanističkih i informacijskih znanosti, smatra se klasičnim modelom komunikacije i njegova linearnost olakšava definiranje komunikacijskog procesa.

Izvor informacije – proizvodi poruku, komunikatorPošiljatelj – kodira poruku ovisno o mediju prijenosaKanal – medij kojemu poruka treba biti prilagođena, signal prijenosaPrimatelj - dekodira poruku iz signala (medija), rekonstruira je da bi mogla biti primljenaCilj – konačna, razumljiva forma poruke koja dopire do destinacije

U modelu nije u obzir uzeta potencijalna iskrivljenost percepcije i semantički nesporazumi, koji su u jeziku glavni razlog nesporazuma.

Prenošenje obavijesti – govorni čin/akt

(sustav)

JEZIK

kôd

(poruka)

GOVORNIK ............. POSTAVA ............. SLUŠATELJ

odašiljač obavijest prijemnik

(medij)

GOVOR

buka u kanalu kanal zalihost/redundancija

U komunikacijskom procesu nije dovoljno samo vladati jezikom

komunikacije, potrebno je poznavati kôdove, kanale i izraze koji se

mogu legitimno koristiti u komunikaciji sa različitim osobama i u

različitim kontekstima.

Za izbor određene komunikacijske forme ključni su eksterni

sociokulturni odnosi i situacijski čimbenici.

Proces komunikacije je socijalno označen kontekst ljudske

interakcije i kao takav je opterećen mnogobrojnim izvanjezičnim

faktorima.

Jakobsonov komunikacijski model jezika

Prema Jakobsonovom funkcionalističkom

pristupu, komunikacija jest proces u kojem se

jezična djelatnost povezuje pomoću vremenskih

i prostornih koordinata s izvanjskim svijetom.

(Škiljan, 2000)

Jakobsonov komunikacijski model jezika

context kontekst

REFERENCIJALNA ili KOMUNIKACIJSKA FUNKCIJA

messageporuka

POETSKA FUNKCIJA

addresserpošiljatelj

EMOTIVNA ili EKSPRESIVNA FUNKCIJA

addresseeprimatelj

KONATIVNA FUNKCIJA

contactkanal/govor

FATIČKA FUNKCIJA

codesistem/jezik

METAJEZIČNA FUNKCIJA

Jezične funkcije prema Jakobsonu

REFERENCIJALNA ILI KOMUNIKACIJSKA FUNKCIJA - odnosi se na ono

o čemu se govori

POETSKA FUNKCIJA - fokusira se poruka sama za sebe; kako?

EMOTIVNA ili EKSPRESIVNA FUNKCIJA - stav govornika prema onome što govori ili kome govori; tko?

KONATIVNA FUNKCIJA - odnosi se na one aspekte jezika kojima se ostvaruje željeni učinak kod slušatelja; kome?

FATIČKA FUNKCIJA - upotreba jezičnih sredstava da se održi veza među sudionicima komunikacije; čime?

METAJEZIČNA FUNKCIJA - odabir zajedničkoga kôda sa sugovornikom