Osnove informatike - skripta

5/13/2018 Osnove informatike - skripta

1/44

Veleuilite u Rijeci

Osnove informatike

- Predavanja za studente -

Mr. sc. Marko BALEN

R i j e k a, 2005.


2/44

Veleuilite u Rijeci Mr. sc. Marko Balen: Osnove informatike predavanja za studente 2

SADRAJ

1. ZNANOST I RAZVOJ ZNANOSTI

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

2. RAZVOJ OBRADE PODATAKA

RAZVOJ RAUNALA

STRUKTURA RAUNALA

MATEMATIKO-LOGIKI ELEMENTI RAUNALA

3. PREZENTACIJA I ORGANIZACIJA PODATAKA

RAUNALNE MREE

NAPOMENA:

Molim studente ukoliko primjete pravopisne, gramatike i ostale pogreke da ih zabiljee iprijave na e-mail: [email protected] . Zahvaljujem.


3/44

ZNANOST

je jedna od ovjekovih djelatnosti. je oblik ljudske aktivnosti, je sistematizirana i argumentirana suma znanja, je nain spoznavanja je organizirano znanje je saznanje o injenicama, pojavama, zakonima i uzrocima.

Znaajke razvitka znanosti:jednostavnost znanosti, svjestan kolektivizam rada znanstvenika (grupni, timski rad), zakon ubrzanog razvitka znanosti, slinost u etapama razvitka znanosti, dinamiki karakter znanosti i diferencijacija i integracija znanosti.

Znaajke znanosti: drutveni karakter znanosti,jedinstvo znanstvene teorije i prakse, kreativnost u znanosti (stvaralatvo), znanstveno istraivanje i primjena znanstvenih metoda i internacionalizacija znanosti.

Znanje je sveukupnost steenih spoznaja o prirodi, drutvu, povijesti i ovjeku.

Klasifikacija znanosti:1. prirodne znanosti2. tehnike znanosti3. biomedicina i zdravstvo4. biotehnike znanosti5. drutvene znanosti

5.04. Informacijske znanosti(polje)

5.04.01 Informacijski sustavi i informatologija (grana)6. humanistike znanosti

Razvoj znanstvene misli ( tri osnovne faze) Faza - Metoda opaanja (opservacija) Faza - Analitikih metoda Faza - Sustavnih metoda


4/44


Faza - Metoda opaanja (opservacija)

opaanje + detaljan opis bez ustanovljenja razloga i zakonitosti dobri rezultati kod izuavanja deterministikih fenomena

izmjena dana i noi, utjecaj sile tee, isparavanje tekuine

Faza - Analitikih metoda

fenomeni i predmeti se promatraju kao skup nezavisnih elemenata analiziranje rastavljanje na dijelove shvaanje pojave u cjelini uzrono posljedina povezanost

Faza - Sustavnih metoda promatranje svih predmeta i pojava kao SUSTAV SUSTAV je cjelina koja se ne moe rastaviti ovjek, gradski promet, raunalo dijelovi SUSTAVA se objanjavaju uzajamna interakcija i odnos ponaanje pojedinca razvoj razvojna funkcija

Razmatranje analitikih metoda

Deterministiki i stohastiki problemi Primjeri stohastikih fenomena

nailazak oblaka posljedica kia ishod bacanja kocke

Analitike metode poivaju na primjeni logike metode INDUKCIJEMetoda indukcije pretpostavlja zakljuivanje od posebnih k opim svojstvimapojave. Definicija izuavanog problema Rastavljanje na sastavne dijelove Razmatranje uzrono posljedinih odnosa meu dijelovima Stvaranje lanca uzrono posljedinih veza Objanjenje pojave rjeenje problema

Albert Einstein poetkom 20. stoljea postavlja Posebnu teoriju relativnosti. Uvodi SINERGIKI EFEKT


5/44


SINERGIKI EFEKT osnovna funkcija svake jedinke je preivljavanje, a ona nije svojstvena niti

jednom dijelu te jedinke razmatranom zasebno poznato je da se svaki prut zasebno moe lako slomiti, ali povezani prutovi u

snop tee

Kauzalni i interaktivni odnos Svojstvo cjeline nazivamo je SUSTAVOM (sistemom) Interakcija meu dijelovima Sustavni (sistemski) pristup

Interakcija


6/44


Sustavni (sistemski) pristup

SUSTAV (SISTEM)

Pojedini dijelovi sustava su elementi. Svaki ureeni skup od najmanje dva elementa. Broj elemenata mora biti konaan broj te svojom interakcijom ostvaruju

- jednostavnu ili

- sloenu funkcionalnu cjelinu. Sustav je dio vlastite okoline s kojom odrava stanovite veze:

- ulazne - izlazne.Sustav (sistem)


7/44


Veze elemenata u sustavu su:

materijalne energetske informacijske

- Struktura sustava je skup veza u sustavu.Sustav je:

je skup objekata (svemir)je skup elemenata (molekula)je formalna shema s pomou koje su neki elementi pojave sreeni (kontni plan).Sustave dijelimo prema:

statinosti dinaminosti orijentiranosti cilju nepostojanje cilja mehaninosti organizminosti

VRSTE SUSTAVA SU:

stati

ki - dinami

ki teleoloki

mehaniki organizmiki apstraktni, konkretni, socijalni deterministiki stohastiki otvoreni - zatvoreniENTROPIJA

- je mjera organiziranosti, odnosno reda nereda u sustavu.- mjera sreenosti nesreenosti sistema

H(x) =-pi*log piPoprima vrijednost 0 Hlogn

Entropija= 0 stanje potpuno sreeno


8/44


Entropija poprima maksimalnu vrijednost ako su sve vjerojatnosti jednake.

Primjer KOVANICA (pismo glava)

H(x) =-

0.5*log 0.5==-(log2 +log2)==-log2 -log2==-( log21- log22)== log21+ log22=1

Radi o binarnom broju i stanjima 0 i 1 govorimo o 1 bit-u informacija.

Jo neka pojanjenja entropije:

je mjera transparentnosti sustavaje mjera neizvjesnosti utvrivanja nastupa nekog budueg dogaajaje mjera neizvjesnosti predvianja ponaanja sustava u budunostije mjera koliine informacija potrebnih za upravljanje sustavom.NEKOLIKO OSNOVNIH POJMOVA

Sustavno (sistemsko) miljenje Kibernetika Opa teorija sustava

Sustavni (sistemski) pristup Sustavna (sistemska) analiza

Sustavno (sistemsko) miljenje

Promatranje svih pojava i predmeta kao sustav - interakcija s okolinom.

Kibernetika

Sustavno miljenje u podruju komunikacija, kontrole i upravljanja u sustavu.

Opa teorija sustava

Sustavno miljenje u vezi s problemima rasta i razvoja sustavaSustavni (sistemski) pristup


9/44


Primjena spoznaja kibernetike i ope teorije sustava na rjeavanju problema uzdrutveni sustav (ekonomski).

Sustavna (sistemska) analiza

Aktivnost + postupci pri projektiranju i izgradnji Informacijskog sustava.to je kibernetika?

Nauka o upravljanju i odnosima u sustavu. Sadrava skup modela i metoda logikog razmiljanja. Cilj se ostvaruje na najpovoljniji nain.Kibernetika prouava:

proces rada i razvoja sustava komunikacije upravljanje tj. dinamiku sustava.Koriste se temeljne postavke

teorija komunikacija prijenos i dalje se razvijaju: teorija odluivanja odabir alternativa teorija povratne veze regulacija teorija sustava funkcioniranje sustava.

Teorija komunikacija prijenosa - dalje se subspecijalizira tako da se razvijaju:

teorija kodiranja teorija znakova (semiotika) teorija informacija.

Semiotika - semantikaje teorija koja prouava znakove i simbole.

SIGNALI su nosioci :

Poruka skup znakova Podatak skup poruka Informacija vrijedna novost.


10/44


Razlikujemo signale:

1. prostorne (slova, brojke, mag.polje)2. vremenski (elektrini, akustiki)3. kombinirani (TV slika).Poruka skup znakova

Marin Student Informatike Veleuilita u Rijeci.

Podatak skup poruka

Marin je student. Marin studira u Rijeci. Marin studira informatiku.

Informacija vrijedna novost

Marin Marinac studira Informatiku na Veleuilitu u Rijeci.Marin Marinac treba poloiti sve ispite za upis druge godine studija.

U semantici vrijede pravila:

sintaktika formalni odnos znakova semantika odnos simbola i stvari sigmatska odnos znakova i pojmova pragmatska odnos simbola i korisnika.

Semantike jedinice podataka(logike jedinice podataka)

Znakovi (slova, brojka, specijalni znakovi) Pojmovi (raunalo, ekran) Segmenti (Prijenosno raunalo) Slogovi (Prijenosno raunalo u informatikom kabinetu) Datoteke (Osnovnih sredstava).


11/44


Fizike jedinice podataka

bit byte ( osam bitova) blokFizike jedinice podataka slue za kodiranje podataka.

Teorija odluivanja odabir alternativa

Karakteristinim primjerima moguih naina donoenja odluka bave se:

teorija racionalnog odluivanja teorija intuitivnog odluivanja heuristika pomirenje gornjih.Teorija programiranja

- operacija obrade bavi se definiranjem naina sustavnog koritenja prikupljenih,odnosno postojeih informacija (znanja) u upravljanju sustavima, te obuhvaa:

teoriju algoritama teorija automata.

Teorija povratne veze regulacija sastoji se od:

tehniku teoriju povratnih veza socijalnu teorija povratnih veza.Teorija sustava funkcioniranje sustava.

Naziva se Opa teorija sustava kojom se nastoji istraiti i definirati opestrukture, dakle cjeline koje mogu ostvarivati neke zadane ciljeve.

Informatika

1950 ih godina pojava teorijski uobliene znanstvene discipline

LINFORMATIQUE = LINFORmation + LautoMATIQUE


12/44


Informatika - se definira kao znanost oprikupljanjuobradipohranjivanju

prenoenju ikoritenjuinformacija uz pomo tehnikih ureaja u okviru INFORMACIJSKOGSUSTAVA.

Koraci u razvitku znanosti koji su doveli do razvitka informatike:

Jedan od ciljeva izuavanja informatike

RAD temeljna ljudska aktivnost POTREBE radom se zadovoljavaju ZADOVOLJAVANJE POTREBAPojedinca Drutva POSLOVANJE organizirani rad ljudiSustavi kojima treba upravljati: POSLOVNI SUBJEKTI DRUTVENE INSTITUCIJE


13/44


Bitna komponenta upravljanja sustavima je razmjena INFORMACIJA odnosnoKOMUNIKACIJA, moju unutar poslovnih sustava podupire POSLOVNAINFORMATIKA.

Poslovna informatika je Informatika ranije definirana primijenjena uPOSLOVNOM OKRUENJU.

Informatiku djelatnost u poslovnom okruenju obavljaju etirikategorije zanimanja:

proizvoai informacija obraivai informacija raspaavai informacija djelatnici u informacijskoj infrastrukturi.

Trendovi razvoja poslovne informatike

U naelu pozitivni:

Ugradnja elemenata Informacijske tehnologije u sve vei broj ve postojeihproizvoda i usluga,

Razvijanje sve veeg broja proizvoda i usluga zasnovanih na primjenielemenata Informacijske tehnologije,

Jaanje utjecaja informacijskih tehnologija na promjenu tipa i kvalitetedrutvenih, proizvodnih i poslovnih odnosa, Prilagoavanje poslovne strategije, taktike i operative novim sve savrenijim

tipovima proizvoda i usluga Informacijske tehnologije, Snaenje utjecaja Informacijske tehnologije na poveanje vrsnoe poslovanja i

njegovih rezultata izraenih financijski (snienje trokova poslovanjaipoveanje profita),

Intenziviranje djelovanja na promjenu uloge menadmenta u poslovnimsustavima, poveanje vrsnoe odluka, jaanje kontrole i poveanje razineostvarenja planova.

U naelu negativni:

Poveani rizik od zloupotrebe informatike tehnologije, irenje kompjuterskog ili informacijskog kriminala, Slabljenje osobnih kontakata poveanje otuenost neverbalna komunikacija, Neopravdano jaanje moi (autokracije).


14/44


SVAKA NOVA TEHNOLOGIJA I METODOLOGIJA RADA NOSE SASOBOM OPASNOSTI OD ZLOUPORABE.

Jo definicija informatike:je znanost koja se bavi informacijama u raunarskom sustavu,je znanost o prikupljanju, memoriranju, obradi i prikazivanju informacija,je znanost o informacijama, njihovom oblikovanju, prenoenju, registriranju,

obraivanju i koritenju, a razvija se posebno razvojem raunala.

Obiljeja informatikih dostignua

minijaturizacija mikroprocesori ip robotizacija stroj robot telematika telekomunikacije prijenos digitalizacija zapis slika glazba animacija.

Prijenos informacije:

Informacija

informacija je osobina podatka kojom se smanjuje neodreenost u sustavu, interdisciplinarna pojava, entropija je mjera neorganiziranosti informacija je mjera ostvarene

organiziranosti.


15/44


Kvalitetu informacijeodreuje njezina:

objektivnost,sveobuhvatnost,

cjelovitost,dostupnost,aktualnost,pravodobnost,

ustaljenost,tonost,

pouzdanost,vrijednost,iskoristivost.

Razni pristupi definiranju pojma informacija:

komunikacijski pristup informacija smanjuje neizvjesnost na osnovukomunikacijskog procesa,

obavijest opi informacijski fenomen, informacija kao svojstvo materije, informacija kao znaenje, informacija kao dogaaj, informacija kao reducirana neizvjesnost, informacija kao znanstvena injenica, informacija kao struktura.

Relevantnost informacija

prepoznajemo kao potrebu, neophodnost, vanost,javlja se kao mjera djelotvornosti izmeu ishodita i odredita u

komunikacijskom procesu, kao mjera donoenja koristi primatelju (koju korist ja imam od toga).

Informacija kao resurs

Informacija je neiscrpan resurs.- Ostali resursi se troe ugljen, nafta.

Upotreba ne unitava sadraj informacije.- Ostali mogu nastupiti jednom smanjenje zaliha. Informacija podnosi istodobno mnotvo konzumenata.

- Na svim lokacijama neogranien broj korisnika. Tijekom koritenja ne smanjuje se vrijednost informacije.

- Je roba kao i sve druga. Uporabna vrijednost informacije poveava se njenom uporabom.


16/44


- Porastom broja korisnika raste vrijednost informacije. Uporabom informacija ne troi se mnogo energije.

- Vremenom troak energije se smanjuje. Uporaba informacije ne djeluje tetno na okolinu.

- Ne zagauje okolinu. Ljudska sposobnost je jedino ogranienje u uporabi informacije.

- Ljudi trae nove informacije.

Informacijsko drutvo

Poljoprivredno drutvo do poetka 20. stoljea Industrijsko drutvo do 1953. Godine Informacijsko drutvo od 1954. Godine.

INFORMACIJSKO DRUTVO

Informacijsko drutvo zapoinje se stvarati u zemljama sa 50%stanovnitva koje se bavi Informatikim uslunim djelatnostima.

Najvanije osobine informacijskog drutva su: Znanstvena informacija postaje vladajuim izvorom privreivanja, Visoka tehnologija je materijalna osnova, Drutvena ekonomija vodi sve veoj decentralizaciji i dekolektivizaciji

privreivanja, Prilagodljiva organiziranost i laka primjenjivost svih oblika ivota,


17/44


Naputanje jednolinosti tenja prema izvornosti i osobnoj istaknutosti, Zamah trinog privreivanja, Od upravljanja odluivanjem k participaciji i konsenzusu, Okruenje je neizvjesno, promjenjivo i neponovljivo, Zamah poduzetnitva bez skrbnitva i dravnih stega, Integracija prema materijalnim interesima.

Poslovi uz informaciju kao resurs postaju najvanije zanimanje dananjice.

U odnosu na razvijenost informatike i njenih djelatnosti razlikujemo trioblika zajednica:

INOVACIJSKO DRUTVO velika panja obrazovanju i znanosti informatika pismenost,

IMITATIVNO DRUTVO brzi dolazak do informacija transfertehnologije,

NEINVENTIVNO DRUTVO organizacijska kreativnost sputanabarijerama, blokadama i ogranienjima ideoloke, normativne,infrastrukturne, psiholoke i neke druge prirode.

Suvremeni tehnoloki razvoj donosi niz bitnih promjena:

Industrijski radnik pretvara se u upravljaa informacijama mnoge poslove obavljaju roboti svima su dostupne informacije mijenja se veza radnik- rukovoditelj uloga rada pomaknuta je od fizikog i rutinskog k obradi i koritenju

informacija novi odnos prema radu koji postaje zadovoljstvo. Informacijska privreda stvara nove poslove i otvara nova trita te ulazak u

nove poslove. Oblik poduzetnika se mijenja i on ima slijedee karakteristike:

1. sklonost ekonomskojavanturi

2. samopouzdanost3. snagu realizacije4. veliku energiju5. spremnost na rizik

Informacijska organizacija predstavlja najvii oblik primjenesustavnog inenjerstva u:


18/44


dizajniranju upravljanja komunikacijama i kontroli u poslovnim sustavima.

Informacijska organizacija se temelji na: visokoj samodisciplini brzo donoenje odluka brzo reagiranje

velikoj fleksibilnosti znatnoj diverzifikaciji nepopustljivosti - disciplina.

Informacijska ekonomija je:

novo ekonomsko djelovanje viak vrijednosti iz nematerijalnog baza su nematerijalni resursi sve vei prihod izvan proizvodnje pomak od nacionalnog trita k svjetskom ( globalnom) mijenja se udio mase i energije u proizvodu:

1. automobil je laki 30%2. proizvodi sa sve manje dijelova3. proizvodi sve inteligentniji4. rad je sve produktivniji5. sve vie znanja6. manje mase vie informacija.


Tehnologija u irem smislu je: ukupnost znanja, metoda, tehnika isredstavakoja slue procesu rada, upravljanja i meusobnoj komunikaciji.

Tehnologijaje danas: intedisciplinarna znanost, transdisciplinarna znanost, teizuava i primjenjuje zakonitosti: postupaka, procesa, metoda itransformacija.

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA OBUHVAA: automatizirane strojeve, strojeve temeljene na: mikroprocesorima i mikroraunalima.


19/44



oznaavaju sredstva za obradu informacija, podrazumijevaju tehnologije koje se odnose na komunikacijske odnose

ljudi,

INFORMACIJSKIM TEHNOLOGIJAMA pripadaju svi proizvodi iprocesi kojima se: prikupljaju, prenose i iskoritavaju informacije.

Tu pored mikroelektronike pripadaju:- kompjutori- telekomunikacije

- roboti.

MODERNU INFORMACIJSKU TEHNOLOGIJU odlikuju osnovnekomponente:

- simboliki sustav,- hardver,

- softver i- konceptualni sustavi.

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE bitno su vezane uz: elektroniku tehnologiju,raunarstvo i komunikacije.

Prema tome Informacijske tehnologije obuhvaaju:

raunala, programsku podrku,

komunikacije i podatke.

RAUNALO je sklop elektronikih elemenata povezanih u logiku cjelinu.

Raunala se klasificiraju prema:

namjeni, principu rada, arhitekturi,

organizaciji i kapacitetu.

Tendencije razvoja raunala su: minijaturizacija i distribuirana obrada.- 80-tih godina na stol dovedena procesna mo nekada velikih

raunala,


20/44


- 90-tih Laptop i Notebook danas ispod kilograma teine velika mo i velika vanjska memorija,

- Vie nije potrebno ukljuenje na velika raunala pored teksta irada s tablicama mogu je rad sa:

1.Grafikom,2.Multimedijom,3.bazom podataka,

4.modelima sloenihprocesa.

- Najnoviji trend razvoja predstavlja mreno raunalo koje sadri samoprocesor i memoriju i softver za pregled gdje se to nalazi.

Koncept klijent posluitelj

povezivanje raunala s pomou raunalnih mrea s malog raunala klijenta trai se veliko raunalo posluitelj koji u

mrei posluuje veliki broj klijenata posluitelj sadri velike baze podataka posluitelj sadri velike programe koji zahtijevaju velike resurse posluitelj moe sadravati softvere da se ne instaliraju na malim

raunalima te se po potrebi kopiraju na klijenta.

PROGRAMSKA PODRKA - skup programa kao podrka rada i koritenjaraunala, tendencije u razvoju su:

stalna tenja razvoju netransakcijskih aplikacija sustav za potporu odluivanju sustavi temeljeni na znanju. oslanjanje programske podrke na distribuiranu obradu podataka, koritenje gotovog softvera, razvoj vlastitog softvera, slaganje modularnih programa.

Programska podrka temelji se na traenju:

optimalnog rjeenja modeliranju i simulacijama


21/44


dinamikim sustavima ekspertnim sustavima neizrazitoj logici genetskim algoritmima.Novi trendovi razvoja programske podrke

Automatsko generiranje programa na temelju specifikacija problema,Grafiko suelje je postalo standard u 90-tim godinama, od Windowsa

do Visual basic-a, te je omoguilo:

1. intuitivan rad 2.jednostavan radZa razvoj programske podrke danas se koriste:

objektno orijentirane tehnologije (povezivanje funkcija i podataka), objektno orijentirana analiza i oblikovanje, objektno orijentirane baze podataka.Objektno orijentirana tehnologija

omoguava razvoj modula koji se mogu viestruko koristiti, Softver za razvoj WWW stranica, Softver za stvaranje dinamikih WWW stranica (aplikacija), Pojava programskog jezika JAVA razvoj raunarstva usmjerenog na

dokumente, JAVA omoguava izradu eljene funkcije na dokumentu grafiki

prikaz, tablica, promjena slike i slino, Elektronika pota,

Inteligentni agenti.KOMUNIKACIJE su jedno od podruja Informacijskih tehnologija s najbrim i

najdalekosenijim promjenama. Znaaj im je poeo primjenom Time Sharinga, a s pojavom

raunalnih mrea postale su kljune.


22/44


Razvojem lokalnih i rairenih raunalnih mrea komunikacijskatehnologija postala je temelj distribuiranog raunarstva.

Slijedi razvoj globalnih raunalnih mrea Internet. Koritenje World Wide Web (WWW).PODACI Pored strukturiranih podataka sve vie se koriste nestrukturirani

podaci - grafika, fotografija, zvuk i video. Baze podataka baze znanja Skladita podataka U tehnici pretraivanja koristi se sve vie: otkrivanje znanja i

rudarenje podataka.

ORGANIZACIJA I INFORMACIJA

Moderno, efikasno upravljanje poslovnim sustavom podrano je:

informacijama, informacijskom tehnologijom njihov utjecaj je svakim danom sve vei.Informacijske tehnologije su osnovni oblici utjecaja na poslovnu politiku:

IT postaje sastavni dio proizvoda i usluga, IT se koristi za kreiranje novih proizvoda i usluga, IT iz temelja mijenja poslovne odnose: elektroniko kupovanje elektronski novac telekonferencija teledemokracija.Informacijske tehnologije poveavaju poslovnu efikasnost i efektivnost kroz:

brzinu rada, smanjenje trokova poslovanja, uinak,

sigurnost poslovanja, via znanja.


23/44


Informacijske tehnologije su djelotvorne u definiranju poslovnih strategija:

bri dizajn strategije, redefiniranje djelatnosti,

kontrola povoenja, nove tehnologije definiranja.

Informacijske tehnologije su postale bitan resurs za rukovoenje:

informacija dominantan resurs, informacija precizan resurs,

vea dubina rukovoenja, odgovornost po dubini.

Moemo zakljuiti informacijske tehnologije:

mijenjaju konkurentne perspektive u trinim uvjetima u svim

granama, jednako tako one se mijenjaju, dramatino mijenjaju drutvo, trae od menadera matovito i kreativno gledanje na budunost

posebno na:1.strateke ciljeve,2.nove koncepte

racionalizacije,

3.unapreenje kvalitete.4.poslovnu uspjenost.

Informacijama se sluimo:

1.upravljajui,2.planirajui plasman robe,3.usmjeravajui razvoj,4.za formiranje i prikazivanje funkcioniranja organizacije,5.za aktiviranje povratnih veza,6.za reguliranje organizacije.

Istraujui organizaciju nezaobilazno dolazimo do pojma informacije, temoemozakljuiti da se organizacija se temelji na informacijama.Optimalne organizacije nema bez prave informacije.Organizacija na osnovi informacija temelji se na odgovornosti:


24/44


1. tijek informacija od dolje prema gore,2.ponovi tijek od gore prema dolje,3. iz toga proizlazi povratna veza.

Informacijski procesi podrani Informacijskim tehnologijama imaju posebnuulogu u organizaciji i to kroz:

obradu informacija, nastanak informacija u proizvodnom procesu, regulaciju razvoja organizacije.

Primjenom IT u organizaciji smanjuje se broj neposrednih izvritelja.Dolazi do znatne decentralizacije razvoja i promjena u organizaciji.

VIRTUALNA ORGANIZACIJA

Zasniva se na: informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.Ona je nehijerarhijska organizacija nezavisnih kompanija koje

samostalno odluujuo poslovanju a sa drugim kompanijama u mrei razmjenjuju: sirovine,

materijale, informacije, znanje,

tehnologiju,

istraivanje i razvoj, proizvode i usluge.

Virtualni ured

fiziki se ne radi u istom uredu, rad kod kue ( teleradnici ), organizacija telekonferencija.Virtualna organizacija se nezaustavno iri i zauzima sve znaajnije mjesto.Stvorena je ekspanzijom informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Virtualnomorganizacijom je zapoela nova era u novim organizacijskimkonceptima.

Virtualno poduzee je stvarnost. Postoje etiri primjera virtualnih organizacija:


25/44


virtualni muzeji, virtualne knjinice,

virtualni gradovi i virtualno sveuilite.

POJAM SUSTAVA

Poimo od ope teorije sustava ona predstavlja odreeni skupmeusobno

svrsishodno povezanih naela, metoda i pristupa u izuavanju pojava,kretanja i

pravilnosti promjena u prirodi, tehnici, drutvu i ljudskom miljenju, te upovezanosti uzajamnosti i interaktivnosti svih odluujuih elemenata ili

svojstavaili dijelova koji ine neku cjelinu.

SUSTAVA ( ponovimo ) je skup dvaju ili vie elemenata povezanih vezamaodnosno elemenata koji se nalaze u meusobnoj interakciji okruenihokolinom s kojom imaju ulazne i izlazne veze.

SVAKI POSLOVNI SUSTAV OBILJEAVA SLIJEDEE:

Cilj - nastajanje, postojanje, funkcioniranje Funkcija - meusobna povezanost aktivnosti Struktura - svrsishodno povezivanje i ovisnost

elemenata Ulaz ( Input) - spoj sustava i okoline ulaz odreenih

resursa Izlaz (Output) - usmjeravanje produkata u okolinu Proces - prerada ulaznih u izlazne elemente Rezultat - odreena dostignua Pravila ponaanja - odvijanje procesa Informacija - osnovni uvjet uspjenog upravljanja

procesom Okolina - prostor oko sustava Stupanj ostvarivanja cilja - rezultat rada sustava.


26/44


ELEMENTI SUSTAVA

aktivni - zavise o drugima i utjeu na druge elemente,- moraju imati jedan ulaz i jedan izlaz,

neaktivni - nemaju veze s drugima, neaktivni su, Lanac veza u sustavu povratna veza.

Sustav je cjelovita, svrsishodna tvorevina koja djeluje u interakciji sokolinom.

U teoriji sustava vrijede osnovna pravila:

Elementi sustava su povezani i ovisni. Elementi cjeline se promatraju kroz funkcionalnu cjelinu, a ne

posebno. Elementi sustava su u meusobnoj interakciji. Svaki sustav je interakcija s okolinom, iz nje crpi materiju, energiju i

informacije. Procesi i funkcije sustava izraavaju se kao pretvorba ulaznih u izlazne

veliine. Svaki sustav u kojeg se ne ulae energija i ne odrava se, te se ne

razvija, dolazi u rastuu entropiju. Putem povratnih veza sustavi osiguravaju postizanje cilja. Svaki je sustav hijerarhijski strukturiran kao dio nekog veeg sustava. Elementi sustava se kroz vrijeme diferenciraju i specijaliziraju za

svoje funkcije. Isto krajnje stanje mogue je postii na razliite naine i raznim

pravcima.

Sistem inenjerstvo jeusko povezano sa objanjenjem sustava i teorije sustava te se definira kao skupteorijskih i aplikativnih spoznaja, orijentiranih na: projektiranje, izgradnju i razvojsuvremenih organizacijskih sustava primjenom sustavnog miljenja.


27/44


TEORIJA ORGANIZACIJE

Odluivanje u irem smislu proces donoenja odluka to obuhvaa stadij:formuliranja situacije, formuliranja problema, postavljanja zadatka,

vlastito rjeenje zadatka.Odluivanje u uem smislu izbor vlastitog ueg broja alternativa ili mnotvarazmatranih alternativa.

Prema tome moemo odluivanje smatrati misaonim voljnim procesom,svjesnim i slobodnim opredjeljenjem, za jedno ili vie moguih rjeenjakoja vode ostvarenju ciljeva koji se time ele postii.Odluivanje je ujedno proces integracije htjenja i volje sudionika uodluivanju i preuzimanju odgovornosti za donesene odluke.

Na razvoj teorije organizacije imaju utjecaj:

opa teorija sustava kibernetika i druge sustavne znanosti.Teorija organizacije se razvija kroz etiri faze:

Klasina teorija organizacije Neoklasina teorija organizacije Moderna organizacijska teorija Suvremena sustavna teorija organizacijeKlasina teorija organizacije

( Taylor, Fajol i dr.) Polazi od: Ljudi su produetak strojeva ufunkcionalnoj vezi s: kapacitetom, brzinom rada, izdrljivou i

karakterom izvrioca.Ova postavka je pridonijela racionalizaciji rada,Ukupni rad svrstan je u pojedine funkcije,Uspostavlja se hijerarhijska struktura organizacije i tabno funkcionalni odnosi.

Neoklasina teorija organizacije


28/44


arite njenog interesa je individualno i grupno ponaanje ljudi uorganizaciji,Dolazi do pojave teorije meuljudskih odnosa (human relation), radi se o

reakciji na mehaniki pristup ovjeku i razvija se shvaanje o potrebipsiholoki motivirane specijalizacije, te se usvaja analitiki pristuporganizaciji (Elton i Mayo).

Moderna organizacijska teorija

Teite je na ispitivanju ljudskog ponaanja i organizacijskih struktura, tese u izuavanju i usavravanju organizacije koriste se kvantitativnemetode i modeli organizacije i zapoinje primjena operacijskih

istraivanja (Weber, Bernard, Simon).

Suvremena sustavna teorija organizacije

Uoava se sloenost organizacije kao sustava, te tijesna povezanostsustava i okoline, a organizacija se tretira kao komunikacijska mrea (pojedinac skupina, razmjena informacija), te skup aktivnostitransformacije ulazne u izlaznu veliinu,Organizacija se promatra kao socijalni sustav s drutvenim zadacima, te

kao skladan odnos strukture i funkcija.Suvremena sustavna teorija organizacije je primjenjiva na sveorganizacijske sustave.

UPRAVLJANJE

je voenje poslova i organiziranje procesa rada, te odnos prema stvarima,usmjeravanje, odreivanje i donoenje odluka koje utjeu na funkcioniranjesustava.

Kibernetika - upravljanje

N. Winer tvorac kibernetike upravljanje odreuje u smislu slanja iprimanja poruka izmeu:


29/44


ovjeka i ovjeka,stroja i stroja,

ovjeka i stroja.

Upravljanje poduzeima, u drutvu i sustavima.

Upravljanje se istie kao: samo adaptirajui sustav, samoorganizirajuisustav,samoupravljajui sustav.

Odluivanje - upravljanje ovisno o odluivanju razlikujemo:

centralistiko upravljanje decentralistiko upravljanje.Tri vrste odluka odnosno nivoa odluivanja:

strateke - strateko taktike - taktiko operativne - operativnoOdluivanje informacija

Tri vrste informacija: strateke taktike operativne.

Neobino je vaan timski rad za pripremu informacija i njihovu uspjenuprimjenu na organizaciju, posebno je to znaajno za stratekeinformacije.

Elementi u upravljanju sa stajalita funkcije i procesa istiu se elementi uupravljanju:

informacije odluivanje planiranje organiziranje izvravanje kontroliranjeZnaenje u upravljanju Kada se istie vremensko znaenje u upravljanjuonda imamo izraze:

kratkorono operativno


30/44


srednjorono taktiko dugorono strateko.

Upravljanje se ne moe svesti samo na donoenje odluka iako je

odluivanje jedno od njegovih bitnih svojstava.

Upravljanje obuhvaa:

pripremanje odluka, proces odluivanja, donoenje odluke,

kontrolu izvrenja odluke, korigiranje odluke, ocjenu efikasnosti odluke.

U upravljanje u najirem smislu ulazi RUKOVOENJE -

POSLOVOENJE.

Polazei od znaajki sustava CILJ SADRAJ STRUKTURA

U pogledu upravljanja formirane su dvije koncepcije:

determinizma i samoorganiziranja.

Polazei od potreba upravljanja i odluivanja te teorije odluivanjanametnula sePotreba izgradnje informacijskih sustava.

INFORMACIJSKI SUSTAV

Svaki sustav sa svojom okolicom razmjenjuje informacije tj. Odravainformacijske veze.

Obzirom na ulazne i izlazne veze razlikujemo tri vrste sustava.

INFORMACIJSKI SUSTAV - VRSTE

1. informirani sustavi2. informirajui sustavi


31/44


3. informacijski sustavi.INFORMIRANI SUSTAVI

U inf > 0 ; I inf = 0

sustavi s ovakvim karakteristikama su informacijski pasivni,

INFORMIRAJUI SUSTAVI

U inf = 0 ; I inf > 0

sustavi s ovakvim karakteristikama su informacijski aktivni,INFORMACIJSKI SUSTAVI.

U inf > 0 ; I inf > 0

sustavi koji odravaju i ulazne i izlazne informacijske veze,

Inaice Informacijskih sustava:

Kako su informacijske veze (komunikacija) bitan imbenik upravljanjasustavom

razlikujemo tri inaice Informacijskih sustava:

upravljani informacijski sustav neutralni informacijski sustav upravljaki informacijski sustav

UPRAVLJANI INFORMACIJSKI SUSTAV

U inf > I inf > 0 Podreen okolici u upravljakom smislu.


32/44


NEUTRALNI INFORMACIJSKI SUSTAV

U inf = I inf > 0

Informacijske veze ulaza i izlaza s okolinom su potpuno jednake.

UPRAVLJAKI INFORMACIJSKI SUSTAV

0 < U inf < I inf

Izlazne informacije nadmauju ulazne. Ostvaruje se informacijskisinergiki efekt.

U poslovnoj informatici od posebnog je interesa ovaj sustav ( UIS ),sastoji se od:

materijalno tehnike komponente, ( HARDWARE ) nematerijalne komponente, ( SOFTWARE ) ljudske komponente, ( LIFEWARE ) prijenosne komponente, ( NETWARE ) organizacijske komponente, ( ORGWARE ).

Komponente Informacijskog sustava

Kvaliteta Upravljaki informacijski sustav

Mreom interakcija komponenti ( UIS) ostvaruje se sinergiki efekt u


33/44


sustavu. do 1960-tih godina u razvoju IS bio je dominantan hardver. Smatralo

se da kvaliteta zavisi iskljuivo od strojeva i opreme. nakon 1970-tih godina dominantnost se seli u sferu softvera

raunarskih programa. Ni ovo nije dalo zadovoljavajue rezultate stoga rei, prema: Richardu Nolanu kvaliteta UIS jednaka je kvaliteti njegove

najloije komponente.

Kvaliteta Upravljaki informacijski sustav

Temeljna naela upravljanja kvalitetom UIS-a:

Razviti metodiku mjerenja, Utvrditi mjerila (pokazatelje), Nain izvoenja opih pokazatelja, Ulagati u najloije komponente.

Politiku praenja vrsnoe UIS treba i provesti. Posebno treba ulagati upoveanje ope razine informacijske pismenosti.

Poslovni Informacijski sustav

Informacijska tehnologija nije i ne smije biti sama sebi svrha tj.


34/44


Informatika mora biti servis menedmenta. PIS mora zadovoljiti trirazine:

1.Vrhunsko vodstvo2.Srednje izvrno vodstvo3.Operativno vodstvoHijerarhija upravljanja

Vremenski horizont odluivanja vezan je uz menedment i o tome ovisikvaliteta

upravljanja tj. znaaj informacija.

Hijerarhija upravljanja

Menedment i vremenski horizont odluivanja

Informacijska podloga za donoenje odluka

Kvalitetna informacija Potrebna koliina informacija Informacija u pravo vrijeme.


35/44


Svojstva svake informacije su: Vrsnoa (kvaliteta) informacija mora svojomkvalitetom zadovoljiti potrebe korisnika. Koliina (kvantiteta):

Vie vodstvo sintetike informacijeSrednje vodstvo agregirane informacijeNie vodstva analitike informacije.

Vrijednost u vremenu podruje prognoziranja, podruje stvarnogvremena,podruje zastarijevanja.Svojstva svake informacije su:

Suvremeni menedment zahtjeva informacije u podruju prognoziranja iu podruju

stvarnog vremena kada su odluke sigurnije.

Funkcija vrijednosti informacije u vremenu

Poslovni informacijski sustav mora zadovoljiti: potrebe menedmenta za vrhunsko vodstva za srednje vodstvo

za nie vodstvo


36/44


Informacije za vrhunsko vodstva

zahtjev koncentracije znanja razinu sustava za potporu odluivanju treba dati odgovore na pitanje: to uiniti treba primijeniti

-ekspertne sustave -simulacijske modele.

Informacije za srednje vodstvo izvrni informacijski sustav metodoloka znanja kako neto uiniti

Informacije za nie vodstvo

transakcijski sustav faktografsko znanje pomou ega neto ostvariti.Menedment i PIS

Poslovni upravljaki informacijski sustav mora odraavati funkcionalni ustrojstvarnog sustava. Obzirom na tipove poslovanja i sustav e se razlikovati po

unutarnjoj logici.Svaki poslovni upravljaki informacijski sustav sastoji se odstanovitog broja informacijskih podsustava.

Informacijski podsustava PIS-a planiranja i analize poslovanja, upravljanja trajnim proizvodnim dobrima,


37/44


upravljanja ljudskim resursima, upravljanja financijama, nabave materijala i sirovina, proizvodnje, prodaje proizvoda i usluga, raunovodstva, istraivanja i razvoja.

Model Poslovnog UIS Model ekvipotentnih podsustava

Ralamba izvrnog sustava nabave

Razvijanje Poslovnog UIS - metode pretvorbe logikog modela u stvarni sustav:


38/44


Metoda sustavne analize Metoda raunalstva krajnjeg korisnikaMetoda sustavne analize polazi od koncepta ivotnog ciklusa sustava

faza nastajanjasustava,(inicijalizacije)

faza rasta sustava,(ekspanzije)

faza sazrijevanjasustava,(konsolidacije)

faza zrelosti sustava

Krivulja ivotnog ciklusa sustava

Koraci u postupku sustavne analize

utvrivanje informacijskih potreba korisnika, analiza postojeeg informacijskog sustava, definiranje zahtjeva to se postavlja pred novi sustav, oblikovanje novog sustava, uspostavljanje novog sustava, testiranje novog sustava,

implementacija (uvoenje u rad) novog sustava, eksploatacija i odravanje novog sustava, post implementacijska revizija, donoenje odluke o iniciranju novog ivotnog ciklusa sustava.


39/44


Postupak sustavne analize

Metoda raunalstva krajnjeg korisnika

Ukljuuje aktivno one kojima je potreban Informacijski sustav, tj.izgrauju ga korisnici,

Koristi razvojne alate, Izrada protu tipova.


40/44


Raunalstvo krajnjeg korisnika

Osnovne karakteristike metode protutipa: koritenje postojeih modela, preoblikovanje i novo oblikovanje, postupno razvijanje novih elemenata, svojstava i funkcija sustava, uporaba integracijskog modela. Primjenjuje se ponavljajui postupak.

Mehanizmi verifikacije i korekcije dizajna protu tipa su:1. korisnika revizija, 2. analizator sustava.

Metoda protu tipa


41/44


Smjernice za izradu protu tipa :

ukljuenje aktivno i djelotvorno korisnika, izrada veeg broja verzija, koritenje vie razvojnih alata, nastojanje pretvorbe protu tipa u ivi sustav, tenja k modularnom ustrojavanju sustava.

EKSPERTNI SUSTAVI

Predstavljaju oblik primjene umjetne inteligencije u poslovnom sustavu.Osnovna im je svrha zamjena strunjaka u nekom podruju rada.

Prednosti ekspertnih sustava nad pojedincima su slijedee:

integriraju znanje potencijalno velikog broja strunjaka, jednom kad su izgraeni ne grijee, raspoloivi su uvijek i bez ogranienja, ljudi strunjaci su razmjerno rijetki, a sustavi se mogu lako

reproducirati, zadravaju razinu subjektivnosti, mogu djelovati i u opasnim uvjetima.Ekspertni sustavi zasnovani su na pravilima:

ako neto onda neto(IF .....THEN.....)

ako neto, onda neto, inae neto drugo(IF....THEN....ELSE)

sastoje se od slijedeih dijelova:

korisniko suelje stroj za zakljuivanje

baza znanja baza podataka.


42/44


Ustroj ekspertnog sustava

Korisniko suelje ES

- mora biti oblikovano tako da omoguuje komuniciranjekorisnika s ekspertnim sustavom, prema potrebama, eljamapreferencijama.

Stroj za zakljuivanje ES

- programski proizvod za traenje, pronalaenje rjeenja ipostavljenogproblema.

Baza znanja ES

- skup pravila odluivanja pri rjeavanju nekog problema.1. formalno znanje2.osnovna miljenja, sudovi i procjene strunjaka3.heuristika znanja.

Baza znanja je element umjetne inteligencije.


43/44


Baza podataka ES

- relevantno injenino znanje pohranjeno u memoriji sustavaorganizirano

na uobiajeni nain.Pozitivna obiljeja ekspertnog sustava su:

rjeavaju vrlo sloene probleme kao i ljudi funkcioniraju u naelu heuristiki komuniciraju s ljudima na razne naine objanjavaju korisniku pitanja provjeravaju i verificiraju vlastite zakljuke mogu konvertirati opis.Negativna obiljeja ekspertnog sustava su:

obuhvaaju ipak uske segmente znanja ne mogu razmiljati ne procjenjuju znaenje ne zakljuuju intuicijom

ne izvlae analogije ne ue na osnovu iskustva.Broj ekspertnih sustava

U ekspertnim sustavima mora biti ugraeno sve relevantno i dostupnoope znanje, a takoer i privatno znanje strunjaka.

Po procjeni danas je u upotrebi oko 3500 ekspertnih sustava

namijenjenih potpori odluivanja u razliitim ljudskim djelatnostima.ES mogu se primijeniti u:

proizvodnji financijskom poslovanju upravljanju ljudskim resursima

raunovodstvu i reviziji marketingu razvoju informacijskih sustava


44/44


ES primjena u budunosti:

neposredne analitike metode neposredne transakcijske

obrade

neizrazita logika strojno uenje neuralne mree i drugo.

Potreba za ES

Zamjena strunjaka Izbjegavanje rizinih podruja za ljude Brzi razvoj Brzo rjeavanje problema Donoenje prilono istih rjeenja Aktivno istraivanje.

Documents

Osnove informatike - skripta