Osnove pcelarstva

PELINA KOLICA

OSNOVE TEHNOLOGIJE

(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com

/2012/08/osnovni-preduvjeti.jpg)

Da je pelarenje lako, pelar bi bio svako! znao je govoriti jedan stari pelar. Ali ne treba niti od ovog poziva praviti bauk:

iako nose skafandere (eire s zatitnom mreicom) nisu oni astronauti! Nakon to se prevladaju prvi strahovi od uboda i

poetnike greke, pelarstvo poput svih drugih poslova na svijetu moe postati zanimljiva, izazovna i na vie naina

oputajua aktivnost u prirodi. Da bi nekome uope palo na pamet baviti se ovim pozivom, neophodna je motivacija, a ona

NIKAKO ne smije biti profit, jer je put od prve konice do bavi punih kvalitetnog meda spremnog za plasman po visokoj cijeni

jako dug, ponekad i vie godina i proet i dobrim i loim sezonama i iskustvima koji ponekad mogu pelara i dovesti na sam rub

oaja i pomiljanja o odustajanju od tog posla! Najee stimulacija krene iz obitelji ukoliko se netko od rodbine bavi pelarstvom

due vremena, bez obzira hobistiki ili profesionalno. No, ima primjera gdje usprkos obiteljskoj tradiciji netko odustaje i prije

od onih bez te olakotne okolnosti. Zato? Najee je u pitanju strah od uboda, jer je to psiholoki fenomen kojeg se nije lako

rijeiti. Govorim to iz vlastitog iskustva, jer sam i sam alergian na pelud (pa me u proljee svaki odlazak na pelinjak i openito u

prirodu iritira na kihanje i mrcanje kao u doba zimskih prehlada), ali i zbog injenice da ne podnosim ba najbolje pelinje (i ne

samo pelinje) ubode (nakon jednog nesretnog sluaja kad su me pele mog susjeda napale zavrio sam na hitnoj)! Zato uvijek

mladim ljudima koji ele postati pelari ponavljam to ne smiju zaboraviti:

OSNOVE TEHNOLOGIJE | PELINA KOLICA https://pcelinaskolica.wordpress.com/radionica/k...

1 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/ljubav.jpg)

OSNOVNI PREDUVJETI ZA POETAK BAVLJENJA PELARSTVOM: 1) bez ljubavi prema prirodi i ivotinjama openito

nemojte se uputati ni u pelarstvo 2) ako ste alergini na pelud ili pelinje ubode, razmislite jo jednom dobro o svojim eljama

i namjeri 3) strah od neuspjeha je manje opasan od straha zbog uboda 4) mentor je prvi i najvaniji oslonac u samom poetku,

a pelarska udruga mjesto gdje ete dobiti odgovore na veinu praktinih pitanja 5) znanje je nezaobilazan faktor za bavljenje

pelarstvom, pogotovo danas kad su uvjeti (klimatski i dr.) za opstanak pela sve tei, pa bez asopisa i bar jedne knjige, te

strunih predavanja koje organiziraju udruge, te po mogunosti i obrazovanje kroz pelarsku kolu (bez kvalifikacije ionako

nema pelarenja u EU) 6) nemojte se praviti heroji i doi na pelinjak bez zatitne opreme 7) smjetaj pelinjaka mora biti

osiguran prije samog starta 8) izbor tipa konica je individualan, jer sve imaju svoje prednosti i nedostatke, a mi preporuujemo

LR-nastavljae zbog jednostavnosti i praktinosti 9) osnovna oprema i pribor (zatitna odjea, rukavice, dimilica, dimak,

klijeta za okvire, pelarsko dlijeto, transformator za utapanje ica, satne osnove, ica i nateza za icu, avlii)


/2012/08/mentor.jpg)

Ba kao za svaki posao i za pelarstvo je potrebna LJUBAV i to je pravilo jako jednostavno: ili je imate ili je nemate! Teko da se


2 of 37 06.05.2015. 23:46

moete neim baviti iz krivih pobuda ili ako vas neto smeta unutar tog posla! Najbitnije je da niste alergini na pelinje ubode:

ako nakon uboda imate samo oteklinu, crvenilo i svrab, to je posve prirodna reakcija vaeg organizma i dokaz da e ono s

vremenom postati imuno. No, ako se potvrdi najgora mogua dijagnoza: ALERGIJA s velikim rizikom pada u anaflatiki ok, jo

jednom dobro razmislite o svemu, posavjetujte se s obiteljskim lijenikom (ili jo bolje sa specijalistom alergenologom) i tek onda

odluite hoete li nastaviti tim putem(vie o tome na stranici PITALICA). injenica da se pelarstvom bave i takve visokorizine

osobe ne smije vas previe ohrabriti, jer ti ljudi imaju toliko ljubavi prema pelama da ih nikakva nevolja ne moe pokolebati i

otjerati od pelarstva, ali vjerojatno na pelinjak nikad ne odlaze sami, ve u pratnji nekoga tko im u sluaju opasnosti moe i zna

pomoi! Ono protiv se ega Pelina kolica bori i to je svrha postojanja ovog portala je STRAH od uboda. Tu e vam najvie

pomoi netko od starijih iskusnijih kolega pelara, koji u pravilu ne odbijaju pomoi mladim ljudima (vie o tome na stranici

PITALICA). Jedan od njih postat e vam MENTOR i on e postati va najvaniji vodi kroz tajne ovog poziva. Mentor e vas u

startu upozoriti kako treba prilaziti konici i pokazati vam kako se vri pregled zajednice, upozoriti vas na postupak u sluaju

napada pela (ili jo gore strljena).Na njegovom ete pelinjaku gledati kako kontrolira stanje pelinjih zajednica, a kad se

priviknete na zujanje i koji ubod, poet ete i pomagati mu dodavanjem alata i pribora. Od njega ete dobiti (ili kupiti) svoj prvi

roj, odnosno zajednicu i s njom osnovati vlastiti pelinjak. I kad budete stasali u samostalnog pelara nemojte mu zaboraviti

pomoi kad god zatreba, pa makar i samo pri vrcanju. Njega e to radovati, a vi moete uvijek jo neto nauiti. Direktan kontakt s

pelama je najbolja kola, a na njegovom pelinjaku moete sagledati itav godinji ciklus rada, to e vam biti najvea pomo za

samostalno pelarenje. Izuzetno je vano itavo vrijeme uz njega provoditi otvorenih oiju i uiju, ali ZATITNA OPREMA

pelarsko odijelo ili bar eir i rukavice, jer viak opreza nikad nije na odmet! Nemojte da vas u startu osokoli injenica da poneko

od tih starih pelara ne koristi nikakvu zatitu, jer je njihov organizam odavno postigao imunost na ubode!


/2012/08/dobar-start.jpg)

Ako u vaem mjestu boravka postoji PELARSKA UDRUGA (vie o njima na stranici PITALICA), preporuamo da se u nju

ulanite to prije, jer ete na taj nain doi do jo vie korisnih saznanja iz prve ruke, a imat ete i mogunosti prisustvovati osim

raspravama na sastancima i okruglim stolovima po pitanju nekih aktualnih tema i raznim STRUNIM PREDAVANJIMA koje

dre dugogodinji pelari i istaknuti autoriteti u ovom sektoru. Istina, u poetku e vas ponekad pelarske prie i zbunjivati, jer

e neke informacije biti proturjene, jer kako neki zli jezici govore: 100 ljudi 100 udi, ali u 100 pelara 101 nain pelarenja i svi

dobri! S vremenom ete s naviknuti na te kontradiktornosti, ali ete tada ve kroz iskustvo izbrusiti vlastiti stil. Ako kroz

lanstvo u udruzi niste automatski i pretplatnik na neki od regionalnih PELARSKIH ASOPISA (Hrvatska pela, Pelar,

ebelar i drugi), uinite to odmah, jer se u svima njima mogu nai provjereno dobri i korisni savjeti. Naravno da se ne smije

zaboraviti ni kontinuirana edukacija kroz STRUNU LITERATURU (vidi: PELINA BIBLIOTEKA) i internetske portale

specijalizirane za pelarstvo (vidi: LINKOVI). Sigurno da je najbolji nain obrazovanja PELARSKA KOLA koja traje par mjeseci

obuhvaa sve najvanije segmente pelarstva i nakon koje stjeete naziv KV-pelara, ali bez prave prakse uz mentora i iskustva

na vlastitom pelinjaku bit e teko, jer vas nitko nee moi upozoravati na greke koje ponavljate, a vi ete i dalje samouvjereno

nastavljati po svom sve dok vas jednom pele ne iznenade naglim nestankom ili kakvim drugim neugodnim dogaajem. Zato se u

poetku drite svog mentora, upite svaku njegovu rije, nemojte se ustruavati bilo to pitati i vjerujte u njegovu


3 of 37 06.05.2015. 23:46

dobronamjernost.

(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/smjec5a1taj-za-koc5a1nice.jpg)

Osiguranje SMJETAJA ZA KONICE je takoer nezaobilazan faktor prije samog starta: dakle, dok ste jo u fazi razmiljanja bili

ne bili ste se poeli baviti pelarenjem, dok jo uvijek u vama nedoumica morate predvidjeti mjesto gdje ete drati pele. Kako se

sa pelarenjem zapoinje obino tijekom proljea ili ljeti, zima je pravo vrijeme za sve potrebne pripreme oko terena za va

pelinjak. Vano je da zakonski smijete tamo drati pele (ugovor o koritenju parcele s Hrvatskim umama ili nekim drugim

vlasnikom koncesionarom), da je kao stacionarni pelinjak udaljen od prvog susjednog vie od 500 metara zrane linije (to treba

utvrditi pani povjerenik zaduen za to podruje), da u blizini nema turistikih objekata (pogotovo s bazenom), bolnica, kola,

vrtia ustanova gdje je protok ljudi velik i postoji mogunost da ih napadne koja pela s vaeg pelinjaka. Osim toga valja se

dogovoriti s prvim susjedima, pogotovo ako u kuanstvu imaju malu djecu. S poljoprivrednicima (ratarima, voarima,

maslinarima, povrtlarima, cvjearima) se mora redovno kontaktirati zbog pravovremenog zatvaranja konica tijekom tretiranja

njihovih nasada pesticidima. Sinergija izmeu pelara i poljoprivrednika je jako vana, jer vai susjedi moraju biti svjesni da od

pela mogu imati samo koristi (pele oprauju veinu biljnih kultura). Pelinjak ne smije biti predaleko od mjesta stanovanja

pelara zbog mogunosti pravovremenih zahvata (ukoliko za njih bude potrebe), ali i zbog openitog smanjenja trokova. Ako

postoji cesta ili bar bijeli put do pelinjaka time e prilaz biti znatno olakan, a intervencije bre. Lokacija pelinjaka vana je i

zbog pae (poeljno je da bar na 2 km udaljenosti postoji izvor hrane: bagremova ili kestenova uma, livada, vonjak) i da u blizini

nema zagaivaa (tvornica i sl.). Teren mora biti ocjedit, blizu vode sunan ili poluhlad, zaklonjen od jakih vjetrova. Prije nego

donesete konice na lokaciju, pripremite teren: pokosite travu, sagradite postolje za konice (odignuto od tla 20 40 cm) uz

pomo betonskih blokova i gredica, drvenih letvi (ili slinog materijala). Ako u blizini vaeg pelinjaka postoji neobraeno

poljoprivredno zemljite, izvidite mogunost da na njemu zasijete medonosno bilje.


4 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/izbor-tipa-koc5a1nica.jpg)

IZBOR TIPA KONICA u kojima ete drati pele preputamo svakom pojedincu, jer se treba drati samo one: Ne postoje dobre

i loe konice, ve samo uspjeni i neuspjeni pelari! (vie o tipovima konica na poetku ove stranice). Vjerojatno e na va

izbor najvie utjecati mentor ili onaj koji vam proda prvi roj. Jo jedna dobronamjerna napomena: nastojite pelariti samo s jednim

tipom konica kako bi olakali manipulaciju s nastavcima i okvirima, ubrzali postupak vrcanja (iako postoje i kombinirane

vrcaljke) i tako poveali svoju produktivnost. U poetku se nemojte uputati u samostalnu izradu konica, osim ako niste vini

stolariji i imate sav potreban alat. Nove konice moete povoljno nabaviti na PELARSKIM SAJMOVIMA (vie o tome na stranici

PITALICA), a pri kupovini, odnosno ocijeni kvalitete materijala od kojih su izraene konice) e vam pomoi mentor ili kolege

iz udruge. Ako su spojevi na konicama dobri, treba ih samo obojiti (ekolokom bojom), ako ne, onda ih valja prethodno pojaati

avlima, po mogunosti ekolokom bojom. Prije bojanja unutranjost nastavaka obavezno opaliti plamenom iz plinskog gorionika

(brenera), to pogotovo vai za ve koritene konice koje ste dobili (ili kupili) od drugog pelara, jer su takve konice mogui

izvor zaraze (ako su u njima uginule pele).

(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/pc48delarska-oprema.jpg)

ZATITNU OPREMU smo ve spomenuli, ali emo ponoviti da bez rukavica i eira poetnici ne bi smjeli ni priviriti u pelinjak,

jer ako se pele iz bilo kojeg razloga (znai i bez vae krivnje) uzbude i napadnu, bez obzira je li to samo par uboda ili vie, ak i

posve bezopasni, uvijek postoji mogunost da se gost uplai i odustane od prvobitnih namjera, a to bi bila velika teta i za njega i


5 of 37 06.05.2015. 23:46

za druge! Od ALATA I PRIBORA nunog za poetak pelarenja izdvajamo slijedee: dimilica i dimak (sredstvo za dimljenje),

klijeta za okvire, pelarsko dlijeto (no), ilo, etka (metlica) i nateza ice (o tome na poetku ove stranice). Od materijala su vam

u poetku najvanije satne osnove, ica i avlii. Transformator za utapanje ica moete posuditi od mentora ili nekog drugog

kolege, odnosno koristiti kotai za runo utapanje ice. Za sada se nemojte uputati ni u kakav drugi troak (posude za med,

topionik, vrcaljka), ali ako vas mentor na naui praviti pogae, nabavite ih gotove u bilo kojoj trgovini specijaliziranoj za pelarske

potreptine. I nauite se od samog poetka voditi radni dnevnik radi evidencije trokova, a kasnije i intervencija na pelinjaku.

PELINJA ZAJEDNICA BR. 1. Nakon to ste odabrali i uredili mjesto za va pelinjak, potrudite se ograditi ga i oznaiti

odgovarajuom obavijesti da se tu nalazi nalazi pelinjak (naljepnice s ovim znakom moete nabaviti u trgovinama

specijaliziranim za pelarske potreptine). Moda e netko od vas imati sreu poput mene i svoju prvu pelinju zajednicu dobiti

na dar od mentora ili kolege iz udruge, a drugi e svoj prvi roj morati kupiti.


/2012/08/prirodni-roj.jpg)

Prva varijanta je i najbolja: kad kupite (ili dobijete) koritenu konicu (plodite) s normalnom, zdravom i jakom pelinjom

zajednicom, u rano proljee (kada pele prezime) prije glavne pae. To moe biti i nukleus (mala konica sa 5 ili 7 okvira). S

ovakvom ste zajednicom u velikoj prednosti iz vie razloga: s njima ne bi smjelo biti veih problema ni potreba za intervencijama,

a u sluaju da su pane prilike povoljne, postoji velika vjerojatnost da ete te sezone i vrcati neto meda. Taj uspjeh treba ustvari

pripisati sretnim okolnostima, ali je izuzetan stimulans za poetnika koji se moe pohvaliti kako je postao uspjean pelar. A ako

uz sreu ima i neto znanja i spretne ruke, u toj godini moe formirati i svoj prvi (ili vie) umjetnih rojeva. Konicu s rojem treba

paljivo transportirati od mjesta utovara, a to ete uraditi tako to ete (ako ve nemate svoj krov i podnicu) nastavak zatvoriti i s

gornje i s donje strane daskom (ili tvrdima kartonom, plastinim poklopcem) i sve zajedno zakopati s dvije trake za stezanje

(prethodno epom, spuvicom ili krpom zatvorivi otvor ako postoji). Novo izabrano mjesto (va pelinjak) treba biti udaljeno

od onoga s kojeg dolazi zajednica bar 3 km. Ovo je neophodno da se pele ne bi vraale u svoj stari pelinjak. Konicu ete lagano

spustiti na postolje i spojiti s ostalim dijelovima (krov, podnica, hranilica, ventilacija), prethodno umirivi pele (uzbuena zbog

transporta) dimom iz dimilice. Nakon toga u hranilicu sipajte malo eernog sirupa, a sutradan rano ujutro obiite svoju prvu

zajednicu i konicu obiljeite rednim brojem 1. Druga varijanta za nabavku prve pelinje zajednice je kupovina prirodnog roja.

To su pelinje zajednice koje iskusni pelari formiraju (radi prodaje ili irenja pelinjaka) sa 5 do 6 okvira sa pelama, pelinjim

leglom, neto meda, peludi i izgraenim saem. Za proizvodnju takvih rojeva pelari koriste pletare ili u standardnim konicama

ogranie prostor kako bi pele to prije ule u rojevno stanje. Konstantnim prihranjivanjem eernim sirupom potiu maticu na

intenzivno lijeganje jaja. Ovaj postupak se ponavlja i nakon izlaska prvog, drugog pa i treeg roja iz iste konice. Nedostatak ovih

zajednica je u nasljednoj izrazitoj sklonosti k rojenju, a prednost u izrazitom nagonu za izgradnju saa. Nakon formiranja

zajednice s prirodnim rojem potrebno je postojeu maticu zamijeniti maticom iz selekcioniranog uzgoja. Trea varijanta za

nabavku prve pelinje zajednice su rojevi u svom prirodnom stanitu, najee na grani stabla u blioj ili daljoj okolici od

postojeeg pelinjaka. Ako pronaete takav roj (a za njim ne traga neki pelar iz susjedstva), zamolite mentora ili kolegu-pelara s

iskustvom da uhvati roj i smjesti ga u konicu stresanjem pomou pletare, vree ili kartonske kutije. Neki pelari smatraju da

rojeve koji su ve formirale sae u prirodnom stanitu ne treba dirati, ve iskljuivo one koje kao da ba vas ekaju na grani u

grozdu. Ovakav roj moete postaviti i pored konice iz koje je izletio u rojevnom stanju, jer kad je u tom stanju zaboravi odakle je

doao. Prirodnom roju treba osigurati uvijete za ivot i rad u novoj konici koje nije imao u staroj (iz koje je izletio). U novoj

konici ovakav roj se obino brzo adaptira, pa pone ubrzano graditi sae. Zato mu treba dodati dovoljno okvira s ugraenim


6 of 37 06.05.2015. 23:46

satnim osnovama, a kako najee nema rezervu meda nekoliko veeri mu valja dodavati eerni sirup. Ovakvi rojevi se mogu

razviti u jake zajednice do kraja ljeta uz malo vie brige i njege, a treba ih i stimulirati da u toj godini izgrade kompletno sae (u

ploditu i meditu) kako bi idue godine bile spremne za vrcanje. I kod ovih rojeva useljenih u nove konce treba zamijeniti

matice, nakon ega dolazi i do smjene pela. Na taj nain neete se idue sezone morati brinuti hoe li ili nee vae pele pasti u

rojevno stanje, pa se neete morati ni penjati po drveu.


/2012/08/multibox.jpg)

etvrta varijanta najnoviji i najlaki nain nabavke prvih pelinjih zajednica su umjetni, paketni rojevi koji se sastoje od 1,5 do 2

kg pela nastali stresanjem s okvira iz jedne ili vie zajednica s kasnije pridruenom selekcioniranom maticom u kavezu. Ovaj

nain proizvodnje i prometa znatno smanjuje neeljene nasljedne sklonosti rojenju i mogunost prijenosa bolesti i nametnika. Za

transport se najee koristi tzv. Multibox kutija izraena od plastine reetke (radi ventilacije), dovoljno vrste da omogui

sigurnu manipulaciju. Sadri spremnik za tekuu hranu (gusti eerni sirup 2 3:1) opremljen polupropusnom opnom na epu,

to osigurava hranu pelama i do tjedan dana. Paketni rojevi se pripremaju iz zdravih, dobro razvijenih zajednica s velikim

brojem mladih pela koje su manje agresivne i zbog toga je s njima lake manipulirati. U paketnom roju ne bi smjelo biti trutova

niti mladih nesparenih matica. Za natresanje pela s okvira koristi se sipaonik, a ako su dani topliji od 20 *C pele valja prskati

vodom. Paketi se uklanjaju sa sunca i uvaju na mirnom mjestu. Sutradan ujutro paketu se dodaje mlada, nesparena matica

selekcionirana na poeljne odlike u kavezu, bez pratilja. Kavez s maticom se vjea na kutiju uz hranilicu. Pele odmah prihvaaju

novu maticu, to potvruju promjenom zujanja i formiranjem klupka oko nje. Jako zujanje i hodanje po stranicama paketa

upozorava da je nuno rashlaivanje vodom (za pele je ve 37 *C opasna temperatura!). Uz paket ide i sva potrebna

dokumentacija: propisana uvjerenja, certifikati, zdravstvena uvjerenja i uvjerenje o porijeklu. U transportu je naalost mogue da

jedan dio pela strada. Ako je na dnu paketa sloj mrtvih pela do 1 cm, nema razloga za brigu. Kod presipavanja pela iz

transportne kutije u konicu nije preporuljivo koristiti dim, ve ih po potrebi valja ovlaiti. Za osnivanje novog pelinjaka

paketnim rojevima mogue je pele istresati na okvire sa satnim osnovama (tijekom svibnja ili do kraja lipnja). Ako imate okvire s

izgraenim saem, u konicu osim satnih osnova dodajte i okvire s dezinficiranim izgraenim saem, te ih potom lagano

prihranite, jer e to omoguiti njihov bri razvoj. Pakete je najbolje istresati kasno poslije podne. Prethodno se iz kutije izvadi

kavez s maticom i objesi u novu konicu. Provjerite stanje matice: ako nije iva, pelama treba dodati drugu. Ako je sve u redu s

maticom, njen izlaz iz kaveza sprijeite pogaom, to e omoguiti pelama da oiste put do nje i da je za nekoliko dana oslobode.

Nakon toga se oslobodi dno paketa i jednim trzajem pretresu pele u novu konicu. Za par minuta ova je zajednica sposobna za

obranu svog leta i treba joj osigurati hranu, te pustiti je na miru slijedeih tjedan dana. Nakon 7 dana se uklanjaju kavezi za matice

i provjerava urednost izlaska matica iz kaveza. Poto su selekcionirane matice obiljeene (vie o tome u PITALICI) utoliko e

poetniku biti lake raspoznati ih u odnosu na druge pele.


7 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/pz-no-1.jpg)

U pelarenju je poeljno zapoeti s 2 do 3 zajednice i to iz vie razloga. Prvo: poetnici u startu nisu ba vini ovom poslu, pa im se

lako mogu potkrasti greke od kojih neke mogu imati za posljedicu i gubitak itave zajednice. Ako ste krenuli samo s jednom

zajednicom, teko da ete takav gubitak doekati bez razoarenja, a lako moete pasti i u beznae, pa ete vam automatski pasti

na pamet: Nisam ja za to! Ovo govorim iz vlastitog iskustva: i ja sam poeo samo s jednom konicom i nju sam tijekom prve

slijedee zime izgubio. To me je tako zateklo da sam izgubio ionako malo samopouzdanja i dugo nisam doao k sebi od oka i

dileme nastaviti ili ne s pelarenjem. Mnogi poetnici nabave rojeve, a zatim ih daju na uvanje kolegama-pelarima, jer

nemaju dovoljno vremena ili jo nisu spremni. Naravno da je to greka, jer na taj nain nee nikada postati samostalni pelari.

Treba prevladati tremu i to prije poeti praktino raditi s pelama, jer bez poetnikih greaka i gubitaka nije proao niti jedan

pelar, najvea greka bi bila odustati na pola puta i dii ruke od pelarstva. Treba samo uporno nastaviti dalje, a rezultati e doi

sami po sebi. Drugo: ako kao poetnik krenete u formiranje svog pelinjaka s 2 do 3 konice moi ete ih meusobno potpomagati:

dodavanjem okvira s leglom slabijoj zajednici ili okvira s hranom zajednici bez hrane. Ako ponete s nekoliko zajednica, imat ete

vie prilike razrojavanjem doi do eljenog broja zajednica. U svakom sluaju, nemojte da vas iznenadi ako pele neto urade na

nain drugaiji od oekivanog, opisanog u knjigama! Morate biti svjesni injenice da se pele ne ponaaju uvijek kako bi mi htjeli,

ve po vlastitim instinktima i prirodnim zakonima. Ako nemate mogunosti da nabavite vie konica, zadovoljite se s jednom

pogreno bi bilo samo ne poeti s pelarenjem!


8 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/slika-br-1.jpg)

PRVI PROLJETNI PREGLED PELINJIH ZAJEDNICA Ako ste svoju prvu zajednicu dobili (poput mene) u kasnu jesen, dakle

uoi uzimljavanja, pod pretpostavkom da je pelar (prijanji vlasnik) uradio uzimljavanje na pravilan nain (zdrava zajednica,

dovoljno hrane, utopljavanje u hladnijim krajevima), za hladnog vremena konice se ne smiju otvarati, ve se provjera vri

laganim podizanjem jednog ugla konice (zbog uvida u koliinu hrane) i laganim kuckanjem po konici (stanje zajednice). Ve

krajem veljae (za lijepa vremena, bez kie i vjetra) moete izvriti prvi brzi pregled zajednice, samo onda kad vidimo da pele

izlijeu iz konica. Na prvom mjestu to podrazumijeva kontrolu hrane u konici. Nakon odstranjivanja prazne plastine vreice u

kojoj je bila pogaa, tamo gdje je potrebno (gdje nema poklopljenog meda) dodajemo jo jednu pogau. Ponekad se moe desiti da

su pele u sredini potroile svu hranu, pa im treba na brzinu prazne okvire zamijeni s punima s kraja konice (ili s priuve, ako je

mladi pelar ima). Stanje u konici koja je tijekom zime (unato pripremama) ostala bez hrane, moe se popraviti i na slijedei

nain: u toploj prostoriji , nakon to se klupko raspusti, umetne se 1 2 okvira prelivena gustim eernim sirupom (ili rezervnim

okvirom s medom), potom se prostorija postepeno ohladi, pele se vrate u klupko i konica se vrati na pelinjak. Vana je i

prisutnost peludi na okvirima, jer ona osigurava proizvodnju punovrijedne matine mlijei potrebne za ishranu matice i legla, a

bit pelarenja je upravo stalna borba za to vie legla u konici. Iz toga e posljedino proizii svi ostali rezultati. Kako pri zimskim

izlijetanjima pele ne iste podnice, svaki dobar pelar e uiniti to umjesto njih, ukloniti uginule pele (povean broj ukazuje na

potrebu detaljnijeg pregleda u zatvorenom prostoru na nain koji je ve opisan), ljuskice voska i ostale neistoe i tako im pomoi

u higijeni konice. Ako se tom prilikom uoi nedostatak matice (napomena poetnicima: prije preuzimanja pelinje zajednice,

inzistirajte na obiljeavanju matice bit e vam lake u narednim pregledima i intervencijama), najbolje je tu zajednicu spojiti s

drugom, jer u suprotnom dolazi do pojave lanih matica to komplicira situaciju i pelarima s iskustvom, a ne onima koji tek

poinju praksu. Naravno da se za te poslove pretpostavlja prisutnost mentora, odnosno iskusnog pelara koji e taj zahvat uiniti


9 of 37 06.05.2015. 23:46

na najkvalitetniji nain.

(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/pojilice-za-pc48dele.jpg)

Tijekom zime pele svoje potrebe za vodom (4 10 g dnevno) namiruju iz meda, vlanog zraka i kondenzirane vodene pare na

stjenkama konice. Potrebe za vodom se poveavaju s pojavom legla, a kako unutarnje zalihe nisu dovoljne za pravilan razvoj

liinke, vodu za pripremu hrane za njih pele moraju donijeti izvana. Upravo zato u neposrednoj blizini pelinjak moraju biti

postavljene pojilice, kako bi pele uvijek imale dovoljno svjee vode na raspolaganju. Njih ete sada aktivirati da pele ne moraju

letjeti daleko od pelinjaka na jo uvijek niskim temperaturama, a postoji i opasnost da je nau na oneienom mjestu. Pojilica

ima vie izvedbi, ali kakve god da jesu nivo vode u njima valja redovito kontrolirati i po potrebi dolijevati. Dobar pelar pere

pojilice 1 x tjedno i to otrom etkom od nakupljenih algi, te ih dezinficira toplom vodom ili parom. Bolje je uope ne postavljati

pojilicu, nego dozvoliti da ostane bez vode. Rano postavljanje pojilice u pelinjaku osigurat e da se pele na njega i brzo naviknu,

jer ako pronau neki drugi izvor, teko e se navii na novi, makar on bio i blii i ii. Pojilica se postavlja na sunanom mjestu,

bez vjetra, najbolje pod neku kronju ili nadstrenicu, gdje je prije podne sunano, a poslije podne sjena, jer pele nee piti vodu

topliju od 38*C. Pelama dajemo higijenski besprijekorno istu vodu (kakvu bi i sami pili) jer se na taj nain sprjeava mogunost

irenja bolesti (npr. nozemoze). Da bi pele lake privikli na uzimanje vode iz pojilice, prvi put moemo u pojilicu staviti vodu u

kojoj je otopljeno malo meda (0,5 kg na 5 litara). Iako postoje znanstveni podaci o tome da pele radije uzimaju i blago posoljenu

vodu (0,1 %) pelarima-poetnicima to ne preporuujemo, jer je sol tetna za pele, a u dozi e amater naalost lako pogrijeiti.


10 of 37 06.05.2015. 23:46



Prvi detaljni pregled pelinje zajednice u rano proljee izvrit emo kad su vanjske temperature (zato je vano da na pelinjaku

imate na zasjenjenom mjestu postavljen termometar) minimum 15 16*C, optimalno 18*C i vie, kad vidimo da pele izlijeu iz

konica, za mirna sunanog dana bez vjetra. Ako je zima bila relativno hladna, a proljee zapoelo normalno bez velikih oscilacija

u temperaturama, ve se primjeuje unos peludi s rano rascvjetanih ljubiica, drena i drugih vjesnika proljea. Ove koliine peludi

su neznatne, ali uvelike doprinose stvaranju radnog raspoloenja u konici i maticu potiu na polaganje sve veeg broja jaja. Ova

zima je bila udljive naravi, pa je veljaa bila iznimno hladna, to se naalost odrazilo i na stanje zajednica. Zato e i iskusniji

pelari imati vie posla da bi pomogli pelama u proljetnom razvoju. Sad je vrijeme da se isprave svi eventualni propusti i greke

(varooza, nozemoza, prevelika vlaga u konici, nedovoljno hrane, nekvalitetna hrana, prekasna dopuna hrane, loa ili stara

matica, uzimljene preslabe zajednice). Iako imamo elju to prije nadoknaditi izgubljeno vrijeme, poticanje razvoja pelinje

zajednice mora biti postupno i prilagoeno vremenskim prilikama i temperaturnim razlikama izmeu dana i noi. Prvim

detaljnim proljetnim pregledom utvrujemo koliinu preostale hrane, jainu prezimjele zajednice, zdravstveno stanje zajednice,

koliinu legla i kvalitetu matice sve kao i pri prvom brzom pregledu krajem veljae ili poetkom oujka, ali bez straha da e se

duljim dranjem konice otvorenom tetiti pelama. Toplina potrebna za razvoj legla mora biti oko 35*C, ali radilice izgubljenu

toplinu zbog pregleda u ovo doba godine mogu relativno brzo nadoknaditi. Prilikom prvog proljetnog pregleda dimilicu

koristimo malo ili nikako. Pri pregledu uvijek kreemo od sjeverne strane konice. Na toj strani imamo oko 10 mm prostora, to

nam omoguava lake vaenje prvog okvira. Krajnji sjeverni okviri su obino s starijim i loijim saem, u tom trenutku najee

bez meda. Ako odluimo taj okvir spremiti za topljenje, vilicom za otklapanje emo ukloniti poklopce sa sae s medom i na taj

nain omoguiti pelama da ga oiste do kraja. Istovremeno se matici stvara privid poveanog unosa nektara, pa kree u

intenzivnije zalijeganje jaja. Iz sredine konice izvadimo jedan okvir i jo 2 susjedna i to ne do kraja, ve tek toliko da se utvrdi

stanje legla. Ako je leglo rasporeeno u koncentrinim krugovima, iznutra starije i poklopljeno, a izvana sve mlae pa do jajaaca

s maticom je sve u najboljem redu. Ako su poklopci na zrelom leglu ravni bez rupica, a na otvorenom liinke jedre i bijele, sae i

okviri bez utih mrlja naa je zajednica potpuno zdrava. Cjelovitost legla je pokazatelj kvalitete matice, a obim legla pokazatelj

snage zajednice. Jainu zajednice (brojano stanje) procjenjujemo po broju zaposjednutih ulica: jaka zajednica zaposjeda do 9 ulica,

srednje jaka do 7 ulica, a slaba 5 i manje. Ako su pele zaposjele samo 2 3 ulice u konici, takvu zajednicu treba pod hitno spojiti

s jaom (zato je vano poeti pelarenje bar s 5 zajednica!). Slabim zajednicama (do 5 zaposjednutih ulica) moemo smanjiti

prostor pregradnom daskom, jer je jako vano sauvati toplinu u konici. Upozorenje poetnicima: na viim vanjskim

temperaturama zraka pele su rasprenije po konici, pa se doima da ih je vie nego stvarno! Ako na okvirima udaljenim od legla

ima dovoljno meda i peludi, valja ih pribliiti do okvira s leglom. Leglo u ovo doba se nalazi na 3 4 okvira u manjim krugovima,

najee u dijelu konice do leta, a iza legla se nalazi poklopljen med. Jedan ili 2 srednja okvira valja zarotirati za 180*, da med

bude izmeu povrina s leglom na krajnjim okvirima. Zato to radimo? Pele ne trpe med u zoni legla, pa e ubrzano istiti med s

okrenutih okvira i razmjetati ga u sae gdje im to odgovara, oslobaajui prostor za irenje legla po cijeloj povrini okvira. Time

se omoguuje zajednici da lake doe do hrane u toplijem dijelu konice. Kasnije, kad se proljetne temperature stabiliziraju,

zamijenit emo donji i gornji plodini nastavak i time dati matici jo vie prostora za polijeganje jaja.


11 of 37 06.05.2015. 23:46



Kad smo sigurni da vie nee biti niskih temperatura, u konicu treba stvoriti privid unosa hrane dodatnim prihranjivanjem

medno-eernim pogaama ili eernim sirupom, rjee medom. Kako e se to vriti, postoje kod pelara razliiti stavovi. Jedni

smatraju da pogae (za razliku od tekue hrane) ne izazivaju grabe i ne zadravaju hladnou. Pogae u ovom razdoblju ne smiju

sadravati lijekove, ve samo bjelanevinaste dodatke i stimulirajua sredstva. Kad se vrijeme ustali i trajnije zatopli, poticajno

prihranjivanje nastavljamo eernim sirupom (eer : voda 1 : 1 do 1 : 2) 100 300 ml dnevno, najbolje u veer. Ovo

prihranjivanje se ne smije vriti prerano, jer bi se matica potakla na vee polijeganje jaja dok su none temperature jo uvijek niske,

a pele koje su prezimile nisu u stanju grijati preveliko leglo i time se zajednica samo dodatno iscrpljuje. Ako zbog drugih obaveza

ne moemo na pelinjak svaki dan, moemo svaku drugi ili treu veer dodavati 500 g sirupa. Ovaj vremenski razmak ne smije

trajati dulje, jer se prekidom prihranjivanja duljim od 3 dana gubi privid neprekidnog unosa hrane, pa matica prestaje polagati

jaja. Poticajno prihranjivanje se obavlja sve dok unos prirodne hrane ne bude minimum 200 g nektara dnevno.




12 of 37 06.05.2015. 23:46

Sve ove intervencije (poticajno prihranjivanje sirupom ili pogaama, zamjene poloaja okvira) ima za cilj stvoriti to vei broj pela

za prvu glavnu pau. Jedino jaka pelinja zajednica s dovoljno pela radilica moe donijeti med. Razdoblje od trenutka kada

matica snese jajace do pele izletnice (sakupljaice nektara) traje 40 42 dana, pa toliko unazad od cvjetanja bagrema (na

kontinentalnom dijelu) ili kadulje (u priobalju) dobar pelar (krajem oujka ili poetkom travnja) poinje stimulirati maticu da

snese to vei broj jajaaca za pele koje e koristiti glavnu pau (sredinom svibnja). Priblian poetak cvatnje bagrema

procjenjujemo tako da raunamo oko 40 dana od cvatnje najranijih voki (marelica, ljive) do cvatnje bagrema. Pri prvom

proljetnom pregledu utvrujemo i zdravstveno stanje pelinje zajednice. Ako su okviri i prednja strana konice oko leta umrljani

izmetom, valja uginule pele poslati na analizu zbog sumnje na nozemozu. Ako se dijagnostikim tretiranjem zajednice (s nekim

od uobiajenih preparata, koje moete nai u specijaliziranim trgovinama pelarskom opremom i lijekovima) utvrdi da je na

kontrolni podloak otpalo manje od 20 varoa (to je prag tolerancije), nema razloga za strah vaa je zajednica u redu. Ako je broj

otpalih varoa vei od 20, istim sredstvom valja tretirati sve zajednice na pelinjaku. Kad smo pregled zavrili, konicu zatvaramo i

ako je potrebno vraamo utopljujui materijal na nju. Po zavrenom pregledu svaki dobar poetnik e evidentirati sve uoeno: broj

ulica zaposjednutih pelama, broj okvira s leglom, stanje zaliha hrane, sumnja na bolesti, eventualne negativne pojave (loa

matica, lana matica, matice-trutue). Ovom prilikom elimo naglasiti svim mentorima da je jako vano poetnike nauiti gledati i

ne dozvoliti da odu s vaeg pelinjaka samo puni tuih utisaka, a ne vlastitih saznanja. Nije vano napisati tek neto u dnevnik

prakse, pokupiti potpise od profesora i u drutvu se pohvaliti steenom diplomom, ve stvarno neto nauiti. Zato emo i ovdje

ponoviti staro pravilo: Gram prakse vie vrijedi nego tona teorije! Zapamtite to i samo naprijed bez treme i straha da ete

pogrijeiti! Jer, grijeili su i bolji od vas: greke su sastavni dio osamostaljivanja svih koji ele jednog dana postati dobri pelari!

DOGAANJA UNUTAR KONICE UOI PAE Pri svakom pregledu, a naroito pri prvoj opsenijoj kontroli stanja u konici i

zdravlja pelinje zajednice, morate imati na umu ista pravila: da ste primjereno zatieni (Bez eira i rukavice ne dirajte

konice!) odjeom bez mirisa, smireni (vjerovali ili ne, pele kao da osjete vau nervozu i vraaju vam istim raspoloenjem), da

im prilazite oprezno i paljivo (uvijek sa zadnje strane), bez naglih pokreta i bez nepotrebnog mahanja rukama, tiho i bez buke

(emu udaranje po konici ili okvirima?). Dimilica nije neophodna, ali preporuljivo je pele smiriti dimom (materijal za dimljenje

ne smije biti razdraujui, ve umirujui!). Osim te pripreme, vaan je i pravi tajming za pregled: vrijeme obilaska pelinjaka moe

biti u bilo koje doba dana, ali vrijeme pregleda preporuljivo je ujutro ili pred veer, nikako za vrijeme unosa iz prirode, jer se time

pelama remeti rad. Radove na pelinjaku treba izbjegavati i kad nema pae, kad su velike vruine i sue, vjetrovi i temperatura

ispod 15*C. Tako ete u startu izbjei mogunost da pele vaom krivnjom postanu agresivne, napadnu vas i pokuaju otjerati s

pelinjaka neobavljena posla. Ako su ljute, pele e napasti i sluajne prolaznike, pa ponavljamo pravilo da ne postavljate konice

uz put preko kojeg pele idu na pau (Kad je pela ljuta, skloni joj se s puta!) Ako ipak posjedujete neto agresivniju zajednicu,

razmislite o skoroj zamjeni matice. Na taj ete nain izbjei daljnje neugodnosti i rad oko pela e postati uivanje! Opet emo

ponoviti da nije dovoljno gledati, ve valja razumjeti vieno! Zato uvijek preporuamo da poetnik radi uz mentora jedan na

jedan, jer samo tako uitelj moe svu svoju panju usmjeriti na tog uenika i kvalitetno mu prenijeti svoje znanje. Ako ve pri

prvom detaljnijem pregledu zajednice uoite neke anomalije (nedovoljno razvijeno leglo znak da je matica nekvalitetna, lana

matica ili trutua znak da smo pri prethodnom pregledu propustili utvrditi bezmatinost), onda je vrijeme i za prve intervencije,

odnosno saniranje uoenih nedostataka. Kvaliteta matice se procjenjuje prema izgledu legla: ako ima izgled kompaktnog, malo

razvuenog kruga unutar kojeg se izmjenjuju krunice s zatvorenim i otvorenim leglom, s maticom, a time i s itavom zajednicom

je sve u najboljem redu. Ako je ta povrina nepravilnog oblika, ratrkana, s dosta nezaleenih stanica, pomijeanim otvorenim i

zatvorenim leglom, radi se o nekvalitetnoj matici koju je nuno uskoro zamijeniti novom, po mogunosti selekcioniranom. Ako

niste na vrijeme uoili bezmatinost, na taj propust e pele odgovoriti uzgojem nove. Kad nestane matice u konici, pele prvo

postanu nemirne (uje se pojaano zujanje), a onda prionu poslu i uzgoje maticu iz liinki koje su izvorno trebale postati radilice.

Zato rekonstruiraju usku esterostraninu radiliku stanicu u tzv. prisilni matinjak, liinku nastavljaju hraniti s matinom

mlijei, no kako ne razlikuju dob liinke ve ih sve i mlae i starije dodatno hrane, mogue je da prva matica koja se izvali ne bude

dovoljno kvalitetna, jer je uzgojena iz najstarije liinke. Prisilni matinjaci mogu se nai bilo gdje na okviru za razliku od rojevnih

ili matinjaka za tihu izmjenu. Ako se bezmatinost uoi na vrijeme, zajednici se pomae dodavanjem matinjaka. Potraje li

bezmatinost due vrijeme, mlade pele dobro hranjene s medom i peludom, nemaju leglo koje bi trebale hraniti matinom

mlijei, pa zadravaju i same gutaju mlije, koja kod onih pela koje imaju vei broj jajnih cjevica, uzrokuje bujanje dotad

zakrljalih jajnika i u njima se poinju razvijati jaja. Poto se ovakve lane matice (nadrimatice) ne mogu oploditi, one nesu samo

neoploena jaja i to po nekoliko u jednu stanicu, nepravilno rasporeenih u stanici i po sau. Budui da je bez radilikog legla,

takva je zajednica vrlo slaba i bez mladih pela, osuena na propadanje. Zato morate tu konicu odnijeti dalje od pelinjaka, pele

sa svih okvira stresti u travu, a praznu konicu odnijeti u skladite, jer nema razloga za spaavanje. Pele koje ste istresli nee moi

nazad u svoju konicu, pa e ui u susjedne gdje e ih prihvatiti jer dolaze u nevolji (pele ne brane ulaz tuicama koje nose

nektar, ve samo onima koje su gladne i spremne krasti njihov med!).


13 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/leglo-lac5benih-matica.jpg)

Kvalitetne okvire iz te konice stavite u neku drugu konicu u kojoj ima mjesta, a ostale pretopite. Kada matica ostari ili ne nese

dovoljno jaja, zajednica si sama uzgoji novu maticu, a ta se pojava naziva tiha izmjena matice i ona se odvija samo u dijelu godine

kad su prisutni trutovi. Na krajevima saa radilice izvlae i do 10 matinjaka, te prisile maticu da ih zalee. Samo jedna izleena

matica preuzima funkciju kraljice zajednice. Ako je mlada matica ostala nesparena (zbog loeg vremena ili nedostatka trutova

zimi) i takva je prezimila, u proljee e poeti polagati samo neoploena jaja iz kojih se razvijaju samo trutovi, pa se zove matica

trutua.

(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/leglo-matice-trutuc5a1e.jpg)

Takva zajednica nema prinova u novim radilicama i ako ne uoite tzv. grbavo leglo, ova bi zajednica mogla propasti, ali zato ste

vi tu da je spasite! Saniranje zajednica s maticom trutuom je jednostavno: pronai ete je u konici i odstraniti, a zajednici dodati

novu selekcioniranu maticu. Moemo se posluiti i trikom koji u svojoj knjizi U svijetu pela preporua Vjeroljub Umelji:

Kvalitetnu maticu moemo uzeti i iz vlastitog pelinjaka, iz neke po snazi slabije ili rezervne zajednice. Okvire s pelama iz te

konice prethodno izjednaivi mirise PRSKANJEM RAZBLAENOM RAKIJOM dodajemo zajednici kojoj smo dodali

maticu.Oujak je veoma teak mjesec za pelinje zajednice, jer se izmjenjuju hladne noi i topli dani, a dolazi do smjene pela:


14 of 37 06.05.2015. 23:46

postepeno se legu mlade, a izumiru stare. Normalna smrtnost u ovom razdoblju je oko 10 % dugovjenih uzimljenih pela u jakoj

zajednici. Poetnici znatieljnici koji skoro svakodnevno otvaraju konice da bi vidjeli koliko je matica zalegla legla grijee, jer se

pri tome gubi toplina neophodna za pravilan razvoj legla. Svi su ovi pregledi bazirani na plodite (jer drugi nastavak medite

jo ne dodajemo), a poremeaji u razvoju i greke koje se naprave poetnici u ploditu su esto presudni za tu zajednicu. Zato je

prvi detaljni pregled najbolje izvriti krajem oujka ili poetkom travnja kad vanjska temperatura zraka iznosi 18*C na vie. Zbog

opsenog pregledavanja svakog pojedinanog okvira (i njihovog rasporeivanja u konici radi proirivanja legla, bolje

pristupanosti hrani, izmjene loeg saa, otklanjanja suvinih matinjaka) ovo je izuzetno delikatan posao i zahtjeva mnogo

vremena. O svim uoenim promjenama i znakovima koji po vaem miljenju ukazuju na mogunost bolesti, odnosno o svemu to

vam je iole sumnjivo, a niste sigurni o emu se radi i kako sanirati stanje u konici, nemojte se sramiti i potraite savjet od svog

mentora ili nekog iskusnijeg pelara.

PROIRENJE PELINJEG LEGLA PREVJEAVANJE Plodite je najvaniji dio konice i mora omoguiti maksimalan razvoj

legla kao i smjetaj rezervne hrane. Matica za svoje najjae aktivnosti moe poloiti 2.500 3.000 jaja dnevno, to znai da za cijelo

leglo treba 52.000 63.000 stanica. Zato se za prvog detaljnog pregleda istovremeno vri i proirivanje plodinog prostora

rasporeivanjem (prevjeavanjem) okvira u konici. Ni u kom sluaju ne smijete oduzimati legla i pele iz jakih zajednica i

pomagati slabijim: JAKE ZAJEDNICE TREBA JO VIE POJAATI! Kod poetnika se zna desiti da i slabije zajednice uspiju

prezimiti, a poetkom travnja uginu. Zato? Najei je razlog: gladovanje! Za vrijeme intenzivnog razvoja i potronja hrane je

maksimalna, a ako u tom razdoblju zahladi i nema unosa iz prirode, a nesavjestan pelar to nije na vrijeme uoio i sprijeio glad

dodavanjem pogaa, desit e se tragedija: nai e uginule pele zavuene u prazne stanice saa! Sve to u pelinjaku propustite ili ne

uradite pravovremeno, teko da ete moi kasnije nadoknaditi! Zato se savjestan pelar ve tijekom zime priprema za nadolazeu

sezonu: osigurava potrebnu koliinu okvira, icu i satne osnove, kako bi na vrijeme imao u skladitu dovoljan broj rezervnih

plodinih i medinih okvira. U rano proljee vona paa traje oko mjesec dana (kraj oujka do kraja travnja, ovisno od nadmorske

visine i meteorolokih uvjeta za odreeno geografsko podruje). Ove godine je vegetacija pourila i postoji realna opasnost da

pele ne budu razvijene u optimalnom broju u vrijeme cvatnje bagrema, kao najbogatijoj pelinjoj pai u naim krajevima. Zato

pelar mora ubrzati razvoj zajednice dodavanjem stimulativnih pogaa ili sirupa. Poetnici koji preesto otvaraju konice u ovom

razdoblju, samo remete njihov rad i odmau im. Ponovit emo osnovno pravilo: pelar tijekom itave pane sezone treba da otvara

konice i pomae pelama samo kad je to nuno! Kod veine zajednica tijekom proljea potrebno je provjeriti stanje i otvoriti leglo

maksimalno 2-3 puta. Tijekom prvog otvaranja vri se tzv. malo proirivanje legla (krajem oujka), a kasnije (sredinom travnja)

tzv. veliko proirivanje legla. Ukoliko se ne intervenira na vrijeme, intenzivan razvoj zajednice se prekida, a to e imati kasnije

posljedice. Malo proirivanje legla vri se tako da najprije dodate 1-2 okvira koji su potpuno ili djelimice izgraeni u prethodnoj

godini. Oni su tamnije boje, koriteni u ploditu i kroz njih je prolo 3-4 generacije, a njih e vam (kao poetnicima) ustupiti netko

od starijih kolega (jer ih sami nemate). Na osnovu ukupnog broja okvira s leglom, pelar treba odluiti koliko e praznih okvira sa

saem dodati: ako je prisutno 4-5 okvira s leglom, dodajte 2 prazna i to izmeu okvira s leglom i okvira s peludom. Tako ete u

ploditu stvoriti 2 prazne ulice, koje e privui pele s krajnjih okvira (gdje ionako nema meda), a matica e pouriti to prije

zalei stanice u njima. Kod slabijih zajednica novi okvir stavite izmeu krajnjeg okvira s leglom i okvira s peludom na junoj

strani konice (ona je toplija, pa e matica radije zalei okvir na toj strani nego na sjevernoj, hladnijoj). Dva tjedna iza malog

proirenja jaim zajednicama (iznad 5 okvira punih legla i 10-tak ulica) mogu se poeti dodavati okviri s ugraenim satnim

osnovama, jedan sa satnom osnovom u sredinu plodita i jedan na kraju legla s juen (toplije) strane konice. Ostali okviri sa

strane su s medom i peludi. Prvi i deseti plodini okvir ne smijemo odvajati od legla, jer im osigurava dovoljno hrane, kontinuitet

u nesenju i manje stresa, pa e pele dohranjene s njihovim medom biti u boljoj kondiciji i otpornije na bolesti. U sluaju da se

konica sastoji iz 2 nastavka, plodini nastavak treba spustiti na podnicu, a prazni s podnice staviti na njega. Zato? Kad matica ne

bude imala praznih stanica za zalijeganje jaja u donjem nastavku, ona e prijei u gornji. Ako pelar nema dovoljno okvira s

izgraenim saem, moe medini nastavak naizmjenino popuniti s okvirima sa satnim osnovama. Ako je vie zaleanih okvira s

leglom nego to stane u jedan plodini nastavak, viak tih okvira treba dii u nastavak iznad matine reetke, jer e se iz tog legla

izlei pele do bagremove pae. Dodavanjem novih satnih osnova zapoljavaju se mlade pele i tako sprjeava tzv. rojevni nagon

(o kojem e vie biti rijei u slijedeem poglavlju). Ako nema rezerve hrane iznad plodita, a nema ni unosa iz prirode, nema ni

osjeaja sigurnosti u zajednici. Zato treba pripaziti da u konici uvijek bude rezervnog meda. Slabijim zajednicama uz leglo

dodajemo po 1 okvir sa satnom osnovom. Dodane okvire sa satnim osnovama pele e brzo i kvalitetno izgraditi u sae, a matica

e ih rado zalei. Ako nastupi loe vrijeme, koje e sprijeiti pelama izlete na vonu pau, zajednice treba stimulativno

dohranjivati eernim sirupom 1:1 i to 2-3 dcl svaki drugi dan.

ROJEVNI NAGON PELA, ROJENJE I RAZROJAVANJE

Rojenje je prirodni proces u kojem se pelinja zajednica dijeli na 2 dijela. Ovo stanje nastupa postupno i u njemu sudjeluju sve

pele u konici. Pele na rubovima legla izvlae matinjake u koje matica poloi oploena jaja. Nakon zatvaranja matinjaka i prije

izlaska prve matice, stara matica s dijelom pela naputa konicu i razvija zajednicu u novom prostoru, a mlada ostaje s drugim

dijelom pela u staroj konici.


15 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/roj-1.jpg)

Rojenje se dogaa kad je u prirodi izobilje peludne hrane koja stimulira rad mlijenih lijezdi, a unutar konice je vei dio plodita

ispunjen poklopljenim leglom. Taj viak matine mlijei kojeg pele nemaju kome dati poinju same troiti i ulaze u posebno

raspoloenje iz kojeg posljedino proizlazi rojevni nagon. Suvremeno pelarstvo smatra rojenje negativnom odlikom i pelari

pokuavaju suzbiti rojevni nagon na sve mogue naine. Ovaj je proces posebno fizioloko stanje i kad jednom uzme maha u

zajednici, teko ga je zaustaviti. Prvi znak je pojaana gradnja trutovskog saa iznad mednih okvira. Pele grade 10-20 matinjaka

u koje matica postupno polae jaja. Kako vrijeme odmie, radilice mijenjaju svoj odnos prema matici i sve je rjee hrane. Zato ona

postaje vitkija, laka i pokretljivija. Nakon zatvaranja prvih matinjaka, a prije izlijetanja pele se nasiu meda tako da imaju

rezerve za nekoliko dana. Kad jedna polovina pela napusti konicu (za lijepa vremena) za njom izlijee i stara matica. Sakupe se

na prvom oblinjem stablu u obliku grozda i roj tu ostaje par sati do nekoliko dana. Ako pelar ne iskoristi ovu pauzu do njihove

selidbe na novo stanite, im se izviaice vrate s traenja novog prikladnog mjesta, roj e se dii i otii u novi stan, koji moe biti

udaljen i par kilometara. Ulovljeni roj moete bez straha staviti na isti pelinjak, jer se pele nee vraati u staru konicu. U staroj

konici prva izleena matica razori preostale matinjake, za nekoliko dana se pari i pone polijegati jaja. Zajednica koja se rojila

slabije skuplja nektar, pa je kod nje prinos slabiji, pa je rojenje nepoeljno, pogotovo pred glavnu pau. Najvea je teta ako pelar

dobro razvije zajednice, a glavna paa zakasni, pa se veina zajednica izroji. Zato je neophodno prepoznati rojevni nagon jo u

najranijoj fazi. Kako je travanj najrojevniji mjesec, izuzetno je vano ne kasniti u proljetnim radovima na pelinjaku. Izuzetno je

vano 3 tjedna prije bagremove pae stvoriti uvijete u konici neophodne za daljnji razvoj u kojem se pele trebaju iskljuivo

brinuti o unosu nektara i tako iskljuiti mogunost rojenja. Rojenje se moe zaustaviti u vrijeme kad su pele poele graditi

matinjake i trutovsko sae, a u konici jo nema zaleenih matinjaka i to dodavanjem izgraenih okvira ili satnih osnova u

plodite. U sluaju da nismo mogli, stigli ili nismo znali sprijeiti rojevno stanje, nee pomoi ni proirivanje (dodavanje jednog

nastavka), ni dodavanje satnih osnova, ve bi morali potrgati matinjake, eventualno oduzeti koji okvir legla. Osim ruenja

matinjaka, matica se s leglom moe premjestiti iznad medinih nastavaka i odvojiti od preostalog dijela konice matinom

reetkom. Na tom je nastavku potrebno osigurati leto. Pele se po navici vraaju u prostor u kojem je ranije bilo plodite, a matica

ostaje bez veine pela ime se mijenjaju uvjeti u konici, pa rojevni nagon nestaje.


16 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/shema-1.jpg)

Ova izmjena mjesta nastavka kao prvi korak u borbi pelara protiv rojenja mora biti dobro tempirana: tek kad pele ponu

prelaziti na 1. i 10.-ti okvir. Ako su oba nastavka puna pela, izmeu njih treba ubaciti prazni, trei nastavak s 5-6 satnih osnova.

Na taj nastavak treba staviti matinu reetku (ispod koje mora biti matica!). U sredini umetnutog nastavka treba prevjesiti 1-2

okvira legla da mi maticu naveli da iri leglo na dodani prostor. Umjesto ubacivanja treeg nastavka, u borbi protiv rojenja moete

se posluiti i metodom izdvajanja matice. Maticu treba prenijeti u sredinu nastavka koji smo dodali. U taj nastavak emo staviti

okvir s medom i peludom do okvira s maticom, s oba kraja po jedan izgraen okvir, a preostali prostor emo popuniti satnim

osnovama. Taj emo nastavak staviti na podnicu i na njega matinu reetku. Sve okvire s leglom treba staviti u jedan nastavak

(koji je postao trei gornji!), a okvire s medom i prazne okvire u srednji nastavak. Taj srednji nastavak treba staviti na matinu

reetku i tako izdvojiti maticu od legla. Tako e ona dobiti novi prostor za irenje legla, a mlade pele mogunost da hrane leglo i

dograuju satne osnove. Slijedei postupak u borbi protiv rojenja je ogranienje matice. Desetak dana pred bagremovu pau u

zajednicu gdje smo metali 3. nastavak, maticu smo ograniili na 1 nastavak na podnici. U gornjem je nastavku dobar dio legla

izaao, iz srednjeg e postepeno izlaziti, pa e i on tijekom pae postati medite. U ploditu matica je ostavljena s najmlaim

leglom i neto praznih okvira, to joj na odreeno vrijeme osigurava prostor za nesenje, a mladim pelama omoguava pranjenje

mlijene lijezde. Ako su matinjaci pred zatvaranjem, jedan od naina za spreavanje rojenja je razrojavanje premjetanje

matice sa 2-3 okvira zatvorenog legla i 2-3 okvira puna meda i peludi na posve novu lokaciju.


17 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/c5a1ema-2.jpg)

Razrojavanjem emo dobiti zajednicu koja se ponaa kao prirodni roj s ogromnom radnom energijom. Upravo taj elan je potencijal

za unos 4-5 kg nektara ve prvi dan pae. U plodita treba vratiti 2 okvira legla razliite starosti zajedno s maticom, a ostali dio

plodita naizmjenino popuniti izgraenim praznim saem. Koliko je legla oduzeto, toliko se dodaje okvira sa satnim osnovama.

U proizvodnim zajednicama (u kojima je ostalo 2 okvira legla) sve nezaposlene mlade pele postaju aktivne i sudjeluju u

skladitenju nektara. Na ovaj se nain pelama suzbija nagon za rojenjem tijekom itave sezone.


/2012/08/c5a1ema-3.jpg)

Postoji vie metoda za spreavanje izlaska roja: da se matica odvoji od legla, da se ukloni leglo i zajednica stavi u stanje golog roja

ili da se ukloni matica. Kad smo pronali matinjake, maticu neemo ni traiti, ve emo jedan okvir s leglom i matinjacima

staviti u donji na, a ostatak popuniti izgraenim saem i satnim osnovama. Na taj emo nastavak staviti matinu reetku. U

srednji nastavak emo staviti prazne okvire i okvire s medom, a na njega nastavak u koji smo smjestili preostalo leglo s

matinjacima. Ako matice nema u gornjem, onda je u donjem nastavku ako je ona dolje, ubit e je prva izleena matica. to je

goli roj? Kad pronaemo matinjake i potrgamo ih, maticu stresemo na satne osnove, a leglom pojaamo druge zajednice, maticu


18 of 37 06.05.2015. 23:46

ubijemo (jer je stara) i ostavimo 1 okvir s 2 matinjaka. Snaga ove zajednice je opala, pa je valja pojaati s par okvira zrelog legla.

Rojenje se moe sprijeiti i pomou nukleusa (pomone konice s 5-7 okvira) i to tako da itavo leglo i sve pele na njemu

prebacimo u nukleus. U jednom je matica, u drugom zreli matinjaci. U prazno plodite smjestiti emo nukleus sa svim leglom i

pelama. Tako emo zaustaviti rojevni nagon: oduzeli smo aktivno rojevne pele, a snaga zajednice je ostala ista. Uz zaustavljanje

rojevnog nagona i buenje nagona za skupljanjem hrane, svim ovim tehnoloko-tehnikim mjerama se matici daje dovoljno

prostora za zalijeganje, a pelama voskaricama osigurava zaposlenost. Osim toga zajednicu oslobaamo loeg saa, a samim tim i

opasnosti od varoe i drugih bolesti. Jedan dio pelara od kasnog proljea i tijekom ljeta potie pele na rojenje kako bi proizveli

rojeve za prodaju ili irenje vlastitog pelinjaka. Ovi rojevi imaju prednost u izraenom nagonu za izgradnju saa, ali njihova

matica ima izuzetan rojevni nagon koji se nasljeuje, to ba nije preporuljivo za mlade neiskusne pelare. Iako je svojevremeno

jedan stari pelar rekao: Pele ne priznaju ni praznike, ni blagdane, ni none smjene ni bilo koje druge isprike svaki e pelarev

propust kazniti rojenjem! nemojte oajavati ni ako vam koji roj pobjegne niste ni prvi ni posljednji pelar kojem se to desilo. U

svakom sluaju izuzetno je pohvalno ako pelar postupa prema uputama i primjenjuje bar neku od preventivnih tehnikih mjera i

uspije sprijeiti rojenje.

PRIPREMA ZA GLAVNU PAU Nakon prvog proljetnog detaljnog pregleda pelinjih zajednica slijede pripremni radovi za

glavnu pau, to u naim krajevima znai uoi cvjetanja bagrema (kraj travnja do kraja svibnja). Ponovit emo osnovna pravila

ponaanja na pelinjaku: najbolje je raditi ujutro (jer je tada najvei broj pela sakupljaica u potrazi za nektarom i peludi); obavezno

koristiti zatitnu opremu (iako mnogi preporuuju da se to ranije pone raditi bez rukavica), dimilicu (makar vas neki uvjeravali da

ona nije neophodna) i dovoljan broj rezervnih okvira (s izgraenim saem i sa satnim osnovama). Idealno bi bilo da svi vode vlastiti

dnevnik rada, pa mogu prije radova provjeriti to na kojoj konici treba kontrolirati, odnosno sanirati, a na kraju dana opet upisati

nove promjene. Kvalitetnim voenjem evidencije svih izvrenih zahvata, dobrim planiranjem rada i pripremama znaajno se

skrauje prazan hod i ukupno vrijeme provedeno na pelinjaku. Iako smo na stranici PELIN KALENDAR dali osnovni

pregled radova na pelinjaku po mjesecima, realnost esto pokazuje da ne postoji jedinstvena shema sezonskih aktivnosti zbog

promjenjivosti klimatskih uvjeta. Ponovit emo koji su najvaniji radovi u proljee: pregled zajednica stimuliranje razvoja

priprema za glavnu pau. Stimuliranje (poticanje) razvoja pelinjih zajednica vri se na 2 naina: prihranjivanjem (medno-

eernim pogaama ili sirupom) i tehnolokim zahvatima (rotacija za 180*, prevjeavanje okvira, zamjena nastavaka). Na umu

valja imati samo da jedino jaka zajednica s dovoljnim brojem pela moe donijeti med (zajednica od 15.000 pela donijet e 7,5 kg

meda, a zajednica od 60.000 pela 41 kg!). I dok su jedni pelari pristalice koritenja pogaa u poticajne svrhe i istiu njihove

prednosti (ne izazivaju grabe i ne zadravaju hladnou), drugi to osporavaju, tvrdei da pogae pojaavaju e u vrijeme kad

postoji opasnost od smrzavanja zbog preniskih vanjskih temperatura i daju prednost tekuoj hrani (100 250 ml eernog sirupa u

omjeru 1:1). Bez obzira da li smo pristalice jednog ili drugog stava, moramo znati da se ovakvo podraajno prihranjivanje ne smije ni

u kom sluaju raditi dok su none temperature jo uvijek niske (time se matica prerano potie na vee polaganje jaja, a pele koje su

prezimile ne mogu grijati preveliko leglo, pa se time zajednica samo pretjerano iscrpljuje). Razvoj zajednica pelar mora dobro

planirati da bi one bile u punoj snazi na poetku glavne pae. Zato dobrog pelara nee iznenaditi brzi razvoj zajednica u samo

tjedan proljetnih dana, jer e on savjesno i odgovorno u to vrijeme svakodnevno obilaziti svoj pelinjak i pratiti sva dogaanja u konici

(ne bi li dolo do anomalija koje smo spomenuli u prethodnim poglavljima) i svakoj zajednici osigurati dovoljno prostora za razvoj

(jer e se u suprotnom probuditi rojevni nagon u pelama), ali i za smjetaj meda (jer i nedovoljan prostor u meditu moe smanjiti

prinose). Ukoliko se zakasni s razvojem, pelar nee imati oekivane prinose, a ako pele ne dostignu puni razvoj do poetka

glavne pae, postoji velika vjerojatnost da e se veina izrojiti. Prije glavne pae potrebno je ujednaiti zajednice. Preporua se

spajanje slabih zajednica sa srednje jakim (sjetimo se preporuke poetnicima da zaponu pelarenje bar s 3 zajednice, sad vam je

valjda jasno zato). Meusobno spajanje slabih zajednica nije se pokazalo produktivnim, premjetanje slabe na mjesto jake u

vrijeme pae moe pomoi, ali je najuinkovitiji nain ujednaavanja zamjena slabih s zajednicama iz nukleusa. Osim ovih naina,

pelari esto pojaavaju slabe zajednice dodavanjem okvira s poklopljenim leglom iz jake zajednice, no tako se otvara mogunost

prenoenja bolesti.

PRODUKTIVNOST PELINJIH ZAJEDNICA U pelinjoj zajednici je tijekom travnja zavrio proces smjene pela i njihov se broj

svakodnevno poveava dok istovremeno cvjeta sve vie medonosnog bilja. U ovom razdoblju matica ne smije biti blokirana, tj. mora

imati siguran prostor za zalijeganje jaja. Upravo zato pelari dodaju satne osnove i na taj nain uposle sve pele voskarice na

izgradnji saa, a hraniteljice (pele koje proizvode matinu mlije) angairaju na ishrani larvi. injenica je i da se iz mladog saa

legu krupnije pele, a kako se veina uzronika zaraznih bolesti nalazi u ploditu, izmjenom saa se rjeavamo i njih. Poveanjem

ukupnog broja pela u zajednici, proporcionalno se poveava i broj sakupljaica koje u proljee vrijedno rade i od jutra do mraka

unose u svoju konicu nektar i pelud. U slabijim zajednicama pele unose dvostruko manje nektara i peluda, vie se brinu za

leglo, pa na kraju pae imaju dosta pela, ali malo meda. S druge strane kod jakih zajednica zbog manje legla ukupan broj pela

opada, ali veina njih radi kao sakupljaice, dok se svi drugi poslovi odlau za kine i vjetrovite dane kad ne izlaze na pau, ve se

mogu posvetiti poslovima unutar konice. Drugim rijeima: slabe zajednice su neproduktivne, pa pelar za pau treba pripremiti samo

jake zajednice! Sve zajednice koje pri detaljnom pregledu (20 dana prije poetka cvjetanja bagrema) imaju 8 okvira legla, smatramo

posve razvijenim, one druge sa 6 ili 7 okvira legla dodatno pojaavamo s 1 ili 2 okvira zrelog legla (koje uzimamo zajednicama s

manje od 6 okvira legla) kako bi i one imale 8 okvira legla i te e zajednice biti proizvodne. Na njih stavljamo po jedan nastavak (ili

polunastavak) s izgraenim saem i iz tih zajednica tijekom itave sezone ne uzimamo ni leglo ni pele i one slue iskljuivo za

sakupljanje meda. Da bi i te jake zajednice postizale maksimalne prinose meda, neophodno ih je seliti s pae na pau. Preostalih 30


19 of 37 06.05.2015. 23:46

do 40 % slabijih zajednica bit e pomone (rezervne). Da bi za svaku slijedeu pau imali i maksimalno razvijene zajednice, veina

pelara u naim krajevima proizvodnim zajednicama dodaju okvire s zatvorenim leglom iz pomonih zajednica, ali jedan dio njih

koristi metodu dvomatinog pelarenja. Za razliku od uobiajenog odvajanja plodita i medita matinom reetkom, u ovako

organiziranim zajednicama ive i rade 2 matice. U ovakvom nainu pelarenja matice moraju biti odvojene jedna od druge ili bi se

meusobno borile za prevlast u zajednici to bi zavrilo ili smru one slabije ili njenim naputanjem konice s dijelom pela, a to

ne smijemo dozvoliti. I dok jedan dio pelara zagovara ovu metodu bez obzira to je pri dvomatinom pelarenju rojenje ee

nego u jednomatinom, jo uvijek je veini pelara u RH to samo privremena mjera za poveanje broja radilica u proizvodnoj

konici uoi glavne pae.

TO JE TO MATINA REETKA I KOJA JE NJENA ULOGA U PROIZVODNIM ZAJEDNICAMA? Iako suvremena pelarska

znanost istie kako Apis mellifera carnica siva pela medarica odrava leglo kompaktnim (u jedinstvenom prostoru), veina

pelara u ovo vrijeme izmeu plodita (bez obzira na 1 ili 2 nastavka) i medita stavlja matinu reetku gdje ona ostaje do vrcanja.


/2012/08/matic48dne-rec5a1etke.jpg)

Kroz matinu reetku mogu proi samo radilice, a ne matica i trutovi. Glavna joj je zadaa da sprijei irenje legla na okvire u

meditu. Mogu biti od ice, lima ili PVC-folije koja se stavlja na satonoe, u zasebnom drvenom okviru s ili bez dodatnog leta ili

izravno (tako smanjuje put radilicama iz jednog u drugi nastavak). Pele moraju imati dovoljno praznog saa za unos i

sazrijevanje meda. Kad je medite skoro puno, ispod njega se umee prazan nastavak s praznim saem. Kada pele dopune sae u

gornjem nastavku medom, moe se pristupiti vrcanju, ali s napomenom da se oduzimanje okvira iz medita za vrcanje vri tek kad

je med zreo (kad je poklopljeno minimum 70 %).


20 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/oduzimanje.jpg)

VRCANJE MEDA Pod pretpostavkom da poetnici prve godine pelare s 2 do 3, maksimalno 5 zajednica na stacionarnom

pelinjaku, u ovoj rubrici nee biti rijei o seljenju konica, ni o vrcanju na terenu, odnosno problematici vezanoj za te teme. Isto

tako neemo se zadravati na unosu peludi i nektara po vrsti pae, jer je to sadraj rubrike PELIN VRTI gdje emo s

vremenom kompletirati mali atlas medonosnog bilja abecednim redom. Za sada je vano da je poetnik dobro odabrao lokaciju za

svoj pelinjak, to podrazumijeva blizinu vonjaka, livade, ume kao izvora hrane za pele. Ne preporuujemo poetnicima da

svoj pelinjak postave uz poljoprivredno zemljite pod nekom kulturom koja je potencijalno i medonosna, ali sa sobom nosi rizike

zbog neumjerenog koritenja insekticida (o pogubnosti pesticida vie u PITALICI u poglavlju to je to CCD?), osim ako

niste istovremeno vi taj koji obrauje zemljite ili imate vrst dogovor s poljoprivrednikom o vremenu i nainu tretiranja biljaka.

On e vas kao odgovorna i savjesna osoba na vrijeme upozoriti na radove koje priprema u slijedeem razdoblju, a vi ete

razmjerno tome pelama sprijeiti izlazak iz konice u vrijeme tretiranja pesticidima. Ne bi tetilo da saznate o kom je sredstvu za

zatitu bilja rije, kako bi se uvjerili da se ne radi o neonukleotidima ili drugim po pelinji ivot opasnim preparatima s

produenim djelovanjem.

(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/1-vrcanje-naslov.jpg)


21 of 37 06.05.2015. 23:46

Oduzimanje okvira s medom za vrcanje Bilo bi dobro da posjedujete pelarsku vagu s kojom bi svakodnevno pratili promjene

teine konica. Ukoliko se ne koristi matina reetka kojom odvajamo medite od plodita, kada je med zreo, oduzimaju se okviri

s medom do tzv. bioloke granice do okvira na kojima ima peluda. Kako smo ve napomenuli, vrca se samo zreo med. Kako ga

prepoznati? Izvadite iz medita okvir s nepoklopljenim saem, oslobodite od pela i postavite vodoravno: ako med kaplje, jo

uvijek je nezreo. Ako pri kraju pae medini nastavci nisu optimalno puni meda, valja jedan od njih staviti na podnicu, pa na

njega plodite i opet medite. Nakon toga e pele u 7 narednih dana prenijeti sav med iz donjeg nastavka u gornji (jer ne

podnose med ispod plodita), popuniti sve okvire i poklopiti sav med, a vi ete oduzeti samo taj nastavak. Prije oduzimanja meda

valja osigurati sve uvijete za neometani rad: treba postaviti vrataca na leto, pripremiti prazne nastavke, etke i sipaonik za pele.

Vrataca na letu (metalna ili plastina) valja drati jo dan nakon vraanja izvrcanih okvira nazad u konicu i tako sprijeiti

moguu grabe. Rano jutro je idealno vrijeme za oduzimanje okvira, jer su sve pele sakupljaice vani na pai. Svi se poslovi

moraju obavljati bez panike i nepotrebnog uznemiravanja. Pele nas doivljavaju kao kradljivce i svoj med estoko brane, pa su

najee nervozne i ljute. Zato ih je taj problem najbolje rijeiti preventivno umetanjem pregradne daske s bjealicom (manjom ili

veom) izmeu plodita i medita dan uoi vrcanja, minimalno par sati prije oduzimanja okvira s medom. Specifian oblik

bjealice omoguava prijelaz pela u plodite bez mogunosti povratka nazad u medite. Sutradan u nastavku s okvirima

predvienim za vrcanje ostaje jako malo pela koje pomou pelarske etke s finim dlakama tjeramo u pomoni nastavak koji potom

prekrijemo vlanim komadom platna ili pokrijemo pokrovnom daskom. Neiskusni pelari najee grijee jer ponavljaju stresanje

pela, ali bez da ih odmah izoliraju, pa se one vraaju nazad sve ljue i estoko ubadaju. Zato poetnicima preporuamo koristiti

sipaonik za pele, jer iz njega pele ne mogu izai i ometati daljnji rad.


/2012/08/2-vrcaona.jpg)

Otklapanje saa s medom Idealno bi bilo da se na ovim poslovima ukljue lanovi vae obitelji ili prijatelji radi lake organizacije

(pod uvjetom da nitko od njih nije alergian na pelinje ubode) i da za to imate poseban prostor i sav potreban pribor. Vrcaona je

prostorija predviena za sve poslove od otklapanja saa do toenja meda. Prostor mora biti besprijekorno ist, dovoljno velik da

omoguava nesmetan rad 2 ili 3 radnika, mjesto za slaganje nastavaka s punim okvirima, odnosno nastavaka za izvrcane okvire

koje emo na kraju dana vratiti u konice. U tom prostoru svi otvori moraju biti zatieni da kroz njih ne mogu ui pele koje bi

ometale vrcanje. Sav alat, pribor i posude koje imamo namjeru koristiti prije poetka moramo oprati istom vodom i dobro ih

osuiti. Za otklapanje sae koriste se vilice (opisane u rubrici PELARSKI ALAT I OPREMA) ili noevi (nazubljeni, s 2 otrice,

topli grijani strujom, toplom vodom ili parom). Pri ovom poslu pomoi e nam stol za otklapanje saa koji se sastoji od postolja i

posude (manje plastine ili vee nehrajue) s nosaem okvira. Ako ih nemate, slobodno improvizirajte s kuhinjskim posuem,

opet pazei na higijenu (jer se radi o prehrambenom artiklu). Amateri e za otklapanje mednih poklopaca najee koristiti vilice,

ali ne smiju uriti jer mogu nepotrebno otetiti saa, zadajui na taj nain pelama vie poslova oko njihove obnove. U

profesionalnijim izvedbama stolova za otklapanje ugraeno je sito kojim se odvaja med koji curi s okvira pri otklapanju od


22 of 37 06.05.2015. 23:46

votanih poklopaca koji idu na topljenje.

(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/3-proces-vrcanja.jpg)

Vrcanje meda Okvire s otklopljenim saem slaemo u vrcaljke, koje mogu biti rune i s elektromotornim pogonom (opirnije u

rubrici PELARSKA OPREMA), od malih centrifugalnih s 3 do 4 okvira do velikih radijalnih (kazetnih) za 20 do 60 okvira s

kompjuterskim programatorom. Kako se obraamo poetnicima, dakle malim pelarima s par konica, odnosno do 50-okvira za

vrcanje, naravno da e koristiti rune vrcaljke za 3 ili 4 okvira, a s vremenom kad poveaju broj zajednica mogu svoju malu

vrcaljku zamijeniti veom, motornom. Zbog rotacije i centrifugalnih sila med se iz saa cijedi niz stijenku vrcaljke i zadrava na

njenom dnu. Nakon vrcanja med isputano na ventil da se cijedi kroz dvostruko sito (grubo i fino) u posude koje veliinom stanu

ispod vrcaljke, obino kapaciteta do 35 kg. Te prirune posude mogu biti i od plastike, ali preporuamo od nehrajueg elika, jer su

dugovjene. Ne treba ih zatvarati poklopcima, ve pokriti gazom. Za nekoliko e dana sitni dijelovi saa preostali iza filtracije

(cijeenja kroz sito) isplivati na povrinu, pa ih se moe ukloniti licom. U tako pokrivene posude nee moi ui mravi ili muhe, a

nakon 15 dana iz njih ispari voda s povrine, jer je laka od meda. U suprotnom med se moe pokvariti (ukiseliti). U prostoriji

gdje se uva med do konanog pretakanja u staklenke ne smije biti izvora jakih mirisa, jer ih med lako poprima. Pakiranje meda

Med najee pakiramo u staklenke od 720 ml i 350 ml, odnosno 1 kg i kg. Za punjenje meda posluit e nam slavine ventili

ugraeni na posudama ili posebne punilice. Svaka tegla meda, pa i ona najmanja (tzv. hotelska od 25 g) na sebi mora imati

odgovarajuu naljepnicu s ispisanim podacima o vrsti meda, koliini, nazivu proizvoaa i porukom potroaima: Osobina

svakog prirodnog meda je da se kristalizira!


23 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/ambalac5bea.jpg)

Kristalizacija i dekristalizacija Ako ste postupili tono prema navedenim uputama i radili u besprijekorno higijenskim uvjetima,

va med e biti ist, prirodan proizvod bez ogranienog roka uporabe. itavo vrijeme od vrcanja do krajnje potronje med ne

gubi na kvaliteti, ali s vremenom se kristalizira. Bez panike: to je prirodna osobina svakog meda da prelazi u vrsto stanje, no

vano je istai da pri kristalizaciji ne gubi nita od svojih hranjivih sastojaka! Kristalizacija je jedan od sigurnih znakova istoe i

prirodnosti meda, ali potroai zbog navike kupovine meda u tekuem stanju i nepoznavanja osnovnih injenica zaobilaze ovakav

med. Zato pelari pribjegavaju metodi dekristalizacije, prilikom kog postupka zagrijavaju med na maksimalno 34*C(to je

temperatura u konici). Na tritu pelarske opreme postoji vie modela i veliina dekristalizatora, ali spretan pelar moe

improvizirati s hladnjakom kojeg e preurediti da uva toplinu umjesto hladnoe i to ugradnjom 2 arulje od 100 W u donji dio. U

24 sata naizmjence ukljuivanjem i iskljuivanjem izvora topline moemo dekristalizirati 50 kg meda.


/2012/08/vrcaljke-i-sl-kopija.jpg)

Poslovi nakon vrcanja meda Okvire koji nisu za daljnju uporabu valja izdvojiti za topljenje voska. Ako oekujemo jo jednu pau

na mjesto tih izdvojenih okvira treba staviti okvire sa satnom osnovom. Ovo iskusnog pelara nee iznenaditi, ali poetnici esto


24 of 37 06.05.2015. 23:46

nemaju dovoljno rezervnih okvira. Pri vraanju u konicu sae na okvirima valja popricati istom vodom, jer tako pomaemo

pelama u radu na popravcima stanica (oteenih pri otklapanju ili deformiranih pri vrcanju). Prilikom vraanja okvira, odnosno

nastavaka, najbolje predveer, ne smijemo previe odugovlaiti s poslom, jer izvrcani okviri imaju jak miris koji uznemiruje pele.

Valja paziti da i drugi dijelovi konica ne budu umrljani medom zbog mogue grabei. Ako sutradan ujutro pele normalno

obavljaju svoje aktivnosti, moemo proiriti ulaz u konicu, tj. do kraja otvoriti vrataca na letu i nastaviti pelariti kao do tada, jer

smo se dokazali i u praksi! Topljenje voska Bez voska nema pelarenja to je injenica od koje ne moemo pobjei (bez obzira na

cijenu koja je tijekom povijesti samo padala zbog navale jeftinijeg repromaterijala u proizvodnji svijea!) Okvire koje smo izvadili

iz konice zbog vrcanja, a nisu podobni za daljnju uporabu zbog starosti (lako ih je uoiti jer su tamnije boje) ili deformiranog saa,

treba odmah pretapati. Ako su samo nekoliko dana van konice, votani moljac e ih poeti unitavati i za par toplijih dana od saa

e ostati samo tragovi tete i pauina! Ako i nema vee koliine starog saa, okvira graevnjaka, mednih poklopaca ili zaperaka,

ipak treba svaki komadi sakupljati, od njega napraviti grude (gnjeenjem emo zaustaviti moljca), uvati ih na niim

temperaturama dok ih ne budemo imali dovoljno za topljenje (ne isplati se gubiti vrijeme i prljati opremu za malu koliinu!) Prvi

zadatak u okviru ovog posla je brzo pretapanje saa pomou topionika koji moe biti solarni ili parni. U topionik se mogu ubacivati

kompletni okviri sa saem, ali se preporua sae isjecati iz okvira (u okvirima gdje se mijenja sae, valja mijenjati i icu!) Solarni

topionik najee koriste selei pelari jer je idealan za terenski rad, a posebno djelotvoran kod topljenja mladog saa, odnosno

zaperaka. Postavljamo ga na mjesto izloeno suncu, povremeno ga okreui tako da suneve zrake uvijek padaju pod pravim

kutom. To e mu omoguiti specifino postolje s okretanjem oko vertikalne osi i promjenom kuta prema horizontali. Na taj nain

imamo najbolje iskoritenje solarne energije. Vosak e se preko noi ohladiti, ujutro emo ga izvaditi i topionik je opet spreman za

uporabu. Bez obzira o kojem se modelu topionika radi, potrebno je najmanje 10 okvira namijenjenih za topljenje. Po sistemu

spojenih posuda s plinom kao izvorom topline, pod djelovanjem pregrijane vodene pare u prvoj posudi, vosak se topi i istjee u

drugu posudu. Na ovaj nain vosak ne moe prekipjeti, to je bitno kod poetnika koji nemaju dovoljno strpljenja, pa zbog

nepanje dolazi do nezgoda. Druga faza u ovom postupku je cijeenje voska pomou pree. Iscijeeni vosak najee transportiramo

u obinim PVC-vreama. Specijalizirane trgovine pelarskom opremom registrirane za otkup voska mijenjaju vosak za satne

osnove u dogovorenom odnosu prema kvaliteti i koliini, dok proizvoai satnih osnova najee izrauju satne osnove za

svakog pelara posebno od njegovog voska uz nadoknadu za svoj rad.


/2012/08/topljenje-voska.jpg)


25 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/1-pripreme-za-zimovanje-pc48dela1.jpg)

UZIMLJAVANJE PELINJIH ZAJEDNICA Jesen je vrijeme kada pelari ine sve to mogu kako bi pelinju zajednicu pripremili

za zatije u kojem matica prestaje polagati jajaca. Pele se za zimu spremaju mnogo ranije od pojave prvih hladnoa, pa bi se

tako trebali i ponaati pelari. Ve tijekom kolovoza morali bi stvarati jake zajednice (1 plodite + 1 medite = 30.000 pela), jer

jake zajednice lake odravaju temperaturu u konici neophodnu za prezimljavenje. Zato male zajednice (na 3 4 okvira) treba

pripojiti jakim, a slabe matice iskljuiti iz daljnjeg uzgoja.


/2012/08/2-formiranje-zimskog-klupka.jpg)

Ono to pele prvo uine je tzv. pokolj trutova. Ve krajem ljeta pele izbacuju sve ili gotovo sve trutove van iz konice, a oni

nesposobni da prezime umiru. Koliko god ovo zvui okrutno, slui za opstanak zajednice, tako da u zimu zajednica ulazi samo

s radilicama i maticom. im zahladi, pele poinju u konicu unositi puno propolisa kojim zatvaraju pukotine i suuju ulaz.

Prostore izmeu saa dograuju na razmak optimalan za cirkulaciju zraka koji e uvati toplinu. Matica smanjuje broj jaja, dok

ih sasvim ne prestane zalijegati. Za razliku od ljetnih pela koje rade sve poslove oko rasporeda hrane za zimu, zimske pele

samo sjede na leglu i griju ga. Njih ljetne pele instinktivno tede za potrebe razvoja zajednice u proljee. U tom razdoblju


26 of 37 06.05.2015. 23:46

zimske pele se obilato hrane i ispod hitina stvaraju rezerve masnog tkiva koje e im pomoi u obrani od hladnoe. Tek kad ljetne

pele izumru (listopad), broj pela u zajednici opada na 15.000 20.000. Funkciju ljetnih pela preuzimaju zimske, koje su bile

poteene sakupljanja, prerade hrane, odgajanja legla, izgradnje saa.


/2012/08/3-uljez-u-koc5a1nici.jpg)

Ako ste sluajno zaboravili nakon posljednjeg vrcanja meda izvaditi matinu reetku izmeu plodita i medita, ovo je zadnji

trenutak da to uinite, jer bi ona onemoguila pelama prilaz zalihama meda, pa bi se desila da uginu unato dovoljno hrane.

Jesen je vrijeme prihrane gustim eernim sirupom (1 kg eera na 500 ml vode) ili pogaama. Dobar pelar zna da je potronja

hrane zimi minimalna (1 do 1,3 kg mjeseno), pa e procijeniti zalihe meda u konici (openito jedan LR-okvir sadri 3 kg meda).

U kontinentalnom dijelu nae zemlje minimalne zimske rezerve meda po konici koje omoguavaju prezimljavanje zajednici su

15 do 30 kg, u primorju 10 do 15 kg. Svakih 5 litara eernog sirupa uveava zalihe za 3 kg. Uz hranu pelama treba osigurati i 2

okvira s malo peluda. Osim koliine, vana je i kvaliteta hrane. Najbolji je med od bagrema ili livadni, a za zimske rezerve su

loi: medljikovac, kesten, vrijesak, uljana repica (zbog brze kristalizacije). Najbolje je prihranu sirupom ili pogaama zavriti do

polovine rujna, kako bi ga pele preradile u med, med dozrio i pele ga poklopile. Ako med sadri puno neprobavljivih tvari,

optereuje zadnje crijevo pele, jer one zimi rjee izbacuju izmet (samo tijekom tzv. proisnih letova kad vanjska temperatura

poraste na 12*C).


27 of 37 06.05.2015. 23:46


/2012/08/4-zimska-idila.jpg)

Krajem listopada preko poklopne daske izmeu letvica koje dre lesonit postavljamo pokriva od novin. On e upijati suvinu

vlagu, a zrak koji prolazi kroz spojeve na poklopcu e suiti novine. Iako se mnogi plae da e pelama biti hladno ako im

ostavimo mreaste podnicu, injenice govore da pele niti ne pokuavaju zagrijati cijelu konicu, pa se ona ak preporua, jer

kroz nju propada sve emu i nije mjesto unutar konice (otpad, uginule pele, otpale grinje). Pela kao jedinka nije u stanju sama

preivjeti hladnou (na temperaturi ispod 9*C ukoi se i umire), ali udruena u zajednici u stanju je prevazii zimske nedae.

Optimalna temperatura za pele je 34 36*C, ali mogu podnijeti i do 13*C. Zimi su njihove aktivnosti svedene na minimum, ali

ne spavaju zimski san, ve proizvode toplinu neophodnu za opstanak zajednice. Toplinu pele proizvode podrhtavanjem grudnih

miia i krila, a da bi i odrale temperaturu potrebnu za preivljavanje zimskih hladnoa, unutar konice formiraju klupko.

Klupko se uvijek formira na mjestu gdje je bilo zadnje leglo (prazan dio saa blie letu). Dio pela se zavue glavom u prazne

stanice, a ostale se poredaju u obliku kugle. U sredinjem dijelu klupka je matica, a oko nje mlade pele. Gornji dio uvijek

obuhvaa sae s medom to osigurava ishranu pela pri sredini klupka. Ova faza zapoinje pri 18*C, a na 13 14*C klupko

postaje jo zbijenije. Pele s vanjskog dijela klupka su hladnije od onih u sredini, no u sluaju opasnosti i one e biti u stanju

izbaciti alce i boriti se za svoju obitelj. U klupku uvijek postoje prolazi za kretanje pela i klupko e se stezati ili iriti, ovisno

od temperature u konici. Kada pele iz vanjskog dijela klupka (kore) potroe svoje rezerve hrane, zavlae se prema sau s

hranom, jer nema prijenosa s pele na pelu. Pela koja se sluajno odvojila od klupka naalost nee preivjeti. Niske

temperature nisu tako opasne kao temperaturno kolebanje, jer rastezanje i stiskanje klupka ima za posljedicu vei utroak hrane.

Zato mnogi autori tvrde da pele zimi ne umiru od hladnoe, ve od bolesti ili od gladi. Vlaga je zimi opasnija od hladnoe, pa e

dobar pelar u jesen temeljito pregledati stanje svih drvenih dijelova kako bi bili sigurni da nigdje nema rupa, odnosno zaepiti

sve pukotine ili po potrebi zamijeniti itav dio novim. No, opasna je i pretjerana vlaga unutar konice koja se stvara zbog

metabolizma pele pri stvaranju topline. Topliji zrak iz klupka ide prema krovu i hlaenjem se sputa prema dolje. U tom zraku

ima vodene pare koja se kondenzira na hladnijim stranama konice i saa. Osiguravanjem lagane ventilacije (mreaste podnice i

novinski prekriva u poklopnoj daski) sprjeavamo ovu negativnu pojavu prije nego se ovlai pelud i nepoklopljeni med u sau.

Konice valja malo nagnuti tako da kinica moe otjecati. Osim toga konice treba osigurati da budu vrsto na tlu koje ne moe

poplaviti, a na krov obavezno staviti neki teret koji e sprijeiti da ga odnese vjetar ili itavu konicu privezati pojasom. Na ve

sueno leto stavite vrataca (metalna ili plastina) koja imaju sitne rupice pogodne iskljuivo za pele i koje e sprijeiti ulaz

nepoeljnim tetnicima (poljski mievi). U jesen pelari vade sva saa udna oblika i oteene okvire, a staro crno sae treba

spremiti za topljenje. Nakon to ste obavili sve ove poslove i osigurali pelama siguran smjetaj i dovoljno rezervne hrane, treba

ih pustiti da se smire za zimu, no i dalje treba redovno obilaziti pelinjak i provjeriti je li sve u redu. U krajevima gdje su snjene

oborine ee, redovito istite leto od snijega. To je potrebno radi omoguavanja pelama da povremeno idu na proisni let, jer

ako balegaju u konici, postoji opasnost od nozemoze. Provjerite ima li usprkos svim pripremama oteenja od gusjenica


28 of 37 06.05.2015. 23:46

voskova moljca ili napada drugih tetnika.

(https://pcelinaskolica.files.wordpress.com/2012/08/5-c5a1to-rade-pc48delari-zimi1.jpg)

Sve preostalo vrijeme zimi provedite u pripremi za proljee, a to podrazumijeva: ienje i popravak oteenih nastavaka,

podnica, krovova, pregled sve zalihe saa zbog naznaka voskova moljca (tetnici e biti aktivni kad malo zatopli!), priprema

okvira s novim satnim osnovama za proljee. Zima je odlino razdoblje za posjete specijaliziranim sajmovima gdje ete obnoviti

opremu i nabaviti potroni materijal potreban za proljetne radove (Gudovac, Pazin, Celje), ali i studijske izlete kod pelara

profesionalaca, bili oni uzgajivai matica, gospodarstva koja se bave apiturizmom ili samo proizvodnjom, ali na viem stupnju

od vaeg. Vrijeme je to i za ponavljanje gradiva na strunim predavanjima u organizaciji vaih udruga, zadruga i klubova, ali i

za takmienja na natjecanjima medova. Osim toga zimi je i vie vremena za druenje, a ono je uvijek korisno ako smo nesebini i

elimo svoje znanje i iskustvo podijeliti s drugima. Ne smijemo zaboraviti i blagdan Svetog Ambrozija, sveca zatitnika pelara

koji se tradicionalno slavi 7. prosinca svim krajevima nae i jo nekih europskih zemalja. Zima je period kad stariji i iskusniji

pelari mogu posjetiti vrti ili osnovnu kolu u svojoj okolici ne bi li malianima otkrili svu ljepotu ovog poziva, pa moda u

budunosti stvorili nove generacije koje e poslije njih skrbiti da pele preive u sve teim uvjetima. Osim toga zimsko vrijeme je

i doba prehlada i zato idealno za edukaciju ireg graanstva o koristima meda i svih drugih pelinjih proizvoda za ljudsko

zdravlje. Dakle, ako ve pele zimi miruju, to ne znai da i pelari smiju spavati zimski san!


/2012/08/osnove-5.jpg)


29 of 37 06.05.2015. 23:46

SKLAPANJE LR OKVIRA je prvi zadatak pri uenju pelarskih stolarskih vjetina. Ve na prvi pogled jasno je da je materijal

(letvice po mogunosti od suhog drveta lipe) specifian za ovu branu, ali je zato sav potreban alat poznat vie-manje svima

(eki, skalpel i kutnik). Satni okvir se sastoji od 4 letvice: jedne satonoe, dvije bone i jedne donje letvice.



Na slikama se vide pojedine faze pri sklapanju okvira. Bone letvice se spajaju sa satonoom tako da se vilica na gornjoj strani

utakne u vrat izdubljen na satonoi. Slino je i s donjom letvicom. Spojevi se lijepe vodootpornim ljepilom i uvruju kolarskim

avliima.



Ovo je skraen opis radova na sklapanju LR-okvira. Detalje u svim fazama s komentarima ete nai na web-portalu: beverlybees.com

je dodue na engleskom jeziku, no neka vas to ne smeta: ionako kau da 1 slika vrijedi vie od tisuu rijei, a tamo slika i

Documents

Osnove pcelarstva