Planiranje Luka i Terminala kolokvij

8/16/2019 Planiranje Luka i Terminala kolokvij

1/10

PLANIRANJE LUKA I TEMINALA – PITANJA S KOLOKVIJA

1. KOLOKVIJ

1. PLAN RAZVOJA LUKE

Plan razvoja luke izrađuje se kao ukupan razvojni plan, u okviru kojega su sadržani brojni pojedinačni planovi.

Plan razvoja lučk! "j#la$no%$ Luke nepresano prae i analiziraju za!jeve i uvjeerži"a, e o#jenjuju nji!ov uje#aj u budu$e% razdoblju. &vrđuje se da li pro%e pojedineluke rase ili pada, brže ili sporije, odnosno da li luka zadržava svoju pozi#iju na rži"u.

Plan razvoja nv#%$&ja lučk! ka'a&$#$a izrađuje se na osnovu plana razvoja luka zadulje vre%ensko razdoblje, prije invesiranja porebno pripre%ii dealjnu doku%ena#iju sekono%skog i e!ničkog aspeka.

Plan razvoja ka"rova planiranje kvaliaivni! pro%jena u sa%oj lu#i. Osvaruje se krozsljede$e planove' Plan porebni! kadrova, Plan gubiaka kadrova, Plan sručne izobrazbe.

Planranj# una'r#(#nja 'o%lovanja luk# kao razvojni planovi za srednjoročno idugoročno razdoblje. (ogu se donosii i kao godi"nji planovi.

). METO*E PRO+NOZE PROMETA

1. KV)LI*)*IV+ - e!nike izvje"aja, ankee i savjenički i%ovi

. KV)+*I*)*IV+ - analiza vre%enski! serija, e!nike izglađivanja, baro%earske %eodei ekono%erijski %odeli

/. P0VI2)+J) - ko%bina#ija kvaliaivni! i kvaniaivni! %eoda' %eode israživanjarži"a, !eurisičke %eode i %eode vjerojanosi

,. IN*USTRIJSKA -UNKIJA LUKE

& novije vrije%e indusrijska 3unk#ija dobiva na značenju zbog poražnje %jesa za s%je"ajrazličii! indusrijski! posrojenja u koji%a se obavlja indusrijska prerada sirovina i

proizvodnja goovi! proizvoda.

Ind. 3unk#ija izazvala je pro%jene u vanjsko% izgledu i organiza#iji luka jer je zbog porebne povr"ine za s%je"aj vorni#a i drugi! indusrijski! posrojenja, pove$ala i sa%u lučku povr"inu. Kako bi luka uspje"no obavljala svoju indusrijsku 3unk#iju, %ora udovoljii brojni% %ikro i %akro uvjei%a.

Makrouvjeti: položaj i značenje u do%a$oj i svjeskoj privredi, pro%eno% susavu ze%lje i"ire% gravia#ijsko% zaleđu.

Mikrouvjeti: dubina %ora i osala %arii%na obilježja užeg lučkog područja, erenski uvjei4velike povr"ine s %ogu$no"$u daljnjeg "irenja5,porebna in3rasrukura, opre%a i organiza#ijarada.


2/10

/. PROMETNA -UNKIJA LUKE

6udu$i da je pri%arna djelanos luke pro%e, pro%ena 3unk#ija jes e%eljna 3unk#ija luke.Pro%ena 3unk#ija je ujedno i preduvje posojanja rgovačke i indusrijske 3unk#ije.

Kako bi luka %ogla osvarii pro%enu 3unk#iju, %ora zadovoljii sljede$a ri za!ijeva'raspolagai odgovaraju$i% prijevozni% kapa#iei%a, i%ai dobru povezanos kopna sazaleđe% i i%ai razvijene po%orske veze.

&napređenje% pro%ene 3unk#ije luke, usporedno se i propor#ionalno razvijaju i osale3unk#ije, ali i obrnuo. Odnosno, njezini% sagniranje% i7ili nazadovanje%, sagniraju ilinesaju i osale 3unk#ije.

Pro%ena 3unk#ija je najvažnija 3unk#ija luke koja uvjeuje posojanje osali! 3unk#ija.

0. TR+OVAKA -UNKIJA LUKE

Posupno se razvila iz pro%ene 3unk#ije.

Po svojoj rgovačkoj 3unk#iji, luka predsavlja posrednika u pro%eu iz%eđu dva područja%eđusobno rasavljena %ore%, odnosno posrednika iz%eđu proizvođačke i poro"ačkeze%lje.

*rgovačka 3unk#ija u lu#i obu!va$a' kupoprodaju robe i ople%enjivanje robe

Kako bi luka %ogla uspje"no obavljai svoju rgovačku 3unk#iju %ora i%ai' dobre kopnene i po%orske veze, dovoljne količine robe kon#enrirane u lučko% području, odgovaraju$e

skladi"ne kapa#iee. Posojanje slobodni! lučki! zona u lučko% području o%ogu$ava razvojrgovačke 3unk#ije i svaranje spe#ijalni! rži"a u luka%a za pojedine vrse robe.

2. LUKO3RANI Lukobran je čvrsa građevina u %oru, odnosno izgrađeni nasip povezan s obalo% koje% jeosnovna zada$a za"ia luke od "enog djelovanja vjera i valova.

+ji!ov broj, raspored i veličina %ože bii različi.

uljina lukobrana ovisi o vodenoj povr"ini koju reba za"iii, ali i o "irini uvale.

+a ovoreni% obala%a se grade lukobrani izlo%ljenog oblika, a kada se grade na pjeskovii%obala%a na korijenu lukobrana osavljaju se ovori za prolaz sruje i nanosa kroz luku, e se

produžuje lukobran do ve$e dubine.

+a ka%enii% i pjeskovii% obala%a vrlo se česo posavljaju dva lukobrana pri če%u ravniili izlo%ljeni lukobrani %ogu bii različio položeni.(ogu se izvesi na / načina' nasui, verikalni i %je"ovii.


3/10

4. O3ALNI NAVI+AIJSKI O3JEKTI

Prvu %ku'nu obalni! naviga#ijski! objekaa čine svjeioni#i i druge čvrse oznake pojedini!očaka na kopnu ili opasni! rubni! %jesa za plovidbu.

*ru5u %ku'nu čine različia naviga#ijska po%agala na%ijenjena sigurnosi plovidbe uvoda%a sa različii% ograničenji%a kao pri%jeri#e prilazi luka%a, kanali i sl.

& sa%oj lu#i, na ulazu u luku i na gaovi%a luke posavljaju se i različie čvrse naviga#ijskeoznake i svijela, koja upozoravaju na %ogu$e opasnosi.

Tr#6a %ku'na naviga#ijski! po%agala odnosi se na objeke lučkog konrolnoga #enra ukoje% su ujedinjene 3unk#ije nadzora sigurnosi plovidbe i ko%er#ijalno-operaivni! poslova,a o su sljede$e 3unk#ije' spa"avanje, konrola, %orenje i osale 3unk#ije.

7. O3JASNITE PLANIRANJE RAZVOJA LUKE8 Razvojno 'lanranj# luka8

Obu!va$a sljede$e 3aze'

1. Izrada razvojni! progra%a luke,

. )naliza dosada"njeg razvoja i sada"njeg sanja luke ,

/. )naliza razvojni! %ogu$nosi luke ,

8. &vrđivanje razvojne kon#ep#ije i razvojni! #iljeva,

9. Prijedlog %jera i sredsava za osvarenje razvojni! #iljeva,

:. &sklađivanje razvojni! progra%a;


4/10

=. PO*JELA LUKA PREMA VRSTI TERETA8luke za generalni ere,

luke za rasui ere,

luke za eku$i ere,

puničke luke,

vi"ena%jenske luke,

spe#ijalizirane.

1>. POLO?AJ I SMJER LUKO3RANA *ETERMINIRANI SU

1. povr"ino% luke koji reba za"ii. supnje% za"ie sidri"a/. supnje% za"ie prisana8. za!jevi%a okreanja broda unuar bazena9. uje#aje% lukobrana na srujanje:. uje#aje% lukobrana na valove unuar bazena


5/10

1). KOJA JE -UNKIJA RAMPE NA OPERATIVNIM O3ALAMA8

0a%pe koje služe za savladavanje razlike u visini erena pri kreanju vozila s jedne srane nadrugu.

+agib ra%pe reba bii blag i raz%jerno kraak, %anji uspon za!ijeva dulju ra%pu, a ve$iuspon kra$u za svladavanje ise visine. (eđui%, pove$anje uspona za!ijeva pri%jenu jači!srojeva ili s%anjenje brzine vožnje.

0a%pe za erene i ra%pe za puničke brodove.

1,. PO*AI ZA PROJEKTIRANJE LUKI@ +RAEVINA8

Ba izradu e!ničkog dijela projekaa porebni su !idrogra3ski, o#eanogra3ski, geolo"ki i

%eeorolo"ki poda#i.

@"ro5ra9%k 'o"a& obu!va$aju relje3 obale i %orskog dna.

Oano5ra9%k 'o"a& sadrže dina%ička svojsva %ora, odnosno pro%jene razine, srujanje,valove i kreanje nanosa.

+#olo;k 'o"a& obu!va$aju sasav i geo%e!anička obilježja la i nosivosi erena.

M#$#orolo;k 'o"a& obu!va$aju podake o jačini, brzini, s%jeru i učesalosi valova,oborina%a, e%perauri, vlažnosi i sl.

1/. ESTAKA*E8

Predsavljaju konsruk#ije u obliku pla3or%e, oslonjene na pojedinačne popore, a sojeslobodno ili su %eđusobno vezane.

Prednos i% se očiuje u o%e da nisu izložene priisku ze%lje, "o znači da se %ože očnijeuvrdii opere$enje nego kod klasični! konsruk#ija obala kada se opere$enje prosire po#ijeloj povr"ini.

Izrada akvi! konsruk#ija relaivno je je3ina i brza, pa se iz og razloga če"$e uporebljavajunego puni zidovi. & odnosu na obalu, %ogu bii uzdužne i poprečne.

10. POLO?AJNI UVJETI ZA PROJEKTIRANJE LUKI@ +RAEVINA8

+ajzasupljeniji građevinsko-e!nički či%beni#i koji deer%iniraju izbor položaja luke su'• poreba za iskopo% %ulja i osalog ze%ljanog %aerijala ili ka%ena• uje#aj valova i vodni! sruja ijeko% izgradnje e eksploaa#ija• posljedi#e erozije erena, nano"enja aloga i održavanje dubine vode• uvjei e%eljenja lučki! objekaa.


6/10

12. INSTALAIJE POTRE3NE NA OPERATIVNOJ O3ALI8

Ba odvijanje radnog pro#esa operaivna obala %ora bii opre%ljena porebni% insala#ija%akoje se svrsavaju u dvije osnovne skupine'

lekri čne insala#ije'• elekrične insala#ije snage i rasvjee• insala#ije ele3ona i razglasa• insala#ije dojave požara• insala#ije gro%obrana• insala#ije uze%ljenja.

Vodovodne insala#ije'• insala#ije vode za saniarne porebe• insala#ije vode za porebe pogona• insala#ije vode za za"iu od požara• insala#ije za odvodnju opadni! i oborinski! voda.

14. -IZIKI UVJETI ZA POSTAVALJANJE LUKA I TERMINALA8

Izbor loka#ije i 3izička posava luke i er%inala, e ispravan odabir pozi#ije važni! lučki!objekaa, za!ijeva israživanje svi! deer%iniraju$i! prirodni! uvjea koji se odražavaju naizbor, konsruk#iju i ro"kove izgradnje lučke in3rasrukure.

& prirodne uvjee svrsavaju se' Kli%aski , O#eanogra3ski i *opogra3ski i !idrogra3ski ,&vjei la i Položajni uvjei


7/10

. KOLOKVIJ

1. KAKVA SKLA*IDTA U LUKAMA MO+U 3ITI8 O3JASNITE SVAKU +RUPU.

?kladi"a u luka%a %ogu bii 'ro:#$naC 'rručnaC $r5ovačka n"u%$rj%ka.

& 'ro:#$n: %kla";$:a roba se krako zadržava, posebi#e ranzina roba.

Prručna %kla";$a po!ranjuje se roba u uvjei%a renuačno nedosanog skladi"nog prosora ili evenualne neispravnosi ransporni! sredsava.

& $r5ovačk: %kla";$:a roba se duže zadržava zbog ople%enjivanja, soriranja,

pakiranja i pripre%e za rgovačku na%jenu.

In"u%$rj%ka %kla";$a na%ijenjena su indusriji s%je"enoj u lu#i ili u području kojegraviira lu#i.

). O* E+A SE SASTOJI LUKI ?ELJEZNIKI SUSTAV8

Ko%pleks željeznički! posrojenja sasoji se od'

1. ranžirne posaje,

. lučke erene posaje,

/. rajonski! posaja i

8. obalni! e skladi"ni! kolosijeka.

,. KOJE SU NAJVA?NIJE PRE*NOSTI ZA KORISNIKE KOJE PRU?AIN*USTRIJSKA LUKA8

+ajvažnije prednosi koje korisni#i%a pruža indusrijska luka'

•

raspolaže vlasio% obalo% i pre%a porebi obavlja ukr#aj i iskr#aj brodova u lu#i;• %ože sa%a opre%ii obalu spe#ijalizirani% prekr#ajni% posrojenje%

• raspolaže vlasio% radno% snago% za ukr#aj i iskr#aj

• brzino% prekr#ajni! opera#ija i pro#esa u lu#i, uječe na s%anjenje zadržavanja brodau lu#i, "o se poziivno odražava i na s%anjenje vozarine.

•

/. *E-INIRAJTE LUKI TERMINAL.


8/10

Lučk $#r:nal %ogu se de3inirai kao čvori"e %orski! i kopneni! prijevozni! puovaorganizirano i opre%ljeno za pri!va, prikupljanje, pripre%u e opre%anje punika ili veliki!količina erea određene vrse prekr#avanje% s %orski! na kopnena prijevozna sredsva iobrano.

0. *VA OSNOVNA TIPA TERMINALA ZA PLINOVE I TEKUE TERETE.

va osnovna ipa er%inala'

• konven#ionalni er%inali 4er%inali na %orskoj obali5

• o33 s!ore er%inali 4er%inali na ovoreno% %oru5

2. *E-INIIJA LUKI@ SKLA*IDTA

Lučka skladi"a su prosor za povre%eno odlaganje, održavanjr i doradu robe u kruo%,eku$e% ili plinovio% sanju, čine zasebnu i isaknuu kaegoriju i razlikuje%o i! pre%a'

1. vrsi,. ipu i na%jeni,/. ovisno o gospodarskoj grani kojoj skladi"e pripada.

&z op$a obilježja, lučka skladi"a i%aju i spe#i3ičnosi koje se %ogu sažei u bina obilježja'1. raspolažu sa veliki% kapa#iei%a za pri!va gole%e količine robe, e je u nji%a najve$akon#enra#ija roba koje raže i posebne uvjee skladi"enja;. lo#irana su na čvori"i%a glavni! prava#a kreanja roba, gdje se sasaju ransporni

kapa#iei različii! pro%eni! grana

4. LUKE ESTOVNE PROMETNIE

0azvoje% luka i pove$anje% lučkog pro%ea, rase broj #esovni! vozila u lu#i, a sa%i% i% ive$i broj #esovni! pro%eni#a unuar luke.

=esovne pro%eni#e %oraju bii u sanju zadovoljii pro%ena i druga opere$enja kojanasaju od #esovni! vozila.

Izgradnja #esovni! pro%eni#a razlikuje se ovisno o na%jeni za koju su predviđene.

(ogu se podijelii na'1. %agisralne #ese,. lučke prilazne #ese,/. glavne lučke #ese i8. priključne lučke #ese.

@irina ili broj vozni! raka akvi! #esa ovisi o količini pro%ea.

7. 3RO*O+RAEVNE LUKE

Obziro% na s%je"aj %ogu bii' %orske i riječne,

a s obziro% na vrsu brodova' rane i rgovačke.


9/10

Obziro% na e!nolo"ki pro#es izgradnje broda'

Au$ono:na Bro"o5ra"l;$a proizvode i glavne pogonske srojeve, po%o$ne srojeve iosnovne dijelove opre%e broda.

Ceso i%aju i valjaoni#e li%ova i pro3ila, e proizvodnju osale brodske opre%e.

Mon$aFna Bro"o5ra"l;$# grade se isključivo novi brodovi. Obrađuju se li%ovi i pro3ili,rup broda, a osalo se nabavlja i %onira.

Osnovno načelo organiza#ije brodogradili"a je3ina je izgradnja rupa broda, povoljna nabavaopre%e i %ini%alni ro"kovi ugradnje opre%e u rup broda.

R#:on$na Bro"o5ra"l;$a %ogu bii velika, srednja i %ala.

+ajče"$e obavljaju vi"e osnovni! akivnosi, a o su ponajprije' popravak brodova i brodskeopre%e, adapa#ije brodova i izgradnja objekaa off shore e!nologije.

=. PRIKLA*AN PROSTOR ZA KONTEJNERSKI TERMINAL G 'ro%$orn za!$j#v zakon$#jn#r%k# $#r:nal#

obu!va$a ri zone'

1. 'ro%$or za 'r#kr&aj ;rn# /D A 9D % na koje% su konejnerske obalne dizali#e ikolosije#i, zauzi%a 1> H ukupne povr"ine prisana

). 'ro%$or za %kla";$#nj#

na%ijenjen je za skladi"enja konejnera, na koji se odnosi oko00H ukupne povr"ine prisana.

,. 'ro%$or za 'r:anj# o$'r#:u ko'n#n! $ran%'or$n! %r#"%$ava udaljen od obale isasoji se od prisupni! #esa i %anipulaivnog prosora, a obu!va$a ), H ukupne povr"ine

prisana.

1>. / +LAVNE -UNKIJE RTGA

8 osnovne 3unk#ije'1. pro%enu

. indusrijsku/. javno-skladi"nu8. zbirno - disribu#ijsku

Pro:#$na 9unk&ja obu!va$a sve ransporno A skladi"ne opera#ije koje se obavljaju zbogdaljnje opre%e dospjele robe.

In"u%$rj%ka 9unk&ja obu!va$a %anipula#iju ereo% za porebe određenog indusrijskog poduze$a.

Javno – %kla";na podrazu%ijeva pri!va$anje uđe robe na čuvanje i skladi"enje.


10/10

ZBrno – "%$rBu&j%ka sasoji se u o%e da se roba skuplja u gravia#ijsko% području0*= - a, da bi se nakon odgovaraju$e obrade opre%ila na ve$e udaljenosi.

Documents

Planiranje Luka i Terminala kolokvij