7/28/2019 PLANIRANJE SAOBRAAJA - Copy

1/6

Pojam vozila

Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje pocesti, osim djejih prijevoznih

sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom ilistarije osobe, ako se pritom ne kreu brzinom veom od brzine ovjejeg hoda.

Postoje razliite vrste vozila:

cestovna vozila

motorna vozila

eljeznika vozila

radna vozila

skup vozila

zaprena vozila

http://hr.wikipedia.org/wiki/Cestahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Cestahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Cestovna_vozilahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motorno_vozilohttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezni%C4%8Dka_vozilahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Radno_vozilohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Skup_vozilahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zapre%C5%BEno_vozilohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Cestovna_vozilahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Motorno_vozilohttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezni%C4%8Dka_vozilahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Radno_vozilohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Skup_vozilahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zapre%C5%BEno_vozilohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Cesta

7/28/2019 PLANIRANJE SAOBRAAJA - Copy

2/6

Pojam saobraaja

Saobraaj je organizovano kretanje transportnih jedinica na mrei saobraajnica. On je

neeljena posljedica transporta i postoji samo ako postoje transportne jedinice koje se kreupo zajednikoj mrei. Transport je samostalna privredna djelatnost koja se bavi prenosom

materijalnih dobara, ljudi i vijesti sa jednog na drugo mjesto, imajui u vidu zadovoljenje

ljudskih potreba kako u sferi proizvodnje, tako i u svakodnevnom ivotu. Drumski saobraaj

je saobraaj koji se odvija na putevima. Uesnici u drumskom saobraaju se mogu kretati

pjeice, jaui ivotinje i uz pomo raznih vozila. Drumski saobraaj je regulisan

saobraajnim propisima koje moraju potovati svi uesnici u saobraaju. Osnovna pravila

drumskog saobraaja su usvojena 1968. godine na Bekoj konvenciji o drumskom saobraaju.

Nisu sve drave usvojile ovu konvenciju, a i meu njenim potpisnicama se javljaju

odstupanja.

7/28/2019 PLANIRANJE SAOBRAAJA - Copy

3/6

3. POJAM STANDARIZACIJE

Standardizacija je djelatnost kojoj je cilj razrada i odreivanje standarda koji e se

primjenjivati u praksi. Ona, za razliku od tipizacije, obuhvaa manje jedinice kao dijelove

proizvoda, a ne proizvode u cjelini. Cilj standardizacije je uklanjanje razliitosti meu

pojmovima, predmetima, proizvodima i/ili postupcima koji su predodreeni za istu svrhu.

Standardizacija je proces utvrivanja i primjene odreenih pravila radi sreivanja i reguliranja

aktivnosti u danoj oblasti, u korist i uz uee svih zainteresiranih strana, a naroito radi

ostvarenja sveopih optimalnih uteda, uzimajui u obzir funkcionalnu namjenu i zahtjeve

tehnike sigurnosti.

Standardizacija je posljedica:

potrebe uspostavljanja efikasne zatite potroaa (zdravlje, sigurnost, ekonomski interesi)

zatita okruenja stvaranja uvjeta za stabilno snabdjevanje trita

osiguravanja konkurentnosti na globalnom tritu

Predmeti standardizacije mogu biti:

proizvodi (sirovine, materijali i gotovi proizvodi)

metode ispitivanja

definicije i razni apstraktni pojmovi

tehnoloka oprema

proizvodni procesi

dokumentacija

kontrola kvalitete

sistemi upravljanja

Standardizacija je zasnovana na sljedeim principima:

dobrovoljno uee svih zainteresovanih strana u postupku donoenja standarda;

dobrovoljna primjena standarda;

usuglaavanje stavova zainteresovanih strana u vezi sa tehnikim sadrajem standarda

postie se konsenzusom; javnost i transparentnost postupka donoenja standarda;

meusobna usklaenost standarda;

ostvarivanje optimalne koristi za drutvo u cjelini.

7/28/2019 PLANIRANJE SAOBRAAJA - Copy

4/6

4. PLANIRANJE SAOBRAAJA

4.1. Pojam planiranja

Planiranje je osnova svakog dugoronog razmiljanja managera i temelj za uspjenoposlovanje poduzea kao i organizovanje i planiranje saobraaja. Svako perspektivno

poduzee ili tim treba imati plan. Planiranje je najbitniji zadatak managera (menadera) u

oblikovanju okruenja, tj. organizacije kako bi djelovanje pojedinaca koji rade zajedniki u

skupinama bilo uinkovito. Planiranjem se premouje jaz izmeu onoga gdje smo sada i

onoga gdje elimo ii.

Planiranje je intelektualno zahtjevan proces koji trai svjesno odreivanje smjerova

djelovanja i temeljenje odluka na svrsi, znanju i ispravnim procjenama.

Vanost planiranja se oituje kroz 4 (etiri) aspekta :

doprinos planiranja svrsi i ciljevima

primat planiranja meu managerskim zadacima

sveprisutnost planiranja

efikasnost stvorenih planova

Planiranje saobraaja je odreivanje karakteristika putovanja ljudi i stvari na osnovu

ininjerskih analiza saobraajnih i demografskih karakteristika postojeeg stanja, buduih i

potencijalnih planova namjene prostora.

Definisanje ovih karakteristika pomae u narednoj fazi planiranja saobraaja koja se odnosi

na formulaciju prijedloga budueg saobraajnog sistema i mree puteva.

Ininjeri, organizatori i planeri saobraaja obavljaju posao analize, organizacije i planiranja

tako to:

definiu problem

prikupljaju i analiziraju podatke i

vrednuju razliita alternativna rjeenja

Zadatak ininjera i planera saobraaja je takoe istraivanje mogunosti fizike

implementacije projekta koji e zadovoljiti postavljeni cilj uz najmanje trokove i koji e biti

konzistentan sa ostalim unaprijed usvojenim kriterijima.

4.2. Proces planiranja saobraaja

Proces planiranja saobraaja sastoji se od nekoliko faza, koje su, svaka sa svog aspekta, vrlo

znaajne za kvalitetno planiranje.

U poetnoj fazi, odnosno prije nego to planiranje pone, izuzetno je vazno jasno definisati

problem koji se eli rijeiti i shodno tome odrediti tok procesa planiranja i ko sve treba da

bude ukljuen u taj proces.

U sklopu definisanja problema ije e se rjeenje istraiti tokom planiranja treba identifikovati

nosioce i

korisnike planiranja.

7/28/2019 PLANIRANJE SAOBRAAJA - Copy

5/6

Nosioci planiranja su organizacije, agencije i pojedinci koji direktno uestvuju u planiranju i

koji su odgovorni za izvrenje planiranja.

Korisnici planiranja su organizacije, agencije, i pojedinci (stanovnici) koji koriste rezultate

planiranja, odnosno koji e "osjetiti" efekte planiranja.

Obje grupe, nosioci i korisnici planiranja, treba da se ukljue u proces od samog poetka i da

aktivno daju svoj doprinos tokom projektovanja procesa planiranja, njegovog izvrenja idonoenja konanih odluka.

Najznaajniji korisnik planiranja saobraaja je drutvena zajednica u irem smislu, jer e

stanovnici podruja za koje se vri planiranje svakodnevno koristiti saobraajni sistem.

Istovremeno, svakodnevni korisnici saobraajnog sistema (stanovnici) znaju pozitivne i

negativne strane postojeeg saobraajnog sistema. Oni e takoe uestvovati i uticati

(direktno ili indirektno) na konano usvajanje plana saobraaja.

Iz navedenih razloga izuzetno je vano u proces planiranja ukljuiti iru drutvenu zajednicu

tako da taj proces bude otvoren, pristupaan i povratno informativan u odnosu na stanovnike.

Stanovnicima, korisnicima saobraajnog sistema treba omoguiti da uestvuju u procesu

planiranja. Meutim, stanovnici mogu, ali ne moraju iskoristiti mogunost uea u

planiranju, ali je od kljunog znaaja da im se omogui da uestvuju u tom procesu. Neke od

organizacija, agencija ili pojedinci mogu biti istovremeno i nosioci i korisnici planiranja.

Slika 1. prikazuje pojednostavljenu verziju procesa planiranja saobraaja nakon sto je

izvrena inventura postojeeg stanja (izvrena mjerenja, brojanja anketiranja i druga

istraivanja).

7/28/2019 PLANIRANJE SAOBRAAJA - Copy

6/6

Slika 1. Proces planiranja saobraaja