180
BROJ 15 NOVEMBAR 2014.

Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Magazine about culture,art,fashion,food,ecology,design and photography

Citation preview

Page 1: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

BROJ 15

nOvemBaR 2014.

Page 2: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

2 l novembar

Uvod

Jedan netipičan novembar donosi i drugačiji broj Plezira. Po prvi put smo više od polovine broja posvetili jednoj temi. Budući da je po sredi ljubav, nadamo se da nam nećete zameriti. Želele

smo da napravimo jedan mini vodič za drugačija, neobična, specifična venčanja i inspirišemo sve one koji žele da pobegnu

od banalnosti, kiča i zacrtanih formi kakve, nažalost, najčešće viđamo na

venčanjima. Ono što smo usput naučile je da je recept za svakoga individualan ali sastojci koji ne smeju da izostanu su ljubav, pregršt pozitivne energije, mašte, dobrih ideja i kvalitetnih saradnika. Osim o venčanjima pričamo i o putovanjima koja nam se urežu u sećanje i donesu neke nove osećaje, zatim nastavljamo razgovore o

modi, ekologiji, književnosti...

Uživajte u ostatku novembra!

Teodora Kovrlija, Plezir [email protected]@gmail.com

Page 3: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Sadržaj

Ekologija

08 Eko - hrana

14 Alge kao alternativa

fosilnim gorivima

Nega

20 Opadanje kose

Životni stil

28 Online špartanje

30 Inspiracija

Page 4: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

4 l novembar

Sadržaj

Venčanja

36 Uvod

38 Jedan frajer i bidermajer

Venčanja

46 Venčanice

54 Bidermajeri: Mušmula

62 Bidermajeri: Žustra Mustra

Venčanja aranžmani

68 Bloom design

74 Teatrix

84 Studio Dekorater

Page 5: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Sadržaj

Moda

134 Editorijal: Nekada davno u jednoj dalekoj zemlji...

142 Beretke

146 U šopingu

sa Minjom

148 Vintage anatomija:

Josefina Gerlach

Moda

154 Dajana Vrilend

Zdravlje

160 Floriterapija: Neka

procveta vaše "DA"

Putopis

166 Krit

Književni portret

174 Dostojevski

Venčanja

90 Poslastičari

102 Fotografi

Venčanja pozivnice

118 Studio Invajt

124 Lale i karmini

Šminka

130 Šminka za vaševenčanje

Page 6: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Teodora KovrlijaSve što radim volim da radim preda-no i temeljno. Kao mala sanjala sam

da pravim animirane filmove, ali nedo-statak talenta za slikanje pokvario mi je planove. Kao nešto starija odlučila sam da ću biti novinar i konačno urednica

nekog prestižnog magazina. Nakon za-vršenog Fakulteta Političkih nauka vo-lontirala sam , usavršavala se i prikup-ljala iskustva. Sa završenim fakultetom našla sam se u istoj poziciji kao i većina mladih u našoj zemlji i nisam želela da sedim skrštenih ruku I čekam posao

do u nedogled, a kao beogradsko dete nenaviklo da se “lakta” odlučila sam da preduzmem nešto i stvorim sebi radno mesto. Želela sam da ostvarim svoju

dugogodišnju zamisao i pokrenem onli-ne magazin koji se nalazi pred Vama. Volim da maštam, čitam, pravim pla-

nove i provodim vreme sa dragim lju-dima. Uživam u malim stvarima, imam

puno hobija i interesovanja što će se ne-minovno odraziti na sadržaj časopisa.

Minja CvetkovićSveže diplomirana etnološkinja-an-

tropološkinja koja je, uz malo sreće i malo više truda, dok vi ovo čitate upi-sala i master studije. U prošlom živo-tu je bila ženska verzija Bukovskog, a danas je zaljubljenik u modu iz perioda od dvadesetih do šezdesetih godina dvadesetog veka, rokabili, sajkobili,

vintage stvari, naučnu fantastiku i treš horor filmove. Kada prokrastinira od

antropologije mode i pitanja postojanja malih zelenih, menja boju kose, pita

se zašto nije ostvarila dečiji san da po-stane Lara Kroft i mašta o otvaranju sopstvenog azila ili životu sa trinaest kučića barem. Racionalnost joj nije jača strana, a često je rastrzana iz-

među manijakalno paničnog i hipi „go with the flow“ raspoloženja. Bliski ljudi i ljubimci su sve što joj je potrebno za dobar dan ali ako dodate kafu, čoko-ladu i neku dobru knjigu uz to, velika je verovatnoća da ćete je i kroz neko-liko sati zateći u istom položaju. Kada bi morala da bira, za životni motiv bi

sledila Hanter S. Tompsona i rekla da je život neuporedivo bolji kada ste pri-nuđeni da prestanete da ga uzimate

za ozbiljno.redakcija

Page 7: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Nina SimonovićOsnovne studije je završila u Nišu

kao najbolji student u generaciji, a onda se uputila u Beograd da se usa-vrši na polju ruskog jezika, književnosti

i kulture. U njoj se svakodnevno su-kobljavaju idealista i sanjar. Mašta da svoje velike ljubavi – fotografiju, ruski jezik i pisanu reč – spoji kroz rad foto-grafa (a možda i urednika, hmmm...) u prestižnom modnom časopisu u

Moskvi. I sve to, naravno, posmatra-jući zalazak sunca sa Crvenog trga,

držeći Njega za ruku. Drugi je karakte-rišu kao specifičnu, harizmatičnu fuziju pozitivne i kreativne energije; i kao ne-kog ko mnogo voli da pravi savršene male kolače. A sama kaže da smisao

traži u malim stvarima, koje ujedno čine dan uspešnim – šolji zelenog čaja uz te savršene kolače, preko potreb-noj dozi inspiracije, značajnom pogle-du, zagrljaju i iskrenom smehu. Vodi

uspešan blog na adresi.

saradnici

Marija Bokić u duši kreativac, ekonomista na papiru. Ljubitelj dobrih knjiga,

umetnosti, video igrica, mode. U stalnoj potrazi za novim znanjima,

doživljajima i mestima. marija-fashionblog

Isidora Žakula

Snežana Tatljak Nikolić

Andrijana Kovrlija

Danka Kovačević

Sofija Mirčetić

Svetlana Divljakov

Sanja Stefanović

Dejana Vlašković

Merima Aranitović

Marija Radojković

MaKistaMaMD E S I G N

Layout:

Page 8: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

8 l novembar

Ekologija

Gde kupujete organsku hranu?

Page 9: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Organska hrana pOlakO zauzima pOlice u našim

prOdavnicama i sve je više Onih kOji uprkOs lOšOj

finansijskOj situaciji biraju da se hrane zdravO. akO

zdravu ishranu pOsmatrate kaO investiciju u vašu

budućnOst, biće vam jasnO da je kupOvina Organske hrane dObra računica. kOvanica da zdravlje nema cenu mOžda

jeste kliše ali u OvOm slučaju ilustruje OnO štO sam želela

da vam kažem.

Tekst: Teodora Kovrlija

Page 10: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

10 l novembar

Najveći problem popularizaci-je organske hrane je nepo-verljivost i neobaveštenost građana. Uprkos naporima proizvođača i ljudi koji se bave promocijom organske

hrane da ljudima objasne koje su dobrobiti organske u odnosu na konvencionalno pro-izvedenu hranu, čini se da i dalje ima puno nedoumica i sleganja ramenima na pitanja o organskoj hrani. Ono što bih istakla kao veo-ma pozitivno i korisno su promocije tipa“ kupi organsko, budi prijatelj sebi i svojoj okolini“ koje se povremeno sprovode u organizaciji nacionalnog udruženja „Serbia organica“ u Univerexportu, kao i različiti sajmovi i festivali posvećeni zdravoj hrani i zdravom životu. To je odlična prilika da se kupci malo bolje upo-znaju sa organskim proizvodima i da im oni budu tu pred očima pa je i veća verovatno-ća da će se zainteresovati za kupovinu istih.

Dugo je situacija bila takva da osim ukoliko niste sami bili zainteresovani da pronađete i kupite za sebe i svoju porodicu organske proizvode, niste ni mogli doći do njih. Alter-nativa su vam bili proizvođači preko prepo-ruke, tu i tamo neka stidljiva tezga sa organ-skim proizvodima i online naručivanje.

Dobrobiti organske, prirodne, ne tretirane hrane su višestruke i verujem da nije potreb-no praviti mnogo poređenja u odnosu na konvencionalno proizvedenu hranu. Neke od osnovnih karakteristika organske hrane su odsustvo pesticida i teških metala, takođe, ovi proizvodi ne sadrže aditive, konzervanse, veštačke boje, antibiotike i hormone. Osim toga organski proizvodi imaju karakteristi-čan ukus, miris i boju za datu vrstu koje smo upotrebom konvencionalnih, tretiranih namir-nica odavno zaboravili.

Ekologija

Page 11: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

prOizvOdi kOji su čestO na meti štetOčina pa je upOtreba pesticida u njihOvOm uzgOju u velikOj meri prisutna, a pri

tOme Oni i prirOdnO imaju tanju kOžicu ili su bez kOre, spadaju u One kOje bismO vam prepOručili da kupujete

Organske. kOd njih je hemijsku kOntaminaciju ili jakO teškO ili nemOguće uklOniti. u Ovu grupu se ubrajaju krOmpir,

paprika, zelena salata, krastavac, tikvice, kelj, čeri paradajz, spanać, celer, jagOde, nektarine, breskve, jabuke, grOžđe

Prilikom kupovine organskih proizvoda tre-balo bi da postoji doza opreza budući da ima proizvođača koji dodaju oznake eko, bio, org i slično bez adekvatnog sertifikata. Ukoliko proizvod ima sertifikat neophodno je da ima odgovarajuću etiketu koja potvrđuje njegovu ispravnost.

Ova etiketa garantuje da je proizvod prošao kroz proces kontrole i da je sertifikovan u skla-

du sa strogim regulativama od strane sertifika-cionog tela koje kontroliše Ministarstvo poljo-privrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede. Postoje i poljoprivredni proizvodi koji su još uvek u tzv. prelaznom periodu (period konver-zije koji obično traje od 2 do 3 godine), ali se već proizvode metodama organske poljopri-vredne proizvodnje. Oni još uvek ne mogu da budu označeni kao organski i da se obeleže nacionalnim znakom pa i to treba imati u vidu.

Page 12: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

12 l novembar

Ukoliko niste u materijalnoj situaciji da ku-pujete isključivo organske proizvode, koji su i kod nas, kao i svuda u svetu skuplji u odnosu na konvencionalne, možete napra-viti listu prioriteta kada je voće i povrće u pitanju. Neke kulture prirodno imaju bolju zaštitu (deblju koru) pa je manja mogućnost da su pesticidi doprli do proizvoda. Takođe, postoje i oni koje biljne štetočine i paraziti ređe napadaju pa je upotreba pesticida na njima manja. Proizvodi koji su često na meti štetočina pa je upotreba pesticida u njihovom uzgo-ju u velikoj meri prisutna, a pri tome oni i prirodno imaju tanju kožicu ili su bez kore, spadaju u one koje bismo vam preporučili da kupujete organske. Kod njih je hemijsku kontaminaciju ili jako teško ili nemoguće ukloniti. U ovu grupu se ubrajaju krompir, paprika, zelena salata, krastavac, tikvice, kelj, čeri paradajz, spanać, celer, jagode, nektarine, breskve, jabuke, grožđe. Sa druge strane voće i povrće koje ima de-blju koru koja se pre jela uklanja čime je ri-zik od zagađenja pesticidima minimalan su banana, mango, ananas, dinja, avocado, kivi, crni luk.. U voće i povrće koje štetočine retko napadaju, pa u njihovom uzgoju nije potrebno mnogo pesticida, ubrajaju se ku-pus,brokoli, špargle, plavi patlidžan.. Ono na šta sam prvenstveno želela da se

osvrnem u ovom tekstu je dostupnost or-ganskih proizvoda u Srbiji. Najbolja solucija (i verovatno najjeftinija) je naručiti direktno od proizvođača, tj. sertifikovanog gazdin-stva, ali ukoliko to niste u mogućnosti po-stoji više načina kako možete doći do želje-nih proizvoda. Jedan od najjednostavnijih je online kupovina preko sajtova koji su spe-cijalizovani za prodaju i promet organske hrane. Oni funkcionišu po principu sezon-ske ponude namirnica, vi odabirate veličinu korpe koja odgovara potrebama vašeg do-maćinstva, a proizvodi vam stižu na kućnu adresu. Neki od dostupnih su pravoizbaste.rs, organskafarmalaf.rs i organicbgdelivery.com

Ekologija

Page 13: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Zelene pijace i festivali bio hrane su takođe mesta gde je moguće kupiti organske proizvode. Osim toga megamarketi Maxi, Merkator, Tempo i Univerexport su u svoju ponudu uvrstili deo organskih proizvoda, zatim lanac drogerija DM u svojoj ponudi takođe ima organske proizvode, uglavnom žitarice, mleka, poslastice, čajeve...

Lista dostupnih prodajnih mesta po gradovima (postoji mogućnost da sam neko mesto izostavila pa bih volela da se i čitaoci uključe u kreiranje ove liste koja će kasnije biti dostupna na sajtu i omogućiti svima da lakše dođu do željenih organskih proizvoda):

Beogradl PIJACA ORgANSKe HRANe (vikendom pre podne) Jurija Gagarina,Blok 44 Novi Beogradl PRODAVNICA CRVeNKAPA Blok 44, levo od pijacel CeNTAR ORgANSKe HRANe

I DOMAćIH PROIzVODAMaksima Gorkog 27, kod Kalenić pijacel BIOšPAJz Kalenić pijaca, Njegoševa bb l MACROBIOTIC Kičevska 30l NUTRICIA Skadarska 47l MASLINA Katanićeva 2

Novi Sadl PRODAVNICA MOJ SALAš Narodnog Fronta 22l KOLODAR Danila Kiša 14l BIO zDRAVA HRANA Rumenačka 5), l ORgANIC HOUSe Miše Dimitrijevića 24

SuBotical BIOTeKA Trg Oktobarske revolucije 7 l SUNčeV CVeT Petra Drapšina 17

Nišl BeyOND Voždovac 76b

Page 14: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

14 l novembar

Ekologija

Alge kao alternativa

fosilnim gorivima

Tekst: Svetlana Divljakov

Page 15: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

zavisnost planete o fosilnim gorivima je trn u oku naučnika i aktivista za zaštitu životne sredine, pa ne čudi globalan trud da se ova zavisnost umanji pronalaskom ekonomski prihvatljivijeg, alternativnog goriva čijim korišćenjem bi se i umanjila emisija štetnih gasova u atmosferu. Jedan od tih pronalazaka su biogoriva koja su, zbog velike sličnosti sa naftnim derivatima, odlična alternativa fosilnim gorivima. za proizvodnju biogoriva se koriste različite biljke i alge.

Page 16: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

16 l novembar

Ekologija

Alge su velika grupa organiza-ma sa jednom zajedničkom osobinom – vršenje fotosin-teze. One rastu pedeset do sto puta brže od ostalih kultura koje se koriste za

proizvodnju biogoriva. Najveći broj algi živi u vodi, mada mnoge žive i van nje, na vlažnom zemljištu, u kori drveća, na vlažnim stena-ma. Ne zahtevaju čistu pijaću vodu za rast, mogu se gajiti i u zagađenim vodama i pored industrijskih pogona. I samo uzgajanje algi je korisno za životnu sredinu jer alge umanjuju količinu štetnog ugljen-dioksida, koji im je, uz sunčevu energiju, izvor hrane.

U poređenju sa drugim kulturama koje se koriste za proizvodnju biogoriva, kao što su kukuruz i soja, alge imaju manji uticaj na ze-mljište na kome se gaje. One se mogu gajiti i na marginalnim zemljištima na kojima se ne mogu gajiti druge kulture. Takođe, nije im po-trebno prskanje insekticidima i herbicidima. U poređenju sa fosilnim gorivima kao što su dizel i nafta, sagorevanjem goriva od algi se

ne proizvode oksidi sumpora niti ugljen-mo-noksid, čime se smanjuje emisija štetnih, za-gađujućih materija.

Biogoriva od algi imaju veliki potencijal da pokrenu revoluciju u energetskoj industriji i u budućnosti igraju vodeću ulogu u borbi protiv gasova staklene bašte i klimatskih promena. Da bi se do toga došlo potrebno je sprove-sti još naučnih istraživanja, koja su veoma skupa. Osim finansijskog aspekta, tu je i naftni lobi koji nije lako staviti na drugo me-sto. Međutim, kako sve više budemo osećali posledice klimatskih promena i taj lobi će u određenoj meri oslabiti, a vrata će se širom otvoriti za alternativne izvore energije, pa time i za goriva od algi. Tome se nadamo i svom snagom navijamo!

Alge nisu samo gomila morske trave koja nas nervira kada nam se zaplete oko nogu dok se kupamo, niti ukusna salata u kineskom restoranu. Alge su mnogo više od onoga što nam je obično poznato. Svakodnevno se vrše ispitivanja i unapređuju znanja, pa danas mo-žemo videti dosta uređaja koji rade „na alge“.

U poređenjU sa drUgim kUltUrama koje se koriste za proizvodnjU biogoriva, kao što sU kUkUrUz i soja, alge imajU manji Uticaj na zemljište na kome se gaje. one se mogU gajiti i na marginalnim zemljištima na kojima se ne mogU gajiti drUge kUltUre

Page 17: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

1. led sijalica na alge koja proizvodi kiseonik

Ova sijalica nosi naziv Algaebulb i delo je industrijskog dizajnera gyula Bodonyi iz Ma-đarske, a specifična je po tome što koristi prirodna svojstva zelenih algi kako bi proizvo-dila kiseonik i zeleno ambijentalno osvetlje-nje. Ova sijalica koristi električnu energiju iz mreže za pokretanje male pumpe koja uba-cuje vazduh pun ugljen dioksida i vlage iz prostorije. Alge koriste ugljen dioksid za pre-hranu proizvodeći pri tome kiseonik koji se vraća u prostoriju kroz otvor na vrhu sijalice. Osvetljenje obezbeđuje LeD koji se nalazi na vrhu sijalice, odakle se preko svetloprovod-nog materijala svetlost prenosi do zidova si-jalice i algi, koje svetle bledo-zelenom bojom.

2. bio-fotonaponski paneli sa algama i mahovinom

Dizajneri iz Velike Britanije u saradnji sa istraživačima sa Univerziteta u Kembridžu rade na izradi bio-fotonaponskog panela koji generiše obnovljivu energiju iz fotosin-teze algi i mahovine. Alge i mahovina su brzorastuće biljke koje ne zahtevaju puno sunčeve energije i vode kako bi prežive-le. Dok su u procesu fotosinteze, energija se od njih može izdvojiti i iskoristiti za na-pajanje fotonaponskog panela. Dizajneri i istraživači veruju da će za 5 do 10 godina ova tehnologija moći bez problema da se poredi sa solarnim panelima na bazi silici-juma.

Page 18: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

18 l novembar

3. letelica koju pokreće gorivo od algiU evropskoj avio kompaniji eADS, tj. nje-

nom ogranku Airbus za proizvodnju putnič-kih aviona, su izumeli gorivo za napajanje letelica proizvedeno od algi. Kompanijina dvomotorna letelica Diamond DA42 leti deli-mičo na biogorivo koje je 100% napravljeno od algi. Njoj je potrebno 1,5 litara goriva po času manje nego letelici koja leti na mlazno gorivo zbog veoma visokog sadržaja energi-je koji se nalazi u algama. eADS ulaže velike nade u budućnost ove letelice, ali još uvek nisu objavili kada će ona postati komercijalno dostupana.

4. zgrada u nemačkoj sa bio-adaptivnom fasadom od algi

Prošle godine je u Hambrugu otvorena prva zgrada koja svoje energetske potrebe zadovoljava energijom dobijenom od algi. Ona je napravljena od bio-adaptivne fasa-de od algi i služiće za testiranje potencijala algi u urbanim sredinama. Kako bi napravili ovakvu fasadu koristili su bio-reaktivne pa-nele ispunjene algama. Ovi paneli omogu-ćavaju da alge opstanu i rastu brže nego što bi inače mogle, istovremeno stvarajući hlad unutar zgrade. Biološki reaktori, osim proizvodnje biomase koja se može koristiti za proizvodnju električne energije, “hvataju” toplotu, pa se sa ova dva izvora obezbeđuju energetske potrebe objekta. Fotosinteza u ovom procesu ima dvostruku ulogu. Dina-mički prilagođava osenčenost u skladu sa spoljašnjim uslovima, dok istovremeno mi-kroalge postaju čist izvor obnovljive energije.

U gradnju ove zgrade je utrošeno puno vremena i truda. Danas je ona komercijalno i efikasno rešenje koje koristi žive alge kao pametan material koji isporučuje obnovljivu energiju.

Fotografije:google.com

Page 19: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

5. eko grad Arhitektonski studio ecoLogicStudio iz

Londona ima ideju da napravi eko grad koji bi ceo bio posvećen algama: od istraživanja, uzgajanja i proizvodnje goriva, do turizma.

grad bi se zvao Farma algi, a bio bi smešten na obali Baltičkog mora, na mestu malog ri-barskog švedskog grada Simrishamn. Ideja arhitekata je da redizajniraju ovo područje sa farmama algi, istraživačkim centrima i turi-

stičkim atrakcijama, čime bi se i oživela eko-nomija i uposlilo lokalno stanovništvo.Alge bi se gajile gde god je to moguće.

Staklenici koji oblikom podsećaju na obrnuto drveće su u planu za neiskorišćene prostore oko obale. Alge za ishranu i ulja bi se poseb-

no gajile u tornjevima postavljenim u blizini jezera i izvora vode. Ovi tornjevi bi bili i turi-

stičke atrakcije i prostori za gneždenje ptica. Stare štale bi postale umetnički poljoprivredni objekti. Posetioci bi tokom proleća mogli da šetaju ili voze bicikle stazama kroz farme algi, a kada padne sneg te staze bi se koristile za nordijsko skijanje. Alge bi se čak gajile i is-

pod površine mora. Ako bi ovaj grad postao realnost, pored

toga što bi ekonomija u uspavanom šved-skom gradiću „procvetala“, stavila bi ga i na mapu jedinstvenih istraživačkih destinacija

koja bi mogla znatno da pomogne ubrzanju u korišćenju algi kao biogoriva.

Fotografije:google.com

Page 20: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

20 l novembar

Nega

Sne`ana Tatljak Nikoli}

OPADANJE I GUBITAK KOSE

Page 21: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

lepa kOsa se danas sve više pOistOvećuje sa zdravim i mladalačkim izgledOm. zatO,

gubitak kOse pre vremena mOže biti emOtivnO pOražavajući za OsObu i mOže da utiče na

njenO samOpuzdanje i emOtivni živOt. gubitak kOse je značajna psihOsOcijalna manifestacija

kOja menja kvalitet živOta pOjedinca.

OPADANJE I GUBITAK KOSE

Page 22: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Kosa je vrsta terminalne dlake koja raste iz folikula dlake. Fo-likuli terminalnih dlaka svojim položajem zadiru u hipodermis, a uloga im je da dlaku hrane i fiksiraju. Sve dlake pa i kosa

rastu u ciklusima koji se odvija kroz tri faze: anagenu, katagenu i telogenu fazu. Anagena faza je period intenzivnog rasta dlake i aktivno-sti folikula dlake. Njeno trajanje zavisi od pola, starosti i regije tela. Najduže vreme anagene faze tj. rasta dlake je kod kose i traje do 3 go-dine, a najkraće kod dlaka ekstremiteta i traje 4-7 nedelja. Katagena faza je prelazni period iz aktivnog rasta dlake u mirovanje folikula dlake. Traje obično 1-2 nedelje. Faza mirovanja naziva se telogenom fazom i traje 3-4 meseca. Kada dlaka ispadne, istisnuta novom dlakom, zavr-šava se jedan ciklus i započinje novi. U datom momentu sve dlake na glavi nisu u istoj fazi ra-sta. Kod normalnog rasta kose je oko 80-90% dlaka je u anagenoj fazi, dok je svega oko 1% u katagenoj fazi. Ostale dlake su u telogenoj fazi ili fazi opadanja kose, što znači da je ova pojava sasvim normalna u procesu rasta kose.

gubitak od 60-100 dlaka dnevno smatra se normalnim i individualan je. Sve što je pre-

ko tog broja smatra se pojačanim opadanjem kose i ukazuje na problem koji treba rešiti. Uko-liko intenzivno opadanje traje tri ili više meseci neophodno je javiti se dermatologu. Preterano opadanje kose može biti posledica reakcije or-ganizma na pojavu pojedinih zdravstvenih sta-nja, uzimanja lekova, loše ishrane ili stresa.

Stanja koja mogu dovesti do opadanja dla-ke su brojna, a njihove uzročnike možemo podeliti u četiri grupe: genetska predispozi-cija, hormonski faktori, starenje i emocionalni stres. Patološki proces gubljenja dlake se na-ziva effluvium, a stanje koje nastaje tim pro-cesom se zove alopecia ili ćelavost. Najčešći oblici alopecije su androgena alopecija i alo-pecija areata.

n Genetska predispozicija je značajan faktor kod androgene alopecije koja se mani-festuje progresivnim gubitkom kose na pred-njem delu i gornjem delu glave (temenu), dok je na zadnjem delu u vidu venca iznad ušiju, kosa očuvana. Ona nastaje usled povišene osetljivosti određenih folikula na androgenske hormone. To je najčešći oblik alopecije kod ljudi (80%). Javlja se kod oba pola. Kod muš-karaca u periodu između 18. i 25. godine

kaO uzrOci Opadanja kOse, najčešće se navOdi nedOstatak gvOždja, cinka, kalcijuma i bakra u Organizmu. vitamin d utiče na inicijaciju anagene faze rasta dlake pa njegOv nedOstatak dOvOdi dO gubitka dlake

Nega

Page 23: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Hormoni štitne žlezde povoljno utiču na fazu rasta dlake, dok povećano ili smanjeno lu-čenje hormona dovodi do pojave proređene, krte i suve dlake.

Do opadanja kose često dolazi nakon po-rođaja zbog naglog pada ženskih hormona. Kod osoba sa policističnim jajnicima takođe dolazi do opadanja kose zbog povećanih ni-voa androgenih hormona. Kod žena koje su genetski predisponirane u periodu menopau-ze takođe dolazi do gubitka kose.

Kod mladih devojaka nakon drastične dijete zbog nedostatka proteina u ishrani može doći do opadanja kose. Starost je jedan od faktora gubitka kose, jer tokom životnog veka smanjuje se broj folikula dlake kao i njiho-va funkcija, kako na temenu tako i na ostalim ragijama tela.

Oko 20% populacije doživljava sezonsko opadanje kose, najćešće tokom septembra i oktobra. Primećeno je da produženo izla-ganje sunčevom zračenju produžava period rasta dlake, kao i da po prestanku izlaganja suncu, sinhrono veći broj folikula ulazi u te-logenu fazu, što se može registoravati u vidu nešto izraženijeg opadanja kose u jesen.

života, dok kod žena može početi i kasnije oko 40. godine u vidu proređene kose na te-menu, ali nikada ne dostiže razmeru potpune alopecije kao kod muškaraca.

Alopecija areata je nagli gubitak kose u vidu okruglih, jasno ograničenih polja (peča-ta). Kao uzrok njenog nastanka smatra se autoimuna priroda bolesti, genetska predis-pozicija i emocionalni stres.

Anageni effluvium je nagli gubitak kose u pramenovima tokom njenog aktivnog rasta. Najčešći razlozi su lekovi za hemioterapiju, te-rapija radiotalasima i dijeta za mršavljenje. čim se otkloni glavni uzrok rast kose se obnavlja.

Telogeni effluvium predstavlja difuzno i reverzibilno opadanje kose. Obično je uzrok emocionalni stres koji tek nakon 2-3 meseca dovodi do opadanja kose.

n Hormoni takođe imaju veliki uticaj na rast dlake. Testosteron utiče na opadanje dla-ka preko svog derivata dihidrotestosterona (DHT) tako što skraćuje ciklus rasta dlake, a produžava neaktivnu fazu sve dok dlaka ne prestane da raste. estrogen direktno pro-dužava fazu rasta dlake i vrlo povoljno utiče na kvalitet dlake u celini. Prolaktin u visokoj koncentraciji nepovoljno deluje na rast dlake.

Page 24: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Kao uzroci opadanja kose, najčešće se na-vodi nedostatak gvoždja, cinka, kalcijuma i ba-kra u organizmu. Vitamin D utiče na inicijaciju anagene faze rasta dlake pa njegov nedostatak dovodi do gubitka dlake.

šamponi i ostala sredstva kojima se treti-ra kosa ne bi trebalo značajno da utiču na opadanje kose. Svakodnevno pranje kose blagim šamponima neće doprineti opadanju kose, ali grubo dugotrajno češljanje kao i čvr-sto vezivanje kose u rep ili punđe može me-hanički oštetiti koren kose i dovesti do nje-nog opadanja.

za postavljanje dijagnoze opadanja kose, koja predstavlja osnovu u lečenju, potrebna je pomoć dermatologa. Analiza svakog pa-cijenta mora biti individualna, sistematična i sveobuhvatna, jer sa pravilnom terapijom proces se može zaustaviti. Postoje različite dijagnostičke metode kojima se utvrđuje pra-vi uzrok opadanja kose. To su dermoskopija, denzinometrija, ako je potrebno i biopsija, analiza hormona i biohemijska analiza krvi.

U terapiji lečenja opadanja kose mogu se koristiti lekovi na bazi hormona, vitamina, mi-nerala-gvožđa i kortikosteroida. Koriste se i metode kao što su mezoterapija, laserska terapija i transplantacija kose.

Prvi lek u terapiji opadanja kose koji je bio odobren od strane Američke agencije za lekove (FDA) je Minoksidil u obliku losiona (Rogaine ®). Kod nas je to preparat Pilfud u koncentraciji 2% (za žene) i 5% (za muškar-ce). Ovaj lek je vazodilatator (širi krvne su-dove) i smatra se da utiče na rast i debljinu dlake tako što povećava dotok krvi ka foli-kulu dlake. Inače, oralno se nekad koristio

u terapiji visokog krvnog pritiska. On deluje na regiju koja nije u potpunosti bez kose tj. tamo gde je očuvan folikul dlake, a najbolji rezultati su vidljivi između 6 meseci i 2 godine korišćenja. Neželjeni efekti pri upotrebi Mi-noksidila su lokalna iritacija i peckanje. Retko može da dovede do vrtoglavice ili glavobolje ali u tom slučaju treba prekinuti terapiju.

Finasterid je lek u vidu tableta sa oralnom upotrebom koji se koristi u terapiji opadanja kose. U svetu je poznat pod imenim Prope-cia®. Spada u grupu blokatora DHT, odno-sno blokatora enzima 5-alfa-reduktaze koji prevodi testosterone u DHT koji prouzroku-je opadanja kose. Uzima se u dozi od 1mg. dnevno u periodu od najmanje godinu dana, ali nakon prestanka uzimanja leka ponovo

Nega

24 l novembar

Page 25: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

dolazi do opadanja kose. Najbolji efekat ima kod mlađih pacijenata kod kojih je opadanje kose tek počelo. Finasterid nije odobren za terapiju gubitka kose kod žena. za upotrebu ovog leka potrebna je saglasnost lekara!

U terapiji opadanja kose koriste se i biljke kao što su beli luk, kamilica, žalfija, kopriva, ruzmarin, čičak u vidu ekstrakata, tinktura, ulja ili čajeva. One deluju tako što poboljša-vaju dotok krvi do folikula dlake. Maslinovo i kokosovo ulje hidriraju dlaku i čine je de-bljom.

Na tržištu se mogu naći losioni protiv opa-danja kose na bazi kofeina, vitamina e, pan-tenola, cinka i mentola kao što je Alpecin Liquid proizvođača Dr.Kurt Wolff-Research i šampon Alpecin takođe na bazi kofeina. Ovaj

proizvođač nudi i kolekciju Plantur, losiona i šampona za žene na bazi ekstrakta semena grožđa, vitamina i oligoelemenata. Proizvode se kao šamponi za oskudan rast i prevreme-ni gubitak kose, za farbanu i oštećenu kosu i za slabu i tanku kosu.

Kozmetički brend Vichy u svojoj paleti pro-izvoda za negu sadrži i losion Dercos Neo-genic sa Stemoxydine-om, prvim moleku-lom biomimetičkog delovanja za podsticanje funkcija matičnih ćelija. Istraživački centar L'Oréal otkrio je važnu ulogu matičnih ćelija u aktiviranju folikula u fazi mirovanja. Ista koz-metička kuća napravila je i brend Kérastase za negu kose. Kérastase Stimuliste sprej pro-tiv svakodnevnog opadanja kose je još jedna inovacija istraživačke laboratorije L'Oréal-a.

svakOdnevnO pranje kOse blagim šampOnima neće dOprineti Opadanju kOse, ali grubO dugOtrajnO češljanje kaO i čvrstO vezivanje kOse u rep ili punđe mOže mehanički Oštetiti kOren kOse i dOvesti dO njenOg Opadanja

Page 26: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

U cilju zaštite i povećanja kvaliteta kose i sprečavanja njenog daljeg opadanja evo i nekoliko korisnih saveta:

l koristiti blage šampone za kosu (mogu i šamponi za decu),

l pri pranju kose ne koristiti previše vruću vodu,

l pre pranja raščešljati kosu kako nakon pranja ne bi bila izlomljena (kosa se najviše oštećuje kada se mokra češlja),

l masaža korena kose za vreme pranja po-spešuje mikrocirkulaciju, kao i masaža sa uljem, ruzmarina, lavande ili koštica grožđa neposredno pre pranja kose,

l ispirati kosu čajevima od cveta kamilice ili listova i korena koprive,

l kad god je moguće kosu sušiti prirodnim putem,

Prirodna sredstva protiv opadanja kose mogu se napraviti i kod kuće:

Losion od koprive i kamilice- l U 1 litar prokuvane vode sipati 15 velikih

kašika sušenog lista koprive ili čaja od ko-prive. Poklopiti i ostaviti 2 sata da stoji. Ponovo zagrejati vodu, ali da ne proključa i u nju dodati 5 velikih kašika cvetova kami-lice. Poklopiti i ostaviti da stoji 2 sata. Pro-cediti i dodati 300ml. vinskog sirćeta. Losi-on utrljavati u koren kose svaki drugi dan.

Maska protiv opadanja kose-l Pomešati 1dl. maslinovog ulja, 1 veliku ka-

šiku listova koprive, 1 veliku kašiku cveta od kamilice i pustiti da odstoji jedan sat. Potom procediti i u ulje dodati 1 veliku kašiku meda, 1 žumance i nekoliko kapi soka od limuna. četkom za farbanje na-neti masku na koren kose, žaštititi folijom i ostaviti pola sata da deluje. Nakon toga oprati kosu.

Nega

26 l novembar

Page 27: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 28: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

28 l novembar

Potlista.com je sajt na kome možete provesti sate istražujući i preslušavajući plejliste koje su sastavljali umetnici, ma-hom iz Hrvatske koji se bave muzikom. U trenutcima kada želite da pustite li-stu umesto da pretražujete vašu arhivu, ovaj sajt će vam biti posebno osveže-nje. Osim toga, možete naići na muzičke recenzije ili najave koncerata i nastupa bendova u našem regionu. Dodatna pre-poruka ide za listu koju je pre par dana sastavila Ida Prester.

Teodora Kovrlija

Online špartanjeOnline špartanje

glambox.rs je koncept koji je nedav-no stigao i u Srbiju. Reč je o tome da se pretplatite u odredjenom periodu(-mesec dana, tri meseca, godinu dana) i svakog meseca dobijate paket koji u sebi sadrži odabrane luksuzne proi-zvode prilagođene vašim željama i po-trebama. Svaka kutija sadrži 5-6 luk-suznih proizvoda, neki su uzorci neki su u punoj veličini. Prilikom učlanjenja na sajt pravite lični profil u kome popu-njavate informacije o vašem tipu kože, kose..na osnovu čega se vaš paket personalizuje i vi mesečno(tj.onoliko meseci koliko ste se pretplatili)dobijate proizvode na vašu kućnu adresu.

Page 29: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Jahači bradokalipse momci koji daju sve od sebe da bradonje vrate u modu jer kako kažu –brada lice krasi, a tortu orasi. Osim toga kako je u toku Movembar ili mesec kada se u čitavom svetu puštaju brkovi u humanitarne svr-he, eto razloga više da ih zapratite i inspirišete se. Sudeći po broju lajkova na stranici i komentara devojaka, čini se da su momci uspeli u svojoj zamisli i da devojke stvarno vole bradonje. Dečaci, eto još jednog podsticaja da puštate br-kove u toku novembra.

puritybox.rs je sličan princip koji sam već objasnila za glambox, s tim da su u ovom slučaju zastupljeni pri-rodni proizvodi i zdrava kozmetika. Ovakve kutije sa uzorcima su vrlo po-pularne širom sveta budući da na taj način dobijate priliku da se upoznate sa većim brojem brendova i vidite da li vam neki proizvod odgovara ili ne, pa ga tek onda kupite u punoj veličini. Osim toga, oba sajta nude opciju pri-kupljanja bodova kroz recenzije, pre-poruke i angažovanje na sajtu čime ostvarujete popuste prilikom kupovine proizvoda u punoj veličini.

Health-alt.blogspot.com je domaći blog koji postoji relativno kratko online, međutim čini mi se da je autorka svojim iskrenim pri-stupom i neposrednim stilom pisa-nja vrlo brzo stekla vernu čitalačku publiku. Blog se bavi prirodnom kozmetikom i preparatima, dakle zdravijom alternativom u odnosu na industrijske proizvode. Na blo-gu ćete naći zanimljive preporuke, recenzije i savete koji će vam biti vrlo korisni ukoliko se trudite da kupujete isključivo prirodne prepa-rate, a sve to propraćeno kvalitet-nim fotografijama.

Page 30: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

30 l novembar

Životni stil

P

ripremila i fotograf sala: Andrijana Kovrlija

Ljubav odoleva vremenu koje sve otima. Nikada nije istinski voleo

onaj ko misli da je ljubav prolazna. Gete

Životni stil

Page 31: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

P

ripremila i fotograf sala: Andrijana KovrlijaVoleti znači u tuđoj sreći naći

svoju sopstvenu.K. Lajbnic

Page 32: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

32 l novembar

U ljubavi kao i u ratu, pravo je uvijek na strani jačega. I zato će žena koju volimo

uvijek biti u pravu. Alfred de Mise

Page 33: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Kad ljubav hoće da govori, razum mora da ćuti. Baruh de Spinoza

Page 34: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

34 l novembar

Ljubav je jedna strast koja neće da zna

ni za prošlost ni za sadašnjost.

Balzak

Page 35: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Tako je malo ljubavi među ljudima. Ko ume da voli, ne bi

trebalo ništa drugo da radi. Duško Radović

Page 36: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Venčanja

Page 37: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Kako upravo u novembru proživljavamo proleće, nije ni čudno da su nam se kockice pomešale i da slavimo ljubav pred sam kraj ove 2014. Naravno, ljubav treba slaviti

uvek i stalno. Venčanje u novembru? Da, zašto da ne. Pripremile smo vam mini dodatak u kome smo želele da vas upoznamo ili podsetimo na one koji bi vaše venčanje mogli da učine

drugačijim, specifičnim i baš onakvim kakvim ste ga zamišljali.

Venčanja

Page 38: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Jedan frajer i bidermajer

VenčanjaVenčanja

Page 39: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Ivana Marinković Mandić je jedna kreativna, talentovana, mlada žena koja uspešno žonglira između ozbiljne uloge

istraživača saradnika u Institutu za srpski jezik, uloge žene, sestre i prijateljice, dok istovremeno održava sastanke, planira venčanja, tematska fotografisanja i sve to začinjava fantastično

lepršavim i inteligentnim tekstovima na blogu Jedan frajer i bidermajer. Ivana je prava moderna dama, multitasking je

podigla na novi nivo, a iz svakog pročitanog retka na njenom blogu dobićete želju da sarađujete sa njom bez obzira da li

planirate venčanje ili samo žeilite da uživate u lepim stvarima

Tekst: Teodora Kovrlija

Fotografje: Dragana Paramentić, Nikola Marinković

Kreativna oaza neobičnih i originalnih venčanja

Page 40: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Kada su venčanja PosTala Tvoje Polje za

igru i isTraživanje i šTa je ono šTo Te u ovom

Poslu najviše raduje, PoKreće i insPiriše?

Možda je čitav proces pokrenula organizacija mog venčanja. Shvatila sam koliki broj obave-za i koliko napora preživi svaki mladi par koji se upušta u tu avanturu. Kažem, avanturu, jer or-ganizacija venčanja u Srbiji kada niste upoznati sa stanjem u wedding industriji, može biti ne-izvesna i nepredvidiva. Kada ne poznajete od-nos cena, opseg svega što se nudi na tržištu, onda zagrizete prvo što vam se ponudi. Tu na scenu stupa Frajer koji nudi drugačija rešenja, drugačije ljude, stilski prefinjena i moderna ven-čanja sa dobrim idejama i dobrom energijom. Mislim da me taj fakat najviše i pokreće – kako da nekim super ljudima pokažem super stvari koje ne moraju biti kičerske i već uveliko izra-bljene.

Dragana Paramentić photography

Dragana Paramentić photography

Page 41: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

šTa je najbiTnije za usPešnu organizaci-

ju venčanja?

U mom slučaju to je komunikacija sa mla-dencima. Svaki put pustim sve svoje „pipke“ kako bih mogla da osetim njihov stil i afinite-te. zatim, rešavanje stavki na vreme, jedne po jedne. Postoji redosled kada se šta i kako radi na jednom venčanju. Nije redak slučaj da se mlade na samom početku organizovanja venčanja rasuju i izgore u gomili ideja koje bi želele da realizuju. Žene najčešće krenu od haljine, cipela i dekoracije, ali je najvažnije prvo rešiti fiksne, protokolarne stavke, ostalo je sve filovanje i igranje bez prestanka.

odaKle crPiš insPiraciju za sva Ta boho,

glamurozna, lePršava, šarena, roman-

Tična, a Pre svega drugačija venčanja?

Volim da maštam, a kada se nađu ljudi koji su spremni da se na te maštarije odazovu, ničeg lepšeg za mene kao kreativca! često im predložim neki zanimljiv koncept koji u na-šoj zemlji još uvek nije realizovan. za mene su takva venčanja uvek izazov i polje za ne-iscrpnu inspiraciju. Sličan je princip nastanka bilo koje kreacije – morate biti naslušani do-bre mjuze, načitani probranih knjiga, nagle-dani kvalitetnih fotografija kako bi sublimacija svih ovih doživljaja dala novo, kreativno delo. Tako je i sa mojim radom na venčanjima.

Dragana Paramentić photography

Dragana Paramentić photography

Page 42: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

42 l novembar

Nikola Marinković photography

Nikola Marinković photography

Page 43: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Tvoj blog je česTo jedna od PočeTnih

sTanica za sve buduće mlade i mladože-

nje Koji sanjaju o drugačijem venčanju.

KaKo uKlaPaš moderno i Tradicionalno,

različiTe uTicaje i običaje sa željama mo-

dernih mladenaca?

Najlakše je kopirati, preslikavati inostrane ideje koje nam se svakodnevno nude što na blogovima, što na Pinterestu, ali to je sve već viđeno i pomalo jednolično. Uvek sam smatrala da strani uticaji treba samo da po-taknu maštu, ali da je poenta uklopiti ih u domaće podneblje, kalemiti sa običajima ra-slim na domaćem tlu. Kako to radim? Naj-pre oslušnem mladence i osetim šta je njima zaista bitno. zatim razvijamo ideje i vidimo koje možemo sa tradicionalnim običajima da uklopimo. Postoji jedan bag kod svih nas koji živimo na ovim prostorima. Povodimo se prema svemu što se nudi preko, postiđeni pred svojom tradicijom „seljaka i težaka“. A nismo ni svesni da kada bismo tradicionalno osavremenili i dali mu moderni šmek, da bi to bilo baš ono što bi nas izdvojilo od ostatka sveta.

Uvek sam smatrala da strani uticaji treba samo da potaknu maštu, ali da je poenta uklopiti ih u domaće podneblje, kalemiti sa običajima raslim na domaćem tlu

Nikola Marinković photography

Nikola Marinković photography

Page 44: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

44 l novembar

Koji saveT Kao isKusni organizaTor, deKo-

raTer i mlada Koja je organizovala soP-

sTveno venčanje, imaš za one Koji se TeK

PrPremaju da zaKorače u organizaciju

vlasTiTog venčanja?

Samo lagano i bez panike. Samo smireno, bez histerije. Odredite prioritete i recite sebi šta „mora“ uzeti učešće u vašem danu, a šta ne mora i nije nužno. Uklanjajte ometajuće faktore, ne dozvolite sebi da trošite energi-ju na gluposti. Angažujte profesionalce, a ne amatere, pouzdane i odgovorne ljude na koje se lako možete osloniti i koji vam ulivaju po-verenje. energija koja se svih tih meseci oko vašeg dana prede je jedno klupko u koje ćete zakoračiti. Neka bude dobro i kvalitetno ispre-deno da se ne bi bezrazložno zamrsilo baš na dan venčanja. Ne gubite iz vida suštinu. Ne-prestano podesćajte sebe da ste bitni vi i ta osoba do vas, ostalo je samo šlag na torti.

Nikola Marinković photography

Nikola Marinković photography

Nikola Marinković photography

Page 45: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

šTa je u srbiji najveći Kamen sPoTicanja

Kada je organizacija neTiPičnih venčanja

u PiTanju?

često ume da bude problem saradnja sa neinventivnim prostorima koji se drže svoje okoštale konstrukcije i šeme venčanja. Svaki par je priča za sebe i svakom odgovara razli-čiti stil koji mogu da isprate različiti saradnici. šteta je da ljudi budu uslovljeni kojekakvim nametima na njima bitan dan. Da ne govorim o tome da mladenci često moraju da plaćaju nešto što zaista ne žele. Ali i tu sam optimi-stična. Mislim da će se situacija za par godi-na znatno promeniti i da će čitava industrija venčanja poprimiti drugačiji tok. A na nama pionirima je da se pobrinemo da bujica pro-bije nesuvisle brane kako bi svako kreativno i inventivno venčanje moglo neometano da se razvija. Na taj način stvoriće se i neuporedivo zdravija atmosfera kako za buduće mladen-ce, tako i za kreativce koji nad njihovim V-da-nom mesecima bde. A zar nije to i poenta? Olakšati ljudima život i učiniti im taj dan ne-stvarnim u svetu sveopšteg ludila. Po tome se frajerska venčanja najpre razlikuju. Po specifičnom osećaju da se makar tog dana jedno pozitivno ludilo otvori i izlazi kroz sve ljude koji su na tom večanju prisutni. Možete je osetiti u vazduhu, tu lepotu koja ujedinjuje. Više puta na sopstvenoj koži iskusila – dobra energija se uvek dobrim vraća.

blog

FacebooK insTagram

Nikola Marinković photography

Page 46: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

46 l novembar

Venčanja

Intervjui: Minja Cvetković

U Pleziru smo od početka podržavali i promovisali kreativce koji se ne libe da

probaju nešto novo i da se svojim radom izdvoje iz mase. Zašto bi bilo drugačije i kada su venčanja i venčanice u pitanju?

Jovana Životić i eNVy room su naši predlozi kada je unikatan dizajn po sredi i oni vam mogu pomoći da svoju fantaziju za taj dan

pretvorite u realnost

Venčanice

Page 47: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

čarobne venčanice U skladU sa vašim karakteromJovana Životić

možeš li se, za PočeTaK, PredsTaviTi našim čiTaoci-

ma i reći nešTo više o svojim Kreacijama?

Ja sam Jovana Životić, po zanimanju sam kostimo-graf – savremenog odevanja, master sam završila na Fakultetu Primenjenih Umetnosti 2010. godine u Be-ogradu. Bavim se dizajnom odeće , uglavnom haljina-ma i radim u jednoj našoj modnoj kući u timu dizajne-ra.

KaKo si došla na ideju da Kreneš sa dizajnira-

njem venčanica?

Ideja o dizajniranju venčanica, nikada nije ni postoja-la. Mene su moji kupci usmerili ka tome nakon učešća sa diplomskom kolekcijom na Fashion week-u u Be-ogradu. Kolekcija se sastojala od nekoliko haljina, in-spirsanih prošlim vremenima. Izrađene su od različitih vrsta svila (muslin, brokat, taft...) upotpunjene ručnim radovima. Svaka haljina je bila unikatna i izrađena sa posebnom pažnjom. Moji kupci su mlade žene koje su poželele da nose te haljine na svojim venčanjima, tako sam i nastavila da se bavim time.

rastko šUrdić

Page 48: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

48 l novembar

Venčanja

Moj dizajn haljina je prilagođen karakteru žene za koju kreiram, trudim se kako da istaknem njenu lepotu i osobenost

nikola radUlović

nasmej se, ptičica

Page 49: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Pored veliKog broja dizajnera i salona

venčanica, šTa je To za šTa bi reKla da Te

izdvaja iz mase?

Ja sam modni dizajner koji se bavi žen-skom modom generalno. Volim da kreiram ne samo unikatne haljine, već i druge odev-ne predmete. Moj stil je prepoznatljiv, odiše romantikom i duhom starih vremena. Kada radim unikatne haljine, posvećujem se svakoj na određen način. Moj dizajn haljina je prila-gođen karakteru žene za koju kreiram, tru-dim se kako da istaknem njenu lepotu i oso-benost.

verujem da mnoge mlade zanima na Koji

način Teče saradnja sa njima? da li su

one Te Koje biraju venčanicu iz PriPre-

mljene Ponude, da li se modeli Ponavlja-

ju ili PaK šiješ samo uniKaTe? TaKođe, da li

su venčanice na Prodaju ili iznajmljiva-

nje?

Trenutno radim haljine, venčanice, samo po porudžbini, što znači da dizajniram za određene osobe koje me kontaktiraju. Izrada jedne haljine traje otprilike mesec dana. za početak se upoznam sa klijentkinjom, na-kon toga pripremam skice i uzorke materija-la. Kada se klijentkinja opredeli za određeni model i odabere materijale, krećemo u reali-zaciju. Jako mi je bitna komunikacija između mene i žene za koju radim. U toku izrade, postoji mogućnost odstupanja od početne skice, na primer ako primetim da bi neke iz-mene pristajale bolje toj figuri, napravim pro-mene. Meni je dovoljno da upoznam mladu i kroz naš razgovor prikupim smernice pre-ma kojim dizajniram haljinu za nju. Haljine ne iznajmljujem, jer kao što sam napomenula, svaka haljina ima svog vlasnika i ona je po-sebna.

i za Kraj, verujem da nije laKo odgovori-

Ti na ovo PiTanje jer ono zavisi od mnogo

FaKTora, ali ne smemo zanemariTi da je

možda čaK i jedno od najbiTnijih mlada-

ma – Po Kojim cenama se, oKvirno, mogu

uzeTi vaše Kreacije?

Unikatnim haljinama odgovaraju njihove cene. Postoji mogućnost i da dizajn prilago-dim određenom budžetu, samim tim mogu da kažem da su cene svakom pristupačne.

jovana živoTić KonTaKT

milovan milenković

Page 50: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

50 l novembar

Venčanja

eNVy roomkreativni dUo za venčanice iz vaših snova

eNVy room

Page 51: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

možeTe li se, za PočeTaK, PredsTaviTi našim

čiTaocima i reći nešTo više o Tome Ko sToji

iza vašeg brenda?

Mi smo Vjeko Franetović i Nikica Ivančević, di-zajneri koji se kriju iza modne marke eNVy room. Sam naziv marke razvio se iz naših inicijala ime-na. eN – Nikica i Vy – Vjeko, dok je rijeć “room” obilježavala jedan mali podstanarski stan u za-grebačkoj Vlaškoj ulici gdje smo počeli s radom. Vjeko je Splićanin koji je u zagrebu magistrirao ekonomiju, a paralelno sa zadnjom godinom studija upisao je i Talijansku školu mode Calle-gari. Nikica je rodom iz zagreba i već je od ma-lih nogu pokazivao interes za modu, upisao je srednju tekstilnu školu, a potom i školu mode Callegari. Tu je negdje sve i počelo.  Ove godine eNVy room obilježava 10 godina rada.

kreativni dUo za venčanice iz vaših snova

KaKo sTe došli na ideju da se uPusTiTe u

ovaj Posao?

Upoznali smo se u Talijanskoj školi mode Callegari koju smo oboje pohađali. Pred kraj škole dogovorili smo se pokušati zajedno pokrenuti posao. Dok je Nikica bio modno potkovaniji, Vjeko je bio ekonomski i marke-tinški jači. To se činila dobra podloga za su-radnju, jer su svi ti elementi jednako potrebni za uspjeh u ovom poslu. Kada je eNVy room napravio prve korake modna scena se u RH tek počela razvijati. U to su vrijeme počeli i prvi hrvatski tjedni mode, gospodarstvo je bi-lježilo trend rasta, moda se činila zanimljivom, zabavnom, ali i prosperitetnom branšom, afi-nitet je svakako bio tu, malo sreće nikad nije na odmet i eto – uspjelo je.

Page 52: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

52 l novembar

Pored veliKog broja dizajnera i salona

venčanica, šTa je To šTo bisTe reKli da

vas izdvaja?

Mi njegujemo senzualnost i ženstvenost kada su u pitanju haljine i vjenčanice, koje su kako mnoge mladenke kažu, lagane i ugod-ne za nositi. Cjenovno smo pristupačni, jer su naše prodajne cijene vjenčanica koje šiva-mo po mjeri uglavnom u rangu prosječne ci-jene najma vjenčanica u hrvatskim salonima. Mi smo također među prvima od naših kole-ga počeli izrađivati vjenčanice. Vrijeme je ele-ment koji definitivno pomaže prepoznatljivost marke.   

verujem da mnoge mlade zanima na Koji

način Teče saradnja između njih i vas? da

li su one Te Koje biraju venčanicu iz vaše

Ponude, PonavljaTe li modele ili PaK šije-

Te samo uniKaTe? TaKođe, da li su venčani-

ce na Prodaju ili iznajmljivanje?

Mi najam ne radimo, već samo prodaju. Mladenka rezervira termin za naš showroom i to poželjno četiri, pet mjeseca prije svad-be.  Sve vjenčanice koje imamo u ponudi imamo i na vješalici tako da se svaka može probati. Ne radimo po želji mladenke u smi-slu da nam donese sliku neke vjenčanice ili haljine, no moguće je kombinirati naše mo-

dele, recimo uzmete kroj jednog modela, a čipku s drugoga ili kombinirate gornji dio jed-ne haljine, a donji druge. Također su moguće sitne preinake u smislu dužine suknje, rukava ili dubine vratnog otvora, itd. Kada se mlada odluči, uzmemo mjere i dogovramo termin prve probe. Ukoliko mlada živi izvan zagreba i okolice vjenčanicu završavamo pri njenom idućem dolasku.  Ona nam taj cijeli dan mora biti na raspolaganju, ali navečer može krenuti kući.  Ukoliko mlada živi blizu ili često putuje u zagreb onda se vjenčanica završava u 2 do 4 probe ovisno o modelu.  

i za Kraj, verujem da nije laKo odgovori-

Ti na ovo PiTanje jer ono zavisi od mnogo

FaKTora, ali ne smemo zanemariTi da je

možda čaK i jedno od najbiTnijih mlada-

ma – Po Kojim cenama se, oKvirno, mogu

uzeTi vaše Kreacije?

Cijena je u današnjim vremenima nažalost jako važan, ako ne i najvažniji element kod donošenja odluke o kupnji vjenčanice. Kada je u pitanju naša ponuda onda su najčešće cijene za vjenčanice šivane po mjeri 6490 (850 eur) i 7490 kn (1000 eur), ali imamo i nekoliko modela po cijeni od 8490 kn (1150 eur) i 9490 kn (1250 eur). Kod plaćanja go-tovinom odobravamo 10% popusta.  

envy room sajT

FacebooK sTranica

Page 53: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 54: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

54 l novembar

Venčanja

Page 55: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Kada dođe do toga da birate da li će u vašem bidermajeru biti nežni božuri, mirisna lavanda, veseli suncokreti ili neko egzotično cveće poželećete da izradu vašeg specijalnog buketa prepustite onima koji se zaista razumeju u svaku biljčicu. Radmila i Marija će od vašeg buketića napraviti pravo malo umetničko delo uspešno kombinujući vaše omiljeno cveće i biljčice za koje verovatno nikada niste čuli. Da vaša dekoracija i buketi budu nešto čega ćete se s radošću sećati, pobrinuće se studio Mušmula.

Intervju: Teodora Kovrlija

MušmulastUdio

sinonim za neobične bidermajere

Page 56: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

56 l novembar

KaKo je nasTao sTudio mušmula i šTa je

bila ideja vodilja Kada sTe Počinjale?

Studio Mušmula je nastao vrlo spontano. Pri kraju fakulteta, završavao nam se staž u jednom pejzažno arhitektonskom birou, raz-mišljale smo o svojoj budućnosti i želele da se oprobamo u samostalnom radu. Biljke su naša prva ljubav i glavno interesovanje, a aranžmane smo pravile iz hobija. Onda su prijateljice počele da se udaju i kada nas je prva pitala da joj dekorišemo venčanje, shva-tile smo da je to nešto u čemu se apsolutno pronalazimo. Ime smo osmislile lako jer smo mušmule koristile u aranžmanima i Mušmula kao biljka, svojim poreklom, originalnim izgle-dom i zvučnim imenom oslikava nas i naš način rada.

VenčanjaVenčanja

Page 57: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

sa Kojim biljKama najviše voliTe da radi-

Te i za Koji cveT bisTe reKle da je vaš za-

šTiTni znaK?

Mi oduvek radimo sa biljkama koje nisu klasične cvećarske biljke, već biljke koje se mogu naći u šumi i bašti. Mi kao pejzažne arhitekte imamo znanje i pristup ovim biljka-ma tako da ih veoma često koristimo. Cine-raria maritima je naš zaštitni znak i biljka koju zaista često i rado koristimo. Ona se svojim karakterističnim listovima savršeno uklapa u naš nežan stil i pastelne boje, a i u sasvim neobične, egzotične kombinacije.

Božur je cvet koji obožavamo i po kom su poznati naši bidermajeri. Vrlo smo pono-sne što se ovaj cvet vratio u modu kod nas, na podneblje sa kojeg potiču neke od vrsta. Svojom raskošnom punoćom i prelepim bo-jama ovaj beskrajno romantičan cvet zaista zaslužuje da bude prvi na listi. Takođe, lizijan-tus je cvet koji vrlo rado koristimo ali i lavan-da, vres, karanfil, sedum...

Page 58: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

58 l novembar

od KreaTivnosTi, uKusa i želja mladena-

ca zavisi izgled venčanja i deKoracije. u

Kojoj meri vam ovaj Posao osTavlja Pro-

sTora za isPoljavanje vlasTiTe KreaTivno-

sTi i eKsPerimenTisanje?

Naš posao nam ostavlja mnogo prostora za kreativnost jer nas svaki put inspirišu nove biljke, novi ambijenti i naravno, uvek novi mladenci. Kako naši klijenti znaju da mi ne radimo kataloški već svaki put drugačije, ra-duju se da zajedno osmislimo rešenje njihove dekoracije. Neki od njih gotovo čitav odabir prepuštaju nama, dok drugi tačno znaju šta hoce ali nam uvek ostavljaju prostora za ori-ginalne predloge i eksperimente.

Venčanja

Page 59: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 60: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

60 l novembar

KaKo je izgledao do sada najoriginalniji

bidermajer i deKoracija na Kojoj sTe ra-

dile?

što se tiče bidermajera, najoriginalniji su naši bidermajeri sa cvetom Protea. Ovaj cvet nam je velika inspiracija jer je i sam veoma originalan, a kombinacije sa različitim biljka-ma stvaraju uvek novi izgled ove praistorijske biljke. A možda najoriginalnija dekoracija koju smo radile je povrćna dekoracija na Mećav-niku. Ova neverovatna svadba trajala je če-tiri dana tako da je svakog dana dekoracija morala biti jedinstvena i prilagođena ambi-jentu koji se svakodnevno menjao. U ovom slučaju, u pitanju je bio svadbeni ručak na otvorenom, u etno ambijentu Mećavnika, pa je dekoracija bila od povrća, zelenog ječma i traka sa motivima sprskih ćilima na starim seoskim stolovima različitih boja.

šTa saveTujeTe neodlučnim Parovima Koji

nemaju jasnu viziju KaKo bi deKoracija

njihovog venčanja Trebalo da izgleda?

da li se ruKovodiTe godišnjim dobom,

ProsTorom, omiljenim bojama ili imaTe

neKi svoj sisTem?

Neodlučnim mladencima uvek savetujemo da budu svoji, da ne pokusavaju da imitira-ju nikoga već da razmisle o tome šta je to što se njima zaista dopada i što opisuje njih. Onda, na osnovu ambijenta u kom se ven-čanje održava i godišnjeg doba, mi im daje-mo predloge za dekoraciju i lako dođemo do rešenja. Naša politika je da se sa svim mla-dencima lično dogovaramo kako bi što bolje razumele njihove želje i stekle utisak o njiho-vom ukusu i senzibilitetu.

Venčanja

Page 61: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

nedavno sTe obe zaKoračile u bračne

vode, KaKo vam je To isKusTvo Pomoglo

da bolje razumeTe buduće mlade i da li

sTe same deKorisale svoja venčanja?

Da, mi smo dekorisale svoja venčanja, uz pomoć svoje porodice i prijatelja i to nam je bilo jedno od najzabavnijih iskustava. zaista drugačije posmatramo svoje klijente od kad smo i same prošle kroz svadbene pripreme i od kad smo i same u bračnim vodama, če-sto nam govore da umirujuće delujemo na mladence u danima pred venčanje jer im uvek savetujemo da se opuste i prepuste uživanju u tom danu, da je dobar provod ono što je ipak najbitnije tog dana.

blog / Facebook

Page 62: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Venčanja

Ukoliko odaberete bidermajer koji su za vas napravile dve žustre mustre, ne morate da brinete da će on u jednom trenutku uvenuti ili prome-niti svoj izgled. Ivana i Bojana kori-

ste različite elemente i prave prelepe bu-ketiće od dugmića, perlica, vintage traka, tila, čipke i svega onoga što ih u datom momentu inspiriše. Ukoliko želite eko, zeleno venčanje sa moderno dizajniranim dekorom ili jednostavno nešto neočeki-vano kada je dekoracija u pitanju, Žustre Mustre imaju mnoštvo ideja za vas.

bidermajeri

Intervju: Teodora Kovrlija

Fotografje: Žustra Mustra

za sva vremena

62 l novembar

Page 63: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 64: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

64 l novembar

Ono što smo mi prvobitno želele

je da napravimo nešto što će biti dugovečnije od

bidermajera od prirodnog cveća

KaKo sTe došle na ideju da PočneTe sa

izradom uniKaTnih, za naše ProsTore neo-

bičnih buKeTića i bidermajera za one Koji

žele nešTo drugačije na svom venčanju?

Inicijalna ideja je bila da se bavimo organiza-cijom venčanja, ali smo odlučile da ipak kre-nemo od jednostavnijeg projekta koji bi bio usko povezan sa temom venčanja. Pošto ova-kva vrsta nekonvencionalnih bidermajera još uvek nije zaživela na našim prostorima, sma-trale smo da bi takvi buketi bili osveženje.

odaKle dolazi insPiracija za buKeTe?

Prvobitnu inspiraciju nalazile smo u stranim magazinima i blogovima, ali kada se bavite ovakvom vrstom kreativnosti, ideje naprosto dolaze same.

Venčanja

Page 65: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 66: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

66 l novembar

umesTo cveća, KorisTiTe različiTe maTeri-

jale PoPuT TKanina, TraKica, Perlica, du-

gmića... da li je inicijalna ideja bila reci-

Klaža ili je nešTo drugo Po sredi?

Moramo priznati da ideja nije bila reciklaža, ali svakako je ima u smislu da mlada može neki dragi predmet (broš, starinski nakit ili maramu nasleđenu od bake) da iskoristi za svoj poseban buket. Ono što smo mi prvo-bitno želele je da napravimo nešto što će biti dugovečnije od bidermajera od prirodnog cveća.

KaKo je izgledao najoriginalniji buKeTić

Koji sTe do sada Pravile?

Naš najoriginalniji buket je zapravo bio bu-ket od lizalica, luša i bombona namenjen za venčanje naše drage prijateljice.

šTa saveTujeTe budućim mladencima Koji

još uveK nisu odlučili KaKav buKeT žele?

Naš savet je da se mladenci prepuste mašti jer skoro svaka ideja je izvodljiva, npr. buketi od papira mogu biti neobični i jako originalni.

da se suTra udajeTe, KaKo bi izgledali

vaši buKeTi?

Obe imamo svoje favorite od samog počet-ka a to su buketić od papirnih crvenih ruža, koji će se divno slagati sa crvenim salonka-ma i bidermajer od sitnih perlica koji izgleda jako svedeno i elegantno.

Venčanja

FacebooK

Page 67: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 68: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

68 l novembar

Venčanja

tim za kreativne aranžmane

Zanimljivi cvetni aranžmani oduvek su privlačili poglede gostiju i bili važna stavka budućih mladenaca. Bloom design je tu da se pobrine oko aranžmana, a usput i da

vam pruži pomoć oko organizacije i drugih detalja

Page 69: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Fotografje: Bloom design

Tekst: Minja Cvetković

možeTe li se, za PočeTaK, uKraTKo Pred-

sTaviTi našim čiTaocima i reći nešTo više o

Tome Ko sToji iza vašeg brenda?

Bloom Design studio počeo je da stvara svoje male projekte pre četiri godine, a dvoje pejzažnih arhitekata i dugogodišnjih prijatelja, Marija i Branko, počeli su zajedno da stvara-ju i komponuju cvetne aranžmane po svojim zamislima. Danas, napretkom posla i većim zahtevima klijenata, proširile su se i usluge samog studija, tako da osim cvetnih aran-žmana koji su bili početna stvaranja, danas radimo još mnogo organizacijskih stvari.

Page 70: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

70 l novembar

šTa sve Tačno Podrazumeva deKorisanje,

odnosno deKoracija jednog venčanja i

Koje sve usluge vaš sTudio Pruža?

Dekoracija venčanja je širok pojam i zavisi od želja samih mladenaca. U osnovi podra-zumeva cvetne aranžmane za stolove i mla-denački sto, bidermajer i cvetove za svatove. Danas, naš studio radi i pagode za venčanja kao redovnu postavku jednog venčanja, ta-kođe i organizaciju samog protokola, prijema gostiju i uređenje koktel zone na venčanjima. Dekoracija podrazumeva sve ono što možete

Venčanja

izmeniti i učiniti lepšim, a pod tim ne misli-mo samo na unošenje cveća u jedan prostor nego i na scenografske elemente različitog tipa. Pored osnovne usluge dekoracije naš studio danas nudi i organizaciju venčanja, kao i predloge restorana, kreatora, šminke-ra. za ovaj kratak period našeg postojanja ostvarili smo odličnu saradnju sa najboljim kreatorima venčanica i make up artistima na obostrano zadovoljstvo. Takođe, našim mla-dencima nudimo i veliki broj umetničkih foto-grafa sa kojima takođe usko sarađujemo.

Page 71: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 72: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

72 l novembar

Venčanja

šTa je To za šTa bisTe reKli da vas izdvaja

od osTalih u ovoj branši?

Mislim da je jedinstvenost naših dekoracija, pomalo drugačijih u odabiru cvetnica i samoj postavci, nešto po čemu se razlikujemo od ostalih kolega. Ne koristimo cvetnice koje su u velikoj meri zastupljene u našem gradu, a i naši aranžmani su obično ili čisto cvetni ili sa malom primesom sivog zelenila. Stilovi koje koristimo su uvek ukomponovani u sam pro-stor i to je ono što je ključno za dobar izgled jedne proslave. Nikad ne treba prilagođavati prostor dekoraciji nego baš suprotno, deko-raciju treba prilagoditi samom prostoru, na čemu mi uvek insistiramo. Takođe, ono što je vrlo bitno kao i u svakom poslu jesu inovaci-je i istraživanja. Mogu da kažem da za četiri godine još uvek nismo uradili dve iste svadbe i svaku posmatramo kao poseban projekat koji treba prilagoditi senzibilitetu mladena-ca. Uvek nastojimo da ubacimo nešto novo i naravno insistiramo na našoj kreativnosti i dizajnu.

Za četiri godine još uvek nismo uradili

dve iste svadbe i svaku posmatramo

kao poseban projekat koji

treba prilagoditi senzibilitetu

mladenaca

Page 73: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

na Koji način se odvija saradnja između

buduće mlade i vas? da li su one Te Koje

vam se obraTe sa već jasno osmišljenim

idejama Koje vi onda PreTvaraTe u real-

nosT, ili PaK zajedničKi dolaziTe do reše-

nja?

Naši klijenti, kako ih mi od milošte zovemo:) dolaze najviše do nas preko preporuke, što nama vrlo znači i ujedno predstavlja najbolju reklamu. Imamo vrlo blizak odnos sa njima i na kraju uvek ostajemo u dobrim odnosima i viđamo se na prijateljskim kafama. Ono što mlade najčešće rade jeste da dođu sa mo-rem ideja, od kojih mi zajedno na sastancima brusimo sledeći projekat i to stavljamo u jed-nu lepu sliku koju ćemo na kraju dobiti. Mo-ram da napomenem da uvek dobiju i neko iznenađenje za koje ne znaju jer je takav prin-cip našeg rada, kreativnost i dizajn u prvom planu. Uvek ih savetujemo da uz izabranu

venčanicu bolje ide određeni tip bidermajera, ili da u datom prostoru treba uraditi digresiju visinama aranžmana radi razbijanja mono-tonosti prostora, i tako dalje… Naravno, na kraju dođemo i do frizure :)

i za Kraj, PiTanje Koje znam da zavisi mno-

go FaKTora, ali Koje je česTo i jedno od

najbiTnijih mladencima – KaKo se, oKvir-

no, Kreću cene vaših usluga?

Teško pitanje na koje moram da priznam da ne možemo da damo tačan odgovor. Cene cveća na berzi menjaju se svake nedelje i to je ono što je ključno kod krajnje cifre ponuda. Ali recimo da naše aranžmane, koji su celi od cveća zajedno sa vazama koje nudimo u na-šem fundusu, možete dobiti već po ceni bo-ljeg cvetnog aranžmana u jednoj cvećari.

boom desig sajT / FacebooK sTrana

Page 74: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

74 l novembar

Teatrix

Venčanja

Intervju: Sofja Mirčetić

Fotografje: Studio Teatrix

Teatrix

Page 75: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Stilizovani stolovi, pokloni za goste, izvrstan ketering i dekoracija, venčanja se polako pretvaraju u neku vrstu savremene umetnosti, a mladenci sve manje pribegavaju jednostavnim šablonima i žele da svom velikom danu daju lični pečat koji će zvanice dugo pamtiti. Kreativni tim Teatrix Studia, jedinstvenog

studia za organizaciju i dekoraciju venčanja, koji čine Vanja Đurić, Maja Đurić Todorović i Zoran Radobeg,

svojim klijentima pomaže u planiraju venčanja, rođendana i drugih proslava. U razgovoru za naš magazin vam otkrivaju svoj pogled na moderna i stilizovana venčanja, govore o idejama i inspiraciji, organizaciji, tipičnom radnom danu u svom studiu

oRganiZacija i deKoRacija

Venčanja

STUdio

Teatrix

Intervju: Sofja Mirčetić

Fotografje: Studio Teatrix

Teatrix

Page 76: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

76 l novembar

za PočeTaK, KaKo sTe došli na ideju da se

baviTe organizacijom venčanja i svadbe-

nih Proslava i KaKo je nasTao sTudio Tea-

Trix?

Sestra i ja smo razmatrale nekoliko opcija za pokretanje kreativnog privatnog posla po povratku iz Melburna. Ispostavilo se da je or-ganizacija sopstvenog venčanja inicirala da stilizacija baš ove vrste proslava bude prva u nizu usluga koje će biti ponuđene kroz Stu-dio Teatrix. I to, zahvaljujući prvim klijentima koji su imali bezrezervno poverenje u tim čiji se “portfolio” u tom trenutku sastojao od po-rodičnog svadbenog albuma.

Venčanja

Page 77: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 78: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

78 l novembar

Venčanja

Page 79: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

u srbiji su do relaTivno sKoro, reTKo

sreTana neKovencionalna venčanja, ali

sada se sve više mladenaca odlučuje za

modernu verziju isTih. KaKav je doPrinos

TeaTrix sTudia novom KoncePTu svadbe-

nih Proslava?

Verujemo da je interesovanje za moderna i stilizovana venčanja postojalo i ranije, ali da se sve češće sreću jer se konačno kreirala profesionalna ponuda za njihovu realizaciju.

Mi se trudimo da svakim novim događajem doprinesemo ovom konceptu i rafiniramo po-nudu tako što svako venčanje osmislimo po-naosob i konstantno ulažemo u razrađivanje ideja i nove materijale. Ne radimo po šablonu i biraju nas mladenci koji pre svega žele per-sonalizovane, autentične proslave venčanja, i to je pravac u kojem stalno razvijamo naše usluge.

Page 80: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

80 l novembar

Venčanja

Page 81: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

do sada sTe imali PriliKe da radiTe sa Pa-

rovima različiTe nacionalnosTi. KoliKo

je TešKo usKladiTi Tradicije dva naroda i

želje mladenaca i uobličiTi ih u jednu ce-

linu?

Nije teško, inspirativno je i uzbudljivo! U ovakvim situacijama i mladenci i mi imamo puno ideja. Shvatili smo da je važno usme-riti ih u dobrom pravcu i realizovati na ele-gantan, neopterećujući način. Lepo je i da se napravi ravnoteža tako da elemente koji imaju veze sa različitim kulturama ili tradici-jom prepoznaju i u njima podjednako uživaju gosti “sa obe strane”- na primer da, dok se Francuzi slade šljivovicom sa rustičnog raki-ja bara, Srbi sa desertnog stola degustiraju croque-en-bouche.

sudeći na osnovu vašeg rada, jedan

od ciljeva TeaTrix sTudia je da mla-

dencima olaKša organizaciju ven-

čanja. KoliKo vremena je u ProseKu

PoTrebno da se od crTeža i Plana

na PaPiru dođe do realizacije Pred

samu Proslavu?

Sve zavisi od koncepta proslave i toga koliko sami mladenci imaju vremena i želje da se uključe u proces. U prose-ku je potrebno oko dva meseca, nekad znatno duže ili kraće, ponavljamo, zavi-sno od kompleksnosti onoga što mla-denci žele, odnosno da li nas angažuju samo za stilizovanje ili kompletnu orga-nizaciju sa rukovođenjem protokolom na dan venčanja.

Page 82: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

82 l novembar

vaše usluge se ProTežu i na deKor enTe-

rijera i eKsTeriera, Pozivnice, FoTogra-

Fije i PoKlone za gosTe. KaKo izgleda vaš

radni dan?

Radna nedelja nam počinje sastankom gde rezimiramo statuse venčanja koja se u tom momentu planiraju. zatim se svako hvata u koštac sa svojom “to do” listom i nikome ni jedan radni dan nije isti. Svaki dan imamo sastanke sa mladencima ili saradnicima, pra-vimo uzorke, isprobavamo postavke…Monti-ramo, šijemo, farbamo…Veoma je dinamično i svako ima slobodu da bira radno vreme, tako da dizajneri neretko oko 4 ujutru isporu-če svoje divne radove, aa ranoranioci znaju da odu u šumu, po grane za scenografiju, čim svane... U organizaciji rada jedino je bit-no da svako svoj deo posla uradi na vreme, jer probijanje roka u našem poslu ne postoji.

na Prvi Pogled jednosTavnu i minima-

lisTičKu deKoraciju s PoTPisom vašeg

sTudia odliKuju PreciznosT izrade i bo-

gaTsTvo deTalja. gde PronalaziTe insPi-

raciju?

Inspiracija dolazi sa svih strana, pojedi-načnih interesovanja za različite vrste diza-jna svakog člana tima ponaosob i naravno, mladenaca. Ideja ima na pretek, ali maločas spomenut nivo ulaganja u materijale, ukrase, i ono što nekad šaljivo u našoj mini produkciji nazivamo “quality control department” mora da bude u skladu sa inspiracijom i idejama, jer postoje sjajne ideje koje kada se ne reali-zuju na pravi način izgledaju improvizovano.

Venčanja

Page 83: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

šTa bisTe Poručili budućim

mladencima Koji se još uveK

razmišljaju oKo soPsTvene

svadbene Proslave?

Počnite planiranje rano kako biste osigurali odabir željenih saradnika na vreme. Trudite se da uživate kako u samom danu, tako i u planiranju jer, što bi naše kolege iz jednog Melburnškog studia rekle :

Life’s too shortto have boring parties! FacebooK / sajT

Page 84: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

84 l novembar

Venčanja

studioDekorater

Page 85: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Intervju: Nina Simonović

NjeN seNzibilitet i oko za detalje su vam dobro pozNati ako ste je pratili Na NjeNom blogu my little FashioN Notebook. NakoN upešNo dekorisaNog i orgaNizovaNog sopstveNog

veNčaNja koje je mamilo uzdahe Na FotograFijama, marija marković svoju ljubav prema lepom dekoru,

ručNom radu i prirodi uobličava u vidu studija dekorater. ako želite sve isplaNiraNo do detalja i uklopljeNo u priču koja opisuje vaš karakter,

prepustite se marijiNim savetima

DekoraterVenčanja i deKoR

Sa poSebn iM eMocijaMa

Page 86: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

86 l novembar

KaKo si se odlučila za Posao deKoraTera

venčanja? oTvorila si i svoj sTudio deKo-

raTer, da li je Ta ideja došla naKon šTo si

sama Predivno organizovala svoje ven-

čanje, ili se razvijala i Pre Toga?

S obzirom da sam po struci dipl. inž. Pej-zažne arhitekture i hortikulture oduvek su me zanimale dekoracije različitog karaktera. Nakon organizovanja našeg venčanja, reši-la sam da krenem i profesionalno time da se bavim, mada sam i pre venčanja često radila dekoracije, ali isključivo za prijatelje i porodi-cu. Studio Dekorater mi je umnogome po-mogao da promovišem svoj posao dekora-tera. On je kombinacija onoga čime se bavim i moje strasti prema kućnom i baštenskom dekoru. Tako da mi je studio ujedno i mesto na kome kreiram i izrađujem različite dekora-tivne predmete, ali i mesto gde svojim klijen-tima dajem savete za dekorisanje.

Venčanja

Page 87: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

na Koje sve načine sarađuješ sa mladen-

cima i u čemu se ogleda Tvoj Posao deKo-

raTera?

Kada su u pitanju mladenci i venčanja, moj posao može da bude isključivo cvetna deko-racija, ali uglavnom se proširi na celokupnu organizaciju venčanja, što i jeste moj cilj.

KoliKo je moguće izaći u susreT mladen-

cima i njihovim željama, a oPeT zadrža-

Ti svoju KaraKTerisTičnu esTeTiKu zbog

Koje su Ti se i PrvensTveno obraTili?

Mladenci koji mene kontaktiraju uglavnom vole način i stil mog rada i u potpunosti nam se poklapaju prvobitne ideje. Kasnije ja do-rađujem te ideje, upotpunjujem ih, ali jako često predlažem i neke nove stvari koje uglavnom i budu prihvaćene od strane mla-denaca. Upravo na taj način ispoljavam svoju kreativnost, ali se i trudim da ispunim sve nji-hove želje.

Page 88: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

88 l novembar

budući da već dugo vodiš modni blog, da

li je on i u Kom smislu uTicao na današnji

Posao deKoraTera, ali i Tvoj celoKuPni

sTil i senzibiliTeT Po Kome si PrePoznaT-

ljiva?

Blog mi je dosta pomogao oko promovisa-nja kako mojih dekoracija, tako i studija. Po-red outfit postova, pratioci mog bloga prate i moj rad dekoratera i pozitivno reaguju na postove tog tipa. Iako sam blog malo zapo-stavila u poslednje vreme, nameravam da to ispravim.

KaKvi su Tvoji Planovi i želje za buduć-

nosT sTudija? KaKve ProjeKTe možemo

očeKivaTi u narednom Periodu?

Studio Dekorater se polako razvija. Trudim se da stalno ponudim nešto novo, nešto dru-gačije. što se projekata tiče, oni su različitog karaktera, ne svode se samo na venčanja, nego i na sve ostale usluge dekorisanja. Cilj mi je da moj rad postane prepoznatljiv i da studio Dekorater bude mesto gde će ljudi pronalaziti zanimljive stvari, kao i ideje za de-korisanje svog životnog prostora, ali i da bu-dućim mladencima posluži kao inspiracija za njihovo venčanje.

sTudio deKoraTer FacebooK

Venčanja

Page 89: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 90: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

90 l novembar

Venčanja

zasladitivenčanje

Ko će

Vaše

Page 91: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Popkejkovi, kapkejkovi, mafini,makaronsi, medenjaci i drugi

kolačići od čijeg pomena nam automatski kreće voda na usta, postali su neizostavni deo slatkih stolova na venčanjima, rođendanima i drugim

specijalnim prilikama. Sve je više onih koji žele da sebe i svoje goste počaste originalnim slatkišima koji

osvajaju kako ukusom tako i izgledom. Neodoljive mešavine slasnih kremova, preliva i ukusa izdvojili su naše sagovornike među ostalim poslastičarima.

Intervju: Teodora Kovrlija

Page 92: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

92 l novembar

Kada dođe do odabira slaTKih zaloga-

ja, To su slaTKe muKe i mnogima najdraži

deo PriPreme svaKe Proslave. da li suge-

rišeTe određene Kombinacije uKusa, boja

i obliKa ili PrePušTaTe mladencima mašTi

na volju?

Home Made Company: Ima slučajeva kada mladenci vrlo precizno znaju šta žele, ali uvek kada imaju dilemu mi ih savetujemo nakon kratkog razgovora, kada čujemo ka-kav je koncept venčanja i kakve su navike gostiju. Predložimo rešenja za koja smo si-gurni da će dati najbolji efekat i raduje nas što su povratne reakcije uvek jako pozitivne. Svakog klijenta posmatramo kao nekoga ko će nam se vraćati ako je zadovoljan, pa nam je jako važno da sve prođe kako treba, od iz-bora proizvoda, preko ukusa, do dekoracije.

Venčanja

Home Made Company

Home Made Company

Page 93: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Hangri kapkejk: Kada mi se mladenci obrate, uvek prvo krenemo od ideje i zamisli koje oni imaju. Oni mi iznesu sve njihove želje i objasne mi kako bi želeli da kolači upotpune njihov najlepši dan. Svi mladenci imaju dru-gačiju priču, drugačije uspomene, ono čega žele da se sete tog dana kao i budućnost koju zajedno sanjaju, a kolači treba da spoje sadašnjost i budućnost, sve njihove uspome-ne i snove. zatim se ja bacam na istraživanje i pronalazim najbolji način da ispunim sve njihove želje ali na neki nov i drugačiji način. Komentar koji sam nedavno vreme dobila od jedne divne devojke bio je da su naši slatkiši eklektični, da spajamo i mešamo razne stilo-ve, biramo najbolje i nikada se ne plašimo da otkrivamo nove kombinacije ukusa i ukraša-vanja, što smatram da naši klijenti, pogotovo mladenci cene jer im izlazimo u susret maksi-malno i jedino što nam je bitno je da njihove želje na kraju dana budu ispunjene.

Hangri kapkejk

Page 94: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

94 l novembar

Rendzi cookies: Uvek prvo prepustim mladencima jer ipak je to njihov dan i pred-postavljam da svaka mlada već u glavi ima izgled svakog detalja, zato se trudim da ispu-nim svaku njihovu zamisao i sprovedem je u delo ali uvek ima i onih koji su neodlučni ili im se sviđa više kombinacija pa ne mogu da se odluče koja bi bila najbolja, onda im priska-čem u pomoć,

Isto tako uvek im kažem da ako imaju neku ideju mogu mi poslati skicu a ja cu im uraditi uzorak i poslati da ga vide uživo.

Muffin club: Da, to su zaista slatke muke. Dovoljna je samo jedna reč kao naznaka: nežno roze, čokoladno, vintage ... da se ide-je počnu množiti u mislima. Uz sugestije na-ših budućih mladenaca, slavljenika, zamisao dovodimo do perfekcije na obostrano zado-voljstvo.

Venčanja

Rendzi cookies

Muffin club

Page 95: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

KaKo biraTe sasTojKe Koje KorisTiTe i

Koje je najvažnije Pravilo Koga se uveK

držiTe?

Home Made Company: HomeMade Company je prepoznatljiv po specifičnim re-cepturama koje su razvijene na brojnim pro-bama kombinacija ukusa. Ono od čega ne odstupamo je vrhunski kvalitet, ukus i izgled proizvoda, jer smo od starta svoj koncept postavili tako da kompromisa po tom pitanju nikada ne sme da bude.

Hangri kapkejk: Od početka našeg rada birali smo samo najbolje sastojke i od toga ne odustajemo. Najvažnije je da sve bude kvalitetno i sveže jer samo na taj način će kupci biti zadovoljni i rado se vraćati na-šim kolačima. Većinu ukrasa dopremamo iz Amerike, zahvaljujući najboljoj tetki koja na svaka dva-tri meseca šalje pun kofer najrazli-čitijih ukrasa za sve prilike, zavisno od sezo-ne.

Rendzi cookies: Kada biram sastojke uvek gledam da to bude pre svega sveze i kvalitetno, jer ipak je to hrana, a tu ne sme da bude grške,dakle, svežina i kvalitet.

Muffin club: U samom startu i na početku našeg rada stavili smo kvalitet i mogućnost kombinovanja na prvo mesto, kao osnovu profesionalnog rada. Postojanost sastojaka radi lakšeg oblikovanja i prezentovanja je ve-oma bitna pri radu i izlaganju, jer površnost samo vodi u nazad, zato mi ništa ne prepu-štamo slučaju.

Home Made Company

Rendzi cookies

Hangri kapkejk

Muffin club

Page 96: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

96 l novembar

Venčanja

neobične Kombinacije uKusa i mešavine ra-

zličiTih, neočeKivanih sasTojaKa veliKi su

Trend Kada je PoslasTičarsTvo u PiTanju.

da li voliTe da PraviTe egzoTične mešavine

ili se držiTe oProbanih Kombinacija uKu-

sa? Koji je najoriginalniji uKus Koji sTe

do sada uvrsTili u vašu Ponudu?

Home Made Company: Volimo da svo-jim klijentima ponudimo nešto novo i neobič-no. Neke od neobičnih kombinacija u skorije vreme bili su Marakuja-lešnik, Lime Cheese Cake, Smokva rogač ili Tart od čokolade sa kruškama kuvanim u vinu. Nedavno smo za-počeli proizvodnju Raw Cakes (presnih torti), pogodnih za ishranu vegetarijanaca, vegana i dijabetičara, pa i u tom delu imamo zanimlji-ve kombinacije ukusa: Narandža-urma, Mali-na-kokos i čoko-urma. U ponudi macaronsa imamo slanu karamelu, lavandu, čoko-mentu i sl. Kada su u pitanju tradicionalni ukusi i tu uvek volimo da damo lični pečat, tako da se razlikuje od sličnih šire poznatih.

Hangri kapkejk

Home Made Company

Page 97: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Hangri kapkejk: Počeli smo od samo ne-koliko klasičnih, a danas je u našoj ponudi više od deset različitih ukusa i stalno isproba-vamo nešto novo. Isprobavanje novih rece-pata i kombinacija ukusa je u našoj radionici svakodnevna zabava, kako za nas tako i za naše “ovlašćene” degustatore. Ukuse smo prilagođavali ukusima našeg podneblja i na-vikama, pa tako u ponudi imamo nezaobi-lazan eurokrem plazma kapkejk ali za naše stalne mušterije zbog kojih uvek smišljamo nešto novo tu su kombinacije limun i mak, čokolada sa čilijem kao i mohito kapkejk. Kako sam prvi kapkejk probala u Americi pre tri godine tako nisam mogla taj ukus da izba-cim iz sećanja. Uvek je tu negde u mojim mi-slima bio njegov miris, izuzetan ukus, meko-ća i neverovatno iskustvo kada oljuštite papir i zagrizete kapkejk i krem u jednom zalogaju. Vratila sam se i ponesena tim iskustvom po-čela da pravim kapkejkse i od samog po-četka htela da probam da napravim baš taj. Danas je to omiljeni i najprodavaniji kapkejk u našem asortimanu, pravimo ga sezonski i svi jedva čekaju da objavimo da se njihov omi-ljeni kapkejk vratio u ponudu. Na prvi pogled se čini kao čudna i kombinacija koja vam se možda ne bi svidela, ali posle prvog zalogaja ostaćete mu verni do kraja.

Rendzi cookies: Uopšteno, veliki sam ljubitelj začina i eksperimentisanja sa istima kako u kulinarstvu tako i u poslastičarstvu, tako da uvek volim da dodam nešto novo i nesvakidašnje. Najorginalniji do sada je bio miks Lavande i pomorandže, neverovatno koliko su se uklopile u keksiću.

Muffin club: Poštujemo tradiciju, ali izazov naravno uvek predstavljaju nove kombinaci-je ukusa, materijala, dekoracije, jer naš rad ne bismo svrstali isključivo u poslastičarstvo, već u nešto mnogo kompaktnije, što je za-pravo spoj slatkiša, dekoracije, scenografi-je... Originalnost je uvek na prvom mestu. Od onog momenta kada očima članova našeg tima ništa ne zasmeta, to je to! Spoj čokola-de sa desertnim pićima, kafom, začinima po-put lavande, mente, bibera uz dodatak ora-šastih plodova je nepogrešiv izbor.

Rendzi cookies

Muffin club

Page 98: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

98 l novembar

za Koji uKus bisTe reKli da je vaš zašTiTni

znaK?

Home Made Company: HomeMade Company svoj uspeh duguje upravo raznoli-kosti ukusa i to je naš najveći zaštitni znak. Ako bismo morali da se odlučimo za neki ukus, koji je karakterističan i vrlo originalan, verovatno bi to bili upravo Smokva rogač ili Tart od čokolade sa kruškama u vinu. Sa druge strane, kod najšireg kruga naših klije-nata, ukusi koji su im prva asocijacija na Ho-meMade su HomeRoche, Medena jagoda i Nugat.

Hangri kapkejk: Bundeva-cimet je sva-kako zaštitni znak Hangri kapkejka. Sladak ukus bundeve, upotpunjen kremom sa cime-tom, ništa lepše za hladne jesenje dane.

Rendzi cookies: Moj zaštitni znak su defi-nitivno Medenjaci.

Muffin club: Naš zaštitni znak je uvek aro-matizovana čokolada, bilo bela, mlečna, crna i provučena kroz različite slatkiše, cupca-ke-ove, cake pops-e, macarons-e, torte...

Venčanja

Home Made Company

Hangri kapkejk

Page 99: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Kao i u svaKom KreaTivnom Poslu, insPi-

racija je jaKo važna. gde je PronalaziTe i

šTa vam je ideja vodilja Kada sTvaraTe?

Home Made Company: Inspiraciju pro-nalazimo svuda oko sebe, kako u stručnim krugovima, tako i u svakodnevnom životu. Od posete sajmovima gde se upoznajemo sa trendovima u poslastičarstvu, preko upo-znavanja sa novim sirovinama i njihovim mo-gućnostima, pa do lične inspiracije svakog zaposlenog. Nekada jednostavno sednemo i razgovaramo, nakon čega slede probe i ne-retko se iz svega izrodi sjajan novi ukus koji naši klijenti prihvate i zavole. Volimo svoj po-sao, a kada je tako, inspiracija nikada nije problem.

Hangri kapkejk: Inspiraciju pronalazim svuda oko sebe. Obožavam da gledam kuli-narske emisije (Masterchef Australija kao jed-nu od omiljenih) i upijam sve, gledam kako se kombinuju najrazličitiji ukusi i tehnike, kako se neki jednostavni i svima dostupni sastoj-ci mogu iskoristiti na neki novi način. Ono

čime se mi vodimo je da ukoliko možemo (a uvek se maksimalno trudimo) ispunimo sva-ku želju za dekoraciju naših slatkiša, što naše mušterije cene i vole kod nas. često zajedno smišljamo kako bi kolači trebalo da izgledaju i kako da na najbolji način ukombinujemo nji-hove želje i naše mogućnosti.

Rendzi cookies: Inspiracija je svuda oko nas, sve što privuče našu pažnju i što se čini zanimljivim za oko, počevši od šoljice iz koje pijem kafu preko cveća, raznih dezena mate-rijala, crtanih likova, nekada i u šetnji do gra-da kada mi se nešto svidi za trenutak pomi-slim kako bi to izgledalo na medenjaku. Uvek je sa mnom i notes u koji ću rado upisati i skicirati nove ideje da se ne zaborave.

Muffin club: Pratimo svetske trendove i pošto većinu sastojaka za naše proizvode pronalazimo u inostranstvu nije nam teško da odaberemo ono pravo, a naša kreativnost i stalne konsultacije tima su provera da smo na dobrom putu.

Rendzi cookiesMuffin club

Page 100: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

100 l novembar

KaKo bi izgledao slaTKi sTo Kada bisTe

imali PoTPuno odrešene ruKe na jednom

venčanju?

Home Made Company: U velikoj meri zavisio bi od toga ko su mladenci, šta rade, šta vole, ko su i kakvi su im gosti. Predlog bi svakako bio da svadbena torta bude manja, a da se uz nju posluži još nekoliko manjih torti različitih ukusa, a slatki sto bi uz to oba-vezno sadržao HomeMade Cocktail Selecti-on (fantastičnu selekciju najboljih HomeMade ukusa u formi malih slatkih zalogaja), Home-Made Macarons različitih ukusa i boja, punje-ne čokoladne lilihipe i dekorisane medenjake kao poklon za uspomenu za svakog gosta. Sve ovo može se napraviti po jedinstvenom konceptu kako bi slatki sto svojim izgledom, bojama i dekoracijom, a svakako i ukusima, ostao u dugom sećanju i mladencima i svim gostima.

Hangri kapkejk: Mogućnosti su beskraj-ne. Ono u šta bih se ja upustila i dizajnirala bio bi degustacioni sto. Pregršt različitih slat-kiša, fino balansiranih, različitih tekstura, teh-nika i temperatura. Sve bi bilo jestivo, pratilo bi jednu priču i bilo ukrašeno na potpuno ne-običan i nesvakidašnji način. Bilo bi tu puno iznenađenja, što kod mene izaziva najveću radost i satisfakciju da nastavim dalje i bolje.

Home Made Company

Hangri kapkejk

home made comPany

hangri KaPKejK

Venčanja

Page 101: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Rendzi cookies: Veliki sam ljubitelj Sun-cokreta i Lavande. Te dve biljke su za mene najlepše cveće koje postoji i moja inspiracija.Volim da mi dekoracija u kući bude u skladu sa godišnjim dobom ali kod mene Suncokret i Lavanda kao dekoracija budu do početka zime tako da prosto ne znam za koji bih se pre odlučila...Oba obožavam, tako da bi slatki sto bio na tu temu- Lavanda za nežne romantične duše, a Suncokret za energične osobe pune života. za moje će definitivno biti Suncokreti.

Muffin club: Izgledalo bi kao igra bez gra-nica sa pažljivo odabranim slatkišima, odme-rene količine, besprekorno uklopljenih boja, detalja, ukusa i mesta postavke kao veoma važnog faktora, u svedenom obliku gde neka agresivnija boja ili detalj razbijaju monotoniju. To jeste ono što nas vodi, ne ponavljati se, već napraviti nešto neviđeno. Izazovite nas!

Rendzi cookies

Muffin club

muFFin club

rendzi cooKies

Page 102: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

102 l novembar

Venčanja

Intervjui: Nina Simonović

Umetnost svadbene fotografijeOni su onaj poslednji deo koji nedostaje za celokupnu kompoziciju. Kada se kroz par (desetina) godina osvrnete unazad i pogledate bajkovite fotografije, shvatite da vaša sreća nije mogla biti zabeležena

na bolji način. Kako je fotografija momenat uhvaćen u deliću sekunde, osobe čiji intervjui slede u narednim

redovima, svojski se trude da taj delić oslikava vašu srž. Srž zabeleženu

okom, istreniranim da vidi sve delikatne nijanse pogleda, osmeha, zagrljaja i

uzdaha. Njihov posao nije nimalo lak, iako se možda tako čini na prvi pogled. Upoznajte fotografe koji potpisuju neke

od najlepših svadbenih fotografija sa naših prostora

Page 103: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

paspartu photographyKaKo bisTe oPisali vaš sTil FoTograFisa-

nja? na Koji način PosTižeTe PrePoznaT-

ljivosT?

Jednostavan, svetao, emotivan. Fotografija se zasniva na igri svetlosti i senke, na trenut-ku i emociji pa samim tim i ideja kojom se vodimo je spontanost jer upravo u sponta-nosti se ogledaju najintimnije emocije, najpri-rodnije svetlo, najlepše senke i boje. Detalji koji nam lako promaknu u prvom trenutku kao da ožive pred objektivom i onda nije teš-ko zabeležiti njihovu suštinu. zato je možda ključno ostati veran tom osećaju, spontanom i iskrenom, jer takav je život, a mi se trudimo da kroz fotografiju upravo prikažemo sve one male i velike stvari koje ga čine.

Kroz svoje FoTograFije na određeni

način PriPovedaTe razne Priče. KoliKo

usPevaTe da svoju PrvobiTnu viziju Pre-

TočiTe u Finalni rezulTaT, budući da i mla-

denci imaju svoje želje? KoliKo je TešKo

usKladiTi njihova očeKivanja i energije

sa svojim senTimenTom KaKo bi dobili Fo-

TograFije Koje će im se doPasTi ali Koje

isTovremeno sadrže i vaš lični PečaT?

Svako venčanje je autentična priča i svaki par ima svoju specifičnu energiju i senzibili-tet, svoj lični doživljaj ljubavi, tako da je prila-gođavanje prirodan deo procesa i inspiracija samo po sebi. Nije teško uskladiti energije, jer osećaj je uvek tu, samo je potrebno ose-titi atmosferu i dozvoliti joj da vas pokrene. Upravo tu negde poklopi se sve, želje mlade-naca sa našom vizijom i to je onaj momenat gde oblikujete stvarnost na fotografiji kom-binujući emociju koju dobijete od ljudi i svoje prepoznavanje i odgovor na nju.

Umetnost svadbene fotografije

iVan ćiRić i Sonja SVilKić ćiRić

Page 104: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

104 l novembar

na Koje sve načine se eduKujeTe KaKo bi-

sTe unaPredili sebe Kao FoTograFa, ali i

vaše FoTograFije?

Sve uvek kreće od iskustva. Najobičniji izla-zak na ulicu ili šetnja omiljenim delom grada su opet sami po sebi vežba, a svako novo venčanje ili tematsko snimanje donose nove ideje i nova saznanja. Neophodno je, takođe, dobro poznavati opremu koja se koristi, koje su njene mogućnosti u različitim uslovima osvetljenosti na primer. Pored toga, danas su nam dostupni brojni onlajn portali i ča-sopisi koji se bave fotografijom, edukacijom na temu editovanja fotografije ili jednostavno predstavljaju jednostavan pristup beskrajnoj inspiraciji i idejama. Na našim prostorima, uvek je korisno baciti pogled i na časopis ReFoto kao najprovereniji izvor aktuelnih in-formacija, naročito ukoliko se bavite umetnič-kom fotografijom.

Page 105: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

svadbena FoTograFija Podrazumeva više

različiTih elemenaTa gde se rade PorTre-

Ti, hvaTaju deTalji, aTmosFera, emocije…

KaKo uhvaTiTi Pravi TrenuTaK na Pravi na-

čin? budući da je mladencima To najvero-

vaTnije usPomena za ceo živoT, ovo se čini

Kao TežaK zadaTaK.

Najbolji način da se zabeleže bitni momen-ti, iskrene emocije i ključna dešavanja je jed-nostavno biti neprimetan, stopiti se u opštu atmosferu i prihvatiti tu iskrenu i pozitivnu energiju, tada nastaju fotografije koje preno-se najdelikatnije trenutke jednog venčanja, koji bi možda da su iscenirani potpuno dru-gačije izgledali. Postoji neka nevidljiva lista stvari i dešavanja koji se svakako uvek mo-raju fotografisati, a koji vam uvek stoje u ne-kom kutku svesti tako da se na kraju svede na to da fotografišete svesno ali srcem.

jedna sTvar Koju bisTe voleli da sTe znali

o ovom Poslu Pre nego šTo sTe ga zaPo-

čeli je...?

Da će uvek biti nepredvidivih situacija koje ne možeš da kontrolišeš i da im se treba na najbolji (i najkreativniji) mogući način prilago-diti i izvući maksimum iz njih, prihvatiti ih kao izazov i inspiraciju jer one najbolje, neponov-ljive fotografije nastaju baš kada to najma-nje očekujete, kao uostalom i sve suštinske stvari u životu.

FacebooK / blog

aKo bi birali samo jedan objeKTiv, Koji bi

To bio i zbog čega? TaKođe, KaKo biraTe

objeKTiv za određenu vrsTu FoTograFi-

sanja (venčanja) i KoliKo udela ima PosT-

ProduKcija?

35mm 1.4. činjenica je da različiti fotogra-fi imaju različite favorite, isto kao što je mo-tiv uvek isti, ali ga svaki fotograf posmatra na drugačiji način i beleži različitim kadrom, tako će svakako svakome odgovarati i dru-gačija oprema. Ali u ovom slučaju 35mm ipak objedinjuje nekoliko stavki za koje bi vam u suprotnom bilo potrebno više različi-tih objektiva. Portretni objektivi poput 85mm su perfektni za nežne i prozračne fotografije, ali ih je veoma teško koristiti za šire kadrove koji opet imaju svojih draži. Dok 24mm ima širinu, ali može biti pomalo grub za detalje, 35mm je prilagodljiv u oba slučaja i ukoliko morate odabrati samo jedan objektiv ovo bi bila naša preporuka. Postprodukcija je ona trešnjica na vrhu kolača i taj poslednji detalj koji donekle i određuje stil fotografije koja je načinjena, jer u tome podjednako učestvuju boje, igra svetlosti, tekstura i kadrovi. Mnogo pažnje posvećujemo editovanju fotografija, jer je poenta upravo u tome da ne deluju pre-više obrađeno, da ne zaguše emociju koja je ključna na svakoj fotografiji, a opet, da budu dovoljno obrađene da prate određenu ideju i senzibilitet i da joj daju jednu prepoznatljivu crtu.

Page 106: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

106 l novembar

KaKo bisTe oPisali vaš sTil FoTograFisa-

nja? na Koji način PosTižeTe PrePoznaT-

ljivosT?

Naš stil je fotožurnalistički sa primesama portretne fotografije. Oko devedeset posto fotografija koje možete videti na našem blogu su nastale potpuno spontano, ali naravno da volimo da napravimo i dobre portrete našim mladencima. Naš rad je prepoznatljiv i po specifičnoj obradi koju primenjujemo na sve fotografije, kombinujući efekte u boji i u crno beloj tehnici.

Kroz vaše FoTograFije na određeni način

PriPovedaTe razne Priče. KoliKo usPeva-

Te da svoju PrvobiTnu viziju PreTočiTe u

Finalni rezulTaT, budući da i mladenci ima-

ju svoje želje? KoliKo je TešKo usKladiTi

njihova očeKivanja i energije sa svojim

senTimenTom KaKo bi dobili FoTograFije

Koje će im se doPasTi ali Koje isTovreme-

no sadrže i vaš lični PečaT?

U fotografiji kao i u muzici postoje različiti stilovi i treba izabrati fotografa prema svom ukusu a ne nekoga za koga su drugi rekli da je najbolji ili ima najvise lajkova na “fejsu”.

danilo & Sharon

Page 107: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Tržiste u ovom poslu je prilično veliko i svaki fotograf venčanja ima svoj stil, tako da mla-denci već pri odabiru fotografa gledaju šta im najviše odgovara. Mi definitivno nismo foto-grafi za sve, ali imamo sreće da oni koji nas biraju uglavnom u potpunosti razumeju šta radimo. Najponosniji smo na to da nam go-tovo svi daju odrešene ruke i potpunu slobo-du da njihov najlepši dan zabeležimo na naš način, jer je to ono zbog čega su odabrali baš nas. Uvek insistiramo da se sa mladen-cima lično upoznamo pre venčanja, baš da bismo videli da li nam se energije podudara-ju, jer je to u našem poslu najbitnije. često se desi da sa našim klijentima na kraju završimo kao prijatelji, tako su na našem venčanju kao gosti bile dve naše bivše mlade. Ukoliko vi-dimo da neko nije klijent za nas uvek im pre-poručimo druge fotografe, kako bi našli foto-grafa po svom ukusu.

na Koje sve načine se eduKujeTe KaKo bi-

sTe unaPredili sebe Kao FoTograFa, ali i

vaše FoTograFije?

Svakodnevno se inspirišemo novim stvari-ma, putujemo, slušamo dobru muziku i raz-govaramo. Takođe, pratimo radove nekih od najboljih svetskih fotografa iz naše branše i učestvujemo na edukativnim radionicama koje oni organizuju.

aKo bisTe morali da biraTe samo jedan

objeKTiv, Koji bi To bio i zbog čega? Ta-

Kođe, KaKo biraTe objeKTiv za određenu

vrsTu FoTograFisanja (venčanja) i KoliKo

udela ima PosTProduKcija?

Na ovo pitanje je najlakše dati odgovor, jer je to definitivno Sigma 35mm f1.4. Postoji ozbiljna opasnost da nam ovaj objektiv “za-pekne” na aparatu jer ga ne skidamo. Pre Si-gme njeno mesto je zauzimao Canon 50mm f1.4, koji i dalje rado koristimo, mada on više odgovara Sharoninom nežnijem senzibilitetu.

Page 108: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

108 l novembar

svadbena FoTograFija Podrazumeva više

različiTih elemenaTa gde se rade PorTre-

Ti, hvaTaju deTalji, aTmosFera, emocije…

KaKo uhvaTiTi Pravi TrenuTaK na Pravi na-

čin? budući da je mladencima To najvero-

vaTnije usPomena za ceo živoT, ovo se čini

Kao TežaK zadaTaK.

Fotografisati nečije venčanje je velika odgo-vornost, jer kao što ste rekli to je uspomena za ceo život i jedina stvar koja mladencima osim burmi ostaje kao sećanje na taj dan. Mi se tokom venčanja trudimo da budemo neprimetni i bukvalno se šunjamo, jer želimo da svi oko nas budu opušteni. Samo tako možemo da uhvatimo pravi osmeh, zagrljaj, suzu i sve trenutke koji venčanje čine poseb-nim. često se desi da nam mladenci na kra-ju dana kažu da nas uopšte nisu primetili, a kada dobiju fotografije zapitaju se kako smo sve uspeli da uhvatimo. U tome je tajna.

jedna sTvar Koju bisTe voleli da sTe znali

o ovom Poslu Pre nego šTo sTe ga zaPo-

čeli je...?

Mi smo u fotografiju venčanja ušli bez ikakvog prethodnog znanja o tome i drago nam je što je naš put krenuo tako, zato što smatramo da nas je upravo to neznanje na-teralo da eksperimentišemo i izgradimo svoj stil. U tom slučaju definitivno ništa ne bismo menjali...

FacebooK / sajT

Page 109: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

KaKo bi oPisao svoj sTil FoTograFisanja?

na Koji način PosTižeš PrePoznaTljivosT?

Ne bih mogao da kažem da je moj stil potpuno izgrađen. Po meni, čovek koji se bavi nekom umetnošću sebe i svoj stil iz-građuje tokom čitavog života. Teško je iz-dvojiti se i biti prepoznatljiv, naročito kada se, kao u wedding fotografiji, motiv često ponavlja. Akcenat stavljam na iskrenu emo-ciju, to je po meni najvažnije.

nikola Marinković

Page 110: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

110 l novembar

Kroz svoje FoTograFije na određeni na-

čin PriPovedaš razne Priče. KoliKo usPe-

vaš da svoju PrvobiTnu viziju PreTočiš u

Finalni rezulTaT, budući da i mladenci ima-

ju svoje želje? KoliKo je TešKo usKladiTi

njihova očeKivanja i energije sa svojim

senTimenTom KaKo bi dobili FoTograFije

Koje će im se doPasTi ali Koje isTovreme-

no sadrže i Tvoj lični PečaT?

Fotografu je data mogućnost da pokaže stvarnost na razne načine i da čak malo ma-nipuliše njome. Svaki par predstavlja priču za sebe, različitu od drugih, a meni preosta-je samo da je zabeležim kao dobru vibraciju života. Tada se može reći da smo i oni i ja uspeli u onome što smo naumili. Jako mi je važna njihova energija, ona pokreće i olakša-va čitavo stvaranje.

na Koje sve načine se eduKuješ KaKo bi

unaPredio sebe Kao FoTograFa, ali i svo-

je FoTograFije?

Osim one mrve dara koja je neophodna, potrebno je puno rada. Veliku mogućnost edukacije daju internet i online tutorijali po-znatih svetskih fotografa koje redovno pra-tim. Na taj način možete dosta naučiti o tehničkim stvarima, kontroli svetla i postpro-dukciji.

Page 111: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

aKo bi morao da izabereš samo jedan

objeKTiv, Koji bi To bio i zbog čega? TaKo-

đe, KaKo biraš objeKTiv za određenu vr-

sTu FoTograFisanja (venčanja) i KoliKo

udela ima PosTProduKcija?

Koristim Canon opremu, pa iz tog razlo-ga biram Canon eF 50mm f/1.2 L. objektiv koji, po meni, daje široke mogućnosti sa fan-tastičnim otvorom blende za sve svetlosne uslove. Fotografisanje jednog venčanja ipak predstavlja kompleksan posao, pa otud ne mogu da se odlučim samo za jedan objektiv, već koristim više njih u zavisnosti od toga šta želim da se nađe na toj fotografiji. Najviše ko-ristim "prime" objektive.

svadbena FoTograFija Podrazumeva više

različiTih elemenaTa gde se rade PorTre-

Ti, hvaTaju deTalji, aTmosFera, emocije…

KaKo uhvaTiTi Pravi TrenuTaK na Pravi na-

čin? budući da je mladencima To najvero-

vaTnije usPomena za ceo živoT, ovo se čini

Kao TežaK zadaTaK.

Kao sto reče Rene Buri - "Fotografija je tre-nutak kada pritisnete dugme. To se nikada neće vratiti." Svestan toga, pokušavam da ne propustim nijedan važan trenutak, nijedan detalj, niti ono što je mladencima važno da ostane zabeleženo. Pravi trenutak sa iskre-nom emocijom nije teško prepoznati i lako ga je uhvatiti.

jedna sTvar Koju bi voleo da si znao o

ovom Poslu Pre nego šTo si ga zaPočeo

je...?

Nisam bio svestan koliko je iskrenost između dvoje ljudi bitna za dobru foto-grafiju. Mislio sam da je dovoljno imati samo dobru opremu i znanje.

FacebooK / sajT

Page 112: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

112 l novembar

KaKo bi oPisala svoj sTil FoTograFisanja?

na Koji način PosTižeš PrePoznaTljivosT?

Moj stil fotografisanja je prepoznatljiv po deta-ljima i emocijama koje prenosim kroz svoje foto-grafije, a ljudi uglavnom kažu da moje fotografije imaju dušu.

jovana Tomašević

Page 113: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Kroz svoje FoTograFije na određeni na-

čin PriPovedaš razne Priče. KoliKo usPe-

vaš da svoju PrvobiTnu viziju PreTočiš u

Finalni rezulTaT, budući da i mladenci ima-

ju svoje želje? KoliKo je TešKo usKladiTi

njihova očeKivanja i energije sa svojim

senTimenTom KaKo bi dobili FoTograFije

Koje će im se doPasTi ali Koje isTovreme-

no sadrže i Tvoj lični PečaT?

Inspiracija je najbitnija i svaki par je pose-ban za sebe, zato se prvo upoznajem sa nji-ma i zajedno se dogovaramo oko ideja i lo-kacija, ali se uvek trudim da ostavim svoj lični pečat.

na Koje sve načine se eduKuješ KaKo bi

unaPredila sebe Kao FoTograFa, ali i svo-

je FoTograFije?

Pratim wedding fotografe iz celog sveta. Pored njih, velika inspiracija su mi i majstori crno-bele fotografije, koji su bili prepoznatljivi po “hvatanju” momenata u life i street foto-grafiji. Istim pravcem sam i ja počela svoje prve foto korake i polako ih prenela u foto-grafisanje venčanja.

Page 114: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

114 l novembar

aKo bi morala da izabereš samo jedan

objeKTiv, Koji bi To bio i zbog čega? TaKođe,

KaKo biraš objeKTiv za određenu vrsTu Fo-

TograFisanja (venčanja) i KoliKo udela ima

PosTProduKcija?

za fotografisanje venčanja uvek biram prime objektive sa velikim blendama. Meni je omilje-ni 50mm 1.4. što se tiče postprodukcije, uvek težim da u startu dobijem što bolju fotografiju da bi korekcije u postprodukciji bile minimalne. Sama obrada fotografija se svodi na igranje to-nova i boja.

svadbena FoTograFija Podrazumeva više

različiTih elemenaTa gde se rade PorTreTi,

hvaTaju deTalji, aTmosFera, emocije… KaKo

uhvaTiTi Pravi TrenuTaK na Pravi na-

čin? budući da je mladencima To

najverovaTnije usPomena za ceo ži-

voT, ovo se čini Kao TežaK zadaTaK.

Jednostavno da budete u pravo vre-me na pravom mestu.

jedna sTvar Koju bi volela da si

znala o ovom Poslu Pre nego šTo si

ga zaPočela je...?

Ne postoji nijedna stvar koju je treba-lo da znam jer mi posao fotografa nije bio nametnut, sve je krenulo spontano, fotografisanje ljudi i okruženja u kome živim, da bi to preraslo u posao koji mnogo volim.

FacebooK / blog

Page 115: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

KaKo bi oPisala svoj sTil FoTograFisa-

nja? na Koji način PosTižeš PrePoznaTlji-

vosT?

Mislim da su moje fotografije spontane i iskrene. Da se na njima ljubav može osetiti, ali i videti. Valjda je to moj odnos prema živo-tu uopšte. Ne shvatam ga pretenciozno, sva-ki trenutak mi je podjednako bitan i trudim se da u njemu uživam. Tako gledam i na ro-mantiku, ljubav je jednostavna, ili je ima ili je nema. Ako je ima, onda je ona sama po sebi uvek toliko divna da ja, čini mi se, ne moram ništa da radim, samo pritisnem okidač.

Kroz svoje FoTograFije na određeni na-

čin PriPovedaš razne Priče. KoliKo usPe-

vaš da svoju PrvobiTnu viziju PreTočiš u

Finalni rezulTaT, budući da i mladenci ima-

ju svoje želje? KoliKo je TešKo usKladiTi

njihova očeKivanja i energije sa svojim

senTimenTom KaKo bi dobili FoTograFije

Koje će im se doPasTi ali Koje isTovreme-

no sadrže i Tvoj lični PečaT?

Ja nemam prvobitne vizije. Trudim se da svakom fotografisanju pristupim "prazne gla-ve" tj. izbrisanih informacija o tome kako bi nešto trebalo da izgleda, jer smatram da do izražaja treba da dođu ljudi koje slikam, a ne moje ideje. A usklađivanje uvek ide prirodno i lako, jer već smo se prepoznali po senzibi-litetu i na osnovu njega spojili. Dan fotografi-sanja je samo nastavak te priče. Možda je to nekome neobično, ali kao što ja nemam una-pred zamišljene scene, tako ni moji mladenci često nemaju unapred smišljene želje. Samo imamo poverenja jedni u druge i dopušta-mo da se stvari dešavaju spontano. Jer ma koliko da planiramo ne možemo poručiti da avion proleti iza vas, baru samo za slikanje odraza u njoj ili izrežirati neponovjiv trenutak uzavrele žurke.

dRagana paRaMenT ićnasmej se, ptičica

Page 116: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

116 l novembar

na Koje sve načine se eduKuješ KaKo bi

unaPredila sebe Kao FoTograFa, ali i svo-

je FoTograFije?

Tehničke i poslovne stvari najviše učim pra-teći strane sajtove i blogove. Creativelive.com online kursevi su fenomenalni! Meni su potpuno promenili način rada i razmišljanja, a tako i ceo život po malo i zato ga toplo pre-poručujem svima koji žele da nauče ili usa-vrše sve što je vezano za fotografiju. Onaj drugi, malo više duhovniji deo, što moje foto-grafije čini baš mojim, negujem tako što pra-vim pauze u poslu. Trudim se da putujem, da vidim nove predele i nove ljude, da probam nove stvari i generalno radim sve što nema veze sa fotografijom.

aKo bi morala da izabereš samo jedan

objeKTiv, Koji bi To bio i zbog čega? TaKo-

đe, KaKo biraš objeKTiv za određenu vr-

sTu FoTograFisanja (venčanja) i KoliKo

udela ima PosTProduKcija?

Samo jedan (zoom) objektiv bi svakako bio 24-70mm, njega trenutno i tako najviše ko-ristim jer pokriva razne širine kadrova i ima solidnu blendu. A od fiksnih bi definitivno bila neka 50-ica tj."objektiv za sve". Objektive bi-ram u odnosu na prostor u kom se nalazim i u odnosu na ono šta fotografišem. Prstenje i detalji se, recimo, uglavnom slikaju makro, a portreti često teleobjetkivom, pejzaži sa wide i slično. Postprodukcija je neminovna, ali se uvek trudim da fotografija originalno bude što bolja i da izbrom dobrog objetkiva skratim sebi vreme pri kropovanju i prekadriravanju. 

Page 117: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

jedna sTvar Koju bi volela da si znala o

ovom Poslu Pre nego šTo si ga zaPočela

je...?

Koliko je u ovom poslu fotografija samo dvadeseti deo posla i koliko je sve drugo, ta-kođe jako bitno. Ja fotografišem sreću i zato ne mogu da kažem da je ovaj posao stresan, ali recimo da je dosta intezivan i stvarno nije za svakoga. Jer da bi prošao kroz celo jed-no venčanje, od pripreme, šminkanja, šetnje, venčanja, žurke, do obrade fotografija, stvar-no je bitno da voliš to što radiš. Još je bitno da voliš i znaš da komuniciraš sa ljudima, a najbitnije od svega je da voliš i znaš da ko-municiraš sam sa sobom. I da, još bih vole-la da mi je neko rekao koliko će mi osmeha ovaj posao doneti.

svadbena FoTograFija Podrazumeva više

različiTih elemenaTa gde se rade PorTre-

Ti, hvaTaju deTalji, aTmosFera, emocije…

KaKo uhvaTiTi Pravi TrenuTaK na Pravi na-

čin? budući da je mladencima To najvero-

vaTnije usPomena za ceo živoT, ovo se čini

Kao TežaK zadaTaK.

Moj iskreni odgovor je da ni sama ne znam do kraja. Ja verujem da je to pomalo neka vrsta magije, i da se tako u stvari zove ono kada nešto ponoviš toliko puta da ga usa-vršiš, i u jednom trenutku samo prestaneš o tome da misliš već se prepustis inerciji i osećaju. Onda promeniš fokus i počnes da fotografišeš iz srca a ne iz glave. I tada se dešava ta magija, sva tvoja životna iskustva, sve tvoje želje, strahovi, nadanja, sve ono što si ti, izlazi napolje i postaje vidljivo u tom jed-nom kadru. I ja mislim da je upravo to ono što nas sve razlikuje i što sopstveni stil čini prepoznatljivim.

FacebooK / sajT

Page 118: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

118 l novembar

Venčanja

Studio Invajthandmade pozivnice i papirna dekoracija

Page 119: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Pozdrav. možeTe li se, za PočeTaK, uKraTKo

PredsTaviTi našim čiTaocima i reći nešTo više

o Tome Ko sToji iza sTudia invajT?

Studio Invajt postoji tek nešto više od šest me-seci. Iza ovog imena stojimo nas dve, Marina i Ivana, po struci inženjeri arhitekture. Pre svega drugarice, a potom i koleginice. Iako se zapra-vo bavimo svojim primarnim zanimanjem, jednog dana, na pauzi za kafu, shvatile smo da svo-ju kreativnost moramo da iskažemo na još neki način. Postoji mišljenje da je pozivnica papir sa informacijama koji na kraju završi u đubretu. za-pravo, nije tako. Mi se trudimo da zaintrigiramo gosta, da naša pozivnica bude prvi utisak, nago-veštaj celog događaja, a nakon svega lepa uspo-mena.

Ukoliko vaše goste želite da iznenadite kreativnim, unikatnim i ručno rađenim pozivnicama, upoznajte devojke iz Studia Invajt

Intervju: Minja Cvetković

Fotografje: Studio Invajt

Page 120: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

120 l novembar

KaKo sTe došle na ideju da se uPusTiTe u

Posao Pravljenja Pozivnica, naročiTo da-

nas u vreme inTerneTa, sms PoruKa i mej-

lova?

Podstaknute iskustvima naših prijatelji-ca, kojima je jedan od najvećih problema prilikom organizacije venčanja bio “pronaći pozivnicu koja je jedinstvena i drugačija od ostalih”, odlučile smo da krenemo upravo od toga. Kao što život čine sitnice, tako i pose-ban ton proslavama daju detalji, a mi smo odlučile da mladencima omogućimo da kre-nu od početka i da svoje najdraže pozovu na drugačiji, kreativniji način. Iako živimo u vre-menu vladavine elektronskih medija moda se uvek ponavlja, pa tako danas imamo veoma popularan vintage stil i retro detalje, što se odražava i na nove trendove u sferi venčanja. Mladenci se sve više opredeljuju za zanimlji-va, tematska venčanja, a samim tim i za ta-kve pozivnice. Poseban je osećaj kada otvo-rite kovertu i izvadite to “parče papira” koje zapravo slavi nečiju ljubav.

šTa je To šTo bisTe reKli da vas izdvaja od

osTalih u ovoj branši?

Ono što nas izdvaja od ostalih i što uvek ističemo kao naš moto jeste individualnost. Naše pozivnice, kao i sva ostala papirna de-koracija, izrađuju se ručno i dizajniraju za svakoga posebno. Iz razgovora sa klijenti-ma izvlačimo detalje koji samo njih definišu i prenosimo ih na papir. Naš cilj zapravo jeste da u samim mladencima probudimo maštu i kreativnost, koju svi negde u sebi posedu-jemo i da ih navedemo da nas na taj način inspirišu, a posle sve to nadograđujemo de-taljima.

Venčanja

Page 121: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Mi se trudimo da zaintrigiramo gosta, da naša pozivnica bude prvi utisak, nagoveštaj celog događaja, a nakon svega lepa uspomena

Page 122: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

122 l novembar

na Koji način Teče saradnja između bu-

duće mlade i vas? da li su one Te Koje vam

se obraTe sa osmišljenim dizajnom Poziv-

nica ili se dešava da Taj Posao PrePusTe

vama?

Interesantno je da na sastanke ne dolaze uvek samo mlade. Vrlo često se i mladože-nje uključuju u sam kreativni proces ili su čak i inicijatori ideja. Do sada smo imale raznih iskustava, javljali su nam se mladenci kojima su se dopale stvari koje smo već radile, pa je bilo potrebno samo modifikovati postojeća rešenja i prilagoditi temi i dekoraciji venčanja. Sa druge strane, bilo je i onih koji su dolazili puni ideja, koji su znali tačno šta hoće. Obič-no su to detalji karakteristični samo za njih, kao što su grad u kom su se rodili ili u kom su se upoznali, njihove profesije ili čak sim-boli i reči koje im posebno znače. A bilo je i onih koji su želeli da se kroz pozivnicu ispriča kompletna njihova priča. Ono na šta smo po-sebno ponosne je to što nam klijenti veruju da ćemo njihove želje na pravi način sprove-sti u delo i što nam se uvek nakon venčanja javljaju zadovoljni i puni utisaka. Divan je ose-ćaj kada znate da ste doprineli da nečiji „naj-srećniji dan“ zaista to i bude.

Venčanja

Page 123: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

i za Kraj, jedno Teže PiTanje PiTanje jer ono

zavisi od mnogo FaKTora, ali ne smemo za-

nemariTi čnjenicu da je možda čaK i jedno

od najbiTnijih mladencima – Po Kojim ce-

nama se, oKvirno, mogu naručiTi Pozivnice

Koje vi izrađujeTe?

Cene pozivnica prvenstveno zavise od forma-ta i izbora dekorativnih dodataka, ali i od obima posla, jer se gotovo sve radi ili dorađuje ručno i kreću se od 0,85€ po komadu, sa uključenom belom kovertom. Pored pozivnica za venčanja u studiu se bavimo i izradom ručno rađene pa-pirne dekoracije za sve događaje, ali i pozivnica za dečije rođendane.

sTudio invajT FacebooK

Page 124: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

124 l novembar

pozivnice i dekoracija za vaše specijalne trenUtke

Venčanja

Lale i karmini

Page 125: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Intervju: Nina Simonović

Fotografje: Lale i karmini

Često se desi da jedna šara ili boja budu okidač za nalet ideja i utiču na celokupnu dalju dekoraciju. Time se uspešno vodi i Milica Rančić, devojka koja je svoju kreativnu stranu prepoznala u dizajnu pozivnica. „Lale i karmini“ su tu da isprate vaše zamisli i ulepšaju onaj prvi dodir sa vašim posebnim danom

Page 126: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

126 l novembar

Tvoj dizajn Pozivnica za venčanje svaKa-

Ko ne sPada u onaj „Tradicionalni srP-

sKi“. da li se ruKovodiš određenim Tren-

dovima u ovoj branši ili se oslanjaš na

umeTniKa u sebi?

Nisam sigurna da postoji trend koji domini-ra u svetu pozivnica za venčanja, ali svakako da istražujem šta u ponudi imaju inostrani kreativci čiji rad posebno cenim. Pratim neki estetski pravac koji se meni dopada i imam sreće da se isti dopada i mnogima drugima; onima koji nisu u fazonu da biraju pozivnice kakvim je domaće tržište prezasićeno – sa motivima burmi, mladenaca, golubova i sl.

KaKav je razvojni PuT nasTanKa Pozivni-

ca? da li ih Kreiraš Prema svojim idejama

ili radiš Prema Posebnim željama mlade-

naca?

U ponudi su neki osnovni modeli, koji su rezultat moje ideje, malo istraživanja i puno rada. Ali svakako da se oni mogu prilagoditi željama mladenaca, najviše u domenu boja ili fontova.

Venčanja

Page 127: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

odaKle crPiš insPiraciju? KaKo se rad sa

mladencima odražava na Tvoj dalji rad i

dizajn Pozivnica?

Razgovor sa mladencima uvek je dragoce-no iskustvo jer mogu da vidim u kom pravcu oni razmišljaju i kakav stil preferiraju. Ipak, moram da naglasim da mi se najčešće javlja-ju mladenci kojima je blizak upravo estetski izražaj kakav se u Lalama i karminima negu-je, te nema neke velike razmene mišljenja. A inspiracija je danas, pre svega, na internetu. Pinterest i Instagram čine čuda kada je in-dustrija venčanja, između ostalih, u pitanju. Danas slika, više nego ikada, govori više od hiljadu reči.

da li se baviš i KaligraFijom ili se osla-

njaš isKljučivo na graFičKi dizajn?

Mnogo sam spretnija u baratanju mišem, nego olovkom (perom), tako da sam, na-žalost, potpuno nesposobna kada je umet-nost krasnopisanja u pitanju. Ipak, imala sam sreću da su moj mali projekat podržali ljudi talentovani i vešti, tako da u timu imam i kra-snopisca. zato u standardnoj ponudi postoji i kaligrafsko ispisivanje imena i adresa na ko-verte, ali, po želji mladenaca i cela pozivnica može biti ručno ispisana.

Page 128: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

128 l novembar

Venčanja

KaKvi su Ti Planovi i želje za budućnosT

Tvog KuTKa za deKoraciju venčanja?

Kako sam od onih kojima je kvalitet uvek važniji od kvantiteta, tako mi je važnije da ne-kolicinu budućih mladenaca zaista usrećim dizajnom i izradom pozivnice, nego da iste masovno proizvodim. Planiram da ponudu pozivnica u skorije vreme povećam, ali i da posao proširim na oblast dekoracije. zalju-bim se u divno dekorisane proslave, i sma-tram da bi moja kreativna crta na tom polju posebno došla do izražaja. Lale i karmini nisu vezane isključivo za venčanja, već i za druge vrste proslava, pre svega dečije rođendane i uskoro sledi prezentacija truda i rada na le-pim stvarima namenjenim mališanima.

na Koji način i KoliKo su Ti rad na soP-

sTvenom brendu Pomogli oKo angažova-

nja u raznim domaćim časoPisima?

Hmmm... Pre bih rekla da je bilo obrnuto. Pre više od tri godine sam počela sa pisa-njem modnog bloga i, zahvaljujući tome, ušla u svet modnog novinarstva u online i štam-panim medijima. Tu sam stekla mnoga prija-teljstva i poznanstva koja su mi omogućila da promovišem svoj, naknadno stvoren, brend u raznim domaćim časopisima. Dug je to put bio, ali i neverovatan, jer sam se, kao inže-njer, zahvaljujući pisanju a zatim i ličnom stilu, obrela u svetu kreativnosti i umetnosti.

Page 129: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Planiram da Ponudu Pozivnica u skorije

vreme Povećam, ali i da Posao Proširim na

oblast dekoracijeFACEBOOK STRANICA

Page 130: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

130 l novembar

Tekst: Dejana Vlašković Fotografje: Petar Mitrović

Šminka za vaše venčanje

Sve dame na dan svog venčanja žele da imaju najlepšu haljinu, savršenu frizuru, ci-pele iz snova, bidermajer pravljen samo za njih, a sve to naravno mora da prati i perfektna šminka. U dosadašnjoj karijeri šminkala sam veliki broj devojka za njiho-

va venčanja i na osnovu iskustva i njihovih zahteva za taj dan, mogla bih da ih svrstam u nekoliko kategorija. One koje žele da izgledaju nežno i prozračno, one koje žele da naglase svoj seksipil i one koje imaju već isplaniran mejkap do najsitnijih detalja. Kako bih vam dala svoj predlog za određeni izgled, odlučila sam se za jedan nežniji i jedan dramatičniji. Nežniji za devojke koje žele da izgledaju prefinjeno, nežno poput pahulje, svede-no, smerno, mekano i prozračno. A drugi predlog je za one koje žele da izgledaju dramatično, upečatljivo, seksipilno i dominantno. I jedan i drugi izgled je naj-važnije da budu u skladu sa karakterom mlade, sa njenim senzibilitetom, crtama lica, stilom haljine i zato je veoma važno izabrati kvalitetnog šminkera koji će čak i ako niste sigurni u to šta želite, umeti da vam

pomogne da zajedno dođete do najboljeg rešenja. Kada govorimo o nežnom mejkapu za venčanje,

obično prvo pomislimo na nežne tonove senki na očima, koje mogu da budu različitih boja ali izuzetno svetlih tono-va, što se podjednako odnosi i na usta, gde preporučujem nude i roze tonove. zatim, blago naglašene trepavice, sen-čenje lica, kao i rumenilo. Ja sam pokušala da vam doča-ram kako bi to moglo da izgleda.

za početak sam na kapak nanela bazu za senku Too Face Insurance, to je njihova klasična baza, odgovara nor-

malnoj, suvoj i kombinovanoj koži, dok bih za masniju kožu preporučila NyX-ovu bazu u beloj nijansi.

Potom sam iscrtala obrve sa essen-ce eyebrow stylist setom u kome

Page 131: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Tekst: Dejana Vlašković Fotografje: Petar Mitrović

se nalaze dve nijanse koje vam omogućavaju lepo senčenje obrva od najtamnijeg do najsvetlijeg dela. za šminku na očima koristila sam guerlain sen-ke pod nazivom Les Cuirs 07, to je paleta koja u sebi ima četiri tona koja su mi poslužila za kompletnu šminku na očijma, što znači da sa ovom malom paletom možete da odra-dite ceo posao. Najsvetliji ton sam koristila na delu kapka do nosa, ton do njega na pokretnom delu kapka, a sa pretposled-njim tonom sam osenčila ceo orbitalni luk i na kraju najtamnijom, odnosno braon ni-jansom sam samo blago istakla kraj oka. Tom najtamnijom nijansom sam tankom, uglastom četkicom prešla predeo oko oka što je dodatno naglasilo oči, a to je važno kako se ne bi sve stopilo i kako bi mejkap bio uspešan. guerlain senke su izuzetnog kvaliteta pa mi je bilo potrebno veoma malo senke i vremena da postignem željeni izgled. Nanela sam maskaru essence dekorativne kozmetike, pod nazivom Maximum length, ja je prosto obožavam, jer ima silikonsku čet-kicu i sve lepo raščešlja, a ostavlja dovoljno proizvoda na trepavicama. Na sve to sam zalepila Aurine trepavice broj 2, jer one najbolje odgovaraju mom oku, ali postoje i ostale veličine i oblici pa svako može da izabere nešto što njemu stoji. Vodenu liniju sam obojila u nežnu krem nijansu Sephorinom olov-kom za oči. Na lice sam nanela Benefit bazu The Porefessional, iskonturirala lice svetlijim i tamnijim korektori-ma od MAC-a,

Page 132: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

132 l novembar

a kao glavnu podlogu sam koristila MAC Studio Fix Fluid u broju NC37. Koristila sam veoma malo bronze-ra, takođe od guerlain-a, rumenilo Benefit Hervana, inače moje omiljeno iz njihove bogate ponude. Sve to sam matirala sa MAC Rocky Horror puderom za se-tovanje. Na usta sam nanela Make Up For ever Aqua rouge u broju 20 i preko stavila sjaj koji se nalazi na drugom kraju ovog ruža. za kraj sam sve to fiksirala

Make Up For ever fiksatorom u spreju. To bi bio moj predlog za nežni mejkap za ven-čanje, koji može da varira na razne načine. Na sve ovo umesto nežno roze boje usana, možete koristiti tamniju nijansu ruža u crve-noj ili ljubičastoj boji i naravno, čitav izgled prilagoditi vama i onome kako se vi naj-bolje osećate u tom trenutku. Ovaj izgled je moj prvi predlog kada šminkam devojke koje prave venčanje u nekoj zimskoj idili, jer me čitav izgled podseća na pahuljice, sneg, nešto nežno i milo. Osim toga, ovo je jedan od najčešće traženih „izgleda“ za taj važan dan. Devojke jednostavno vole kada njihovo lice zrači svetlošću. što se tiče dramatičnijeg izgleda, gde de-

vojke uglavnom traže da im naglasim i oči i usta, on bi u mom slučaju izgledao ovako.

što se tiče konturiranja lica i podloge, kao i bronzera, trepavica i obrva, koristila sam iste

proizvode, pa ću vam navesti samo ono što sam koristila za oči i usta. za šminku na očima ko-ristila sam Urban Decay Naked Basics Palette i

ona mi je bila dovoljna da završim ceo izgled oka. Nijansu pod nazivom Venus sam nanela na kraj kap-ka do nosa, na pokretni deo kapka sam nanela ni-jansu Naked 2 i kraj oka ka nosu sam senčila sa nijansom Crave. Nije mi bilo potrebno više senki, a

ujedno sam htela da pojednostavim postupak

Page 133: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

za sve one koji ovo žele da urade sami. Na sve to sam nanela gel aj-lajner L'Oreal kozmetike. za usne sam koristila jednu od mojih omi-ljenih nijansi Sephora dugotrajnog ruža u broju N19. I to je bio završni momenat za ovaj izgled. Kada na ovaj način naglašavam oči i stav-ljam crveni ruž na usne, ne stavljam rumenilo, ili ako ga stavim to bude vrlo diskretno, jer više volim samo da iskonturiram lice i dodam blago bron-zera preko toga.

I ovaj mejkap se može prilagoditi kako vama više odgovara, pa na ovako našminkane oči možete da stavite než-no roze usta kao u prvom izgledu ali i da kombinujete druge boje.

Moj savet je da pre nego što rešite da unajmite šminkera za venčanje, dobro raz-mislite šta želite, kako bi volele da izgledate, šta je to što biste volele da istaknete, ili sa-krijete, jer tako ćete olakšati posao šminkeru, a i vi ćete lakše dobiti ono što želite i što ste zamislili. Ako pak ne znate kako želite da se našminkate, onda ceo posao prepustite isku-snom šminkeru jer će on najbolje videti šta od-govara vašem obliku oka i lica, kao i vašem

senzibilitetu.

DeJANA VLAšKOVIć FACeBOOK STRANICA

Page 134: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

134 l novembar

Page 135: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

FotograF: Sanja Stefanovićsminka: Dejana vlaškovićFrizer: Dacha hairstilista: Sanja Stefanovićasistent stiliste: tijana Milunovićmodeli: Milica šutović, cryStal MoDel agency, Mia Draškovićodeća: Butik Doll up, raDivoja koraća 9kolači: poSlaStičarnica Mali princ

Nekada davno u jednoj dalekoj zemlji...

Page 136: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

136 l novembar

Page 137: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 138: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

138 l novembar

Page 139: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 140: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

140 l novembar

Page 141: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 142: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

142 l novembar

Moda

oni su je promenili...

da li ste spremni za zimU?

BeretkeTekst:

Minja Cvetković

Zima je vreme kada iz nekog zapećka vadimo šalove, rukavice, kape, šešire i meni omiljene – beretke. Da li

zato što mi je prva asocijacija na njih Francuska, zatim Boni i Klajd, ili to u suštini ima veze sa elegancijom,

kojom beretke odišu, ali one su mi oduvek bile omiljeni deo zimskih aksesoara. Kao što to obično biva sa mnogim stvarima koje ljudi danas svakodnevno

koriste, beretke su starije nego što se misli.

Page 143: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

ostoje arheološki zapisi i sve-dočenja istoričara umetnosti da su se beretke nosile u severnoj i južnoj evropi tokom Bronzanog doba, a do ovog zaključka su došli na osnovu figure čoveka sa

Sardinije koji je prikazan sa beretkom sličnoj današnjim. Nešto kasnije, Rimljani su preu-zeli od grka običaj nošenja beretki i nazvali ih beretino. Upravo su oni bili ti koji su beretki dali današnju formu.

Beretke, i to isključivo bele, prvobitno su nosili samo pripadnici visoke klase, odnosno plemstva, kao i cenjeni umetnici (ako ste se ikada pitali zašto su umetnici još jedna asoci-jacija na sam spomen beretki).

etimološki gledano, reč beretka je nasta-la od latinske reči birretum, što znači kapa. I zaista, beretka je po svom obliku mnogo bli-ža kapi nego šeširu. Iako postoji velika razlika u beretkama, kao i u načinima na koje ih ra-zni narodi nose, osvrnula bih se na ono naj-važnije, a to je razlika između basque beret i boine. Basque je francuska reč pod kojom se podrazumevaju normalna i velika beretka, dok se za sve ostale može reći da su boina, reč španskog porekla, kojom se nazivaju ma-nje beretke kakve se najčešće i nose i koje proizvodi mala porodična firma Boinas elo-segui. Basque beretka je deo tradicije baskij-skog stanovništva koje je naseljavalo Pirineje. Jedna od teorija o širenju ovog komada jeste

Page 144: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

144 l novembar

ona po kojoj su se beretke nosile u rimskim kolonijama u španiji, odakle su se dalje pro-širile, a pošto je baskijski narod bio poznat po umeću moreplovstva, to je objasnilo po-javu veoma slične kape koja se mogla videti u škotskoj. šta god da je u pitanju, jedno je sigurno, a to je da su Baskijci proslavili beret-ku. Izrađivali su je od vune, a boja je varirala u zavisnosti od regiona, pa je tako negde bila crvena, bela ili plava, dok je crna bila svojevr-sni zaštitni znak Francuza.

Početak komercijalne proizvodnje beretki vezan je za sedamnaesti vek i oblast po ime-nu Oloron-Sainte-Marie. Dva veka kasnije ta proizvodnja je prevazišla lokalni nivo i postala industrijalizovana. Prva fabrika za proizvodnju beretki zvala se Beatex-Laulhere. Dvadese-tih godina devetnaestog veka situacija je bila takva da je postojalo preko dvadeset fabrika za njihovu proizvodnju i to samo na području Francuske. Procenjeno je da se proizvodilo na milione beretki, a jedan od glavnih razlo-ga zbog kojeg je taj broj bio toliki, jeste taj što one više nisu bile rezervisane samo za plemstvo ili lokalno stanovništvo, kao što je bilo ranije, već su postale simbol mnogobroj-ne radničke klase i deo školske uniforme u Francuskoj. Takođe, njihova popularnost se

pablo pikaso

marlen ditrih

Page 145: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

proširila i na Belgiju, za čije je stanovništvo bilo bitno da bude u toku sa francuskim nači-nom odevanja.

Beretke su nam poznate i kao deo vojne uniforme. za tu namenu su prvo ušle u upo-trebu u Francuskoj 1889. godine od strane planinske jedinice po imenu Alpine Haunters, a bile su naročito zapažene tokom Prvog svetskog rata. Priča dalje kaže da ih je engle-ski general Hugh elles video i predložio kao deo njihove uniforme, što je i bilo odobre-no 1924. godine. Bile su povoljne i lake za izradu, mogle su da se proizvode u širokom spektru boja što je omogućavalo razlikovanje između jedinica, držale su kosu sklonjenu od lica i stajale čvrsto na glavi zahvaljujući kož-nom obodu. Sa druge strane, nisu omogu-ćavale zaštitu od sunca i kiše, što im je bila najveća mana. Jedna zanimljivost jeste da je francuski pokret otpora po imenu Maquis, nosio beretke na tajnim operacijama, što im je omogućavalo da prođu nezapaženo jer su one bile najzastupljenija kapa na ovim pro-storima. 

što se zapada tiče, beretke su se nosile pr-vobitno kao deo sportske odeće, a kasnije i kao modni detalj. U Holivudu su ih proslavili mnogi filmski režiseri i glumci. Tokom pe-desetih godina, beretka i naočare u kombi-naciji sa crnom rolkom, bile su zaštitni znak subkulture bitnika koja je odbacivala mejn-strim vrednosti, volela džez, poeziju, Remboa i bila svojevrsna preteča hipi pokreta. Umet-nici, intelektualci i anarhisti su nosili crne be-retke kao simbol pobune.

Danas ne postoje striktna pravila kada je nošenje beretki u pitanju, nose ih i muškarci i žene podjednako, ali to nije oduvek bio slu-čaj. Beretka je prvenstveno bila rezervisana za muškarce, da bi od dvadesetih godina nji-hovo nošenje usvojile i žene.

Verovatno je jedino nepisano pravilo da su svetlije i upadljivije boje rezervisane za žene, dok muškarce najčešće vidimo da nose crne beretke ili one u zagasitim bojama. Postoji i jedna posebna vrsta beretki po imenu Tam O'Shanter koje imaju bućkicu na vrhu i koje su napravljene kao verzija beretki za najmla-đe, ali su ih kasnije usvojili i pripadnici britan-ske vojske. Današnji stereotip o Francuzima i beretkama je i dalje živ, ali ne toliko potkre-pljen stvarnošću. Tokom Drugog svetskog rata oni su sve više počeli da odbacuju be-retku kao vrstu nacionalnog obeležja iako je ona i dalje jako značajna u oblastima kao što je Bearn, na primer, dok je u Parizu danas situacija drugačija.

Možda beretke nisu epohalno promenile modu, premda jesu detalj koji je usvojen od strane mnogih, počev od najmlađih, umetni-ka, buntovnika pa sve do vojnika, ali jedno je sigurno – čine zimsko vreme daleko lepšim.

pablo pikaso

Fotografije: tumblr.com; google.com

Page 146: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

146 l novembar

U šopingu sa Minjom

Verujem da su ove tri reči san sva-kog vegana, vegetarijanca ili onih koji ne žele da koriste proizvode testirane na životinjama. Ukoliko spadate u bilo koju od ovih gru-pa, verujem da i sami znate ko-

liko komplikovano može biti naći proizvode koji ispunjavaju sva tri uslova. Druga stvar, svi znamo za bele i crne animal cruelty liste, ali glavni problem sa tim listama jeste taj što se ili ne ažuriraju dovoljno često, ili pak prečesto imaju potpuno različite podele te se jedan brend može naći na Petinoj crnoj listi, na pri-mer, dok je na ostalima na beloj. A tu je onda i siva zona u koju uglavnom spadaju oni koji svoje proizvode ne testiraju na životinjama, ali koriste sastojke koji su testirani, ili pak pro-daju proizvode u Kini u kojoj, zakonski, smeju da se prodaju samo proizvodi koji su prošli proces testiranja na životinjama. Ipak treba napraviti razliku između nečega što se proi-zvodi u Kini i ne prodaje tamo, jer u tom slu-

mi smo

Tekst: Minja Cvetković

čaju ne mora da prođe testiranje (na životi-njama) i onoga što se i proizvodi i prodaje, jer je u tom slučaju testiranje obavezno. Opet, i tu imamo jednu začkoljicu jer se taj zakon ne odnosi nužno i na Hong Kong u kom možete naći cruelty free proizvode. Na osnovu svega ovoga, pred vama je jedan kolaž proizvoda koji se uklapaju u naslov, premda zaista ne bi bilo loše da, ukoliko imate neku listu kojoj verujete, proverite još jednom jer se meni čini da se ovakve stvari ponekad menjaju preko noći, kao što se desilo sa NyX kozmetikom, na primer, koja je trenutno u nekoj sivoj zoni jer u junu kupio L'Oreal i, iako se oni oba-vezuju da će nastaviti sa politikom ne-testi-ranja na životinjama, činjenica je da će deo novca od prodaje proizvoda ići Lorealu kao matičnoj kući koja testiranja sprovodi. Iz tog razloga apelujem na dodantne provere jer se može desiti da dok vi čitate ovo neki brend polako ali sigurno prelazi u domen ozloglaše-nih crnih lista.

na životinjama

kvalitetni,povoljni

i ne testiramo

Page 147: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Flormar

rosal

aUra

eveline

golden rose

alverde

essence

oriFlame

Page 148: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Moda

O vintage anatomiji sa

Intervju: Minja Cvetković

pOznata pO svOjOj riđOj kOsi, crvenOm karminu, besprekOrnO izvučenOm eyeliner-u i stilu kOji nas

vraća u sredinu dvadesetOg veka, jOsefina gerlach je sa nama pOdelila Odakle pOtiče njena ljubav prema

vintage stvarima, kakvi su kOmentari OkOline na njen stil, čemu preOkret na nOvi blOg i jOš mnOgO tOga

Josefinom Gerlach

Page 149: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 150: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

150 l novembar

ćao joseFina. Pre svega, moram da

Kažem da je meni Kao veliKom Fanu Tvog

bloga i načina odevanja izuzeTno drago

zbog ove PriliKe da ProćasKamo malo o

Tvom liKu i delu. :) za PočeTaK, možeš li

čiTaocima Koji do sada nisu imali PriliKe

da se uPoznaju sa Tvojim sTilom, da ga

malo Približiš i Pojasniš, Kao i da nam

Kažeš KaKo i odaKle je PoTeKla ljubav

Prema njemu?

Hvala ti draga puno na ovako lijepim riječi-ma. Rekla bih da je moj stil zapravo jedna od karika moje osobnosti. Općenito smatram da čovjekov način odijevanja može puno reći o samoj osobi, pritom, naravno ne misleći na onu da odijelo doslovno čini čovjeka. Ali da je njegov bitan dio – jest. Vintage stil koje-mu težim i koji je od tihog zanimanja postao očita opsesija, zaista je doživio svoj boom u proteklih nekoliko godina. za razliku od mno-gih drugih djevojaka „u branši“ ne mogu se pohvaliti da sam djetinstvo provela gledajući crno-bijele filmove te je moja ljubav, zapravo po tom pitanju, svježija i mogu reći da i da-lje svakoga dana otkrijem neki novi pojam i novu notu starine u koju se zaljubim. gene-ralno govoreći, volim ere od dvadesetih pa do ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća, bez izdvajanja posebne jer je zaista svaka podarila nešto bez čega ne bih mogla zami-sliti svoj svakodnevni stil.

odaKle crPiš insPiraciju Kada je ceo Taj

vinTage sTil u PiTanju, jer i Ti i ja znamo

da vinTage Komade ne možemo naći u high

sTreeT buTicima, niTi se o njima naročiTo

mnogo Piše u magazinima, a česTo nisu

ni, žargonsKi rečeno, na ceni? Ko su Ti,

uslovno rečeno, sTilsKi uzori?

Uz već spomenute filmove starog Hollywo-oda uz koje volim provoditi večeri, internet je beskrajna inspiracija. Mogućnost pronalaže-nja orginalnih starih fotografija s jedne strane, te postojanje pravih, živućih pin up ikona s druge, me oduševljava! Od konkretnih imena današnjice izdvojila bih Ditu Von Teese, koja je, ne sumnjam, uzor svakoj djevojci koja je zaglibila u retro vodama. Od stare garde volim ginger Rogers, Lauren Bacall i gretu garbo.

vinTage Komadi i sTil Prošlih deKada

su doživeli jedan Pravi boom, Pa je čaK

i onima Koji su godinama u Toj Priči i

razumeju se u To, PosTalo TešKo da

PoneKad PovuKu jasnu granicu između

vinTage i dobro odrađenog reTro

Komada. da li Ti usPevaš u Tome i da li

Moda

Page 151: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Posegneš PoneKad za reTro odećom

i neKim modernijim Komadima Koje

uKombinuješ sa vinTage sTvarima?

Vjerovala ili ne, kako vrijeme odmiče, sve rjeđe odijevam nešto „novo“. Jednostavno kad se u tebe usadi taj nagon ka kupova-nju vintage komada i rovanja po buvljacima i second hand dućanima, teško ga se riješiti. Iskreno, to ni ne pokušavam. Tijekom godina je većinu mog ormara popunila roba iz druge ruke i zaista uživam u tome. Naravno, ukoli-ko ne mogu naći neki konkretni komad, prije svega obuću, svakako ću posegnuti i za mo-dernijim verzijama ili vintage reprodukcijama, koje su, usput budi rečeno, prava pljuska za studentski džep.

gde nalaziš odeću Koja je u sKladu sa

Tvojim sTilom? PošTo ja znam odgovor

na To PiTanje, moram Ti odmah PosTaviTi

i jedno PodPiTanje, a To je da li misliš da

je PoTraga za TaKvom odećom u sTvari

Pola zabave?

Kao što sam već rekla, ovisnik sam o se-cond hand trgovinama i buvljacima. Uvijek pronađem bar jednu stvar koja mi se sviđa, što ne mogu baš reći za posjete trgovač-kim centrima. I svakako se slažem s tobom, adrenalin koji povlači sa sobom takav način kupovine je nezamjenjiv. Uz činjenicu da ćete zaista jedini posjedovati taj predmet i to za smiješne pare.

prije mi je recimo bilo neUgodno nositi crveni rUž

tijekom dana, danas to činim kao nešto najnormalnije

Page 152: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

152 l novembar

Kada bi morala da navedeš jednu sTvar

bez Koje misliš da Tvoj sTil ne bi bio

PoTPun, Koja bi To bila?

Frizura! Pretpostavljam da si ciljala na odjevni predmet, ali nekako mislim da bez odgovarajuće frizure niti jedna kombinacija ne dobiva takav vintage štih ma koliko kra-sna bila. Osobno zbilja uživam u pravljenju istih, opušta me navečer odvojiti neko vrije-me i sjesti pred ogledalo ne bih li kosu nafr-kala orginalnom starom metodom zvanom pin curling. Istina da je to pomalo vremenski zahtjevan proces, ali za takve rezultate se svaka minuta isplati.

jednom PriliKom si mi reKla da si Po

Prirodi nosTalgična osoba i da Te Ka

ovom sTilu najviše Privlači PozadinsKa

Priča, odnosno maniri, Ples i Pravilan

PoredaK drušTvenih vrednosTi. KaKo

se neKo, Ko se Pronalazi u svemu Tome

snalazi u ovom modernom sveTu?

To je i dalje istina! Ali čovjek se nauči snala-ziti, uklopiti sebe u ovaj svijet bez obzira ka-kav njegov pogled na isti bio. Prije mi je re-cimo bilo neugodno nositi crveni ruž tijekom dana, danas to činim kao nešto najnormalni-je. Isto vrijedi i za manire, koji mislim da nisu toliko stilski vezani koliko su dio nečije osob-ne (ne)kulture.

moram sada malo da Pređem na blog i da

Te PiTam oTKud odjednom Promena imena

i imidža celog bloga?

čovjek mnoge stvari u životu jednostavno preraste. To je mislim najkraći opis onoga što se zbilo s mojim starim blogom. Kad sam ga otvorila nisam imala posve jasnu viziju što i kako želim da se na njemu odvija pa samim time ni to kako da ga naslovim. S vremenom me počeo gušiti, nisam bila zadovoljna mno-

gim njegovim dimenzijama te sam odlučila po kratkom postupku krenuti ispočetka.

KaKve su dosadašnje reaKcije na Tvoj

sTil, šTo u vidu KomenTara na blogu, šTo

oKoline?

Reakcije su miješane, iako mi je drago da ipak one pozitivne prevladavaju. Načita-la sam se komentara da mi je stil babast, da zašto ne prestanem forsirati nešto što je prošlost, jednako tako se naslušam šaputa-nja na ulici u smislu „pogledaj ovu“, „maška-re su prošle“ i slično. A opet s druge strane kad ti netko kaže da ga podsjećaš na Ritu Hayworth ili da izgledaš poput filmske dive, koliko god tašto zvučalo – popravi ti dan. Komentari su pozitivniji od starijih generacija, a kako cijeli stilski pravac jača – pozitivnih je komentara sve više.

ove godine si bila na FesTivalu

Trash'n'burn... da li je To bio Tvoj Prvi

odlazaK na neKu sličnu maniFesTaciju i

KaKo si se Provela? KaKav je uoPšTe bio

osećaj biTi oKružen devojKama Koje, u

većoj ili manjoj meri, dele Tvoju ljubav

Prema modi sredine dvadeseTog veKa?

Bio je to moj prvi festival takve prirode i zbilja sam uživala. Iako je na njemu naglasak više na rockabilly kulturi i djevojke su možda više orijentirane modernom pin up stilu nego klasi-ci kojoj pak ja težim. Ali sam svakako upozna-la mnoge zanimljive ljude koje sam prije zna-

kakO vrijeme Odmiče, sve rjeđe Odijevam neštO

„nOvO“. jednOstavnO kad se u tebe usadi taj nagOn ka

kupOvanju vintage kOmada i rOvanja pO buvljacima

i secOnd hand dućanima, teškO ga se riješiti

Moda

Page 153: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

la samo virtualno, a najljepše je kad znaš da nisi usamljen u toj svojoj ljubavi prema starini. Svakako namjeravam posjetiti i neke druge festivale u regiji kad krene sezona.

za Kraj, Kaži mi u Kojoj meri misliš da

su blogovi orijenTisani na reTro modu,

vinTage odevne Komade i generalno na

oživljavanje davnih sTilova, uTicali na

današnju reTro eKsPanziju?

Iskreno, mislim da su se blogovi općenito kao medij prilično „potrošili“. U eri koja zaista iz dana u dan postaje sve brža i napetija, iz ko-mentiranja i pisanja postova s nizom fotografija prešlo se na jedan lajk na fejsu i jednu sliku na instagramu. I sama nisam redovita u pisanju bloga, ali ni u čitanju drugih, te smatram da blogovi na tom polju i nisu odigrali preveliku ulogu. što je zapravo velika šteta kad se uzme u obzir njihov stvarateljski potencijal.

Josefinu možete pratiti putem bloga / instagram naloga / facebook stranice

Page 154: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

154 l novembar

Moda

Tekst: Isidora @akula

Dajana Vrilend

Favorizovala je modele neobične i zagonetne lepote poput Veruške i Šer. Promenila je naviku da se modni editorijali slikaju samo u studjima i uvela fotografisanje na egzotičnim lokacijama širom sveta

Page 155: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Dajana Vrilend

Page 156: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

156 l novembar

Dajana Dalziel, poznatija kao Dajana Vrilend (Diana Vree-land), rođena je u  aveniji du Bious -de-Boulogne, u Pa-rizu. Njeni roditelji, emili Kej

Hofman i Frederik Long Dalziel, bili su veoma istaknuti članovi pariskog društva. Dajana je takođe bila i  direktan potomak poznate knji-ževnice i članice visokog društva, Poline de Rotšild. Nakon Prvog svetskog rata, njeni ro-ditelji emigrirali su u Ameriku, gde su se pre-selili u metropolu Njujork i odmah postali deo visokog društva. Od malena, Dajana je po-hađala školu za ples i bila đak Majkl Fokinea, što je ovekovečila i nastupom u Karnegi Holu.

U crkvi Sveti Tomas, Dajana se udala za bankara Tomasa Rid Vrilenda sa kojim će do-biti dva sina. Ubrzo potom preselili su se u London, gde je Dajana uspešno vodila radnju donjeg veša u blizini Berkli skvera. Uživala je u  posetama Parizu, gde je garderobu kupo-vala kod svoje poznanice Koko šanel. Tako-đe, bila je i jedna od 15 američkih dama koje su predstavljene Kralju Džordžu V i Kraljici Meri u Bakingemskoj palati.

zbog prirode posla svoga muža, Dajana se seli u Njujork. Dok je igrala u svojoj beloj šanel haljini uočila ju je tadašnja urednica Harper`s Bazaara, Karmel Snou na krovu St. Regis ho-tela i ponudila joj posao jer je videla kao preko potrebnog člana Bazaar tima. Bila je poznata po veoma kontraverznoj kolumni, Why don’t you? Jedan od čuvenih tekstova je zašto ne operete plavu kosu vaše dece u mrtvom šam-panjcu kao što to rade u Francuskoj (Why Don't you wash your blond child's hair in dead cham-pagne, as they do in France ), čiju parodiju u The New yorkeru je napisao S. J. Perleman. 

Moda

Page 157: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

zahvaljuljući svom oštrom oku 40-tih je ot-krila  glumicu Loren Bekol. Vrilend je veoma ozbiljno shvatala modu i prezirala je svakod-nevne i obične kombinacije kakve je sretala na ulicama Njujorka. Cipele na visoku petu sa kaišićima i tekstilne (crepe de Chine) ha-ljine bile su joj nezamislive, a poznata je i njena izjava da je bikini najvažnija stvar po-sle atomske bombe. Kao modna urednica Bazaara, bila je veoma bliska sa Aleksejem Brodovičem. Brodovič je iz korena promenio izgled modnih magazina. Kao dizajner rođen u Rusiji koji je nakon Boljševičke revolucije otputovao u Pariz, primenio je svoj evropski, pomalo avangardni, uticaj prilikom redizajna magazina. Koristio je svoje veze kako bi do-veo umetnke poput Mark šagala i Žan Kok-toa i na taj način čitaoce američkih magazina upoznao sa evropskim umetnicima.

Page 158: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

158 l novembar

Dajana se 50-ih godina preselila u apar-tman koji je bio dekorisan isključivo crvenom bojom. Tada je izjavila da želi da živi u stanu koji podseća na vrt, ali vrt iz pakla. Kada je Džon F. Kenedi postao predsednik bila je lič-ni stilista prve dame, Džeklin Kenedi koju je upoznala sa Olegom Kasinijem, koji je postao njen glavni dizajner.

Nakon što je Karmel Snou napustila Har-per`s Bazaar, Vrilendova se nadala da će zauzeti mesto glavne urednice i nakon tro-godišnjeg čekanja, odlučila je da se preseli u Vog (Vogue), tadašnjeg najvećeg rivala. To je

bio sudbonosni potez, jer je od Voga napra-vila moćan i veoma uticajan  modni magazin. Favorizovala je modele neobične i zagonet-ne lepote poput Veruške i šer. Promenila je naviku da se modni editorijali slikaju samo u studjima i uvela fotografisanje na egzotičnim lokacijama širom sveta. Sa njom je radio i čuveni umetnički direktor Aleksander Liber-man. Kao i Brodovič, Liberman je bio ruski emigrant, koji je veoma uspešno koristio svoje evropske veze za napredak magazina. Tako je uspeo da angažuje velikog Salvador Dalija da ilustruje nekoliko naslovnih strana.

dajana se 50-ih godina preselila U apartman koji je bio dekorisan iskljUčivo crvenom

bojom. tada je izjavila da želi da živi U stanU koji podseća na vrt, ali vrt iz pakla

Page 159: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Liberman je imao drugačiji pristup uređenju časopisa. Favorizovao je pune strane, sa vrlo malo belog prostora, posebno se trudio da naglasi tekst na naslovnoj strani kako bi bolje objasnio čitaocima šta se nalazi u magazinu.

70-ih godina čelnici Voga smatrali su da magazin treba da bude prizemniji i manje glamurozan kako bi postao prisupačniji široj grupi čitalaca, nakon čega je Dajana otpu-štena a na njeno mesto dolazi grejs Mirabe-la, koja preuzima njenu glamuroznu crvenu kancelariju i prefarbava je u bež boju.

Nakon toga, Dajana je postala savetnik u

Costume Institute u Metropoliten muzeju umetnosti u Njujorku, u kome će organizo-vati dvanaest izložbi. Umetnik grir Lankton napravio je portret u prirodnoj veličini Virlen-dove, koji je izložen u muzeju. Dajana Vrilend napisala je i autobiografiju naziva D.V.

U osamdesetpetoj godini života umrla je od srčanog udara u bolnici Lenoks Hil, na Men-hetnu. Dajana Vrilend je bila veoma uticajna ikona u svetu modnih urednika i žena koja je jako dobro poznavala modu i imala ogroman uticaj na nju, zbog čeka je ovekovečena kao lik Megi Preskot u filmu Funny Face.

Page 160: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

160 l novembar

„Da“Neka procveta vaše„Da“Neka procveta vaše

Page 161: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Tekst: Marija Radojković

Tekst: Merima Aranitović

Neka procveta vašeNeka procveta vaše

kada smo odlučile da pišemo na ovu temu moram priznati da sam imala u mnoštvo ideja i asocijacija u kombinaciji sa nadahnjujućim emocijama koje su se probudile. pitala sam se koje su to sve uloge koje se igraju i emotivna stanja u koja možemo doći pred jedan specijalan trenutak u našim životima kakav je venčanje. trenutke koje uglavnom opisujemo rečima u superlativu, zato što sve „mora“ biti fenomenalno u trenutku kada stajemo na „ludi kamen“, kada smo „na 7 nebu“. a kako sve to zapravo u stvarnosti izgleda?

Page 162: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

162 l novembar

k ada kažemo ven-čanje uglavnom pomislimo na po-zitivne emocije, raskoš, druženje, osmehe i potrebu

da to bude jedan od onih „savršenih dana“ u našem životu. Neke devojke od malena zamišljaju taj dan i u svojoj glavi kreiraju taj događaj do najsitnijeg detalja od haljine do salvete... I onda imamo, prelepu haljinu, ne-odoljive cipele, zanosnu frizuru, romantičnu šminku, aksesoare koji daju poseban pečat našem izgledu, mladoženju koji je na taj dan na najvećem stepenu zaljubljenosti u svoju izabranicu, na njemu je odelo koje se idealno uklapa uz našu toaletu, leptir mašna, cipele a onda slede i detalji poput burmi, pozivni-ca, bidermajera, cveća, dekoracije prostora, zakazivanje crkve, poseban ambijent za sud-bonosno „da“, meni koji će biti poslužen, po-slastice, svadbena torta, muzika za prvi ples, atmosfera svadbe, zvanice, raspored sede-nja, fotografisanje, vatromet i slično. Mnogo je detalja koji treba da se poklope i uklope u slagalicu. Uz taj dan uglavnom idu opisi po-put savršeno, idealno, perfektno, drugači-je, posebno, jer imamo potrebu da taj dan i sam događaj predvidimo i isplaniramo do najsitnijeg detalja i jednostavno izgovaramo rečenice „želim da bude sve kao u bajci, da se pamti taj dan, da bude drugačije od svega viđenog“. Od želje da sve bude baš onako kako smo mi zamislile i isplanirale vrlo često zaboravimo da uživamo upravo u tom danu koji je samo naš i koji se (možda) jednom do-gađa, zaboravimo da se opustimo i dopusti-mo da emocije zadovoljstva, sreće i radosti ispune trenutak naše ljubavi.

Do sada smo već pisale o principu florite-rapije i učinku cvetnih esencija koje skoro

Page 163: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

nevidljivo i neprimetno uplove u naše živote i potpomognu uspostavljanje ravnoteže u nje-mu. Cvetne esencije i preparati, kapi, koje se individualno pripremaju i koriste u terapiji nekako nameste sve kockice tako da udiše-mo život punim plućima i svesno prihvatamo svakodnevnicu uživajući u svim čarima koje nas okružuju. Naravno, iako je tema venča-nja ružičasta, poletna i luckasta, romantična i dopadljiva, ponekad imamo osećaje koji nas uznemire i ne dozvole da uplovimo u za-

jednički život relaksirano, opušteno, udišući svaki delić trenutka u kome se nalazimo. U pripremi ali i na sam dan događaja uznemire nas i preplave neki osećaji, mentalna ili fizič-ka stanja koja nas blokiraju i ne dozvoljavaju da u datom trenutku budemo najbolja verzija sebe. Cvetnim esencijama možemo vratiti si-gurnost, odlučnost, zainteresovanost, probu-diti kreativnost, izmamiti osmeh na lice, vratiti dečiju radost, razigranost, sreću i prepustiti se trenutku u kome smo najbitniji akteri.

Iako je tema venčanja ružičasta, poletna i luckasta, romantična i dopadljiva, ponekad imamo osećaje koji nas uznemire i ne

dozvole da uplovimo u zajednički život relaksirano, opušteno, udišući svaki delić trenutka u kome se nalazimo

Page 164: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

164 l novembar

za sigurnost da će sve biti dobro i baš onako kako smo mi zamislili cvetne esen-cije koje su korisne su:

angelica, cvetna esencija koja nam poput našeg anđela čuvara vraća sigurnost da će sve biti dobro ma šta se trenutno događalo. Odlična je preporuka da bude u kombina-ciji sa cvetnom esencijom borage koja nas ohrabruje i vraća osećaj topline oko srca i Walnut, cvetna esencija koja nam obezbe-đuje optimalnu adaptaciju na sve promene koje prati venčanje. Ove tri cvetne esenci-je mogu biti esencije izbora u trenutku kada posustanemo i pomislimo da ništa nije kako treba, ništa nije onako kako smo mi zamislili, momenti u kojima više nismo sigurni kako će sve izgledati na samom kraju.

U pripremi venčanja od želje da sve bude na svom mestu često dođe do zasićenja i potrebe da se pobegne od svega i samo po-javi u trenutku kada je to neophodno. U tim trenucima nas obuzme letargija, bezvoljnost i nezainteresovanost za sve što bi trebali da radimo. Cvetne esencije koje su dobar izbor u ovim situacijama su cvetna esencija blac-kberry koja utiče na motivacij, budi naše or-ganizacine sposobnosti i neutrališe oklevanje i neproduktivnost kojoj smo skloni. cayenne je cvetna esencija kojom vraćamo energič-nost i vatrenost, ona izaziva aktivno uključiva-nje u događaje u kojima se nalazimo. Tansy cvetna esencija utiče na odlaganje, letargiju i tromost. hornbeam je cvetna esencija koja nas aktivira, neutrališe umor nastao razmiš-ljanjem o predstojećim obavezama, to je esencija koja nas pomera iz „tapkanja u me-stu“.

Nekada se jave i nesigurnost ili neodlučnost, od odabira nekog detalja pa do krupnih stvari i odluka. Tada podrška u vidu cvetnih esenci-

ja može biti cerato, ukoliko konstantno nismo sigurni u svoje odluke, sclerantus kada bez obzira na uloženi trud, ne uspevamo da odabe-remo između opcija koje se nude, a uz to ako smo i nestrpljivi dodajemo impatiens cvetnu esenciju koja će nam vratiti smirenost i strpljenje.

Neko ko je sklon ispoljavanju emocija kroz fizičke simptome, cvetne esencije podrške mogu biti: cvetna esencija chamomile koja je preporučljiva za napetost koja se javlja u želucu, stomaku, solarnom pleksusu, la-vander kada imamo problem sa nesanicom, nervozom i kada je napetost locirana prven-stveno u predelu vrata i glave, dill kada smo preosetljivi na sve nadražaje iz okoline, olive kada smo preumorni posle obavljanja svih za-dataka koji su postavljeni ispred nas.

I za trenutak kada još jednom pre izlaska na „podijum“, na kome se nalazimo čitavog

Borage

Angelica

Zdravlje

Page 165: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

dana, pogledamo sebe u ogledalu i želimo da vidimo sigurnu, nasmejanu osobu koja zrači svakim atomom svoga tela preporučje-mo cvetnu esenciju zinnia koja će izmamiti osmeh na licu i Pretty Face cvetnu esenciju koja će probuditi samopouzdanje.

Lista cvetnih esencija podrške u cveta-nju našeg „DA“ je duga, ovde su pome-nute samo neke situacije od najčešćih. Ukoliko želite da osetite svaki trenutak i proživite ga sa najlepšim emocijama i jed-nostavno zablistate na svoj dan preporu-čuju se individualne kombinacije cvetnih esencija koje se pripremaju za svakog kli-jenta ponaosob.

Zinnia Tansy

Cayenne Lavander

Dill

Cerato

Hornbeam

Blackberry

Chamomile

Page 166: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

166 l novembar

Putovanja

Page 167: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Tekst: Danka KovačevićFotografje: Amer Kapetanović

ostrvo unutar tebe

Page 168: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

168 l novembar

Poslije prošlogodišnjeg odmora (o kojem će možda biti više rije-či u nekom narednom pisanju) mislila sam da ta nevjerovatna kombinacija uživanja, neopte-rećenosti, tirkiza i mira teško

da može da se ponovi. A onda se desio Krit. Desio se kao opcija broj xy, nakon mnogih premišljanja - gdje otići u oktobru?

Bila sam preumorna. Iscrpljena od posla, izlizana i psihički i fizički i jesen je bila tu. go-dišnji nisam imala kada i svi ostali, jer sam planirala jednu daleku destinaciju za septem-bar, koja se izjalovila. Krenula sam da plani-ram - na listu sam stavila šta od odmora že-lim, a šta ne. Koje destinacije dolaze u obzir a koje ne. Izgledalo je ovako: želim sunce, da mogu da se kupam, da mogu da nosim veliki slamnati šešir, da nema gužve, da mogu da čujem svoje misli, da ima kulturnih sadržaja, da je inspirativno i da je to negdje gdje nisam bila. Ne želim: haos i more ljudi, klasičnu tu-rističku masovnost, odmor u velikom gradu, vrisku i galamu, ne želim folk zvuke i miris pljeskavice dok se sunčam.

Krenula sam da istražujem od zapada Por-tugala pa sve do Turske i uporno nisam nala-zila ono što sam tražila. Ili je bilo preskupo ili je bilo predaleko ili nije bilo dovoljno toplo. A onda je odnekud isplivao Krit. što sam više o njemu čitala, to sam bila zaluđenija tim fa-moznim jugom grčke, oazom ljetnjeg mira u kasnu evropsku jesen. I prije nego što sam

mogla da povjerujem da sam našla sve što želim, da putujem na ostrvo, karte su bile ku-pljene i moj godišnji je bio na pomolu.

Rekli su mi: „Pazi se, Krit nije klasična grč-ka. Krit je skroz drugačiji od toga.“

Već je bilo kasno. Noge su mi virile uz re-trovizor iznajmljenog malog Pežo kupe-ka-bria, lijevom rukom sam pridržavala šešir, a desnu sam ispružila kroz prozor i duboko disala. Ko može da konroliše glavu kada se već ludo zaljubi?! Telefon mi nije radio i mo-joj sreći nije bilo kraja. Ostavila sam ga u fio-ku u hotelskoj sobi i tu je stajao do polaska nazad. Nisam Instagramisala, nisam provje-ravala Fejsbuk, nisam imala dodir sa mejlo-vima, nisam se nikome javljala (sem mami, jer mame najviše brinu).

štO sam više O njemu čitala, tO sam bila zaluđenija tim famOznim jugOm grčke,

OazOm ljetnjeg mira u kasnu evrOpsku jesen

Putovanja

Page 169: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 170: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

170 l novembar

Sletili smo u Hanju, glavni grad i centar za-padne, istoimene regije Krita i dogovorili smo se ovako - povući ćemo jednu imaginarnu vertikalnu liniju na karti i orjentisaćemo se na regiju Hanja. Nećemo pokušavati što više da vidimo mimo nje, jer to je prosto nemoguće. Nije ti dovoljno ni 6 godišnjih odmora na Kri-tu pa da vidiš sve. Neki sljedeći put idemo u Herkalion i na istok, sada smo tu i daj da vidimo sve što možemo ovdje. Daj da se od-maramo, daj da jedemo kleftiko i upoznamo nove ljude.

Doći na Krit a ne iznajmiti auto znači minus u startu. Skrivene i nevjerovatne plaže, impo-zantne klisure, ostaci starog antičkog grada, zavučeno jezero, minijaturna naselja i impre-sivni pejzaži – sve to ostaje neistraženo uko-liko nemate četverotočkaša i dobro društvo pride.

Vidjeli smo mnogo toga što nam je odu-zelo dah. Bio je to jedan avanturistički, ak-tivno-neopterećujući odmor, sa 6 sunčanih dana i jednim kišnim u kojem smo obišli i samu Hanju i Rethimnon.

Putovanja

Page 171: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

kada biste me pitali šta bih tO izdvOjila, teška srca rekla bih – plažu balOs. jedinstvenu lagunu, dO kOje se spušta pješke OkO 3km i gdje vas u prirOdnOm rezervatu čeka plaža sa razglednice, neštO najljepše štO sam u svOm živOtu vidjela

Page 172: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

172 l novembar

Putovanja

Page 173: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Plaža elafonisi, jedna od najpoznatijih i naj-ljepših plaža grčke, a i svijeta, bila je prva na listi. Izabrali smo da ne idemo bližim i boljim putem, kroz kontinent, nego uz samu obalu, dužim i vijugavim putem koji je sam dolazak učinio još uzbudljivijim. Stajali smo na sva-kih deset minuta, fotografisali, zagledali se u pučinu koja se pružala iza planinskih vijena-ca, slušali glasno muziku i pjevali bez sluha, dizali ruke u vjetar i divili se svemu što nas je okruživalo. A onda je put ka elafonisiju po-stao malo širi, pojavilo se nešto više automo-bila i najednom, parking (koji se ne plaća) i ljudi koji su došli, baš kao i mi, da dožive rozi pjesak, tirkiznu vodu i nevjerovatni prizor.

Koliko god bila dobra sa riječima, one po-nekad nisu dovoljne. Nisu dovoljne za ovo ostrvo, koje na svakom koraku nudi nešto novo - opružene grane sa narandžama tik uz cestu, minijaturne crkvice uvučene u pe-ćine, stada koza na najzavučenijim mogućim mjestima, strašno druželjubive domaćine, masline koje se protežu u nedogled, neopte-rećene ljude koji žive svoj život dok turisti po-kušavaju da zavire u svaki kutak, piktoresne ulice Hanje, mace koje svi maze i hrane, sa-vršenu tradicionalnu hranu, život bez stresa i

ludačkog tempa. Kada biste me pitali šta bih to izdvojila, teš-

ka srca rekla bih – plažu Balos. Jedinstvenu lagunu, do koje se spušta pješke oko 3km i gdje vas u prirodnom rezervatu čeka pla-ža sa razglednice, nešto najljepše što sam u svom životu vidjela. I obećala sam Balosu da ću se vratiti, da ću mu pokloniti dan od svita-nja do sumraka i da ću se tek tad vratiti kući.

Pitala sam i ljude, grke, koje smo upoznali, šta rade ostatak godine? Kažu beru masli-ne, sire sir, spremaju se za sezonu koja traje od aprila do kraja oktobra. Kažu da je zima sjajna, da je temperatura oko 15 stepeni i da šetajući plažom oko pet kilometara sretnete 3 čovjeka koji su izašli u šetnju sa ljubimci-ma. Taj mir i spokoj već dugo sanjam, radu-jem se novim iskustvima i drugoj strani Krita, onoj istočnijoj. Ipak, taj ukus grčke salate (čija je tajna samo u maslinovom ulju ove re-gije, kako su nam rekli), vjetar u priobalju, ne-što tamnija koža i miris ljeta u svom prolasku, kupili su me čini mi se - zauvijek. I znam da kad god se Kritu budem varaćala Hanja i taj prvi susret sa njim ostaće ucrtani kao najbo-lje i najuzbudljivije ljeto ikad. A bio je to samo jedan obični oktobar.

Page 174: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

174 l novembar

Književni portret

Tekst : Nina Simonović

Roman „Braća Karamazovi“ pojavio se u periodu velike neizvesnosti - u poslednjim godinama vladavine Aleksandra II. To je bilo vreme zavere anarhista, kolebanja vlade, bučne i uticajne štampe. Dostojevski počinje da radi na delu 1878. godine, iako je nacrt postojao par godina pre toga. Roman je objavljen 1879. i za razliku od „zločina i kazne“ i „Idiota“, plan ovog romana i koncepcija glavnih likova se bitno ne razlikuju u početnoj

zamisli i u konačnoj redakciji. Ovo je poslednji, najveći i najznačajniji roman Dostojevskog. Međutim, moramo uzeti u obzir to da Dostojevski mnoge svoje misli, uverenja i saznanja nije iskazao do kraja. Takođe, on odbija tvrdnju da je psiholog, jer sebe smatra realistom. Najbolju sliku

lažne psihologije daju scene istrage i suđenja Dmitriju, jer niko nije sposoban da se dovoljno približi njegovoj ličnosti

Page 175: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014
Page 176: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

176 l novembar

Jedna od tema romana, kao i jedna od osnovnih tema stvaralaštva Dosto-jevskog, su zločin i kazna – zločin kao problem sa religioznom i etičkom te-matikom i kazna kao oblik razrešenja problema. Reli-gija je prisutna u delu da bi

se shvatilo stanje svesti sredine, dok je religi-ozna svest junaka uvek obavijena sumnjom ili bunom. Priča o ubistvu i o oceubici se temelji na istinitom slučaju – među zatvorenicima sa kojima je Dostojevski bio u Sibiru bio je jedan plemić, bivši oficir, koji je na osnovu nepobit-nih činjenica osuđen kao oceubica, a nakon deset godina oslobođen kao nevin. U prvim

Priča o ubistvu i o oceubici se temelji na istinitom slučaju – među zatvorenicima sa kojima je Dostojevski bio u Sibiru bio je jedan plemić, bivši oficir, koji je na osnovu nepobitnih činjenica osuđen kao oceubica, a nakon deset godina oslobođen kao nevin

Književni portret

Page 177: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

radnje, glavni junak bio bi Dmitrij, jer su svi događaji na direktan ili indirektan način pove-zani sa njim. Sa ideološkog stanovišta, glavni junak bio bi Ivan, jer njegov razgovor sa Aljo-šom i Legenda o Velikom Inkvizitoru pred-stavljaju filozofsko jezgro romana.

Stari Karamazov, Fjodor Pavlovič, otac je i glava porodice koju na okupu drže mržnja i strast međusobnog obračunavanja. On je simbol smrti i raspadanja. Sva karamazovština je skoncentrisana u njemu, i polazi od njega. Koliko god njegovi sinovi bili različiti po karak-teru, ipak su svi Karamazovi i ne mogu pobeći od karamazovštine. Oni su sladostrasnici, po-hlepnici i jurodivi. Neko u manjoj, neko u većoj meri. Tako dolazimo do sledećeg problema – na koji način se svaki od sinova suprotstav-lja ocu i bori protiv karamazovštine. Sva troji-ca osećaju odvratnost prema njenoj prostoti i vulgarnosti i svaki pokušava da dostigne neki svoj viši princip. Dmitrije se bori na emo-cionalnom planu, temperamentom koji je na-sledio od majke i sposobnošću da se zanese i oduševi. Od oca je nasledio sličan ukus po pitanju žena i upravo to dovodi do konflikta, kada Dmitrij u afektu preti da će ga ubiti. Ivan se bori na intelektualnom planu, iako u njemu postoje sladostrast mišljenja i karamazovski cinizam. Ipak on je uspeo da to podige na viši nivo zarad višeg cilja i upravo zbog toga mrzi svog oca jer predstavlja prostakluk i vul-garnost. Aljoša se bori na religioznom planu i on je takoreći „anđeo“ u porodici, jer je skoro sušta suprotnost ostalim članovima porodice. I dalje je nesvestan da i u njemu postoji klica karamazovštine – što se vidi u razgovoru sa Ivanom, dok sa oduševljenjem sluša njegove ideje i stavove.

skicama za roman junak je nosio porodično ime tog čoveka, a u konačnoj verziji romana njegov vojni čin je zadržan (Dmitrij je po činu oficir).

U romanu je sve u znaku priznanja i ispove-sti, jer svaki junak ima priliku da opširno govo-ri o sebi, o osećanjima i razmišljanjima i svojoj filozofiji. Junaci se uvek nalaze na pragu neke sudbonosne odluke, u situaciji krize ili u situa-ciji neodređenosti i neodlučnosti. Dostojevski je putem njih projektovao sopstvene psihološke i moralno-ideološke dileme. Javlja se pitanje – ko je glavni junak u delu? Autor stalno naznačava da je to Aljoša, ali on se može posmatrati samo kao budući glavni junak, jer je u osnovi samo po-smatrač koji nije upleten u događaje toliko koliko su upleteni ostali junaci. Takođe, on se prikazuje kao osoba nesposobna da ubije. Sa stanovišta

Page 178: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

178 l novembar

Najstariji brat je čovek velikih strasti i go-rućeg srca. za razliku od svog oca, cinika i sladostrasnika, Dmitrij žudi za višim idealima. Osuđen je za ubistvo koje nije počinio. On je-ste želeo smrt oca i bio spreman da ubije, ali nije ubio, već je samo stvorio uslove za dalji razvoj događaja. Stoga se i on može posma-trati kao moralni ubica. Spreman je da „nosi krst“, da prihvati nezasluženu kaznu za svo-je ranije grehe i za grehe drugih. zbog svoje nesreće i stradanja, on shvata da je do sada pogrešno živeo. Dostojevski to naziva „hod duše po teškim iskušenjima“.

Ivan je najkomplikovaniji lik romana, a autor ga naziva jednim od najglavnijih likova. Preko Ivanovog lika Dostojevski iznosi mnoge svoje ideje i misli, a uostalom, daje mu i autorstvo nad „Legendom o Velikom Inkvizitoru“, koja predstavlja vrhunac religiozno-filozofskih raz-mišljanja Dostojevskog. U Ivanu je usredsre-đena moć odricanja i smrti, naspram Aljoše u kome je moć potvrđivanja života. U središtu Ivanovog razmišljanja stoji problem Boga i čo-vekovog postojanja na zemlji. On se direktno odriče sveta u kome je neminovno strada-nje, a samim tim se indirektno odriče i Boga. Ako ne postoji strah od božijeg suda, onda je čovek slobodan od bilo kakvih moralnih oko-va i tada je, prema Ivanovom mišljenju, sve dozvoljeno. Tom svojom idejom o „svedo-zvoljenosti“ Ivan gura Smerdjakova da ubije Fjodora. Kao Ivanovo drugo Ja, Smerdjakov spoznaje drugi smisao Ivanovih reči i postu-paka i sprovodi ih u delo. On sigurno i čvrsto

gospodari Ivanovom voljom, tj. daje joj kon-kretne oblike u njenom ispoljavanju. Ubistvo Fjodora je u osnovi jedan kolektivni zločin, slično ubistvu šatova u „zlim dusima“.

Kontrast između Aljoše i ostalih članova po-rodice je veoma upadljiv, da se čitalac sa pra-vom može zapitati kako takav čovek može uopšte biti Karamazov. Predstavljen je kao duboko religiozan čovek - on u sebi nosi novi život i tračak svetlosti usred tamne i prljave karamazovštine. Uprkos tome, on je još ne-dovršen karakter, kao da još nije pronašao samog sebe. U tome mu pomaže starac zosi-ma, u kome se prepliću ideali hrišćanske vere, mudrosti i ljubavi prema bližnjima. zbog svega toga ga Dostojevski naziva samo „budućim glavim junakom“, jer se njegov karakter tek razvija, tačnije, razbacan je kroz celo delo.

Stvaralačko načelo Dostojevskog je slede-će - u njegovom svetu sve egzistira na samoj granici sa svojom suprotnošću. Ljubav egzi-stira na granici sa mržnjom, poznaje je i razu-me, a mržnja dodirujući se sa ljubavlju. Vera egzistira na granici sa ateizmom, gleda ga i razume ga. Uzvišenost i plemenitost egzisti-raju na granici sa padom i podlošću, a čisto-ta i čednost razumeju porok i sladostrašće.

Dostojevski je rekao: „čovek je tajna i zago-netka, i ako ceo život provedeš u njenom od-gonetanju, nemoj reći da si uzalud proživeo vek.“. Upravo zbog toga ovo delo predstav-lja vrhunac njegovog stvaralaštva, jer se tiče vanvremenskih moralno-filozofskih pitanja o grehu, izdaji, stradanju i milosrđu.

Književni portret

Page 179: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

Stari Karamazov, Fjodor Pavlovič, otac je i glava porodice koju na okupu drže mržnja i strast međusobnog obračunavanja. On je simbol smrti i raspadanja. Sva karamazovština je skoncentrisana u njemu, i polazi od njega

Page 180: Plezir magazin broj 15 / novembar 2014

180 l novembar

pratite nas

plezirmagazin.netplezirmagazin.com