Plijesni i mikotoksini TE njihov utjecaj NA mliječne krave

PLIJESNI I MIKOTOKSINI TE NJIHOV UTJECAJ NA MLIJENE KRAVEPOLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUBA (PREZENTACIJA JE SAMO ZA INTERNU UPOTREBU ZBOG KORITENJA TUIH SLIKA I ILUSTRACIJA S INTERNETA)Tomislav Mesi, dipl. ing. agr.

POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUBA

Nekoliko injenicaU proteklim godinama svjedoili smo ekstremnim klimatskim uvjetima.Neka pravila u koja smo se mogli pouzdati vie ne vrijede-(aflatoksin se javlja samo u odreenim regijama/kontinentima).Globalizacija-trgovina stonom hranom ne poznaje granice.Potrebno je prilagoditi sustav kontrole (analize bre i jeftinije)


Mlijene krave...Visoko mlijena grla su osjetljivija na mikotoksine i to zbog stresa kojem su izloena zbog visoke proizvodnje, kao i zbog nedostatka odreenih hranjiva u obrocima.Obroci koji se baziraju na visokim koliinama krmnih smjesa remete stabilnost u buragu (acidoza).Nestabilan burag ne moe uspjeno neutralizirati mikotoksine.


Mikotoksini samo na zrnju itarica??


Sva hrana za mlijene krave moe biti zagaena mikotoksinima!!Zrnje itaricaSjenaa/silaa travaSilaa cijele biljke kukuruza i silaa zrnaSijenoPosijeStono branoPivski tropPulpe


VANI TERMINIMIKOZA: zdravstveni poremeaj izazvan gljivinom infekcijom.MIKOTOKSIKOZA: zdravstveni poremeaj izazvan mikotoksinima.


Najopasnije pljesni i mikotoksini u hrani za mlijene kraveFUSARIUM: deoksinivalenol, zearalenon, T-2 toksin, fumonisin;

ASPERGILUS: aflatoksin;

PENICILIUM: ohratoksin, PR-toksin, patulin, mikofenolina kiselina.Postoji oko 100 000 vrsta plijesni, preko 200 vrsta plijesni mogu proizvoditi mikotoksine, jedna vrsta plijesni moe proizvesti vie vrsta mikotoksina. Poznato je vie od 400 razliitih mikotoksina.


Mikoze (gljivine infekcije)Gljivine infekcije kod ivotinja uzrokuju: upalu plua, pobaaje, oteenja probavnog sustava i mastitis.

Zdrave ivotinje sa snanim imunitetom uspjeno se odupiru gljivinim infekcijama.

Mikotoksini mogu oslabiti imunitet!Sindrom krvavih crijeva povezan s A. fumigatus


ROD FUSARIUM: FUMONISINMikotoksin kojeg proizvodi Fusarium verticillioides. Fumonisin uzrokuje: poremeaje u metabolizmu masti,oteenja ivaca,odumiranje jetrenih stanica,oteenja plua (pluni edem)

Kod konja uzrokuje leukoencefalomalaciju


ROD FUSARIUM: DEOKSINIVALENOL (DON)DON je jo poznat kao Vomitoksin, jer uzrokuje povraanje kod svinja. Proizvodi ga: Fusarium graminearum ili roseum koja se jo naziva Gibberillium.Simptomi kod goveda:smanjena konzumacija hrane,proljev,mravljenje.Pad sinteze metabolizirajueg proteina u buragu za 20%PAD PROIZVODNJE MLIJEKA!


ROD FUSARIUM: ZEARALENON (ZEA)Proizvodi ga: Fusarium graminearum ili roseum koja se jo naziva Gibberillium.ZEA ima izraziti estrogeni utjecaj,smanjuje plodnost,kod bikova smanjuje kvalitetu sperme,izaziva nakupljanje tekuine u vimenima negravidnih junica.


ROD FUSARIUM: T-2 TOKSINProizvodi ga: Fusarium sporotrichoidesSimptomi:Krvavi proljevi,Krvarenja u crijevima,Umanjena plodnost.


ROD ASPERGILUS: AFLATOKSINOteenja na jetri zamoraca izloenih aflatoksinu u hrani,od 0 do 1000 ppb. U gornjem lijevom uglu je zdrava jetra (kontrola), dok je u donjem desnom uglu jetra ivotinje koja je dobila najveu dozu.

Proizvodi ga: Aspergillus flavusDesno, tumori na jetri takora hranjenog visokim dozama AFB1


AFLATOKSIN (AF)Aflatoksin se sastoji od oko 20 razliitih gljivinih metabolita. Mogue ga je pronai u itaricama, suhom vou, oraastim plodovima, zainima, smokvama...Najvie koncentracije se nalaze u poljoprivrednim proizvodima iz toplijih krajeva svijeta. Produkt metabolizma pljesni je AFB1 ,kada ivotinje pojedu hranu zagaenu sa AFB1tijekom metabolike aktivnosti u njihovom organizmu nastajeAFM1. AFM1 je sekundarni metabolit.AFM1 je od strane Meunarodne agencije za istraivanje raka (IARC) kategoriziran kao otrov klase 2B (potencijalni uzronik raka kod ljudi). Naroito su ugroena djeca jer mlijeko i mlijeni proizvodi ine veliki dio njihove hrane.Ako ene koje doje djecu jedu hranu zagaenu s AFB1, tada e i u njihovom mlijeku biti AFM1.


AFLATOKSIN (AF)U odnosu na sve ostale mikotoksine AF se najvie izluuje u mlijeku.Koliina mikotoksina izluena u mlijeku izraena kao % od ukupne koliine MT u hrani (raspon 1 do 2):Aflatoksin 1,7Deoksinivalenol < 0,02Zearalenon < 0,70T-2 toksin < 0,20Fumonisin < 0,01Ohratoksin < 0,03


ROD PENICILIUMPR-Toksin: smanjuje konzumaciju hrane, uzrokuje iritaciju crijeva, pobaaje i zaostajanje posteljice kod krava. Marker je za problematine silae.Roquefortine C: nalazi se u otrovnim silaama.Mikofenolina kiselina: nalazi se u otrovnim silaama.Patulin: esto se nalazi u silaama. tetno djeluje na fermentaciju u buragu. Mogue je da izaziva smrt kod krava (nije jo dokazano).Ohratoksin: djeluje toksino na bubrege, posebno je opasan za telad. Odrasla goveda (potpuni preivai) su manje osjetljivi na njega.Vrlo su esti u silaama!Ilustracije radi u jednom amerikom pokusu testirano je 120 uzoraka silaa kukuruza na MT roda Penicilium ( MPA, patulin, CPA i ROC). 15% nije sadravalo niti jedan toksin25% kontaminirano s jednim toksinom32% kontaminirano s dva toksina18% kontaminirano sa tri toksina10% kontaminirano sa sva etiri toksinaToksini su pronaeni i u zelenoj masi prije siliranja!


ILUSTRACIJE TOKSINIH PLJESNIASPERGILUS DIPLODIA F. SPOROTRICHOIDESF. VERTICILLIOIDES FUSARIUM (GIBERELLA) PENICILIUM


isto radi orijentacijeIdentifikacija pljesni u silai (Mahanna, 2009)

GLJIVICABOJA PLJESNIMIKOTOKSINIPENICILIUMZELENO-PLAVAohratoksin, citrinin, patulinASPERGILUSUTO-ZELENA (smea)Aflatoksin, ohratoksinFUSARIUMBLIJEDO RUIASTAzearalenon, DON, T-2, fumonsin


KAKO MIKOTOKSINI UTJEU NA KRAVE?Poveavaju stresSmanjuju unos hraneSadraj hranjivih tvari u pljesnivoj krmi je smanjen.Mogunost apsorpcije hranjivih tvari je smanjena (iritacija probavnih organa).Antibiotski utjecaj na mikrofloru u buraguPad imunitetaEstrogeni utjecaj (ZA)Odumiranje stanica u pojedinim tkivimaSustavno trovanje


Simptomi u stadu izloenom mikotoksinima (MT)Obino kronini problemi (dugotrajna izloenost malim koliinama mikotoksina)Niska proizvodnja/konverzija (uz dobru hranidbu);Probavni poremeaji: smanjena konzumacija, proljev, krv u balegi;Uestali zdravstveni problemi (specifini vezani uz odreeni MT): metaboliki poremeaji, epavost, mastitis, letargija, reproduktivni poremeaji.


ManagementPreventiva:Umanjiti kontaminaciju na polju (agrotehnika)Sprijeiti nastanak pljesni u silosu/skladitu.Umanjiti stres (suhostaj, tranzicija)Koritenje mikofiksatora, stimulacija imuniteta.Dijagnoza:Openiti simptomi: slaba proizvodnja, bolest.Eliminacija moguih uzroka loeg stanja stada Testiranje hrane na MK (DON, T-2, ZEN, FB, AF)


AKO SU POTVRENI MIKOTOKSINI U HRANITerapija:Odvajanje ili razrjeivanje kontaminirane hrane.Promjena u manipulaciji s hranom da se sprijei nastanak pljesni.Inhibitori pljesniStimulacija unosa hraneDodavanje u obrok: vitamin E, vitamin A, Cu, Zn, Mn, Se, mast, bjelanevine, vlakna.Poboljavanje fermentacije u buragu (puferi)Deaktivacija mikotoksina (adsorbenti)


Mogunosti za tretiranje i prevenciju toksinosti aflatoksinaKemijske:Amonijacija (efikasna, moe se provesti u mjeaoni stone hrane ili na gospodarstvu)Natrijev bisulfid (smanjuje jenost)Bioloke:Mikrobioloke (enzimatska degradacija odreenih mikotoksina)Netoksine kulture pljesni (mogu neutralizirati ili smanjiti toksinost aflatoksina)Fizikalne: ienje i odvajanje zrnjaZagrijavanje?? (navodno smanjuje udio AF za 40 do 80% kod kikirikija)Izlaganje UV zrakama


ADSORBENTI MIKOTOKSINAProizvodi na bazi silikata:Filosilikati (gline- montmorilonit, bentonit, smektit (HSCAS), sefiolit.Tektosilikati (zeoliti i klinoptiloliti)Kemijski tretirani silikati Proizvodi na bazi ugljika:Aktivni i superaktivni ugljenGlukaniAnorganski polimeri:Kolestiramin i polivinilpirolidon (PVP)Prema znanstvenim radovima proizvodi na bazi silikata su vrlo uinkoviti po pitanju apsorpcije aflatoksina oko 80%, a AF su nam trenutno i najvei problem. Nisu toliko uinkoviti po pitanju ostalih mikotoksina, pa se dodatno kemijski tretiraju.


NA KRAJU...Mikotoksina ima u hrani i biti e ih!Niz razliitih mikotoksina moe biti u voluminozi, itaricama i nusproduktima koje jedu krave.Neutralizacija mikotoksina u buragu titi krave od akutnog trovanja, ali su ipak osjetljive na kronino otrovanje i to zbog raznovrsnosti MK u hrani i stresa izazvanog proizvodnjom mlijeka.Konstantni unos malih koliine MK u hrani kroz due vrijeme dovode do kroninog trovanja koje dovodi do problema s reprodukcijom, niske proizvodnje, bolesti i izluenja.Prevencija je najvanija.Mikofiksatori, stimulacija imuniteta, inhibitori pljesni.

*************************

Documents

Plijesni i mikotoksini TE njihov utjecaj NA mliječne krave