Politička psihologija Rousseauova »plemenitog divljaka«€¦ · Politička psihologija Rousseauova »plemenitog divljaka« Sažetak Kao nastavljač smjera kontraktualne filozofije,

PregledničlanakUDK159.9:32(045)Rousseau,J.-J.doi:10.21464/fi37111Primljeno2.12.2014.

ZdravkoPerićVijenacG.Zobundžije16,HR–31000Osijek

[email protected]

PolitičkapsihologijaRousseauova »plemenitog divljaka«

SažetakKao nastavljač smjera kontraktualne filozofije, Rousseau pristupa poimanju čovjeka na drugačiji način od prethodnika. Svojom tezom o plemenitom divljaku uspostavlja originalno prirodno stanje, a time priprema put za drugačiju konstrukciju društvenog ugovora. U tom teorijskom slijedu on pravi razliku između naturalističke definicije slobode i građanske slobode koja implicira moralnu slobodu. Svojim osebujnim terminima Amourdesoi-mêmei amourpropre pripremio je antropološku transformaciju čovjeka u sociološku dimenziju. Osobito snažnom pokazat će se njegova teorija suverena kao opće volje svih sudionika društvenog ugovora. Iako se smatra nastavljačem filozofa društvenog ugovora, Rousseau nalazi inspiraciju u grčkoj i rimskoj filozofskoj misli. Ovim se radom pokušalo razviti neke od važnih pretpostavki Rousseauove filozofske misli, a time i sudjelovati u mišljenju kakvo nam je Rousseau u naslijeđe ostavio.

Ključneriječiplemenitidivljak,prirodnasloboda,građanskasloboda,ljubavpremasebi,samoljublje,društveniugovor,općavolja,suveren,građanin,Jean-JacquesRousseau

Nakonvelikihfilozofsko-političkihsustavauEngleskoj,ponajprijeT.Hob-besaiJ.Lockeakojisurazvijaliteorijudruštvenogugovora,tateorijadobivasvojegprotagonista inaeuropskomkontinentuuFrancuskoju liku idjeluJean-JacquesaRousseaua.Rousseau jenascenu izašao tvrdnjomda jedno-stavno želi biti objektivno kritičan spram prethodno anakronističkih teori-ja društvenogugovorakoje su razvijali spomenutimislioci.Rousseau je uRaspravi o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima (Discours sur l’origine de l’inégalité parmi les hommes)napisao:

»Svifilozofikojisuispitivalidruštveneosnoveosjećalisupotrebudadođudoprirodnogstanja,alinijedanodnjihdonjeganijestigao.«1

Rousseaunemislidanjegoviprethodniciusvojimistraživanjimaodruštve-nimodnosimanisupostigliznačajanuspjeh,alisu,premanjemu,napravilimetodičkupogrešku.Topotvrđujerečenicom:

1

Jean-JacquesRousseau,»Raspravaoporijek-lu i osnovama nejednakostimeđu ljudima«,u:Jean-JacquesRousseau,Rasprava o pori

jeklu i osnovama nejednakosti među ljudima. Društveni ugovor, preveo Dalibor Foretić,Školskaknjiga,Zagreb1978.,str.29.

https://doi.org/10.21464/fi37111

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA145God.37(2017)Sv.1(153–166)

Z.Perić,PolitičkapsihologijaRousseauova»plemenitogdivljaka«154

»Svisu,konačno,govoriliobijedi,lakomosti,tlačenju,žudnjamaioholosti,uprirodnostanjeprenosiliidejestvoreneudruštvu,govorilisuodivljaku,auljepšavaliciviliziranogčovjeka.«2

IakojeRousseauupoznatsdosezimasvojihprethodnikainjihovimspisima,unjimanenalaziopisživota»plemenitogdivljaka«(le bon sauvage)kojijeosnovapolazištanjegoveteorije.Premanjemu,plemenitijedivljakesencijal-nielementprirodnogstanjaokakvomjeRousseaupisao.ZbogtečinjeniceRousseaujekrenuo,kakosamkaže,istraživatiprirodunanačinsličanonomukakotosvakodnevnoizvodenašifizičariostvaranjusvijeta.Onjeanaliziraodruštvenogčovjekasvojegavremenanatakavnačindasvojommaštomskidasnjegasvedruštvenoitežiapstraktnimputomprikazatiizvornogprirodnogčovjeka.Rousseauprirodnogčovjekaprikazujeplemenito,veseloirazdraga-no,kakobezbrižnotumarašumamaipoljima.Tajplemenitidivljaktražihladpoddrvetomhrasta,gasižeđnaprvompotokuisavijaležajupodnožjuistogstablakojemu je priskrbiloobrok.3 Pojamdivljak uRousseauovovrijemenijenužnoznačiopogrdantermin.Prijesvega,tajjeterminpodrazumijevaoslobodnoživljenjeljudiuprirodi.Plemenitidivljakpodrazumijevaplemenitenagonskeosjećaje,neosvrćesenadrugeivodibriguosvomživotu.Životuskladusprirodomvaljanjenačinživota,aRousseauživotdivljegčovjekasmatra plemenitim.Za razliku od njega, nekimislioci 17. stoljeća prirodupoimajusamokaostrojnisistemizakojegništanestoji.Kodnjegajestvarznatnodrukčijepostavljena.NatraguRousseaua,moglobisekazatidaonoštojeizvornodobrosamoposebipretpostavljasamuzrokdobrotekojiimaishodišteuprirodi.TakavmisaonidiskursukasnijemRousseauovuizlaganjupojavitćesekaoteškoćauodnosunatumačenjetogakakavčovjekpostajeuciviliziranomdruštvu.Naovommjestu teškoseotetidojmuineukazatinaindicijuproblema,atojekakorazumjetičovjekovuprirodnuosamljenostiprirodnudobrotukaoinherentnaobilježjačovjekauprirodnomstanju.Nanekinačin,prirodnuosamljenostmožesetumačitiidovoditiuodnossvoljompostizanjaneovisnogmišljenjapojedinca.TakvogledišteodgovaraRousseau-ovomkonceptuodgojakojegjerazvijaousvojemdjeluEmil.Tonužnonetrebaznačitidajeuprirodičovjekabitisolipsistnanačindasprječavakon-taktesdrugimljudima,negodauodnosusdrugimarespektiranjihovuauto-nomijumišljenjakaoštotozahtijevazasebe.Usprkostvrdnjioprirodnojsa-modostatnostipojedinacauprirodnomstanju(statum naturale),normativnokorištenjepojmaprirodeomogućujeRousseaudapotajnouvedeintrinzičanmeđuodnosljudiuprirodi.Ljudirastumeđuživotinjama,promatraju,oponašajunjihovuvještinuiuzdi-žusedoinstinktazvijeri.Divljičovjek,kojiježiviomeđuživotinjama,brzosenašaousituacijidasemjerisnjima.Alijeuskoroiztogaizvukaouspo-redbupase,osjetivšidaihvišenadmašujeulukavostikakvuonenemogunadvladatisnagom,naučiodaihsevišeneboji.Prirodazapovijedasvakojži-votinjiizvijerjesluša.Čovjekjeizloženistomutjecaju,alisesmatraslobod-nimdapristaneilidaseodupre,anaročitoseusvijestiotojslobodipokazujeproduhovljenostnjegoveduše.4

Čovjekaodživotinjanedijelesamorazumigovor,kakosumisliliAristo-telinekidrugimisliociprijeRousseaua,negoprijetogasvojstvoslobodnog djelovanja (qualité d’agent libre) i sposobnost usavršavanja (faculté de se perfectionner).5

Rousseauovoprirodnostanjepodrazumijevaiprirodnunejednakostmeđupo-jedincima.Ontunejednakostnesmatramalicioznomusmisludaonasamaposebitendirapremadestrukciji.Tasenejednakostuglavnomočitujeutjelesnojveličini,snaziisnalažljivosti.Budućidanjegovotumačenjeprirodnogstanja



sadržiizobiljeprirodnihdobara,nemapotrebedadođedokonfliktameđupo-jedincima.Valjauočitidasuupojmuprirodnogstanjasadržanevažnepretpo-stavkeRousseauovepolitičketeorije:teorijskiprioritetpojedinacaodređujeizvorneslobodekaonezavisnosti,razlikovanjefizičkogaimoralnogasvije-tautemeljenoganaslobodnojvolji.6Međutim,Rousseauniježeliorazvijatiprirodnunejednakostmeđupojedincima.Onseodlučiozapotpunodrugači-jidiskurskojićenjegovumisaousmjeritiusmjerusuprotnomodHobbesa.Ustvari,Rousseaujenaglašavaorazlikeizmeđuprirodnogčovjeka(l’homme civililil’homme de l’homme)pasečinikakoimništanijezajedničko.Među-tim,udanašnjevrijeme:

»Većinaantropologadanasprihvaćagledištedanemožemoodvojiti‘prirodno’(unjegovometi-mološkomsmislu,vezanouzrođenje)od‘kulturnoga’(vezanoguzkultiviranje),zatoštosuobainherentnasamojidejičovječanstva.Minasljeđujemotogledišteodtihnovovjekovnihpisacakojisunastojalihumaniziratinašerazumijevanjepravaipravnihsustava.«7

NoostavimosuvremenastajalištapostraniivratimoseRousseauuinjego-vomsuduoHobbesovomtumačenjumeđuljudskihodnosauprirodnomsta-nju.Naime,Hobbesjepotpunotočnouvidiodaupukomprirodnomstanjunijepostojalavezasimpatijekojabipovezivalapojedineindividue.Ondjesesvatkooslanjaisključivonasebei tražisamoonoštojenužnozaodržanjevlastitogživota.PremaErnstuCassireru:

»RousseausmatradajenedostatakHobbesovepsihologijesamoutomeštonamjestopotpunopasivnogegoizma,kojipostojiuprirodnomstanju,stavljaaktivanegoizam.Nagonzakrađominasilnimvladanjemstranjeprirodnomčovjekukaotakvom;onmoženastatiiukorijenitiseteknakonštočovjekuđeudruštvoiupoznasveone‘umjetne’žudnjekojeonogaji.Prematome,istaknutimomentuduševnomustrojuprirodnogčovjekanijenasilnougnjetavanjedrugih,negoravnodušnostiapatijapremadrugima.«8

OvajCassirerovnavodsvakakozavrjeđujepropitivanjeusmislupitanjajelitojediniispravannačintumačenjaRousseauailipostojedrugačijagledištaonjegovojfilozofiji.NeštokasnijeCassirerjerekao:

»Doduše, iprirodniječovjek,premaRousseauu,sposobanzasažaljenje;aliononeizvireizneke izvorne ‘etičke’odlikenjegovevolje,negosamo izdaramašte.Čovjekpoprirodi imasposobnostdasestavinamjestodrugog,kakousmisluonogaštoovaj jest, tako iu smisluonogaštoosjećaitamoć‘uživljavanja’omogućujemudatuđupatnjudoodređenemjereosjetikaovlastitu.«9

Uovomnavodusvakakoplijenipozornosttermindar maštekojiserazlikujeodetičkogobilježja.ŠtozapravoCassirerpodrazumijevapodsintagmomdar mašte– ili tiobilježjamaštovitostipojedincauprirodnomstanju–nijedokrajaeksplicirano.Nokakogod,valjaukazatinatodajeRousseauprikazao

2

Ibid.

3

Ibid.,str.31.

4

Ibid.,str.36.

5

Ibid.

6

DragutinLalović, »Poredak slobode.Rouss-eauovo shvaćanje demokratske političke za-jednice«,Politička misao16(1/1979),str.11.

7

AlanBarnard,History and Theory in Anthropology, Cambridge University Press, Cam-bridge2004.,str.18.

8

ErnstCassirer,Problem Jean-Jacques Rouss-eau,preveoDamjanLalović,Disput,Zagreb2012.,str.54.

9

Ibid.



prilagodljivimživotpojedincauprirodnomstanjunaidiličannačin,tamujeuvjerljivostnametnulastanovitproblem.Takvimekspozeomkreiraojepoteš-koćuuosmišljavanjutogakakonjegovosamljeniplemenitidivljakmožepo-statidruštvenjermusavršenoodgovaraprirodnostanje.UtomsmislumožesegovoritioproblemukonzistentnostikodRousseauau tumačenjuodnosaprirodeidruštvenosti.Naime,onnajednommjestugovori:

»Duhsesvevišebistrio,avještinausavršavala.Uskorojeprestavšidaspavanaprvomdrvetuilidasezavlačiupećine,pronašaonekevrstečvrstihioštrihkamenihsjekirakojesuslužilezasječenjedrva,kopanjezemljeipravljenjakolibaodgranja,kojesepotomdosjetioprekritiilovačomiblatom.Bilojetorazdobljeprvepromjenekojajeoformilaistvorilarazlikovanjemeđuporodicama,odaklejevećproizašlodostasvađaiokršaja.«10

Ovajnavodizgledakaojedanprirodanevolucijskislijedrazvojaljudskevrste.Samposebitajnavodnebičinionikakavproblemuizlaganju,davećnaidu-ćojstraniciRousseaunijepokazaodrugačijeodređenjedruštvenosti.Natomsemjestudruštvenostuprirodnomstanjupojavljujekaonužnostpojedincadaživezajedno,natoihtjerajuposljediceprirodnihnepogoda.11TematizirajućidruštvenostkodRousseaua,Cassirerjenapisao:

»Rousseaunaimevišenepodliježepsihološkimiluzijamakojesuucijelom18.stoljećubiletakodrageiukojejeonovoljeloiznovauranjati(…)poričedaučovjekupostojiikakavpri-marniinstinktkojigatjerauzajednicuizadržavaseunjoj i timeosporavatemeljnakojemsuGrotius,Shaftesbury ivećinaenciklopedista izgradilisvoju teorijuoporijekludruštva ioporijeklumoralnosti.«12

Urasvjetljavanjutihprirodnodruštvenihodnosapopitanjukarakterizacijepo-jedinaca,kakoihjeRousseaumislio,jasnijećepokazatitematiziranjedvajuveomavažnihpojmovaokojimaćebitivišekazanousljedećempoglavlju.

Amour de soi-même versus amour propre

Udomaćojliteraturiuvriježiloseprevoditipojamamour de soi-même uglav-nomkaosamoljubljeililjubav prema sebi.Tajpojamoznačujetemeljnupri-rodnu strast i nagon za samoodržanjem.Trebamoga razlikovati odamour propre, što sekodnasprevodikaosebičnost,samoljublje,oholost isamoživost.13Osebujnostidistinkcijutihpojmovaveomajevažnouočitijerseunjihovu značenju kriju važni elementi koji obilježavaju gotovo cjelokupanRousseauovfilozofskiopus.Sampokušajdaserazumijutipojmovipredstav-ljaozbiljnupoteškoću.Hrvatskijeziknemaodgovarajućeterminekojibibiliekvivalenttimfrancuskimkompleksnimpojmovimaizatoimvaljapoklonitivećupažnju.URaspravi o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima Rousseaujenapisaoubilješcio:»Netrebapoistovjećivatisamoljubljeiljubavpremasamomsebi,dvijeipoučincimasasvimrazličitestrasti.Ljubavpremasamomsebi(amourdesoi-même)jeprirodanosjećajkojiimasvakaživotinjakadapazinavlastitoodržanjeikoji,učovjekaupravljanrazumomiublažavansamilošću,stvaračovječnostivrlinu.Samoljublje(amourpropre)jezavisan,patvorenosjećaj,stvorenudruštvukojiimasvakipojedinackadamarivišezasebenegozadruge,kojinadahnjujeljudenasvazlaštoihoničinejednidrugimaikojijepraviizvorčasti.«14

Važnojeuočitidaamour de soiiliudrugojverzijiamour de soi-même pred-stavljaprirodniinstinktkojioznačujebriguzasebe.Osimbrigezasebetajinstinktoznačujesklonosttraženjuprosperitetaisiguranputkrozživot.ZaRousseauanemaznačajnijerazlikeizmeđuanimalnogsebe-održivoginstink-tailjudskogamour de soi-mêmeunatočtomeljudiimajuistančanijiosjećajzaracionalnost,usavršavanje iplaniranjebudućnosti,negošto to imajuži-



votinje.Instinktsamozaštitekodživotinjalimitiranjenaograničenuikratkubudućnost.Kodživotinjariječjeozadovoljenjuosnovnihpotreba,kaoštojetraženjejela i izbjegavanjeozljeda.Kodljudiseamour de soi-mêmemožetransformiratiusofisticiranumotivaciju.Akodotakvetransformacijedođe,ondaamour de soi-mêmemožepostatimotivzapostizanjeambicijekojaobli-kujevrstuživota,prilagođenupremavišimvrijednostimakojemisebisamimapostavljamo.Uprirodnomstanjuukojemuseljudskazajednicasamonazire,amour de soi-mêmenijeukompeticijisnašimtendencijamastrasti.Promjen-ljivostiprilagodljivostprincipaamour de soi-mêmenijejednosmjernogzna-čenja.Tajprincipomogućujetransformacijupremaracionalnostiimoralu,alijeudruštvenimokolnostimapodložanmoralnojdegradaciji.Za razliku od amour de soi-même, princip amour propre u Rousseauovojmislizauzimavišeprostoraikompleksnijegjeznačenja.Tajjepojamjedanodključnihterminanjegovemoralnepsihologije.Uobičajilogaseprevoditikaonekakavmoralnonegativanprincip,iakouosnoviamour proprenemoranužnotendiratiumoralnudegradaciju.Zapravo,principamour proprepred-stavljaantropološkimodelkojiomogućujesebe-transformacijuu logičkomsmisluzamjeneljudskeprirodezaonoštočovjeksvojimčinjenjempostaje.Uistinskomprirodnomstanjuamour proprenepostoji,štopotvrđujenavod:»Stogajerazumljivokadakažemdaunašemprimitivnom,istinskomprirodnomstanjuamour proprenepostoji.Kadasvakičovjekzasebnosebegledakaojedinipromatračkojigavidi,kaojedinobićeusvijetukojesezanimazanjega,kaojedinisudacvlastitihzasluga,nemogućejedaseunjegovojdušiprobudiosjećajkojiproizlaziizuspoređivanjakojaonnijemogaoučiniti.«15

Prvustvarkojutrebamoovdjeuočitijedistinkcijadvajuoblikaljubavipremasamimasebiusmisluobjektaidobrote,kojusvatkoodnasželipostići:amour de soi-mêmenajopćenitijeznačizaštitasebesamauegzistencijalnomsmislu,dokseamour proprenajčešćeodnosinaugledičastsobziromnatokakojenetkoudruštvupozicioniranicijenjen.Pojedinackojijeusebirazvioprincipamour propremotivirastrastdabudedionečegaidastječedruštvenustratifi-kacijskupoziciju.Prvopojavljivanjeprincipaamour proprejeu»Raspraviopo-rijekluiosnovamanejednakostimeđuljudima«namjestugdjeRousseaupiše:

»Štosevišeidejeizmjenjujusosjećajima,štosevišenadmećuduhisrce,ljudskirodsena-stavljapripitomljavati,vezeseproširuju,asvezesvejačestežu.Naviklisuseokupljatiispredkolibailiokonekogvelikogstabla,pjesmaiples,pravadjecaljubaviiužitka,postajuzabavaili,štoviše,zanimanjedokonihiokupljenihljudiižena.Svatkojepočeogledatidrugeiželjetidaisambudeviđen,javnopoštovanjedobilojenacijeni.Onajkojijepjevaoiliplesaonajbolje,najljepše,najsnažnije,najvještije,ilinajuvjerljivijepostajaojenajuzvišeniji.Biojetoprvikorakpremanejednakosti,aistodobnoipremaporoku.«16

10

J.-J.Rousseau,»Raspravaoporijekluiosno-vamanejednakostimeđuljudima«,str.53.

11

U5.bilješcijenavedeno:»Ljudisuvjerojat-nopostajalidruštvenitamogdjesuihprirod-nenepogodeprisililedaživezajedno.«AlijezanimljivodajeRousseaupribjegaotojpret-postavci teknakonšto jeopisaoprvečvrstenaseobine.Vidi:J.-J.Rousseau,»Raspravaoporijekluiosnovamanejednakostimeđulju-dima«,str.54.

12

E.Cassirer,Problem Jean-Jacques Rousseau,str.56.

13

Onačinuisugestijiprijevoda,aionaputkuorazlikovanjufrancuskihterminaamour de soiiamour propre vidi58.bilješkuspomenutogLalovićevarada:D.Lalović,»Poredakslobo-de.Rousseauovoshvaćanjedemokratskepo-litičkezajednice«,str.24.

14

J.-J.Rousseau,»Raspravaoporijekluiosno-vamanejednakostimeđuljudima«,str.88.

15

Ibid.

16

Ibid.str.54–55.



Ovojejednaodprvihidiličnihdeskripcijaprincipaamour proprekojaprijesvegaoslikavaprincipindividualnostiisebstva,anemoralnioblikpoštivanjailipriznanjeodstranedrugihpojedinaca.Naglašenesupartikularnevrijed-nostikojesustečenerođenjem,anerazvijeneputomvlastitihtežnjiizalaga-nja.Drugoobilježjeprincipaamour proprealudiranaprirodnurelativnostsobziromnaapsolutnikarakteramour de soi-même.UsvomdjeluEmil ili O odgojuRousseauotomekaže:»Ljudskagaslabostčiniprijateljskim;patnje,kojesunamsvimazajedničke,privlačenasljud-skomrodu.Ništamunebismodugovali,danismoljudi.Svajeprivrženostznakvlastitenedo-statnosti.Kadnitkoodnasnebibioupućennadrugeljude,nitkonebimislionatodaimsepridruži.Stogatrebamozahvalitisvojojkratkojsrećisamoradisvojenemoći.Samosramotnobićemožebitiistinskisretno;samoBoguživaapsolutnoblaženstvo.«17

Upraktičnomživotunužnojesurađivatisdrugimaradilakšegpreživljavanjaitadaseneradiosamopoštivanju.Teškojezamislitidabinetkobiozadovo-ljansasamimsobomakobivrednovanjeiprocjenaonjemuisključivodolazi-lioddrugih,aneodnjegasamog.Utomslučajusvakitakavpojedinackojibiovisiooisključivommišljenjudrugihnebiimaovlastitiidentitetinebibilomogućetematiziranjesebstva.Sobziromnatodanekipojedinacprosuđujedrugepojedince(amour propre),uključujepretpostavkudaonisebevrednujeipercipirakaosebstvo,atajepercepcijaneodjeljivopovezanasosjećajemafirmacije.J.Starobinskinapisao jezanimljivprilogo razliciučinakakojeoslikavajutadvafrancuskatermina.Zanjegavećsamorazmišljanje(kompa-riranje)stvaraproblem:

»Razmišljatiznačiuspoređivati.Dakle,samoljubljesesastojiizusporedbesdrugima.Razmi-šljanjejedakleizvorsamoljubljaisvihostalihodbojnihstrasti.«18

Neštokasnijedatćeeksplicitnijeznačenjetihodnosa:

»Sdrugestranerazmišljanjanalaziseljubavpremasebi,premakojojsenašepostojanjenevinoafirmira: ljubavpremasebiuzimauobzir isključivovlastitubit,onaignorirarazlikuizmeđuostalih, posljedično, ona se nemože aktivno suprotstaviti drugima.Ali čim se drugi pojavi,postajemo žrtvama vlastitog samoljublja, uspoređujući se s drugim omogućujemo nastanakzla.«19

URousseauovimdjelimainstinktamour proprenijeništamanjeznačajanodsimpatijejednihspramdrugihililjudskogjezika.PremaRousseauu,svesutevještineoblikovanenaumjetannačin,tojestsvesuljudskiproizvod.Akojeamour proprejednostavnoumjetnaljudskatvorevina,ondazaštogasenezovejednostavnosocijalnimljudskimodređenjem,negogasenaglašenona-zivaumjetnim(artificijelnim)značenjem?Štosugerirafrancuskariječfacticeusmisluznačenjaamour proprekaonečegaštoljudikreiraju?IakoRousseaunigdjeeksplicitnonepišeotojdistinkciji,izjednačavajućisocijalnosartifi-cijelnimkojejesuprotnoodnaturalnog,naglašavadapojedincimorajuimatinekusocijalnurelaciju.Timdiskursomnekihneodređenihodnosameđupoje-dincimaRousseauotvaramogućnostrelacijskevarijabilnostimeđuljudima.U stvari, tom relacijskomkonstrukcijomnaglasit će značenje koje ljudskavoljadisponirameđupojedince.Cjelokupnogledano,amour propre je ek-stenzivnogznačenja,imarazličitasvojstvaiudruštvudjelujemotivacijskinaljude.Točinitakodanetkoprocjenjujesebeuodnosunadruge,aliistovreme-nouzimauobzirimišljenjedrugihosebi.TakvomformulacijomRousseaukreirapsihološkuteorijumotivacijeljudskihdjelovanja.TapsihološkateorijaomogućujeRousseauupokazatikakoudruštvuvladajumeđuljudskenapetostikojesenikadnesmanjuju.Osimtoga,htiojepokazatidaudruštvudominiraapriornomišljenjeosnovnihosjećajaistrastikojejesvojstvenoljudima.Ov-



djeseRousseausvojomteorijomostrastimaveomapribližiokontraktualnomprethodnikuHobbesu.OnjeustvaripokazivaosuprotnoodHobbesa,naimedajemogućepostićiuniverzalnusatisfakciju,odnosnodasepojedincimogumeđusobnouvažavatiicijeniti.KodHobbesaponos,častidostojanstvočinetodapojedincigledajujedninadrugekaonapotencijalneneprijateljespremnedasezakrveusvakomtrenut-kudokkodnekihživotinja,zarazlikuodljudi,postojisklad:

»Prvo,ljudisuuneprestanomnatjecanjuzačastidostojanstvo,atastvorenjanisu.Dosljednotome,međuljudimanatojosnoviizrastazavistimržnjaikonačnorat,dokmeđuonimatonijeslučaj.«20

Rousseaujehtiopokazati,suprotnoodHobbesa,dapojedincimoguživjetiuskladuislobodi.Čakiakopojedincimorajuživjetizajedno,odnosimeđunji-mavarijabilnisuioviseisključivoonjihovojvolji,premdaneiovoljisvakogodtihpojedinaca.Neradiseotomedapojedinacmožebiratihoćeliilinećeživjetiudruštvu,toneovisinužnoonjemu.Rousseaujenastojaopokazatidao pojedincimaovisikakoćekonfiguriratiodnoseudruštvu.Zanjegajedru-štvenisvijetartificijelanusmisludasudruštveneinstitucijeproduktljudskepovijestiidapostojeatavizmikojinanepravedannačindajuprednostodređe-nimpojedincimaspramdrugih.Rousseausmatradaseproblemnejednakostimeđu ljudimamože riješiti. Prema njemu, nada je za čovjeka osigurana uprirodnojdobrotiizatozagovarapovratakprirodikaoiskonskomislobod-nomnačinuživljenja.Povratakprirodiznačiodbacivanjedruštvenihstegaipovrataksamomesebineovisnootuđemmišljenjuituđojvolji.

Konceptualno strukturiranje slobode i zakona u Rousseauovoj filozofiji

VažanelementzarazumijevanjeRousseauovepolitičkemislinalaziseure-lacijinaturalističkeslobodeislobodeudruštvu.Iakoseslobodapojavljujetematskiistrukturalnourazličitimoblicima,svojurealizacijupostižetekudruštvu.Kazatidadruštvorealizirasloboduimpliciračinjenicudabezdruštvaslobodanebibilaupotpunostirealizirana.PrirodnaslobodakodRousseauaprimarnosepojavljujekaodistinkcijaljudiiživotinja:

»Prirodazapovijedasvakojživotinji izvijer jesluša.Čovjekje izloženistomutjecaju,alisesmatraslobodnimdapristaneilidaseodupre,anaročitoseosvijestiotojslobodipokazujeproduhovljenostnjegoveduše.Jerfizikananekinačinobjašnjavamehanizamosjećajaistvara-njeideja,aliumoćidahoćemoilištoviše,dabiramoiuosjećajutemoćinalazimosamočistoduhovnečinekojenemožemoprotumačitizakonimamehanike.«21

OvominterpretacijomslobodeRousseaupokazujedaosjećajnostiduhovnostimajuznačajnuuloguunjegovommisaonomdiskursuidanisuoprečnejedna

17

Žan-ŽakRuso[Jean-JacquesRousseau],Emil ili O vaspitanju,preveoDušanTamindžić,Este-tika,Valjevo,Beograd1989.,str.243–244.

18

JeanStarobinski,Jean-Jacques Rousseau, la transparence et l’obstacle, Gallimard, Paris1971.,str.248.

19

Ibid.,str.249.

20

Thomas Hobbes, Leviathan. With selected variants from the Latin edition of 1668,Hack-ettPublishingCompany, Indianapolis,Cam-bridge1994.,str.108.

21

Jean-JacquesRousseau,»Raspravaoporijek-lu i osnovama nejednakosti među ljudima«,str.36.



drugoj.Zaprirodnuće sloboduF.Neuhouser, citirajućiHegela,kazatidaprirodnaslobodakaopredispozicijaslobodenijestvarnasloboda,negosesamoudruštvu realizira sloboda.22Kazatida se sloboda realizira samoudruštvuimpliciradabezdruštvanemaslobode,odnosno,naovometragu,možesekonstatiratidaseljudskaslobodakonstituiraudruštvu.Topretpo-stavljadaljudiživenaistinskinačintekkadaposjedujuslobodnuvoljuili,kakoRousseaukaže:

»Odrećisesvojeslobodeznačiodrećisesvojstvačovjeka,pravačovječnosti,čakisvojihduž-nosti.Nematakvenaknadezbogkojebisenetkosvegatogaodrekao.Takvoodricanjenespo-jivojesčovjekovomprirodom,imoralnijejeoduzetisvakumoralnostsvojimdjelanjimanegooduzetisvuslobodusvojojvolji.«23

OvajnavodkaodajenanekinačinusmjerenprotivHobbesajeronusvo-jem filozofijskomkonceptu razvijaodnos suveren–podanici,gdje supoda-nicidužniapsolutnusubordinacijusuverenuinjegovojvolji.UHobbesovojfilozofijisuverenjekreatorzakona,atimeijedinitumačonogaštojedobroištozakonpropisuje.IakopokazujenekesličnostisHobbesomupoimanjuslobode,naročitonegativneslobode,Rousseauseznatnoodnjegarazlikuje.HobbesuLevijatanupiše:»Nikakvaslobodanemožedonositiodlukeovolji,željiilisklonosti,negooslobodičovjeka,onasesastojiutomedaonnenailazininakakvupreprekudokčinionozaštoimavoljuiliželju.«24

RousseaujedefiniraonegativnusloboduuSanjarenju samotnog šetača:»Nikadanisammisliodaječovjekovaslobodautomedaradisamoonoštohoće,negoutomedanikadaneradionoštonećeitusamsloboduuvijektražio,čestosačuvaoinjomesamnajvišesablažnjavaosvojesuvremenike.«25

Iakoobojicapišuonegativnojslobodi,Hobbesovadefinicijanegativneslo-bodejenanekinačinopterećenakompatibilističkimpoimanjemili,konkretni-je, opterećena mehanicističkim determinizmom. Ovdje se može kritiziratiHobbesadanijeshvatiotodakadagovorimooslobodnojvolji,ondanego-vorimooslobodiopćenito,negoomogućnostiljudskevolje.26Zarazlikuodnjega,Rousseauuromantičarskojmanirigovorioljudskojsrećiizadovolj-stvukojumupričinjavanjegovasloboda.UpismuDe Malesherbesu, Montmo-rency, 4. siječnja 1762.,Rousseaupiše:»Jednomriječi,vrstasreće,kojamitreba,nijetolikoutome,dačinim,štohoću,kolikoutome,danečinim,štoneću.Aktivniživotnemausebiništa,štomemami;jabihstoputaradijepristaonato,danikadaništaneradim,negodaradimneštoprotivsvojevolje.«27

Izovakvog jenavodavidljivodaRousseauovusamljenišetačvišeuživausamotnimšetnjama,negoudruštvukojemuuskraćujeslobodu.Topretpo-stavljadadruštvozakojećeseRousseauzalagatimoraosiguratiodređenesocijalneuvjetekojiomogućujuslobodusvimsvojimčlanovima.OnseslažesHobbesomdajesmisaodruštvaočuvanjepojedinaca,alineprihvaćapoliti-kudruštvapodanikauodnosunasuverena(monarha),kakojeHobbesmislio.Općenito, kontraktualne teorije prijeRousseauauzimajuprirodni zakonzaosnovutemeljnihpravačovjekaizkojihseudruštvurazvijapozitivnizakon.Prirodnizakonjošjeuvijekvelikimdjelompostavljaostandardepozitivnomzakonu.Prematojinterpretaciji,moglosedogoditidapojedinciizigravajuza-konjerjebilolakookrenutiseodpozitivnihzakonapremaprirodnimzakoni-maitakounositizbrkuudruštvo.28Rousseaujeizprethodnihkontraktualnihteorijaizvukaopoukudamogućnostkonfuzijekojustvaraodnossadapozitiv-nizakon,tumačenusuodnosusprirodnimzakonom,trebarazriješiti.Ustvari,Rousseaujemislioda,ukolikovaljanokoristimoprirodnizakon,utolikoćeiz



njeganužnonastatipozitivnizakonkojinećebitipodložanizigravanju.Svojejemisaonodjelovanjeusmjerioupravopremapokušajukreiranjaformuleza-konakojegasenećemoćiizigrati.

Društveniugovoruodnosunasuverenaizakonodavca

RousseauDruštveni ugovor započinjerečenicom:»Čovjekserađaslobodan,aposvudajeuokovima.«29

Rousseaupokazujedaneodstupaodprirodnogzakonasnamjeromdaopravdadruštvenekonvencije.Akobismotoželjelipojasniti,obrazložilibismodatoznačidaRousseaupretpostavljakakosuljudisvjesnidaimjeslobodadanarođenjem.Osim toga,možesekazatidaRousseaunije samu tomeštoznazapostojanjeprirodnogzakona,negosuiostalimnogobrojnipojedincisvje-sninjegovapostojanja.Uželjidakreirateorijupravednogdruštvakojabiseznatno razlikovala od nepravednog koruptivnog društva, pritom imajući naumudruštvokojegaokružuje,Rousseausmatradasečovjekmoravratitisvo-jemishodnomprirodnomstanju.Kakvogoddruštvobilo,čakinajpravednije,onojenanekinačinalijenacijaodprirode.30Osnovnojenačelokonstitucijelegitimnoggrađanskogporetkaslobodnavoljapojedinca,odnosnodruštveniugovor.Društveniugovorkonstituiragrađanskodruštvo i istodobnočini le-gitimnimpolitičkiautoritet.Društvenomugovoru,smatraRousseau,prethodiskupsnagasastavljenodmnogihpojedinaca.Tisupojedinciraspolagalivlasti-tomsnagomiprirodnomslobodomkojesubileprvaoruđaunjihovompreživ-ljavanju.31Rousseauajezanimalo,akoseobvežudruštvenimugovorom,kakosetipojedincitrebajuponašati,adanenaškodesamimasebiidaočuvajusvojusloboduisnagu.Tojest,prihvaćanjemdruštvenogugovoranesmijuzanema-ritiosnovnaoruđa–snaguislobodu–kojesuimbilejedinasredstvapreživ-ljavanjauprirodnomstanju.Naravno,ovojekriznasituacijakojujeRousseaumoraoriješiti.Prihvatitidruštveniugovorpretpostavljalojestavitiseuodnossasvimdrugimugovornimpojedincima.Imatibeneficijuodugovora,aništaneustupitizauzvrat,činilosenerješivimproblemom.TajproblemRousseaujestaviopredsebekaonajvažnijizadatakkojimorariješiti.Onzapravonastoji:

22

FrederickNeuhouser, »Freedom,Dependen-ce,andGeneralWill«,The Philosophical Review 102 (3/1993), str. 363–395, str. 364.doi:https://doi.org/10.2307/2185902.

23

Jean-Jacques Rousseau, Du contrat social, Livres I à IV,Nathan,Paris,1998.,str.36.

24

T. Hobbes,Leviathan,str.136.

25

Jean-JacquesRousseau,Sanjarenje samotnog šetača, prevela Bosiljka Brlečić,Matica hr-vatska,Zagreb1997.,str.78.

26

ZdravkoPerić,Ontološko-epistemološka kon-strukcija moći u djelu Thomasa Hobbesa,disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta uZagrebu,Odsjekzafilozofiju,Zagreb2011.,str.92.

27

ŠimeVučetić(ur.),Pisma francuskih enciklopedista, prevela Emilija Marinović-Uzelac,Državno izdavačko poduzeće Hrvatske, Za-greb1951.,str.203.

28

Leo Strauss, What is Political Philosophy?,UniversityofChicagoPress,Chicago1988.,str.51.

29

J.-J.Rousseau,Du Contrat Social,str.40.

30

L. Strauss, What is Political Philosophy?,str.53.

31


https://doi.org/10.2307/2185902.



»Pronaćitakavoblikudruživanjaštobraniizaštićujesvimzajedničkimsnagamaosobuiimanjesvakogudruženog,iukojemsesvatko,ujedinjavajućisesasvima,pokoravaipaksamomsebiiostajeistotakoslobodankaoiprije.Tojeosnovniproblemkojirješavadruštveniugovor.«32

DabismosmislenoprikazalidruštveniugovorvaljarazumjetiosebujnoznačenjeRousseauovihosnovnihpojmova,kakoihjeonpodrazumijevao:»Društveniugovor ječin udruživanjakojiproizvodi,u trenutku,umjestopojedinačneosobesvakogugovaratelja,moralno i kolektivno bićesastavljenoodtolikočlanovakolikoskupštinaimaglasova,kojetimistimčinomzadobivasvojejedinstvo,svojzajedničkija,svojživotisvojuvolju.Tajavnaosobakojasetakooblikujeujedinjenjemsvihostalihosoba,nekadasenazivalaGrad[Cité],asadasenazivarepublikailipolitičko tijelo,akojenjeziničlanovinazivajudržavakadajepasivno,suverenkadajeaktivno,moćuspoređujućisesasličnomnjoj.Gledeudruženih,onikolektivnouzimajuimenarod/puk[peuple],pojedinačnosenazivajugrađani,kao sudionici u suverenoj vlasti,tepodanicikaopodvrgnutizakonimadržave.«33

Želeći ispitati sadržajdruštvenogugovora,a timega idefinirati,Rousseaupiše:»Misvistavljamozajedničkisvojeimanje,svojuosobu,svojživotisvusvojusnagupodvrhov-novodstvoopćevoljeisviskupasmatramosvakogpojedinogčlanakaonerazdvojnidiocje-line.«34

PoteškoćauinterpretacijiRousseauovadruštvenaugovorautomeještoenti-tetikojisklapajudruštveniugovornisunaprostopojedincikojisklapajuugo-vor samomeđusobom.Društveniugovor jevišedimenzionalan,obavezujekompleksnije:»Opazitćemodatajčinudruživanjasadržiusebiobostranuobavezu.Tojesporazumizmeđujavnog tijela (public) ipojedinaca (particuliers), idapojedinac sklapajućiugovorsasamimsobom,obvezujesebeudvostrukomznačenju;itokaočlansuverenapremapojedincimaikaočlandržavepremasuverenu.«35

Ovdje jevažnouočiti što sedogađa snarodomkaoobvezujućomstranomu društvenom ugovoru.Rousseau je, osim prethodnog objašnjenja naroda,obrazložiosljedeće:»Narodprijenegojesebiizabraokralja,štogajedrugomogloučinitinarodom,akonedruštveniugovor?Prematome,društveniugovorjeosnovasvakomgrađanskomdruštvuiubićutogačinatrebamotražitibićedruštva,štogaontvori.«36

Ujedno je, kao rezultat ugovora, tijelo naroda suveren s pojedincima kaopojedincima.Smisaoodredbedruštvenogugovoraočitujeseutomedasva-ki udruženi otuđi sva svoja pravau korist zajednice.Ovdje valja istaknutiodredbu društvena ugovora koja zahtijeva apsolutnu alijenaciju svih pravaugovaratelja.Podpojmomzajednicepodrazumijevasesuverenkojinijeinemožebitinekipojedinaciliskupina,negosamokolektivnoimoralnotijelo.Rousseaunaprostosmatrasvesudionikeudruštvenomugovorusuverenom.Ustvari,Rousseaujerazvioteorijupolitičkogzakonakojaseosnivanasu-verenitetu.Teksada,nakonštojeozakoniosuverenakojemudajeapsolutnuvlastnadsvimnjegovimčlanovima,možeodgovoritinapitanještoznačiap-solutnaalijenacijasvihpravakojepojedinciposjedujuištosedogađautolikoukolikonekipojedinactoneprihvati.OvdjeseRousseauapsolutnoslažesHobbesominjegovimtumačenjemdruštvenaugovora.Akobipojedincimainakonugovornogutemeljenjagrađanskogporetkaostalanekaprava,tadanit-konebimogaolegitimnosuditiidjelotvornoodlučivatiuslučajuprijepornihsituacijaizmeđunjihijavnogtijelazatoštonaprostonemanadređeneinstan-ce jer, zadržavajući svoja privatna prava, suverenu se omogućuje suđenje.Odnosno,budućidabisvatkozadržavaonekopravodabudesudacuvlastitojstvari,djelovalibisuprotnodruštvenomugovoru:



»Kakodakletaj,društvenisporazumnebipostaobezvrijednaformula,onusebiprešutnosadržiobavezu,kojasamamožedatisnagudrugima,daćesvakogatkoseodbijepokoritiopćojvoljinatoprisilitičitavotijelo,štoznačisamotodaćemogaprisilitidabudeslobodanjertojeuvjetkojisvakoggrađanina,dajućigadomovini,štitiodsvakeosobneovisnost,kojičiniumješnimipokrećeradpolitičkogstrojaikojisamčinigrađanskeobavezekojebibeztogabileapsurdne,tiranskeipodložnenajvećimzloupotrebama.«37

Slobodačlanovagrađanskogporetkaočitujese,premaRousseauu,utomeštomujeosiguranaosobnaneovisnostjerodnosčovjekapremačovjekunado-mještaodnosomgrađaninaspramzakona:

»Punaseslobodapojedincaosiguravaprvenstvenotimeštojeopćenitavoljasuverena(naroda)istodobnoivoljasvakoggrađaninakaočlanasuverenogtijela.Akosuverena,naime,činesvipripadnicinarodatadasvakipojedinackaograđaninsampostajezakonodavac,doksepakkaopodanikpokoravasuverenojvlasti.«38

Rousseaupravidistinkcijuizmeđusuverenaizakonodavca.Onjesvjestan,atopokazujemnogobrojnimprimjerimaizprošlosti,tkomožeitkojespo-sobanobrazovatizakone.Suverenkaoopćavoljanarodanije,premanjemu,sposobandonositizakone:

»Kakoćeslijepasvjetina,kojačestoneznaštohoće,jerrijetkoznaštojezanjudobro,izvestisamaodsebetakovelikitežakpothvatkaoštojezakonodavnisistem?Samnaroduvijekželidobro,aligasamuvijeknevidi.Općavoljajeuvijekupravu,alirasuđivanještojevodinijeuvijekjasno.«39

Kolikojegodulogasuverenabilaneprikosnovena,iakonjegovaopćavoljapredstavljapravednost,onatrebastručnogzakonodavcakojimorasavjetovatiotemeljnimilipolitičkimzakonimakojimasedefiniraulogainačindjelovanjasuverenezakonodavnevlasti,razlikaiodnosizmeđusuverenaivlade,oblikiorganizacijavladavine.Zakonodavacmorabitiumaničestitčovjeksličanbo-govima,oblikovateljpolitičkogtijela,alibezikakvevlastiudržavi.Bezob-ziranatoštozakonodavacpišezakonodavnopravo,nemožepisatizakoneusvojukoristnatajnačindabiimaonekazakonodavnaprava.Zazakonodavcajevažnodasvojimautoritetomuvjerisuverena(narod)dausvojivaljanustavdržave,apritomdavodiračunaoćudorednosti,običajimaijavnommnijenjuitemeljnimmaksimamagrađanskereligije.VjeruRousseaukoristiupolitičkesvrhe i,premanjegovomgledištu,nebi trebalabitineovisnaopolitici.Toujednopredmnijevadavjeranebitrebalasadržavatidoktrinekojeneiduuprilogciljevimaporetka.Usputno,važnojenaglasiti jošnekolikočinjenicavezanouzzakon.Nepostajezakonzakonomradizakonodavčevevolje,negojezakonproizvodopćenitevolje.Svakipojedinacsudjelujeuzakonodavstvu,alizakonjeopćenit,apojedinacuulozizakonodavcamoradonositizakonekojimorajubitiprimjenjivinasvečlanove.PremaRousseauu,nepokoravati

32

Ibid.,str.40.

33

Ibid.,str.41.

34

ŽanŽakRuso[Jean-JacquesRousseau],»Sofi-ja ili žena«, u:ŽanŽakRuso [Jean-JacquesRousseau],Emil ili O vaspitanju,preveoDu-šan Tamindžić, Estetika, Valjevo, Beograd1990.,str.554.

35

Ibid.,str.555.

36

Ibid.,str.554.

37


38

Dragutin Lalović, Mogućnosti političkog: preko građanina ka čovjeku,Disput,Zagreb2006.,str.133.

39




sezakonimajezlo.40Pokoravanjezakonuunjegovojinterpretacijineznačiništaviše,negopokoritisesamomsebi.Općenitajevolja(volonté générale)izrazžudnjedaseneštoučini.Dabiseneštoučinilonužnajemoćkojadjelujemeđupojedincima.Takvanužnostčinirazlikuizmeđuzakonodavnogiizvrš-nog,izmeđusuverenaivlade.Suverenmoželegitimnodonositizakonesamooopćenitimstvarima,primjenazakonanapojedinačnepostupkeiliosobenijestvarnjegovaautoriteta,negopripadavladi.Vladapostupapremauputamaopćenitevoljeisvojomvlašćuusmjeravapostupkegrađanauskladusvoljomsuverena.Onajeposrednikizmeđusuverenaipojedinačnoggrađanina.Vladamora biti dovoljnomoćnada vladanadposebnimvoljamagrađana, ali nesmijebititolikomoćnadavladainadopćenitomvoljomilizakonima.Opće-nitavolja/volonté généralejeodgovornaproblemnepravdekojasedogodilaljudima.Nepravdumožečinitisamoindividualnavolja,alikadasuteindivi-dualnevoljeuopćemskladuonesusavršenosredstvozapolitičkiporedak.41Onarješavaproblemamour propre,adruštveniugovorproblemslobodeuprirodnom stanju.Udruženjem u društveni ugovor nastaje opća volja kojajejedinilegitimnisuveren.NinakojisedruginačinuRousseauovojdržavinemožepojavitilegitimnisuveren.Prirodanemožepropisivatistandardeudržaviotometkotrebavladati,tojestvarkonvencije.KadaRousseaugovoriodruštvenomugovoruiopćenitojvoljikaoosnovicjelokupnoglegitimnogporetka,mislinalegitimitetkojisvojeishodištepronalaziisključivouljud-skojvolji.Voljajejedinstvenoljudskovlasništvokojepropisujestandardeudržavi.Svojpolitičko-pravnipoduhvatRousseaujezamisliokaooslobođenjevoljeodsvih transcendentalnihstandarda.Društvenimugovorompojedincigubenaturalnuslobodu,alizauzvratdobivajucivilnuslobodukojaomoguću-jezaštitunjihovihpravaiposjeda.CivilnaslobodauRousseauovumisaonomkonceptuimpliciramoralnuslobodujersepojavljujekaoposljedicaljudskogdjelovanja.Moralnasloboda,nanekinačin,pretpostavljatransformacijuin-stinktaupravednost,tojestucivilniporedakkojegajeslobodančovjeksebisamomnamijenio.Tonijeništadrugo,negosamo-ozbiljenjeprirodnogčovje-ka(plemenitogdivljaka)kaoslobodnoggrađanina,atimeikaopravneosobe–subjektaprirodnogpravatemoralnogiumnogindividuumakojijeistinskasvrhadruštvenogugovoraisupstancijalegitimnoggrađanskogporetka.KodRousseaua se događaobrat u tumačenju slobodeu odnosunaHobbesa.ULevijatanujenapisanodaslobodazapojedincepočinjetamogdjezakonpre-stajeiligdješuti.42ZaRousseauazakonomogućujeslobodu–teksazakonomljudipostajuslobodni.Ovdje,nasuprotniminterpretacijamaslobode,vidljivajeisferatumačenjaodnosaprivatnoijavno.Govorećioslobodi,Hobbesgo-voriumaniriliberala,čovjekimasvojuprivatnusloboduimožejukoristitina sebi svojstven način.Ta interpretacija privatnosti slobode svojstvena jeliberalima iuvijeksuspremnibraniti takvuslobodu.Rousseauovaslobodajerepublikanska.OnsmatraHobbesovuprivatnusloboduposesivnomslobo-domjerdajeprvenstvoprivatnomspramjavnog.Privatneslobode,kakvegodbile,uvijeksupotencijalnaopasnostzaporedak.Rousseauovigrađaniimajumoralnuslobodunaosnovizakonakojisusebisamikreirali.Činuspostavegrađanskog društva istovjetan je činu ustanovljavanjamorala i obavezamapremadrugimaudruštvu.

Citoyen

SvojuvizijudruštvenogporetkaRousseaujetemeljionarimskomispartan-skommodelugradaipolisa.Onježelioobnovitiznačenjedavnozaboravlje-



nogterminagrad(Cite).Premanjemu,RimljanisuposljednjinarodkojijeznaoštoznačiCite.Onsmatradaniunjegovovrijemevećinaljudineznaštoznačeterminigrađanin,gradidržavaidasezatotrebaokrenutiuprošlostonimakojisutoznali.Objašnjavajućištoznačibitidobargrađanin,RousseauuzimaprimjerkojijedavnoprijenjeganaveorimskipisacPlutarh:

»NekaSpartankaimalajepetsinovakojisubiliuratu,zatovrijemeočekivalajevijestdačuještosedogađa.Izratnesituacijepojavisenekakavhelotkojijeimaovijestodogađanju;ženagadrhtećistadepropitkivatioratnimprilikama.Tvojihpetsinovajepoginulo,kazaon.Spartankamunatoodgovori.Gadnirobezarsamtetopitala?Izvojevasmopobjedu!(…)Majkapohrliuhramizahvalibogovima.«43

To je zaRousseaua primjer kakav građanin treba biti.On smatra da ljuditrebajuživjetislobodnonanačinsebe-obvezujućegzakona.Zatoželivratitidignitetpoliticikojanadilaziosobneinterese.Motivza takvupolitikuopetpronalaziugrčkompolisu.Grcinisutematiziraliindividualnuslobodu,onisubilisklonijiopćempoimanjuslobode.Rousseaujeznaodanjegovaopćavoljanijeprimjenjivauvelikimdržavama.Korzikujesmatraovaljanimmjestomgdjebisemoglaprimijenitipolitikaopćevolje.Nounatočsvemu,Rousseaujebioskeptikpopitanjuvaljanostidemokratskogmodelaupravljanja:

»Kadabisepojamnajstrožeprimijenio,istinskedemokracijenikadanijenibilo,nitićejebiti.Protivnojeprirodnomporetkudavećinavlada,adasevladamanjinom.«44

Uzsavsvojtrudpronalaskaopćeprihvatljiveformulekojabizadovoljilasvesudionikedruštvenaugovora, naneki načinRousseauostaje skeptik u po-vjerenjupremaljudima.Njemu,sanjaru,kojizamišljadrugačijisvijet,nemamjestameđuljudima.Onjerazlikovaomoralnogčovjekaidobrogčovjeka.Moralančovjekdjelujeizosjećajadužnostiiimakaraktergrađaninadostojnapovjerenja.Dobar čovjek slijedi prirodne porive, on je osobito osjećajan ivolidrugeljude.SebejeRousseausmatraodobrimčovjekom,anjegovesuIspovjediopisživota,djelovanjaiosjećajatakvaživota.

40

ŽanŽakRuso[Jean-JacquesRousseau],Verospovest savojskog Vikara, preveo DušanTamindžić,Beogradskiizdavačko-grafičkiZa-vod,Beograd1975.,str.113.

41

Jean-JacquesRousseau,»Odruštvenomugo-voru«, u: Jean-Jacques Rousseau, Politički spisi,preveliGordanaCrnković-Raunić,Di-vinaMarion,BosiljkaBrlečić,DragutinLalo-vić,Informator,Zagreb1993.,str.63.

42

T.Hobbes,Leviathan,str.138.

43

Jean-Jacques Rousseau,Emil ili Ob uzgoju,knjigaI,preveoIvanŠirola,NakladaHrvat-skogapedagoškogaknjiževnogzbora,Zagreb1887,str.11.

44




ZdravkoPerić

Lapsychologiepolitiquerousseauistedu«bonsauvage»

RésuméEn tant que successeur du courant philosophique contractualiste, Rousseau aborde une conception de l’homme de manière bien différente de celle de ses prédécesseurs. A travers sa thèse du « bon sauvage », il élabore un état naturel originel et ainsi prépare la voie à une construction autre du contrat social. Dans cette suite théorique, il fait une différence entre la définition naturaliste de la liberté et la liberté civile, qui elle, implique la liberté morale. Par ses termes particuliers d’« amour de soi » et d’« amour-propre », il annonce la transformation anthropologique de l’homme au sein de sa dimension sociologique. La théorie de la souveraineté en tant que volonté générale de tous les acteurs du contrat social aura une importance particulière. Bien qu’il soit considéré comme l’un des successeurs des philosophies du contrat social, Rousseau trouve son inspiration dans la pensée philosophique grecque et romaine. Ce travail tente de développer certaines présuppositions de la pensée rousseauiste, et de ce fait, de participer à sa réflexion telle qu’elle nous a été léguée.

Mots-clésbonsauvage,liberténaturelle,libertécivile,amourdesoi,amour-propre,contratsocial,volontégéné-rale,souverain,citoyen,Jean-JacquesRousseau

Documents

Politička psihologija Rousseauova »plemenitog divljaka«€¦ · Politička psihologija Rousseauova »plemenitog divljaka« Sažetak Kao nastavljač smjera kontraktualne filozofije,