Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
BIOGEOGRAFIJA Predavanja 10
Filozofski fakultet, Univerzitet Crne Gore GEOGRAFIJA – Osnovne – 2
BIOGEOGRAFIJA Semestar, 2, ECTS, 4, Status, Obavezan, Fond, 3+1+0
Biodiverzitet
Sveukupna varijabilnost života na Zemlji
Raznolikost, različitost i promenljivost živih organizmima i ekoloških
kompleksa u kojima oni postoje.
Sveukupnost gena, vrsta i ekosistema na Zemlji
Biodiverzitet se realizuje kroz 3 osnovna, međusobno uslovljena
i biološki neraskidiva nivoa:
genetički
specijski
ekosistemski
Ukupan broj i raznovrsnost gena sadržanih u svim pojedinačnim jedinkama i pojedinačnim vrstama
- gradivni bokovi života na planeti
- smanjena genetičke varijabilnosti može usloviti nedostatak sposobnosti da se vrsta prilagodi promjenama u životnoj sredini
Genetski diverzitet se nalazi svuda:
raznovrsnost pjesama i boja perja kod ptica, boje ljušture puževa...
Genetički diverzitet
Ukupan broj organskih vrsta na Zemlji, od nastanka života na planeti do danas.
- 1.750 000 – 2.000 000 vrsta opisano
- procjenjuje se da postoji između
5 i 13, a po nekima čak i 80 miliona vrsta.
Specijski diverzitet
Ekosistemski diverzitet
Ukupna raznovrsnost staništa
(biotopa) i životnih zajednica
(biocenoza), kao i ekoloških
procesa kojima se ostvaruje
funkcionalnost ekosistema.
Biološka raznovrsnost je evolutivni odgovor na neprestanu
promjenljivost uslova sredine
Ravnoteža u biosferi se održava zahvaljujući raznovrsnosti
živog svijeta
Zašto je biodiverzitet u krizi?
trenutna stopa izumiranja između 1 000 i 10 000 puta veća nego sto bi bila prirodna!
dnevno nestane oko 100 vrsta
Svake godine nestane 6 miliona ha prašuma.
35% mangrova vegetacije je uništeno u poslednjih 20 godina
70% svih koralnih grebena je ugroženo ili je već uništeno
Od 59.507 vrsta, za koliko je do sada urađena procjena, 19.265 je u opasnosti da zauvijek nestane.
Od 5.494 vrste sisara 78 vsta je zauvjek nestalo , a 191 vrsta je krajnje ugrožena
1.910 od 6.312 vrsta vodozemaca je u opasnosti od nestajanja , čineći ih najugroženijim taksonom
Ugroženo je 25-35% ukupne kičmenjačke faune i 12,5% ukupne svjetske vaskularne flore
1. Gubitak i degradacija staništa - poljoprivreda - šumsrstvo - urbanizacija i izgradnja infrastrukture - rudarsto - turizam ekspanzivnog tipa
Faktori ugrožavanja biodiverziteta
2. Nekontrolisana introdukcija alohtonih vrsta
Reynoutria japonica Ailanthus altissima - kiselo drvo
Limantria dispar (gubar)
3. Prekomerna eksploatacija prirodnih resursa
- lov i ribolov
- nedozvoljena trgovina divljim vrstama
- medicina
4. Zagađivanje vazduha, vode i zemljišta
- poljoprivreda (pesticidi)
- industrija (gasovi, čestice, otpadne vode)
- saobraćaj (izduvni gasovi)
Medicinski razlozi
tradicionalna i savremena medicina
koristi više od 70.000 biljnih vrsta
farmaceutska industrija zaradi
preko 40 biliona dolara godišnje.
Zbog čega je važno očuvati biodiverzitet?
Poljoprivredni razlozi
od oko 50.000 jestivih vrsta biljaka u
ishrani se koristi 5.000 ( 20 vrsta žitarica čini
90%)
Estetsko/rekreativni razlozi
Amerikanci potroše preko 59 biliona dolara
godišnje na putovanja, opremu i hranu pri
rekreaciji.
koale godišnje doprinose sa 750 miliona
dolara australijskom turizmu.
Ekološki razlozi Gubitak samo 1 biljne vrste možeda bude okidač za gubitak do 30 drugih
biljnih i životinjskih vrsta.
Zbog čega je važno očuvati biodiverzitet?
Klimatske promejne
Šume, vlažna staništa, kao i marinski ekosistemi značajno doprinose
ublažavanju klimatskih promjena zahvaljujući sposobnosti apsorpcije i
skladištenja ugljenika.
Administrativno-pravna (normativna) zaštita
Konvencija o biološkoj raznovrsnosti – Rio Dekleracija (Rio de Ženerio, 1992.);
Međunarodna konvencija o zaštiti ptica (Pariz, 1950.);
Konvencija o ribolovu i očuvanju živih (bioloških) resursa otvorenih mora (Ženeva, 1958.);
Konvencija o močvarnim područjima od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica - Ramsarska konvencija (Ramsar, 1971.);
Konvencija o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972.);
Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore – CITES konvencija (Vašington, 1973.);
Konvencija o zaštiti marinske životne sredine i obalnog regiona Mediterana (Barselona, 1976.);
Konvencija o očuvanlu migratornih vrsta divljih životinja – Bonska konvencija (Bon, 1979.);
Konvencija o očuvanju evropske divljači i prirodnih staništa – Bernska konvencija (Bern, 1979.);
Svetska povelja o prirodi (Njujork, 1982.);
Panevropska strateija zaštite predeone i biološke raznovrsnosti (Sofija, 1995.);
Zaštita biodiverziteta
Praktične mere zaštite
In-situ zaštita - održavanje i oporavak populacija i vrsta na njihovim
prirodnim staništima
reintrodukcije i translokacije
Reintrodukcija dabra u Srbiji
“Povećanje vijabilnosti i oporavak populacije mrkog medveda Ursus arctos
Ex-situ zaštita - čuvanje, gajenje i razmnožavanje vsta izvan njihovih
prirodnih staništa.
banke gena
4,6 miliona uzoraka biljne
germplazme
botaničke bašte
80000 biljnih vrsta
in vitro konzervacija
krioprezervacija
zoološki vrtovi
10000 vrsta
“Reprodukcija bijele kanje Neophron percnopterus exsitus“
„Reintrodukcija i plantažno gajenje
ugrožene, endemske i potencijalno
ljekovite biljne vrste Nepeta rtanjensis“
„Reintrodukcija i plantažno gajenje
lincure Gentiana lutea“
Crvenа listа Međunаrodne unije zа zаštitu prirode (IUCN) je nаjpoznаtiji svjetski spisаk ugroženih vrstа i podvrsta.
Prema IUCN kriterijumima za procjenu ugroženosti svi procijenjeni tаksoni svrstаvаju se u jednu od 9 kаtegorijа:
- EXTINCT (EX) – Isčezla - EXTINCT IN THE WILD (EW) - Isčezla u prirodi - CRITICALLY ENDANGERED (CR) - Krajnje ugrožena - ENDANGERED (EN) – Ugrožena - VULNERABLE (VU) – Ranjiva - NEAR THREATENED (NT) – Skoro ugrožena - LEAST CONCERN (LC) – Poslednja briga - DATA DEFICIENT (DD) – Nedovoljno podataka - NOT EVALUATED (NE) – Neocijenjena
Edukacije i prezentacije
Crvene knjige i crvene liste flore i faune
Biodiversity Hotspots
“Vruće tačke” biodiverziteta
Myers prvi uvodi pojam vrućih tačaka 1988. godine
- Biološki najbogatija područja na Zemlji
Conservation International kriterijumi za dobijanje
statusa ‚‚vruća tačka biodiverziteta”:
Stepen endemičnosti flore (najmanje 1500 vrsta)
Stepen degradacije staništa (najmanje 70%)
34 vruće tačke – 2.3% planete
preko 50% endemičnih biljnih (150 000 vrsta) i 42%
endemičnih terestričnih vrsta kičmenjaka
Endemični kičmenjaci
ukupno 22022 vrste kičmenjaka (77% od ukupnog svjetskog broja vrsta).
11980 endemičnih vrsta terestričnih kičmenjaka
preko 3400 endemičnih slatkovodnih vrsta ribe
Endemizam je naročito izražen na ostrvima
Madagaskar i ostrva u
Indijskom okeanu 81%
endemičnih vrsta.
Novi Zeland (72%), Karibi
(61%), Polinezija i
Mikronezija (60%).
Veličina preostalog staništa
34 vruće tačke biodiverziteta nekada su zauzimale ukupnu površinu od 23.490 101 km², odnosno 15.7% ukupne površine kopna planete. Ova površina odgovara veličini Rusije i Australije zajedno.
Veličina staništa je danas smanjena za 86% zauzimajući površinu od 3.379 246 km² ili 2.3% od ukupne površine kopna planete.
Mediteranska vruća tačka
Prostire se od Portugala na zapadu do Jordana na istoku, i od Severne Italije do Maroka na jugu.
Obuhvata i zapadnoevropska ostrva: Azorska, Kanarska, Madeiru,...
Okružuje Sredozemno more i obuhvata površinu od 2,085,292 km²
Obuhvata i djelove Balkanskog poluostrva (jedan od 6 centara biljnog diverziteta u Evropi i 156 takvih centara u svijetu)
Značajne karakteristike Mediteranske vruće tačke
Orginalna površina vruće tačke (km2 ) 2,085,292
Preostala površina pod vegetacijom 98,009
Endemične biljne vrste 11,700
Endemične ugrožene ptice 9
Endemični ugroženi sisari 11
Endemični ugroženi vodozemci 14
Izumrle vrste 5
Gustina naseljenosti (br. ljudi/km2 ) 111
Zaštićena oblast (km2 ) 90,242
Zaštićena oblast (km2 ) obuhvaćena IV stepenom zaštite
28,751
Staništa
Diverzitet i endemizam
Mediteranske vruće tačke
Taksonomska drupa
Broj vrsta Broj endemičnih vrsta
Procenat endemizma
Biljke 22,500 11,700 52.0
Sisari 226 25 11.1
Ptice 489 25 5.1
Gmizavci 230 77 33.5
Vodozemci 79 27 34.2
Slatkovodne ribe 216 63 29.2
Mediteranska vruća tačka biodiverziteta je
podijeljena na 10 manjih regionalnih vrućih
tačaka, na osnovu biljnog bogatstva i
endemizma
Drosophyllum lusitanicum
Cedrus libani
Phoenix theophrasti
Argania spinosa
Aphyllanthes monspeliensis
Scilla morrisii
U poređenju sa ostalim vrućim
tačkama fauna sisara i ptica je
relativno siromašna, i sa slabim
stepenom endemizma
Alauda razae
Pterodroma madeira
Macaca sylvanus
Lynx pardinus
Monachus monachus
Fauna gmizavaca i
vodozemaca posjeduje
veći stepen endemizma
Gallotia gallota
Testudo kleinmanni
Discoglossus nigriventer
Rana holtzi
Macroscincus coctei
Danas su dominantni degradacioni tipovi vegetacije
poput makije i gariga – samo 5% ukupne površine je
sačuvano u prirodnom stanju!
Uništavanje i fragmentacija staništa su
posledica duge ljudske istorije na
ovom području
Brz populacioni rast, gradnja,
turizam, poljoprivreda, ispaša,
antropogeno izazvani požari...
Faktori
ugrožavanja
Nameće se pitanje kako uspostaviti ravnotežu
između očuvanja biodiverziteta i ljudskog razvoja?
Životna sredina
(biodiverzitet)
Ekonomija Društvo
ODRŽIVI RAZVOJ
I
ODRŽIVO KORIŠĆENJE
omogućava korišćenje resursa od strane
budućih generacija.
Pod zaštitom svega 4,3% ukupne površine planete
Politika zaštite životne sredine i investicije u
sektor zaštite životne sredine
Proces EU integracija – 3 ključna elementa
Harmonizacija propisa (Evropsko zakonodavstvo iz oblasti
zaštite životne sredine “Environmental acquis” sačinjava
oko 300 Direktiva i propisa , uključujući i “cerke direktiva”
i amandmane )
Izgradnja administrativnih kapaciteta i kapaciteta institucija
u oblasti zaštite životne sredine
Finansijski resursi / ekonomski instrumenti
Poglavlje Životna sredina
Zaštita prirode - Zakon o zaštiti prirode
- Zakon o nacionalnim parkovima
- Podzakonska akta
- Uspostaviti potencijalnu mrežu NATURA 2000
- Nacionalna strategija očuvanja biodiverziteta i Akcioni plan
- Akcioni planovi za zaštitu ekosistema, za zaštitu zaštićenih prirodnih dobara i za zaštitu zemljišta
- Baze podataka
- Jačanje kapaciteta
Poglavlje Životna sredina
Zaštita prirode Sprečavanje gubitka prirodne raznolikosti i usluga
ekosistema kroz uspostavljanje Evropske ekološke mreže Natura 2000.
Uključeno svih 27 država članica – a teritorije koje
obuhvata ova mreža čine oblast dva puta veću od Njemačke. Evropska ekološka mreža NATURA 2000 zasad uključuje oko 30 000 područja, što je čini najvećom ekološkom mrežom na svijetu.
NATURA 2000
ŠTA JE TO NATURA 2000?
Natura 2000 je kamen temeljac politike Evropske unije prema
prirodi. Cilj je „doprinijeti očuvanju biodiverziteta putem zaštite
prirodnih staništa i flore i faune na teritoriji država članica“ (...)
(Čl.2.1 EU direktive o staništima).
Natura 2000 je evropska ekološka mreža zaštićenih područja koju
su uspostavile zemlje članice EU na osnovu pravno obavezujućeg
zakonodavstva – Direktive o staništima i pticama.
Mreža se sastoji od dve vrste područja: Posebne oblasti zaštite
(SAC) koje su uspostavljene po Direktivi o staništima i Zaštićene
oblasti za ptice (SPA) koje su uspostavljene po Direktivi za ptice.
Države članice su odgovorne za preduzimanje svih neophodnih
mera da bi se obezbedila zaštita ovih područja i sprečila njihova
degradacija.
NATURA 2000
Primjer 1 – proizvodnja hrane
Jorkšajr Dejls je oblast na sjeveru Engleske bio poznat je po divnim
predjelima i dugoj tradiciji pastirskog stočarstva
desila se promjena od tradicionalnog uzgoja stoke ka intenzivnom
ovčarstvu.
Projekat podržan od strane Evropske unije, započet je 2002. godine sa
primarnim ciljem da se sačuva lokalna flora i fauna. To je postignuto
putem ponovnog uvođenja gajenja tradicionalnih vrsta domaćih
životinja na 1800ha
DODATNE KORISTI I USLUGE EKOSISTEMA
» Čista voda i zemljište
» Društveno-ekonomske koristi
» Genetski resursi
NATURA 2000
Primjer 2 – zaštita od poplava
Izberbreken je ime prirodnog poplavnog područja reke Izer koje se
nalazi u zapadnom delu Belgije. Područje je zaštićena oblast Natura
2000 po EU direktivi o pticama, ali i zaštićeno močvarno područje po
Ramsarskoj konvenciji
intenzivna poljoprivreda. Napravljeni su nasipi da bi zaštitili zemljište
od poplava, a oblast je isušena
negativan efekat na prirodu u celini, a naročito na populaciju ptica uz
povećan rizik od poplava u ostalim selima, duž obale rijeke Izer
DODATNE KORISTI I USLUGE EKOSISTEMA
» Rekreacija i turizam
» Svježa voda
» Genetski resursi
NATURA 2000
Primjer 3 – Rekreacija
Jezero Fure je najveće jezero u Danskoj
nekontrolisano ispuštanje otpadnih voda iz gusto naseljenog okolnog
područja poremetilo je prirodne cikluse i dovelo do prekida funkcija
ekosistema u jezeru
Projekat zaštite jezera izvršen je između 2002. i 2007.
DODATNE KORISTI I USLUGE EKOSISTEMA
» Regulisanje nutrijenata
» Proizvodnja hrane
» Obnova vrsta
EMERALD
Povezanost EMERALD mreže i Natura 2000 mreže područja koja su
značajna za zaštitu –politički kontekst
Isti ciljevi BernskeKonvencije (1979) i Habitat Direktive (1992)
Područja primjene skoro ista -BernskaKonvencija se primjenjuje na
cijelu Evropu i dijelom naAfriku. Habitat Direktive se primjenjuje na
zemlje članice Evropske Unije koje kroz njeno sprovođenje ispunjavaju
zahtjeve Bernske konvencije (Special Areas of Conservation Interest
(SACI) u Mreži Naturi2000 predstavljajuASCIs EMERALD Mreže).
Zemlje koje pristupaju EU u toku pripreme za pristup moraju da
identifikuju područja za EMERALD mrežu i tako pokažu da rade na
ispunjavanju evropskih standarda
Crna Gora - EMERALD MREŽA
Identifikacija prisustva EMERALD vrsta u Crnoj Gori, tj vrsta koje
zahtijevaju posebne mjere zaštite njihovih staništa (Rezolucija br. 6. Stalnog Komiteta Bernske konvencije iz 1998)
•Identifikacija EMERALD tipova staništa u Crnoj Gori, tj
ugroženih staništa koja zahtijavaju posebne mjere zaštite
(Rezolucija br. 4. Stalnog Komiteta Bernske konvencije iz 1996) –125 tipova staništa
•Identifikacija EMERALD područja (Mreža EMERALD područja)
zahtijavaju posebne mjere zaštite njihovih staništa (Rezolucija br.
5. Stalnog Komiteta Bernske konvencije iz 1998) –30 područja
•Popunjena Baza podataka za identifikovana područja
EMERALD Mreže, revidovana (summary quality checkBaze u oktobru 2008, dopunjena baza dostavljena Savjtu Evrope u decembru 2008)
Balkan - EMERALD MREŽA
Bioidiverzitet Crne Gore
Sa 3250 biljnih vrsta predstavlja značajan centar florističkog diverziteta Evrope
Po broju vrsta po kvadratnom kilometru površine prva u Evropi sa 0,837vrsta/km2
U flori Crne Gore zabilježeno 223 vrste balkanskih endemita
Poslednjih 50 godina izumrlo 10 biljnih vrsta
Broj vrsta koje su ugrožene (po raznim kategorijama IUCN) je 880
Indeks gustine gnijezdećih ptica za Crnu Goru iznosi 0,557, i veći je nego za Balkan kao cjelinu (0,435).
IBA Područja – Crna Gora
1.Delta Bojane 2. Rumija 3. Buljarica 4. Skadarsko jezero 5. Tivatska solila 6. Ćemovsko polje 7. Prokletije 8. Plavsko jezero 9. Nikšićke akumulacije 10. Hajla
11. Biogradska gora / Bjelasica 12. Durmitor 13. Kanjon rijeke Cijevne 14.* Dolina rijeke Zete 15.* Kučke planine 16.* Visitor 17.* Komovi 18.* Golija 19.* Pivska visorovan 20.* Ljubišnja
* - potencijalna IBA
Projektovana mreža
zaštićenih područja
prirode
Prema Nacionalnoj
strategiji
biodiverziteta
ZAŠTITA PRIRODNIH DOBARA
NACIONALNI PARK - veće područje sa prirodnim ekosistemima visoke vrijednosti u pogledu očuvanosti, složenosti građe i biogeografskih obilježja, sa raznovrsnim oblicima izvorne flore i faune, reprezentativnim fizičko-geografskim objektima i pojavama i kulturno-istorijskim vrijednostima i predstavlja izuzetnu prirodnu celinu od nacionalnog značaja.
Prvi nacionalni park na svijetu, Jelouston, osnovan je 1. marta 1872. godine
Nacionalni parkovi Crne Gore
Na teritoriji Crne Gore
do sada je proglašeno
5 Nacionalnih parkova:
Durmitor
Biogradska gora
Lovćen
Skadarsko jezero
Prokletije
PARK PRIRODE - područje dobro očuvanih prirodnih
svojstava voda, vazduha i zemljišta, preovlađujućih
prirodnih ekosistema i bez većih degradacionih promjena
predjela i u cjelini predstavlja značajan deo očuvane prirode
i zdrave životne sredine.
PREDIO IZUZETNIH ODLIKA - relativno manje područje,
živopisnih pejzažnih obilježja, nenarušenih primarnih vrijdnosti
predionih cjelina sa prisustvom oblika tradicionalnog načina života i
kulturnih dobara, a takođe i zaštićena okolina nepokretnih kulturnih
dobara.
REZERVAT PRIRODE - izvorni ili neznatno izmijenjeni dio
prirode, osobitog sastava i odlika biljnih i životinjskih zajednica, kao
djelova ekosistema, namijenjenih prvenstveno održavanju genetskog
fonda.
SPOMENIK PRIRODE je prirodni objekat
ili pojava, fizički jasno izražen i prepoznatljiv,
reprezentativnih geomorfoloških, geoloških,
hidrografskih, botaničkih i drugih obilježja, po
pravilu atraktivnog i markantnog izgleda ili
neobičnog načina pojavljivanja kao i ljudskim
radom formirana botanička vrijednost
(pojedinačna stabla, drvoredi, parkovi,
arboretumi, botanička bašta i dr.), ukoliko
ona ima poseban značaj.
PROGRAM: ČOVEK I BIOSFERA (UNESCO's Man and
Biosphere Programme), skr. MAB, UNESCO, (Pariz, 1970.),
razvija prirodnjačku i sociološku osnovu za racionalno korišćenje
i očuvanje resursa biosfere, kroz posebne mere, kao što je
stvaranje svetske mreže rezervata biosfere.
U ovaj program za sada je sa teritorije Crne Gore uvršten
“DURMITOR SA KANJONOM REKE TARE”.
Prema podacima Ujedinjenih Nacija:
- preko 70% svetskih rezervi ribe je potpuno iskorišćeno
ili pod prekomernim izlovom.
- oko 20 miliona tona ribe se baci svake godine kao usput
ulovljeni neželjeni plijen, a uz to stotine hiljada morskih
ptica, sisara, kornjača i drugog morskog sveta strada
korišćenjem destruktivnih oblika ribolova.
Primjer dobre prakse Održivo ribarenje
WWF( World Wild Fond) je objavio vodič namenjen potrošačima ribljih
proizvoda u kome se pored vrste ribe pojavljuje njeno geografsko poreklo,
način proizvodnje– izlov ili akvakultura i najvažnije- održivost korišćenja tih
resursa.
WWF preporučuje da:
Koristimo ribu koja je ulovljena ili proizvedena lokalno
Biramo riblje proizvode sa MSC sertifikatom
Konzumiramo ribu iz akvakulture ako je sa oznakom ''Bio''
Bio
Oznaka za organski proizvedene produkte u akvakulturi uz poštovanje potreba životinja i životne sredine.
MSC
Oznaka za proizvode od ribe koji potiču sa ribljih područja kojima se dobro gazduje i održivo upravlja. Oznaka je sertifikovana od strane Marine Stewardship Council (MSC)