65
Logistika (školska 2011/2012.godina) Dušan B. Regodić T2- LOGISTIČKI SISTEM 2 2

Predavanje-2-1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

*

Citation preview

Page 1: Predavanje-2-1

Logistika (školska 2011/2012.godina) Dušan B. Regodić

T2- LOGISTIČKI SISTEM

22

Page 2: Predavanje-2-1

Logistika (školska 2011/2012.godina) Dušan B. Regodić

Nastavna pitanja:

1. OSNOVNI POJMOVI PRIMENJENETEORIJE SISTEMA

2. SISTEMSKI PRISTUP LOGISTICI

22

Page 3: Predavanje-2-1

Logistika (školska 2011/2012.godina) Dušan B. Regodić

1. Osnovni pojmovi primenjene teorije sistema

22

• Sistem je skup elemenata koji se nalaze u međusobnim vezama.Povezanost je regulisana određenim zakonitostima i principima, aizražava se ciljevima. Sistem predstavlja skup elemenata sačinjenza dostizanje unapred zadanog cilja. Svaki sistem ima osnovni cilj iparcijalne ciljeve (na nivou podsistema). Navedene definicijeukazuju na svu složenost pojma sistema.

Primeri nekih poznatih sistema:– Sunčev sistem– Elektroenergetski sistem– Obrazovni sistem– Menadžment sistem– Informacioni sistem, itd.

Page 4: Predavanje-2-1

Logistika (školska 2011/2012.godina) Dušan B. Regodić

22

Zajedničke karakteristike sistema, bez obzira na njihovu prirodu, su:

• celovit kompleks elemenata koji su u interakciji,• obrazuje posebno jedinstvo sa vlastitim okruženjem,• po pravilu predstavlja podsistem nekog većeg

sistema,• podsistem datog sistema je obično na nižem nivou.

Sistem elemenata

Page 5: Predavanje-2-1

Logistika (školska 2011/2012.godina) Dušan B. Regodić

Koncept sistema omogućuje:

§Da se zamisle, koncipiraju i projektuju složeni objekti, proizvodi i procese kaosistemi.§Ovo zahteva korišćenje još složenijih sistemskih alata, metoda i analiza zaprojektovanja i izgradnju složenih sistema.§Sve navedeno zahteva organizovanje i upravljanje jošsloženijim sistemima (ljudi, resursi, procesi…), koji će realizovati ceo projekat.

22

Page 6: Predavanje-2-1

Logistika (školska 2011/2012.godina) Dušan B. Regodić

Međusobni odnosi sistema u proizvodnom mašinstvu

OBRADNISISTEM

SISTEMZA OBLIKOVANJE

TEHNOLOŠKI SISTEM

PROIZVODNI SISTEM

POSLOVNI SISTEM

22

Page 7: Predavanje-2-1

Logistika (školska 2011/2012.godina) Dušan B. Regodić

222222

Page 8: Predavanje-2-1

Logistika (školska 2011/2012.godina) Dušan B. Regodić

OBRADNI SISTEM222222

Page 9: Predavanje-2-1

Logistika (školska 2011/2012.godina) Dušan B. Regodić

22

Složeni sistemi

Page 10: Predavanje-2-1

Složenost sistema za realizaciju osnovnih procesa jerazličita

•OD NAJJEDNOSTAVNIJEG

•DO NAJSLOŽENIJEG

22

Page 11: Predavanje-2-1

Sistem Elementi Osnovni cilj

1. PreduzećeLjudi, mašine, objekti,materijali, oprema

Proizvodnja dobara

2. Ljudsko teloOrgani, vezivno tkivo, koštanastruktura, nervni sistem

Samoregulisanje uljudskom organizmu

3. Automobil

Motor, karoserija, hodni deo,transmisija, kočioni sistem,sistem za napajanje gorivom..

Pravilan rad u tokueksploatacije

Tabelarna ilustracijasistema

Sistem Ulaz Procesor Izlaz

1.Preduzeće Materijal,Oprema

Tehnološkeoperacije,kadrovi

Gotovi proizvodi

2. Univerzitet Studenti Nastavni proces,Nastavni kadar

Stručnjaci

222222

Page 12: Predavanje-2-1

Cilj i namena sistema predstavlja razlog postojanja ifunkcionisanja određenog sistema:opstanak, rast i razvoj.

EntropijaDinamička ravnotežaInformacijaPovratna sprega

Upravljanje sistemima

UPRAVLJAČKODEJSTVO

UPRAVLJANIOBJEKTULAZ

IZLAZ

SISTEM

KIBERNETSKI SISTEMI:dinamički sistemi, organizovani, sposobnida sakupljaju i obrađuju informacije ookruženju, samoregulišu se i prilagođavajuna novonastalu situaciju.

Šematski prikaz kibernetskog sistema

222222

Page 13: Predavanje-2-1

Upravljačkisistemi

Upravljanisistem

Izvršnisistem

Informacionisistem

O K

O L

I N

A

X Y

O K

O L

I N

A

Osnovni modelkibernetskog sistema

222222

Page 14: Predavanje-2-1

Analitički pristup Sistemski pristup

Izolovanost: usmerenost na pojedinačneelemente sistema.

Povezanost: usmerenost na uzajamnodejstvo između elemenata.

Interakcija: uzima u obzir vrste međusobnogdelovanja.

Interakcija: uzima u obzir rezultatemeđusobnog delovanja.

Detalji: oslanja se na tačnost detalja. Celina: oslanja se na očuvanje celine.

Povratnost fenomena: nezavisnost odvremenskog trajanja.

Nepovratnost fenomena: zavisnost odvremenskog trajanja.

Procene činjenica: eksperimentalnimdokazom u okviru jedne teorije.

Procena činjenica: upoređivanje funkcijemodela sa realnim problemom.

Grade se tačni detaljizirani modeli: upraksi se retko koriste.

Grade se modeli zasnovani na nauci:nedovoljno ispitani

Koristan pristup: uzajamna dejstva slaba ilinearna.

Koristan pristup: kad su uzajamnadejstva jaka i nelinearna.

Monodisciplinarno obrazovanje. Interdisciplinarno obrazovanje.

Postupak: programiran do detalja. Postupak: određen preko cilja.

Poznavanje ciljeva: slabo definisani uz dobropoznavanje detalja.

Poznavanje ciljeva: dobro poznavanjeciljeva sa nedovoljno preciziranimdetaljima..

Svojstva organizacije kaosistema

222222

Page 15: Predavanje-2-1

Naziv sistema Namena i opis

Koncepcijski(pojmovni)Empirijski

Bave se teorijskim strukturama (mogu i ne moraju postojati).

Konkretni sistemi koji uključuju ljudske i ostale vrste resursa. Ako je razvijenod koncepcijskog (koncepcijski sistem je njegov model).

SocijalniMehaničkiČovek-mašina

Obuhvataju ljudski resurs, razna udruženja.

Obuhvataju automatizovane uređaje i procese.

Svi sistemi čovek-mašina su danas realnost.

Otvoreni

Zatvoreni

Interaktivni sa okolinom. Adaptivni na promene u okruženju. Od stepenainterakcije zavisi uspešnost prilagođavanja sistema. Adaptivnost zavisi odpouzdanosti veza sa okruženjem.

Nemaju interakciju sa vlastitim okruženjem. Realni sistemi ne smeju bitizatvoreni, jer tako postaju kruti i neprilagodivi.

PrivremeniStalni

Kratkog vremenskog trajanja.

Sistem je duže u radu prema kriterijumu vremenskog trajanja (ali imaprivremeni karakter ako se posmatra jedna etapa privrednog razvitka).

Stacionarni

Nestacionarni

Očekivana ponašanja u serijskoj proizvodnji.

Nema ponavljanja situacija pa se ponašanje sistema prilagođava novonastalojsituaciji.

StabilniNestabilni

Stabilne izlazne karakteristike u toku eksploatacije. Karakteristični parametri udozvoljenim granicama.

Pojava odstupanja izlaznih parametara u odnosu na projektovane.Karakteristike izlaznih parametara izvan dozvoljenih granica.

Klasifikacija sistema 222222

Page 16: Predavanje-2-1

Logistika (školska 2010/2011.godina) Dušan B. Regodić

Nastavna pitanja:

1. OSNOVNI POJMOVI PRIMENJENETEORIJE SISTEMA

2. SISTEMSKI PRISTUP LOGISTICI

222222

Page 17: Predavanje-2-1

Logistički sistem i podsistemi

SISTEMSKI PRISTUPLOGISTICI

Kompanija je poslovni sistem, koji čine nekoliko integralno povezaniihpodsistema: nabavke, proizvodnje, prodaje (isporuke) i finansija.Poslovni sistem se zasniva na tokovima materijala, energije, informacija ivrednosti.

Logistički sistem je:•integralni deo poslovnog sistema,•dinamičan i otvoren,•u stalnoj harmoniji i interakciji sa drugim poslovnim podsistemima.

PROCESI RADA(pretvaranje ulaznihu izlazne veličine)

materijal

energija izlaznaenergijainformacija izlazna

informacija

izlaznimaterijal proizvod

otpad

Ulazneveličine

Izlazneveličine

222222

Page 18: Predavanje-2-1

Elementi sistema logistike su:

izvor sirovina ili dobavljača, izvan je poslovnog sistema, a pripada sistemu tržištanabavke (Tn);skladišta materijala pripada poslovnom sistemu,proizvodni pogoni je unutrašnji element za poslovni sistem,skladište gotovog proizvoda je unutrašnji element sistema,kupci finalnih proizvoda su izvan poslovnog sistema i pripadaju tržištu prodaje.

Logistički sistem (LGs) može se izraziti matematički u vidu skupa:

LGs= f (Isi, SMj, PPk, SPl, Kpm)

gde su:Isi –i-ti izvor sirovine (i-ti dobavljač materijala);

i=1-n.SMj - j-to skladište materijala; j=1-s,PPk - k-ti proizvodni pogon; k=1-p,SPl - l-to skladište finalnih proizvoda; l=1-q,Kpm - m-ti kupac finalnih proizvoda; m=1-t.

222222

Page 19: Predavanje-2-1

RJ1

Izdavaonicanaloga

SISTEM ZAUPRAVLJANJE

ODRŽAVANJE

IZVEŠTAJ OSTANJU

Logistički podsistemi:•nabavka,•unutrašnja kretanja,•isporuka.

222222

Page 20: Predavanje-2-1

Logističke komponente

Svaki proces čine:•input,•proces,•autput.

“Input“ je svaka ulazna komponenta bilo kog sistema.Inputi logističkog sistema su:

•sirovine i drugi materijali,•alati i druga sredstva za rad,•energija,•sredstva (kapital),•informacije,•osoblje, i njihova znanja i iskustva.

222222

Page 21: Predavanje-2-1

Transformacija može da se obavi na više načina:

•klasičnom promenom,•premeštanjem,•čuvanjem do određenog trenutka i•povećanjem usluga.

Autputi su izlazne komponente. Predmet aktivnosti izlazne logistikesu:

•gotovi proizvodi,•usluge,•informacije,•znanja,•sredstva,•energija,•rezervni delovi,•škart proizvodi i delovi za popravku,•potrošni delovi i materijali i•prodajna oprema.

222222

Page 22: Predavanje-2-1

Logistički tokoviIzmeđu učesnika u logističkom lancu odvijaju se tokovi:1. fizički,2. vrednosni i3. informacija,

Fizički tokovi se odnose na fizičko kretanje materijala i proizvoda.

Vrednosni tok se odnosi na proces prelaska vlasništva nad materijalnim ili proizvodima odjedne institucije do druge institucije. Tokovi novca, vrednosnih papira, čekova, kartica idrugih finansijskih instrumenata su prisutni u ulaznoj i izlaznoj logistici. Ovaj tok se odvijaskoro paralelno sa fizičkim tokom.

Tok informacija se odnosi na razmenu informacija između svih učesnika u svim područjimalogistike. Odvija se od jedne do druge karike u lancu podiže efikasnost svih logističkih aktivnosti.

222222

Page 23: Predavanje-2-1

22

Transformacija materijalnih dobara

Prostornu i vremensku transformaciju materijalnihdobara ostvaruju logistički sistemi realizacijom procesatransfera.

Objekti tog procesa transformacije mogu biti:

•materijalna dobra (sirovine, materijali, proizvodi, roba, otpad),•ljudi (lica),•informacije,•energija,•tehnički mediji (voda, gas i sl.), i•monetarne jedinice.

Page 24: Predavanje-2-1

22

Tok materijala u procesu rada

Čini skup postupaka promena stanja projektovanih na način da omogućetransformaciju ulaznih materijala u izlazne proizvode potrebnog i dovoljnogkvaliteta.

Page 25: Predavanje-2-1

Programiranje i planiranje

Konstruisanje

Tehničkapriprema

Pripremarada

Upravljanjeproizvodnjom

POSLOVNIPROCESI

Tok informacija

INDUSTRIJSKO PREDUZEĆE

I S P

O R

U Č

I O

C I

K U

P C

I

Obrada upitaRealizacijaporudžbineProizvodnjaDistribucija

Nabavka

Snabdevanje

MarketingProdaja

Otprema

SKLADIŠTEREPRO-

MATERIJALAPROIZVODNJA

MONTAŽASKLADIŠTEGOTOVIH

PROIZVODA

Logistička komunikacija

Logistička komunikacija kao elemenat međusobnog povezivanja poslovnih funkcija u preduzeću.

222222

Page 26: Predavanje-2-1

Logistika kao nosilac procesa transfera materijalnih dobara ilogistika preduzeća poprečno preseca osnovne izvršne funkcije preduzeća .

Logistika preduzećakao funkcija preseka

222222

Page 27: Predavanje-2-1

22

Tok energije čini mrežu vodova i energetskih postrojenja i koja omogućavarad tehnoloških sistema – mašina i uređaja u procesu pretvaranja ulaznih uizlazne veličine i obezbeđuje uslove rada – grejanje/hlađenje, osvetljenje,klima.

Tok energije predstavlja tok podrške osnovnim procesima rada.

Tok energije u procesu rada

Page 28: Predavanje-2-1

Karakteristike sistematskog pristupaupravljanja logističkim procesima

22

§ Da bi se maksimalno iskoristile mogućnosti logističke delatnosti potreban jesistemski pristup upravljanju logističkim procesima.

§ Sistemski pristup je karakterističan po kompleksnim, međusobnoisprepletanim zavisnostima između elemenata.

•Definisanje•Opisivanje•Tumačenja•Ostvarljivost

Page 29: Predavanje-2-1

22

Logistički sistem preduzeća - upravljanje fizičkim kretanjem materijala i proizvoda, odnabavke materijala kod isporučioca do mesta proizvodnje, kroz proces proizvodnje pa doisporuke gotovih proizvoda kupcima, kao i upravljanje kretanjem informacija, vezanim za tefizičke tokove, a koje su usmerene od kupca ka proizvođaču.

Logistički sistem preduzeća

Page 30: Predavanje-2-1

22Šematski prikaz međusobnog odnosatokova materijala i informacija

Zahtevi zasnabdevanje

sirovina ipoluproizvoda

Zahtevi zasirovinama i

poluproizvodimapotrebnim procesu

proizvodnje

Zahtevi zaproizvodnjom

Porudžbinakupcu

Prevoz PrevozZalihe sirovina,

materijala ipoluproizvoda

Transformacijapredmeta radaProizvodnja

Zalihegotovih

proizvoda

ISPORUČIOCI

KUPCI

Osnovna komponenta koja međusobno povezuje elemente logističkog sistema nekogpreduzeća je materijalni objekat premeštanja odnosno materijali i robe kao integrišućakomponenta sistema (integrator).

Funkcionisanje logističkog sistema, odakle rezultira prenos objekta (materijalnog dobra),ostvaruje se uz pomoć komunikacionog sistema (prenos informacija) i tehničkogsistema (logistička podrška).

Page 31: Predavanje-2-1

Plan iran jeka pacite ta

P la n ira n jem a terija la

P lan iran jea lata

P lan iran jeuces n ika

K om ercija ln ipos lovi pr io r i teti h itn i na lozi

P ro izvodn ja

O državan jetehno loških

s istem a

r a dn i na lozi u toku

sta n ja tehno loških sis tema

Teh nološkipostu pci

P lan kapaciteta

K om ercija ln iposlov i

Katalog radn ihm esta

Radn ika lendar

S asta vn iceproizvoda

Kata log cin ilaca

K om ercija ln ipos lovi

s ta n ja n a za liha mama ter ija li u toku

ispor uke

K om ercija ln ipos lovi

In tegralnasis te m s ka

podrška

sta n je za liha

a la ti u toku ispor uke

a la ti u toku izra de

P lan m aterijala

P lan a la ta

P lan ucesn ika

O pšti p os lov i

P ro izvod nja

ka dr ovska evidenc ija

s ta n ja ucesn ika u pr ocesima ra da

Izvoden jepostupaka

rada

S5 44p la n ir a n i r edosled r a dn ih na logaopera tivn i pla n obr a deoper a tivn i p la n monta že

Kata log radn ihjedin ica

R ukovan jem aterija lim a

i a latim a

p la n ucesn ika

p la n p r ip reme a la tana lozi za na ba vku

p la n a la ta

p la n p r ip r eme ma ter ija la

na lozi za na ba vkupla n ma ter ija la

S 5 421

S 54 22

S 542 3

S 542 4

P rip rem ap roc es a

rada

S5 43

Radn i n alozi

Operativn i plan

Kata logalata

22

Page 32: Predavanje-2-1

22

Kod preduzeća sa više mesta proizvodnje, definiše se složena mreža sistemskihveza i odnosa između pojedinih elemenata logističkog sistema u kojoj je potrebanvisok stepen koordinacije i kontrole fizičkih tokova materijalnih dobara.

Komponente logističkog sistemapreduzeća

Tačka isporuke(priprema robe)

Tačka prijema(upotreba robe)

Direktan tok roba

a. Jednostepeni sistem

c. Kombinovani sistem b. Višestepeni sistem

Indirektan tok roba

Tačka isporuke

Tačke isporuke

Tačke prijema

Tačka prijema

Tačke razdruženja("Break-bull point)

Koncentraciona tačka("Consolidation point")

Tačka isporuke

Tačke prijemaDirektan i indirektan tok roba

Page 33: Predavanje-2-1

Uloga informacija u logistici22

Tokovi materijanih dobara su uvek povezani sa tokovima informacija:

•Materijalna dobra nemaju sopstvenu inteligenciju koja bi bila usmerena narealizaciju njihove prostorne i vremenske transformacije.

•Tokovi dobara se mogu pokrenuti tek sa uvođenjem informacija o transportnimputevima, ciljevima premeštanja, dinamici planiranih vožnji itd.

•Kontrola procesa zahteva informacije o lokaciji i statusu.

semantika (značenje)

s (intaksa raspored)

pragmatika (relevancija)

komunikacije

podaci podaci

znaci

informacijeinformacije

znanjeznanje

Page 34: Predavanje-2-1

Tendencija jediničnih troškova faktora proizvodnje

222222

Page 35: Predavanje-2-1

22

Odluke uslovljavaju informacije u vezi sa:

§ciljevima, koji treba da se ostvare,§veličinama, koje označavaju okvir delovanja kaoograničenje na koje se ne može uticati,§mogućim alternativnim radnjama i§posledicama tih alternativnih radnji.

Prikaz vrsta informacija

pripremneinformacije

hitneinformacije

pratećeinformacije

završneinformacije

priprema i rezervacijepotrebne opreme

najavljivanje budućihsituacija

aktuelna bazasame radnje

potvrda i obračunrealizacije

informacionalogistika

Page 36: Predavanje-2-1

Faza 1

Faza 1

Faza 2

Faza 2

Faza 3

Faza 3

Startproizvodnje

Startproizvodnje

Startproizvodnje

Kompletanproizvod

Kompletanproizvod

Kompletanproizvod

Radnik

Manuelnaradna stanica

Automatizovanaradna stanica

Automatizovani transfer proizvodnih jedinica (proizvodne trake)

Me procesđu

Me procesđu

Manipulant

Manipulant

Aut

Aut

Aut

Aut

Aut

AutManuelnaproizvodnja

Automatizovanaproizvodnja

Automatizovana integrisana proizvodnja

Povezane radne stanice

Izolov

ane

radne st

anice

Izolova

ne

radne s

tanice

Vreme

Zaht

evi t

ržiš

ta

222222

Page 37: Predavanje-2-1

22

Karakteristike i hijererhija logističkih sistemaSistemi se međusobno mogu razlikovati prema:

•opštim osobinama,•osobinama sistemskih elemenata i relacija,•sistemskim pokazateljima kao i•strukturi sistema

Odnos prema prirodi

OBELEŽJE OSNOVNE KARAKTERISTIKE

Otvoren Zatvoren

Dinamički

Vremenski nezavisan

Statički

Vremenski zavisan

Linearan Nelinearan

Prostorno razgranat Prostorno proširen

InformacioniEnergetski

Promena strukturePromena oblika

Materijalni

Promena mestaili vremena

Zavisnost od vremena

Linearitet

Struktura

Vrsta odnosa

Svrha sistema

osobine logističkog sistema

Page 38: Predavanje-2-1

22

Dekomponovanje celine sistema logistike može se izvršiti prema:

•institucionalnom,•funkcionalnom,•vremenskom,•privredno organizacionom i•predmetnom kriterijumu.

a) Lančana struktura: samo susedni elementisu u međusobnoj relaciji

b) Bus struktura: svaki element ima vezu sa svakimdrugim elementom ali preko busa

Struktura logističkog sistema:

Page 39: Predavanje-2-1

22

Institucionalno diferenciranje logističkih sistema

1. Makro logistički sistem,

2. Mezo logistički (Meta logistički) sistemi

3. Mikro logistički sistemi

Legenda: čvorovikanali isporuke robe

B

C

A

Page 40: Predavanje-2-1

22

Funkcionalno diferenciranje logističkihsistema

Proizvodni procesMeđuskladište

Skladišteprodaje

Skladištenabavke

Skladišteisporučioca

Tok materijalnih dobara

Skladišteisporuke

Tržišteprodaje

Tržištenabavke

Logistika materijala

Logistika nabavke Logistika distribucije

Marketing logistika

Sirovine, pomoćni ipogonski materijali,nabavljeni delovi,trgovačka roba irezervni delovi

Gotovi proizvodi,trgovačka roba,rezervni delovi(poluproizvodi)

Sirovine, pomoćni ipogonski materijalnabavljeni delovi,

poluproizvodi,gotovi proizvodi i

rezervni delovi

Marketing logistika

Logistika proizvodnje

Logistika zbrinjavanja (praćenja)

Recikliranaroba

Otpadnimaterijal Povratak Prazna

ambalažaRazmenaagregata

Logistika preduzeća

Page 41: Predavanje-2-1

22

LOGISTIKA NABAVKE

Dobavljač

Preuzimanje robe Proizvodnja Špedicija(Otpremanje)

Kupac(Potrošač)

Pufer(Međuskladište)

Skladište

Funkcionalno područje logistike nabavke

Na područiju logistike nabavke, pored ostalog, obavljaju se i sledećilogistički zadaci:

Make or buy - analiza (zajedno sa proizvodnjom i nabavkom);Nabavke sinhronizovane sa procesom proizvodnjeOptimizacija troškova transporta;Definisanje uslova pakovanja

Page 42: Predavanje-2-1

22

Dobavljač

Prijem reprodukcionihdobara

Kupac

Odprema gotovihproizvoda

Logistika proizvodnje

Proizvodnja

PuferSkladište

Funkcionalno područje logistike proizvodnje

Logistika proizvodnje, pored ostalog, obuhvata i sledeće aktivnosti:Make or buy - analize (zajedno sa proizvodnjom);Struktuiranje proizvodnje prema logističkim aspektima;Planiranje i upravljanje proizvodnjom;Oblikovanje tokova materijala i informacija kroz proizvodnju (skladišni i transportnisistemi, sistemi za planiranje, upravljanje i simulaciju, formiranje mreže itd.).

Page 43: Predavanje-2-1

22

Logistički kanal

U prevoz robe od pošiljaoca do primaoca najčešće je uključeno više različitihtransportnih sistema, pretovarnih mesta i različitih skladišnih postrojenja.

Radi izvršavanja nekog konkretnog transportnog zadatka, delovi i objektiovih sistema se nalaze u jednom zamišljenom logističkom kanalu.

Logistički kanal

Drumski transport

Železnica Primalac

Pošiljalac Trgovina

RTO

Pretovar-no mesto

Page 44: Predavanje-2-1

22

Ukoliko se mesta dodira (preseka) dva ili više sistema koji su deo nekoglanca, međusobno usklađuju tako da budu prolazna i ako se tokoviprocesa planiraju i sa njima se upravlja obuhvatajući i sam sistem, ondatako nastaje jedan logistički lanac.

Pojedinačni sistemi

Logistički lanci

Logistički lanac

Page 45: Predavanje-2-1

22

Principi u logističkom lancu:

1. Odlučujući je učinak na kraju logističkog lanca.

2. Lokalna (parcijalna) optimizacija.

3. Usklađeno zajedničko delovanje elemenata i celokupnog sistema.

Prilikom oblikovanja i upravljanja logističkim lancima moguse ostvariti sledeći efekti:

1. Eliminisanje nepotrebnih dupliranja logističkih aktivnosti.2. Eliminisanje troškova pretovara i pakovanja međusobnim usklađivanjem

transportnih sredstava, tovarnih jedinica i transportnih sudova;3. Prohodnost u korišćenju međusobno usklađenih propratnih dokumenata

u ukupnom logističkom lancu;4. Jedinstvena definicija podataka i veza informacionih sistema svih učesnika

u lancu;5. Koordinacija odluka između svih učesnika u lancu.

Principi i efekti u logističkomlancu:

Page 46: Predavanje-2-1

22

Logistički preseci i interorganizacioniodnosi (mesta dodira/mesta preseka)

Logisitička mesta preseka se pojavljuju između susednih delova pojedinihsistema.

Cilj logisitke preduzeća je da mesta preseka postanu mesta spajanja.

Ova različitost može rezultirati iz sistema koji se razlikuje sa:

§pravnog aspekta;§komunikaciono - tehničkog aspekta;§komercijalnog aspekta;§informacionog aspekta;§aspeka primenjene tehnike tokova materijala.

Page 47: Predavanje-2-1

22

a) Nije usaglašeno

b) Usaglašeno

Pravno

Komercijalno

Informaciono

Komunikacionotehnički

Tehnički tokovimaterijala

Sistem A Sistem BTokovimaterijalarobe ipersonala

Usaglašenost presečnih mesta

Page 48: Predavanje-2-1

22

Usaglašavanje tovarnih jedinica i transportnih sredstava

Page 49: Predavanje-2-1

22

Od:07.12.

Do:18.12.

Do:19.12.

H H

Usklađivanje vremenski zavisnih veličina

Page 50: Predavanje-2-1

22

Transport a sopstvene potrebez(Industrijski transport)

Pošiljalacrobe

Otpremnišpediter

Realizatortransporta Primalac

Drumskitransport

Železničkitransport

Vazdušnitransport

Pomorskitransport

Rečnitransport

(unutrašnji)

Prijemnišpediter

Interorganizacijski odnos sa istomvrstom interesa

Page 51: Predavanje-2-1

22

Sistemski pristup analizi troškova(analiza “trade off”)

U strukturu ukupnih logističkih troškova ili totalnih troškova uključeni su troškovi:

realizacije porudžbine, transporta, pakovanja, skladištenja(zaliha),opsluživanja.

Učešće troškovi transporta i zaliha u ukupnim troškovima

Primena metode ukupnihtroškova zahteva:

1. indentifikaciju faktora kojiimaju značajan uticaj naukupne troškove,

2. utvrđivanje njihovemeđuzavisnosti a time i

3. vrednovanje faktora i samihmeđuzavisnosti.

Page 52: Predavanje-2-1

22

Osnovni principi eficijencije

Logistički sistemi su eficijentni tada, kada se pri njihovom oblikovanjuuvažavaju logistički troškovi (input) i logistički efekti (output) kao ciljevioblikovanja.

Cilj eficijencije odgovara poznatom cilju produktivnosti, koji se meri odnosomoutput/inputa (na primer, broj paleta u prometu/radni čas).

Opšta je karakteristika za logističkesisteme:

-izuzetno progresivno povećanjetroškova sa porastom nivoa usluge.

-poboljšanje jednog, već dostignutog,veoma dobrog nivoa usluga za samomali procenat, prouzrokujenadproporcionalan rast troškova.

Page 53: Predavanje-2-1

22Tehno-ekonomski principi

Logistika predstavlja izvanredan primer područja preduzeća u kome se presecaju

tehnički i ekonomski problemi:

1. Jedan menadžer logistike mora da bude u stanju da proceni i iskoristimogućnosti koje pruža tehnički progres u pakovanju, transportu i skladištenjuroba.

2. Optimizira međusobni odnos troškova nivoa usluga i da sarađuje sarukovodećim osobljem iz područja nabavke, proizvodnje i prodaje.

Pri izučavanju principa eficijencije utvrđeno je da se oni mogu svrstati udve osnovne grupe: tehničke i ekonomske.

Sistemske veze i odnosi

Page 54: Predavanje-2-1

22Struktura logističkogsistema

Razlikujemo stabilne i pokretne (mobilne) elemente.

Stabilni elementi su stalno prisutni u sistemu i obezbeđuju proizvodnju logističkih usluga.

Pokretni (mobilni) elementi „teku” kroz sistem:materijalna dobra, transportna sredstva i informacije.

UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM(OPERATIVNA PRIPREMA)

PROIZVODNJA

PROCESNAKONTROLAKVALITETA

R A Z V O J(KONSTRUKCIONA I

TEHNOLOŠKA PRIPREMA)

UPRAVLJANJEPREDUZEĆEM

EKONOMSKOFINANSIJSKI

POSLOVIMARKETING

EKONOMSKOFINANSIJSKI

POSLOVI

ZAVRŠNAKONTROLAPROIZVODA

ULAZNAKONTROLA

MATERIJALA

INTEGRALNASISTEMSKAPODRŠKA

SKLADIŠTEMATERIJALA

SKLADIŠTEPROIZVODA

PRODAJA

NABAVKA ODRŽAVANJE

KUPCI

DOBAVLJAČI

P R E D U Z E Ć E

Funkcionalna veza

Tok materijala

Page 55: Predavanje-2-1

Elementi Kvalitativne karakteristike Kvantitativnekarakteristike

Pokretni elementi (aktivatori) Vrsta, rang, osetljivost Dimenzije, količina

Izvori i ušća Pristupačnost, radni režim Lokacija, potrošnja i potreba

Elementi akumuliranja, elementiusporenja

Dostupnost, redosled otpreme Kapacitet (sposobnostprihvata)

Elementi grananja Način rada Trajanje zauzetosti

Pasivni elementi veze Mogućnost promene redosledana elementu

Dimenzije veze, nosivost

Aktivni elementi veze Način rada, područje rada,sposobnost preuzimanja /predaje

Dimenzije, parametri kretanja,sposobnost tovarenja

Elementi za prikupljanjeinformacija

Merne veličine, oblikprikupljanja informacija

Tačnost prikupljanja,dimenzije

Elementi za prenošenjeinformacija

Princip prenošenja, krajnjielementi

Brzina prenošenja

Elementi za obradu informacija Obim funkcije obrade podataka Dimenzije, brzina obrade

Elementi za čuvanje informacija Medijum za čuvanje Kapacitet memorije, vremepristupa

Elementi za prikazivanjeinformacija

Medijum za izdavanje Mogućnost razrešenja,sposobnost bojenja, dimenzije

222222

Page 56: Predavanje-2-1

22

Elementi akumulacije (uskladištenja) služe vremenskoj promeni objekata kojiprolaze kroz sistem.

1. nakupljanju(koncentraciji)transportnihtokova koddiskontinuiraneotpreme

2. obezbeđivanjeraspoloživostirobe koddiskontinuiranogoticanja(isporuke)robnih tokova

3. Izjednačavanjerazlika izmeđuulaznog iizlaznog tokaroba

Page 57: Predavanje-2-1

Elementi usporenja omogućavaju vremenske promene u vezi sa čekanjem namogućnost pristupanja izvorima, ušćima, aktivnim i pasivnim elementima vezeili elementima razdvajanja

222222

Page 58: Predavanje-2-1

Važna osobina elemenataakumuliranja i usporenja jesposobnost pristupaakumulacionim (skladišnim)objektima.

Razlikuju se:

•pojedinačni pristup svakojjedinici,•pristup grupi jedinica saistim karakteristikama,•pristup slučajnoraspoređenoj jedinici.

Pristup dobrima kod raznihtehnika skladištenja.

222222

Page 59: Predavanje-2-1

22

Elementi grananja (transportna sredstva) omogućavaju funkcije:

1. nakupljanja,2. raspodele,3. promene redosleda,4. promene pravca kao i5. ukrštanja tokova.

Razlikujemo:

1. elemente grananja sa neprekidnim (kontinualnim) načinom rada i2. elemente grananja sa prekidnim (diskontinualnim) odnosno

periodičnim načinom rada.

Poseban značaj ima kapacitet, kao kvantitativnakarakteristika elemenata akumulacije i usporenja.

Page 60: Predavanje-2-1

22

Kontinualni transporteri su aktivni elementi veze saneprekidnim načinom rada.

Page 61: Predavanje-2-1

22

Diskontinualnih transporter

Page 62: Predavanje-2-1

2222

Karakteristike radnog područja i sposobnost prijemaodnosno predaje.

Radno područja u obliku:

•tačaka,•linija,•mreže,•površine,•zapremine.

Page 63: Predavanje-2-1

22

1. Pojam, karakteristike sistema i elementi sistema.2. Tendencija jediničnih troškova faktora proizvodnje.3. Načela opšte teorije sistema.4. Osnovni model kibernetskog sistema.5. Elementi sistema logistike i logistički tokovi.6. Karakteristike sistematskog pristupa upravljanja logističkim

procesima.7. Karakteristike, hijerarhija i struktura logističkih sistema.8. Funkcionalno diferenciranje logističkih sistema.9. Logistički kanal i logistički lanac.10.Usaglašenost presečnih mesta, tovarnih jedinica i

transportnih sredstava.11.Sistemski pristup analizi troškova i osnovni principi

eficijencije.12.Struktura logističkog sistema.

PITANJA ZA PONAVLJANJE:

Page 64: Predavanje-2-1

222222

ZAKLJUČAK:

1. Organizacija predstavlja složeni kibernetski sistem u kome ljudi teže dausklađeno deluju sa sredstvima rada, kako bi ostvarili svrhu radi koje su seudružili.

2. Logistika izučava protok materijala, energije i informacija unutar i izvanposlovnog sistema, od izvora a završava sa isporukom gotovih proizvodakrajnjim korisnicima.

3. Menadžment predstavlja usmeravanje i obezbeđivanje sprovođenjaefektivnog i efikasnog korišćenja raspoloživih resursa radi postizanja željenihrezultata.

4. Željeni rezultati predstavljaju ishode koji treba da se ostvare na osnovu analiziranih idefinisanih strategijskih, taktičkih i operativnih ciljeva, usklaðenih sa situacijom iokolnostima na trzištu, željama zaposlenih, stvarnim potencijalima preduzeća,

trendovima u svetu, itd.

Page 65: Predavanje-2-1

222222

HVALA NA PAŽNJI