SISTEM NACIONALNIH RAUNA

II predavanje

*

O emu e biti rijei...Definicija sistema nacionalnih raunaUpotreba sistema nacionalnih raunaHistorijat SNA Insitucionalne jedinice - sektori Razumijevanje osnovnih pojmova i klasifikacija Agregatni pokazatelji SNA - koncepti Skup rauna i redoslijed rauna Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja Usklaivanje razliitih statistikih sistema

*

Definicija SNASNA predstavlja podlogu za voenje ekonomske politikeZa makroekonomske analize varijabli poput proizvodnje, zaposlenosti, nivoa cijena i stepena meunarodne razmjene, neophodne su tane informacije i statistike. Statistike i meuzavisnost procesa razliitih varijabli u ekonomiji, pruaju nacionalni (makroekonomski) rauni. Oni predstavljaju dokumentacionu podlogu u kojoj su kvantificirani pokazatelji ekonomske aktivnosti jedne zemlje.

*

Skup razliitih rauna koji zajedno daju cjelovitu sliku ekonomije zemlje ini Sistem nacionalnih raunaSastoji se od koherentnog, konzistentnog i integriranog skupa makroekonomskih rauna, bilansa stanja i tablica, utemeljenih na meunarodno dogovorenim pojmovima, definicijama, klasifikacijama, raunovodstvenim pravilima Osigurava sveobuhvatan raunovodstveni okvir unutar kojeg je mogue kompilirati i prikazati ekonomske podatke, u obliku osmiljenom za ekonomske analize, donoenja odluka i kreiranja politike. Definicija SNA - 2

*

Pruaju sveobuhvatan i podroban zapis o sloenim privrednim aktivnostima koje se odvijaju u nekoj privrediSNA osigurava informacije i o razinama produktivne aktive neke privrede, te o bogatstvu stanovnika u odreenom trenutku. Obuhvaa i inozemne raune koji pokazuju veze izmeu neke privrede i ostatka svijeta.Definicija SNA - 3

*

Upotreba SNAPrivredna kretanja

Makroekonomska analiza

Kreiranje ekonomske politike

Meunarodna poreenja

*

Privredna kretanja omoguava uvid u razliite tipove privredne aktivnosti i sektore privrede. Npr. pomou njih je mogue pratiti proizvodnju u jednoj zemlji, ukupnu potronju ili strukturu potronjeomoguava uvid u stanje i tokove roba i usluga i ija se kretanja biljee i u tekuim (trinim) i u stalnim cijenama. prua informacije o odstupanjima od bilansne ravnotee ukazuje na strukturu dohotka u ekonomiji rasporeenih na razliite vrste potronje i tednje, moe posluiti kao pozadina za tumaenje i kvantificiranje vanih pokazatelja (potroake cijene, proizvoake cijene...)

Upotreba SNA - 2

*

Makroekonomska analiza prua osnovu razumijevanja uzajamnih veza i odnosa izmeu razliitih ekonomskih varijabli, meuzavisnosti i pravilnosti u ekonomiji. dovoljno je fleksibilan da sve inkorporira, ali pod uslovom da su temeljni principi, klasifikacije i pravila koja su univerzalna, ugraeni u sistem. danas razvijene kompjuterske tehnike, softverski paketi pomou kojih je mogue simulirati makroekonomske modele sa velikim brojem razliitih varijabli.

Upotreba SNA - 3

*

Kreiranje ekonomske politike simuliranje makroekonomskih modela uz pomo ekonometrije, slui kao podloga za prognoziranje kretanja kljunih ekonomskih agregata. kratkorone prognoze, uz analizu stanja i tokova u ponudi, podloga su za koncipiranje ekonomske politike, promjenu instrumentarija makroekonomske politike ili uvoenje novih mjera za koncipiranje ekonomske politike za srednji ili dugi rok koriste se razvojne strategije, koncepcije, planovi i sl. koji obavezno sadre tokove nacionalnih rauna.

Upotreba SNA - 4

*

Poreenje razliitih perioda omoguava praenje kljunih makroekonomskih agregata kroz vrijeme. agregati se uobiajeno iskazuju u toku jedne godineomoguava uvid u proizvodnju ili zaposlenost npr. unutar posmatranog perioda, moe inicirati promjenu instrumentarija makroekonomske politike, ukoliko za to postoji potreba. poreenja stanja u nekom makroekonomskom agregatu sa prethodnim, iskazanim u SNA za ranije godine, bitna su podloga za utvrivanje i prognoziranje dinamike promjena odreenih varijabli u narednom periodu.

Upotreba SNA - 5

*

Meunarodna poreenja koristi se za izvjetavanje meunarodnih organizacija o kretanjima u privredi jedne zemlje. omoguavaju meunarodna poreenja kljunih agregata kao npr. BDP ili BDP pc, inflacije, nezaposlenosti, udio duga u BDP, strukturnih obiljeja unutar ekonomija i sl. SNA podaci slue i kao podloga meunarodnim organizacijama i institucijama o kvalificiranosti zemalja za zajmove, pomo ili druga sredstva. MMF koristi podatke SNA pri odreivanju da li neka zemlja ispunjava uslove za podrku pod koncesionalnim (povoljnijim) uslovima

Upotreba SNA - 6

*

Osnovna svrha SNA da poslui kao konceptualni sistem sa slijedeim obiljejima:univerzalnost principa, definicija pojmova i klasifikacijausklaenost sa konceptima drugih statistikih sistema konzistentnost operativnostutemeljenostfleksibilnost i viestruka namjena.

Upotreba SNA - 7

*

Historijat SNA Korijeni u Vavilonu (3.000 godina p.n.e.) kada su raene prve procjene nacionalnog dohotka u funkciji plaanja poreza, u skladu sa tada proklamovanim naelom plaanja poreza prema sposobnostima 1928. godinaLiga naroda - ukazana potreba o prikazivanju statistikih podataka o ekonomijama i prihvatanju jedinstvene metodologije prikazivanja tih podataka. Cilj tih aktivnosti je meunarodna uporedivost podataka

*

Historijat SNA - 21939. godinaprva procjena nacionalnog dohotka za 26 zemalja mjere nacionalnog dohotka - glavna preokupacija Lige naroda

1947. godinatemeljni principi i preporuke - primjenjivi u svim zemljama, to omoguava meunarodnu uporedivost. dodatak izvjetaju - definicije i upute kako raunati nacionalni dohodak i BNP, te prikazati meuzavisnost osnovnih ekonomskih transakcija. Pristup drutvenog raunovodstva za koji se vee porijeklo sistema nacionalnih rauna.

*

Historijat SNA - 31952. godinastandardizirani SNA objavljen od strane OECD

SNA 1953, UNkomplet od 6 rauna za nacionalni dohodak utvrivanje granica proizvodnje i posebno evidentiranja nenovanih transakcija - objektivniji prikaz ekonomskih aktivnosti u manje razvijenim zemljama naglaena veza nacionalnog raunovodstva i politike javnog sektora. prvi put pomenuta ogranienja upotrebe tekuih (trinih) cijena i kao mjera odabrane stalne cijene. dvije modifikacije (1960. i 1964.)

*

Historijat SNA - 4SNA 1968, UNskup od 20 raunastruktura sistema - u obliku matrice koja je ukljuivala i NVO, djelatnost vlade i transferestatistiki ured EZ napravio posebno prilagoavanje SNA 1968 za zemlje Zajednice - Evropski sistem integriranih ekonomskih rauna objavljen je 1970. godinetri dopunska prirunika odnosila su se na naredne faze rada na unapreenju SNA - bilans stanja i raspodjela dohotka, potronja i bogatstvo, stalne cijene.

*

Historijat SNA - 5SNA 1993, UNNajznaajniji dogaaj u podruju slubene satistike u posljednjih 40 godinaRezultat dugoronih pregovora Meusekretarijatske radne grupe za nacionalne raune ISWGNA koju su inili:Statistiki ured EU (EUROSTAT)IMFOECDStatistiki odjel (UNSTAT) i regionalne komisije sekretarijata UNWB

*

Historijat SNA - 6SNA 1993, UNdanas vaei sistem brojne praktine smjernice, novi istraivaki programi i dodatne teme za daljnja unapreenja metodologije SNA, u funkciji su obezbjeivanja neophodne fleksibilnosti SNA. po osnovu SNA 1993, prilagoen je i objavljen revidirani Evropski sistem nacionalnih rauna ESA 1995.

*

Insitucionalne jedinice - sektoriEkonomski subjekti koji, na osnovu svojih prava, mogu posjedovati dobra i aktivu, preuzeti obaveze i uestvovati u ekonomskim aktivnostima sa ostalim institucionalnim jedinicama i transakcijama samostalno i za svoj raun.

SNA pravi razliku izmeu dvije vrste institucionalnih jedinica:domainstavapravne osobe

*

Insitucionalne jedinice - sektori

*

Razumijevanje osnovnih pojmova i klasifikacijaProizvodnja SNA proizvodnju razumjeva kao fiziki proces koji se odvija pod odgovornou, kontrolom i upravljanjem neke institucionalne jedinice (npr. poveanje ribljeg fonda u moru ili rijekama, nema tretman proizvodnje, dok poveanje u ribogojilitima, tretira se u kao proizvodnja)SNA ukljuuje svu prizvodnju namjenjenu tritu, bilo za prodaju ili za razmjenu, te robe i usluge koje jedne institucionalne jedinice besplatno ustupaju drugimaPoseban tretman - robe i usluge koje bi se mogle ponuditi na tritu, ali se zadravaju za vlastite potrebe (npr. poljoprivredni proizvodi koji domainstva sama proizvode i troe, izgradnja vlastite kue) SNA ukljuuje ukupnu vrijednost proizvedenih roba za vlastitu upotrebu, ali iskljuuje ukupnu proizvodnju usluga za vlastitu finalnu potronju.

*

Potronjau vrijednost potronje uraunate i procjenjene vrijednosti onih dobara koja su domainstva sama proizvela za vlastitu potronjuu potronju nisu ukljuene vrijednosti usluga za sopstvenu potronju (izgradnja vlastite kue, kuhanje), ali su ukljuene vrijednosti onih izdataka za robe u toj funkciji (izdaci za graevinski materijal, izdaci za hranu i pie)Razumijevanje osnovnih pojmova i klasifikacija

*

Aktiva SNA - bilansi stanja za sve institucionalne jedinice ili sektorebiljee vrijednosti aktive kao i obaveze koje su preuzete aktivom se smatra ono to je u vlasnitvu neke institucionalne jedinice i iz kojih vlasnik ostvaruje koristi tokom vremena prirodna bogatstva ukljuena samo pod uslovom da jedinice imaju efektivno pravo vlasnitva ili koritenja (ukljuene su vrijednosti zemljita, prirodnih uma, rezerve minerala, uglja, nafte, divlje ivotinje, dok otvoreno more, atmosfera, neotkriveni izvori minerala ili goriva nisu ukljueni)promjene vrijednosti prirodnih bogatstava izmeu bilansa stanja npr. ove i naredne godine, biljee se na raunima akumulacije (npr. ekspolatacije prirodnih bogatstava evidentira se kao promjena obima aktive)Razumijevanje osnovnih pojmova i klasifikacija

*

Razumijevanje osnovnih pojmova i klasifikacijaRezidentnostSNA obuhvata rezidentne institucionalne jedinice koje su grupisane u sektore ili podsektore. rezident privrede s kojom ima blii odnos nego sa ijednom drugom teritorijom ili u kojoj se nalazi centar njegovog interesau SNA rezidenti - sva preduzea koja rade u okviru nacionalne teritorije, neovisno jesu li djelimino ili potpuno u vlasnitvu stranaca. sva lica koja rade ili borave u jednoj ekonomiji godinu ili due smatraju se rezidentima. ambasade neke zemlje i dravljani te zemlje koji rade u ambasadama rezidenti matine zemlje

*

Agregatni pokazateljiBruto proizvodnja Dodajna vrijednostPotronjaBruto domai proizvod InvesticijeAmortizacijaNeto izvoz Apsorpcija

*

Agregatni pokazatelji - 2Centralnu ulogu u analizi igraju makroekonomski agregati, definisani u okviru SNA.Bruto proizvodnja vrijednost svih roba i usluga koje se proizvode u jednoj ekonomiji. S pozicije raunanja stvarne vrijednosti, problematian jer podrazumijeva dvostruko raunanje nekih vrijednosti (npr. vrijednost penice moe biti raunata 2 puta proizvodnja brana i kruha)Dodajna vrijednost vrijednost bruto proizvodnje umanjene za vrijednost potronje u meufazama. Koristi se za mjerenje proizvodnje u jednoj ekonomiji, slui za razlikovanje trine i netrine proizvodnje.

*

Agregatni pokazatelji - 3Potronja dijeli se na: meufaznu (intermedijarnu) i finalnu potronjuBruto domai proizvod vrijednost finalnih roba i usluga u jednoj ekonomiji. Zbir dodajne vrijednosti u svim sektorima u ekonomiji.Investicije dodatak stvarnom fondu kapitala. Potronja u funkciji budue uveane potronje. Pretvaranje jednog oblika vrijednosti u drugi unutar jedne ekonomije, nije investicija (npr. prodaja nekretnina za gotovinu koje mogu znaiti investiciju nisu investicije, dok je obrazovanje investicija u ljudski kapital). Investicije su samo ono to uveava ukupan kapital u jednoj zemlji.

*

Agregatni pokazatelji - 4Amortizacija cijena zamjene starog kapitala novim. Koristi se za razlikovanje pojmova bruto i neto investicija. Problem je razlikovanja amortizacije i investicija (pisaa maina zamjenjena s raunarom - novo sredstvo omoguava isto to i staro, ali i vie)Neto investicije = Bruto investicije amortizacijaNeto izvoz vrijednost izvoza roba i usluga umanjena za vrijednost uvoza roba i usluga. Pokazuje uticaj vanjske trgovine na agregatnu potranju u jednoj ekonomiji. Apsorpcija zbir ukupne finalne potronje (C) i bruto investicija (I)A = C + I

*

SNA - konceptiTokovi i stanjaBruto i neto agregatni pokazateljiNominalni i realni agregatni pokazateljiRobe i uslugeFaktorski trokovi i trine cijeneTransferi

*

SNA koncepti - 2Tokovi i stanjaSNA biljei ekonomske aktivnosti koje se dogaaju u toku konkretnog vremena i podatke koji se odnose na poziciju u nekom vremenskom trenutku (stanje).Tokovi - stvaranje, pretvaranje, razmjena ili otpis ekonomskih vrijednosti i ukljuuju promjene u vrijednosti aktive ili obaveza institucionalnih jedinica.Stanje - vlasnitvo nad aktivom ili obavezom u odreenom trenutku. Prikazuje se u bilansu stanja i biljei na poetku i kraju obraunskog perioda.Stanje i tokovi - uzajamno povezani (npr. tok proizvodnje novog namjetaja u jednoj godini predstavlja dodatak na stanje namjetaja na kraju prethodne godine).

*

SNA - koncepti - 3Bruto i neto agregatni pokazateljiBruto proizvodnja - zbir vrijednosti svih roba i usluga proizvedenih u jednoj ekonomiji. Problem - dvostruko ili viestruko raunanje (npr. penica). SNA rauna samo finalnu proizvodnju od bruto prizvodnje oduzima vrijednost intermedijarnih dobaraTermin bruto i neto koriste se u SNA u mjerenju investicija. Bruto investicije, umanjene za amortizaciju, daju mjeru neto investicija. Slino je kod bruto tednje i neto tednje. Neto izvoz - razlika izvoza i uvozaNeto strana sredstva - vrijednost stranih sredstva umanjenih za strane obaveze.

*

SNA - koncepti - 4Nominalni i realni agregatni pokazateljiNominalni tekue (trine) cijeneRealni cijene iz baznog perioda. Promjene nominalnog BDP - rezultat promjena koliina proizvedenih dobara ili promjena cijena dobara, te promjena i koliina i cijena. Promjene realnog BDP - samo promjena koliina finalne proizvodnje. Deflator BDP-a mjera je promjene kod prosjenog nivoa cijena finalne proizvodnje u odnosu na baznu godinu. Promjena BDP deflatora iz jedne godine u drugu predstavlja mjerilo inflacije u jednoj nacionalnoj ekonomiji.

*

SNA - koncepti - 5Robe i uslugeSNA svaku proizvodnju tretira jednako bez obzira da li se radi o proizvodnji roba ili usluga. BDP - suma dodajne vrijenosti u svim sektorima jedne privrede (proizvodnja robe ili proizvodnja usluga) Vrednovanje proizvodnje - po trinim cijenama tzv. prirodni monopol - po regulisanim cijenama (telefonske usluge)usluge vladinog sektora - po trokovima faktorskih inputa (plate i zarada zaposlenima)vrijednost roba koje se koriste u proizvodnji usluga (makaze, ampon kod frizerskih usluga)

*

SNA - koncepti - 6Faktorski trokovi i trine cijeneI konceptProizvod po faktorskoj cijeni = suma dodajne vrijednosti PDVProizvod po trinoj cijeni = suma dodajne vrijednosti + PDVII konceptBDP (trine cijene) = BDP (faktorske cijene) - subvencije

Indirektni porezi i subvencije - uzajamno se ponitavaju

*

SNA - koncepti - 7TransferiSNA transferi su sva plaanja za koje se nita ne razmjenjujeJednosmjerno kretanje transakcija bez obavezne proturadnjeIskljueni iz obrauna BDP ali ukljueni u GNDI (raspoloivi dohodak)Doznake radnika u inostranstvu, humanitarna pomo Neto transferi = Primanja transfera plaanja transfera

Sluaj 1. Primanja transfera > plaanja transfera GNDI > BDPSluaj 2. Plaanja transfera > Primanja transfera GNDI < BDP

*

Skup rauna i redoslijed raunaVrijednost SNA - raunanje glavnih makroekonomskih agregata:bruto domaeg prizvoda BDP ili raspoloivog dohotka GNDI

Uz stanja pojedinih rauna od posebne vanosti tokovi ekonomske aktivnosti

*

Skup rauna i redoslijed raunaOdnos poetnog stanja, tokova i zavrnog stanja

*

Skup rauna i redoslijed raunaSNA sistem rauna sastoji se od:

rauna (bilansa) tokova

rauna (bilansa) stanja

*

Skup rauna i redoslijed raunaRauni tokova Promjene vezane za ekonomske aktivnosti koje se odvijaju u odreenom periodu. Rauni tokova sastoje se od: tekuih rauna i rauna akumulacija.

*

Skup rauna i redoslijed raunaTekui rauni Registruje proizvodnju roba i usluga, stvaranje dohotka iz proizvodnje, raspodjelu dohodaka izmeu institucionalnih jedinica i upotrebu dohotka u funkciji potronje i tednje. Tekue raune ine: raun proizvodnje, rauna raspodjele i upotrebe dohotka.

*

Skup rauna i redoslijed raunaRaun proizvodnjeRegistruje vrijednosti proizvodnje roba i uslugaIzravnavajua stavka je bruto dodajna vrijednost (vrijednost proizvodnje umanjena za vrijednost intermedijarnih dobara)

*

Skup rauna i redoslijed raunaRauni raspodjele i upotrebe dohotka Sastoje se od skupa rauna koji pokazuju:kako proizvodnja stvara dohodakkako se dohoci raspodjeljuju institucionalnim jedinicama u skladu sa dodajnom vrijednosti stvorenoj u proizvodnjikako se dohoci preraspodjeljuju (npr. vladinom sektoru kroz doprinose, poreze i transfere)kako se dohoci troe (npr. kako se raspodjeljuju na potronju finalnih roba i usluga i tednju).

Izravnavajua stavka u kompletu rauna dohotka je tednjaKako se svaka izravnavajua stavka prenosi kao prva u slijedei raun tednja je prvi raun u redoslijedu rauna akumulacije

*

Skup rauna i redoslijed raunaRaune akumulacije ine: tokovi kapitala (registruje promjene nefinansijske aktive) finansijski raun (biljei promjene finansijske aktive)rauni ostalih promjena (dva podrauna: raun drugih promjena i raun revalorizacije koji biljei promjene vrijednosti nastalih iz promjene cijena)

*

Azra Hadiahmetovi 2008*

*

Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazateljaKRUNI TOK MAKROEKONOMSKE AKTIVNOSTI

*

Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazateljaTri alternativna pristupa mjerenja ukupne vrijednosti bruto domaeg proizvoda u jednoj nacionalnoj ekonomiji:pristup proizvodnjepristup dohotkapristup potronje.

*

Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazateljaPristup proizvodnjeBDP predstavlja zbir dodajne vrijednostiRazlika izmeu vrijednosti bruto proizvodnje i vrijednosti intermedijarne potronje

Baziran na konceptu rezidentnosti (ukljuuje samo proizvodnju rezidenata jedne zemlje)Bruto koncept koji ukljuuje i amortizaciju kapitala

*

Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazateljaPristup dohotka (pristup trokova)BDP predstavlja zbir svih prihoda koje naplauju rezidenti jedne zemlje

W = zbir plata i drugih naknada zaposlenimaOS = operativni suficiti proizvodnih jedinica

(rente, kamate, amortizacija i dobit)TSP = indirektni porezi minus subvencije

*

Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazateljaPristup potronjeBDP - zbir finalne potronje roba i usluga

C = lina potronjaI = bruto investicije (poslovna potronja)G = dravna potronja (potronja vladinog sektora)X = izvoz roba i nefinansijskih uslugaM = uzvoz roba i nefinansijskih usluga

*

Alternativni pristupi mjerenju BDP

*

Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazateljaBDP mjeri samo dohodak ostvaren iz domae potronjeSNA definie dva dodatna pokazatelja dohotka:

Bruto nacionalni dohodak (GNI Gros National Income)Bruto nacionalni raspoloivi dohodak (GNDI Gross national disposable income)

BDP uspostavljen na domaoj osnovi, a GNI i GNDI na nacionalnoj osnoviKoncept rezidentnosti kljuan za obraun GNI i GNDI

*

Bruto nacionalni dohodak GNIRazlika dohotka od nerezidenata i dohotka plaenog nerezidentima predstavlja neto fakturisan dohodak iz inostranstva

Yf = dohodak koji se prima od nerezidenata dohodak koji se plaa nerezidentimaGNI = BDP + Yf GNI zasnovan na konceptu dohotka za razliku od BDP koji se zasniva i na konceptu proizvodnje i na konceptu potronjeGNI primarni dohodakAlternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja

*

Alternativni pristupi mjerenja BDP-a i drugih agregatnih pokazatelja Bruto nacionalni raspoloivi dohodak GNDIDohodak koji je rezidentima jedne zemlje na raspolaganju za potronju i stednju. Zbir bruto nacionalnog dohotka i neto transfera iz inostranstva (primanja po odnovu doznaka iz inostranstva, donacija, humanitarne pomoi, pomoi drugih vlada i meunarodnih organizacija umanjena za plaanja po tom osnovu)

GNDI = GNI + TRf TRf neto transfer iz inostranstva

*

Kljuni agregatni pokazatelji

*

tednjaOd posebne vanosti usko vezana za BDP, GNI i GNDIBruto nacionalna tednja (S) razlika bruto nacionalnog raspoloivog dohotka (GNDI) i finalne potronje (C)S = GNDI CKoristi se i pokazatelj bruto domaa tednjaSX = S - (TRr + Yr)Sx bruto domaa tednjaS bruto nacionalna tednjaTRr neto transfer iz inostranstvaYr neto fakturisani dohodak iz inostranstva

*

Usklaivanje razliitih statistikih sistemaBive socijalistike zemlje koristile sistem bilansa nacionalne privrede ili sistem materijalnog proizvoda MPSKrajnje mjerilo proizvodnje koriteni:Neto materijalni proizvod (NMP Net Material Product)Akumulacija

Razlika NMP i BDP iskljuena iz NMP amortizacija i dodajna vrijednost neproizvodnih usluga (raunate samo usluge transporta, skladitenja, marketinga i drutvene ishrane)

*

Usklaivanje razliitih statistikih sistemaOvaj ui koncept zahtjevao prilagoavanja sistema SNA 1993To znai da se na vrijednost NMP dodaju vrijednosti amortizacije i dodajne vrijednosti neproizvodnih usluga (obrazovanje, nauka, zdravstvo, bankarske usluge, trgovina)Ovo uvealo vrijednosti NMP i do 30%

*

Usklaivanje razliitih statistikih sistema problem tranzicijskih zemaljaGlavni problemi vezani su za:Nepotpuno izvjetavanje o privatnoj proizvodnji (brzina promjena vlasnike strukture ili privatizacije, nije adekvatno praena u statistikim sistemima, to rezultira precjenjenosti ili potcijenjenosti odreenih pokazatelja)Neadekvatnost postojeih statistikih sistema (praenje malog broja dravnih trgovinskih preduzea od strane statistike nije moglo odgovoriti naglom rastu privatne trgovine)

*

Pristrasnost iznosa indeksa (kako indeksi zahtjevaju poreenje vrijednosti, osnovni problem predstavljaju cijene u periodu prije reformi koje veinom nisu bile odraz vrijednosti)Promjene kod tipa i kvaliteta proizvodnje (nije jasno kako treba vrednovati veliki broj novih tipova roba i usluga ili kako procijeniti radikalne promjene u kvalitetu roba i usluga).Usklaivanje razliitih statistikih sistema problem tranzicijskih zemalja

*

Usklaivanje razliitih statistikih sistema - rezerveNekoliko optih obiljeja mjerenja BDP po metodologiji SNA 1993, upuuje na potrebu rezervi i daljih usavravanja:Neke vrste proizvodnje netano se vrednuju iz razloga to se njima ne trguje na tritu (poljoprivredna proizvodnja za sopstvene potrebe)Unapreenja kvaliteta roba ne odraava se adekvatno na nacionalne raune (pad cijena kompjutera bez obzira na unapreenje kvaliteta)

*

Usklaivanje razliitih statistikih sistema - rezerveNeke ekonomske aktivnosti registruju se kao dodatak na BDP iako predstavljaju troak zbog negativnih pojava (kao npr. kriminala, korupcije, terorizma)Nacionalni rauni ne uzimaju u obzir naruavanje ivotne okoline ili degradaciju prirodnih resursaPogreno mjerenje aktivnosti na crnom tritu (neregistrovane ili skrivene transakcije)

*

Usklaivanje razliitih statistikih sistemaZajedno sa revizijom SNA, revidirani su drugi statistiki sistemi, kako bi se eliminisale konceptualne razlike.Meunarodni monetarni fond (IMF), objavljujui posebne prirunike (uputstva), uskladio je tri statistike koje su u njegovoj odgovornosti:Statistika platnog bilansaNovana i bankarska statistikaVladina (dravna) finansijska statistika.

*

Usklaivanje razliitih statistikih sistemaSa poetkom primjene SNA 1993, UN objavili su revidirana meunarodna uputstva. Najznaajnija revizija obavljena je u oblasti Meunarodne standardne klasifikacije djelatnosti svih ekonomskih aktivnosti ISIC, koja se primjenjuje u SNA.Meunarodna organizacija rada ILO, objavila je revidirane standarde za statistiku rada. Tako je zaposlenost definisana u skladu sa definicijama (granicama) proizvodnje u SNAOrganizacija za poljoprivredu i ishranu FAO, uskladila je svoj Prirunik za poljoprivredne raune sa tretmanom poljoprivrednih aktivnosti i proizvoda u SNA.

*

Pregled osnovnih obiljeja SNA 1993

*

*Pregled osnovnih obiljeja SNA 1993

*

Pregled osnovnih obiljeja SNA 1993

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*