186
Univerzitet u Zenici Zdravstveni fakultet OSNOVE PREHOSPITALNE URGENTNE MEDICINE Doc.Prim.Dr.sci.med. Mekić_Abazović Alma

Predavanje kuku

Embed Size (px)

DESCRIPTION

predavanje kuku dr

Citation preview

Page 1: Predavanje kuku

Univerzitet u ZeniciZdravstveni fakultet

OSNOVE PREHOSPITALNE

URGENTNE MEDICINE

Doc.Prim.Dr.sci.med. Mekić_Abazović Alma

Page 2: Predavanje kuku

KRVARENJEKrvarenje je isticanje krvi iz oštećenog krvnog suda

(trauma ili patološki proces)• ukupna količina krvi kod odrasle osobe je 5 litara

PODJELA KRVARENJA

prema vrsti krvnog suda-arterijsko-vensko

-kapilarnoprema lokaciji

-vanjsko-unutrašnje

prema uzroku:-traumatsko-patološko

Page 3: Predavanje kuku

KARAKTERISTIKE KRVARENJA

1. ARTERIJSKO KRVARENJE – svijetlo crvene boje, ističe u mlazu, u ritmu srčanog rada

2. VENSKO KRVARENJE – tamnocrvene boje, curi (sporo)3. VANJSKO KRVARENJE – povrijeđena je koža ili sluzokoža, pa

krv direktno ili indirektno dospijeva u vanjsku sredinu4. UNUTRAŠNJE KRVARENJE – povrijeđen je neki unutrašnji

organ i krv se izliva u neku tjelesnu šupljinu5. TRAUMATSKO KRVARENJE – oštećenje zida krvnog suda

izazvano je traumom – mehaničkim oruđem, vatrenim ili hladnim oružjem

6. PATOLOŠKO KRVARENJE – oštećenje zida krvnog suda je izazvano direktnim dejstvom patološkog procesa na krvni sud (TBC, ulkus, karcinom)

Page 4: Predavanje kuku

SIMPTOMI KRVARENJA

1. blijedilo kože i vanjskih sluznica2. pad KP3. ubrzan i tanak puls4. lice orošeno ljepljivim i hladnim znojem5. ubrzano disanje6. slabost7. zamor8. žeđ9. pospanost10. u početku nemir, pa nezainteresovanost, te

besvjesno stanje

Page 5: Predavanje kuku

PROCJENA KOLIČINE IZGUBLJENE KRVI

na osnovu:- pada KP- brzine i kvaliteta pulsa- izgled kože i vidljivih sluznica Ako je:- KP iznad 100 mm Hg (normalan);- puls 80-100/min- okrajine tople- respiracije 14-20- boja kože i vidljivih sluznica uobičajena- diureza >30ml/h- na mentalnom planu vrlo jaka uznemirenost gubitak krvi nije veći od 15% (do 750ml)

Page 6: Predavanje kuku

PROCJENA KOLIČINE IZGUBLJENE KRVI

Ako je: krvni pritisak oko 100mm Hg ili normalan; puls preko 100/min okrajine hladne respiracije 20-30 koža i vidljive sluznice blijede; diureza 20-30 ml/h na mentalnom planu blaga anksioznostgubitak krvi je između 20 i 30%

Page 7: Predavanje kuku

PROCJENA KOLIČINE IZGUBLJENE KRVI

Ako je: krvni pritisak ispod 90 mm Hg; puls preko 100/min. – tanak (filiforman); koža blijeda i hladna respiracije 30-40 vidljive sluznice izrazito blijede diureza ispod 20ml/h: anksioznost i konfuzijagubitak krvi je preko 30%

Page 8: Predavanje kuku

PROCJENA KOLIČINE IZGUBLJENE KRVI

Određena trauma ili patološko stanje također nam može poslužiti za orijentaciono određivanje količine izgubljene krvi. Tako, recimo, sumnja na prelom natkoljenice upućuje nas na gubitak krvi koji može iznositi 1 do 1,5 litara. Gubitak krvi u peritonealnu šupljinu kod komplicirane vanmaterične trudnoće se kreće između 2 do 3 litre, itd.

Page 9: Predavanje kuku

ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA organizam se bori vlastitim mehanizmima (vazospazam,

koagulacija, centralizacija krvotoka) – PRIRODNO arteficijalno (privremeno i trajno) tamponada rane hvatanje krvnog suda Peanom epistaxis (digitalna kompresija; prednja nosna tamponada -

SHP) otorrhagia (gaza, zavoj) haemoptisis, haemoptoa (adekvatan položaj, transport) haemathemesis (položaj, IV put, infuzija, transport) melaene haemathuria (micro, macro) krvarenje iz genitalnih organa ženeADEKVATAN POLOŽAJ KOD KRVARENJATRENDELENBURGOV POLOŽAJ!!!

Page 10: Predavanje kuku
Page 11: Predavanje kuku
Page 12: Predavanje kuku
Page 13: Predavanje kuku
Page 14: Predavanje kuku
Page 15: Predavanje kuku
Page 16: Predavanje kuku
Page 17: Predavanje kuku
Page 18: Predavanje kuku
Page 19: Predavanje kuku
Page 20: Predavanje kuku
Page 21: Predavanje kuku
Page 22: Predavanje kuku

ŠOK

je akutno, dinamično stanje organizma gdje su vitalne funkcije svedene na minimum.

Šok je kriza periferne cirkulacije. Normalna perfuzija tkiva u tijelu iziskuje besprijekoran rad

četiri stvari:-netaknut vaskularni sistem koji osigurava dostavu oksigenisane krvi tijelu - KRVNE ŽILE

odgovarajuću izmjenu plinova u plućima - OKSIGENACIJU Odgovarajući volumen tekućine u vaskularnom sistemu -

KRVNE ĆELIJE I PLAZMA besprijekoran rad pumpe: SRCE Srce mora istiskivati krv čiji je volumen primjeren, krvne

žile moraju biti očuvane i funkcionalne, a pluća moraju osigurati dovoljnu oksigenaciju krvi.

Multisistematski poremećaj sa slijedećim simptomima: pad KP Tahikardije Hladna, ljepljiva koža Smanjena ili preslaba diureza Psihički poremećaj

Page 23: Predavanje kuku

ETIOLOŠKE KATEGORIJE ŠOKA ANAFILAKTIČKI ŠOK je rezultat preosjetljivosti na određeni

antigen koji se u organizmu sukobljava sa antitijelima, pri čemu se oslobađaju vazoaktivne supstance.

Dolazi do vazodilatacije i pada RR. Supstance koje se oslobađaju pri reakciji antigen-antitijelo

djeluju na cjelokupnu glatku muskulaturu(respiratorni, digestivni, genitourinarni sistem)

SIMPTOMI ANAFILAKTIČKOG ŠOKA Edem laringsa Bronhospazam Povraćanje Defekacija Uriniranje Genitalno krvarenje

Page 24: Predavanje kuku

PRVA POMOĆ

Obezbjeđenje dišnog puta O2 Adrenalin IV Kortikosteroidi Antihistaminici Transport

Page 25: Predavanje kuku

HIPOVOLEMIJSKI ŠOK nastaje kad cirkulatorno korito ostane bez

uobičajene cirkulirajuće tekućine. VRSTE HIPOVOLEMIJSKOG ŠOKA Hemoragični šok-zbog gubitka pune krvi Kod opekotina-zbog gubitka plazme Kod povraćanja, proljeva i znojenja, zbog gubitka

vode i elektrolita Hemoragični šok je najčešći:Rezultat je

krvarenja(rane,prelomi velikih kostiju, krvarenja iz GIT,ginekološki)

Hipoglikemijski šok nastaje kod velikih gubitaka plazme(opekotine) i minerala.

Page 26: Predavanje kuku

PRVA POMOĆ

Zaustaviti krvarenje Adekvatan položaj IV linije infuzije 3:1(kristaloidi i

koloidi) O2 Transport Antišok odjeća (donji ekstremiteti i

abdomen napuhati do pritiska od 105 mmHg)

Page 27: Predavanje kuku

KARDIOGENI ŠOK nastaje oštećenjem srčanog mišića.Nije u najvećem broju

slučajeva uzrokovan primarnim oštećenjem srca(IM-20%), već djelovanjem drugih uzroka(tenzioni pneumotoraks, tamponada srca,zračna embolija)

SIMPTOMI: tahikardija tihi srčani tonovi dilatirane vene na vratu-BELOVA TRIJADA KOD TAMPONADE

SRCA hipotermija bradikardija PRVA POMOĆ Adekvatan položaj(polusjedeći) IV-kristaloidi O2 Perikardiocenteza Transport

Page 28: Predavanje kuku

TRAUMATSKI ŠOK uzrokuju traume.

bol mirnoća bljedoća Hladnoća tahikardija

PRVA POMOĆ Adekvatan položaj O2 Analgetik IV Imobilizacija Transport

Page 29: Predavanje kuku

SEPTIČNI ŠOK je najopasnija komplikacija infekcije.Može biti uzrokovan

svim vrstama bakterija.Nije rijetka sepsa.

SIMPTOMI: Povišena TT Tahikardija Groznica, treskavica Hiperventilacija Poremećaj svijesti Hipoksije

PRVA POMOĆ Adekvatan položaj O2 Antibiotici Transport

Page 30: Predavanje kuku

OPŠTE KARAKTERISTIKE ŠOKA

Protiče kroz dvije faze: 1. Odbrambena faza(vazokonstrikcija i centralizacija

krvotoka) 2. Kompletno zatajivanje organizma

SIMPTOMI: u početku nemir bljedoća RR pada tahikardija hladnoća orošen ljepljivim znojem disanje plitko i ubrzano

OVO JE REVERZIBILNA FAZA ŠOKA!!

Page 31: Predavanje kuku

IREVERZIBILNA FAZA ŠOKA

nezainteresovanost bljedilo cijanotične okrajine RR nizak diureza prestala

Page 32: Predavanje kuku

PRVA POMOĆ

Zaustavljanje krvarenja Adekvatan položaj Provjera vit.parametara IV put(davati infuzije) O2 Bikarbonat Monitoring Transport Ringer. Fiziološka otopina je drugi izbor.

Uobičajena doza je 2 lit, a 20 ml/kg za djecu. 3:1/ 300 ml tekućine na 100 ml izgubljene krvi

Page 33: Predavanje kuku

BESVJESNO STANJE

Svijest podrazumijeva cjelokupnost psihičkih funkcija (svijest o samom sebi, orijentacija u vremenu i prostoru)

Besvjesno stanje NIJE bolest, već SIMPTOM koji upozorava da se dešava nešto ozbiljno. Ono je rezultat što se:

U mozgu javljaju smetnje u regulaciji protoka krvi Moždano tkivo je pod dejstvom patološkog

procesa-oštećeno Otrovne supstance koje se unose u organizam ili

se stvaraju u izmjeničnim metaboličkim uslovima u samom organizmu, te svoje toksično dejstvo ispoljavaju na moždano tkivo

Page 34: Predavanje kuku

DUBINA POREMEĆAJA SVIJESTI

DUBINA POREMEĆAJA SVIJESTI SOMNOLENCIJA - bolesnik spava. Kontakt se može

uspostaviti, čak i verbalno. Čim prestane govor on spava.

SOPOR - bolesnik je BEZ SVIJESTI, ali reaguje na jače draži. Može izvršavati jednostavne komande: „stisni ruku“, „otvori oči“

KOMA - najdublji poremećaj svijesti, bolesnik se ne može probuditi vanjskim podražajima. Prisutna anefleksija. Oči su zatvorene.

SYNCOPA (nesvjestica) je iznenadni i kratkotrajni poremećaj svijesti. Prisutno je bljedilo i slabljenje tjelesnog tonusa. Traje od nekoliko sekundi do 1 minuta. Oporavak je spontan. Nastaje zbog HIPOKSIJEMIJE (moždanih ćelija)

Page 35: Predavanje kuku

USLOVI KOJI UZROKUJU SINKOPU

Naglo ustajanje(promjena položaja) Dugo stajanje u neprijatnim uslovima Bol, emotivni stres Tople i zagušljive prostorije Udarac u osjetljive dijelove tijela PRESTAJE U HORIZONTALNOM POLOŽAJUUZROCI Srčana oboljenja: Angina pectoris IM Plućna embolija Aritmija Disekantna aneurizma aorte PAD SISTOCNOG KRVNOG PRITISKA(nagli pad ispod 60 mm

Hg onemogućava adekvatnu moždanu perfuziju) METABOLIČKI POREMEĆAJ(hipoglikemija) POVREDE TROVANJA(droge,duhan,alkohol,CO,barbiurati) NEDOSTATAK O2 ili njegove iskorištenosti(anemije)

Page 36: Predavanje kuku

SIMPTOMI KOD SINKOPE

Mučnine Bljedilo Nelagode Slabost

PRVA POMOĆ KOD SINKOPE Adekvatan položaj (HORIZONTALNI, može blago

podignut za 10-15 stepeni) Osloboditi vrat i gornji diop tijela od odjeće koja

steže Provjeriti vitalne znake Obezbijediti i provjeriti dišni put Pokušati odrediti uzrok Utvrditi postoji li krvarenje ili povreda glave

Page 37: Predavanje kuku

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

EPILEPSIJA (koža lica je crvena ili cijanotična, kod SINKOPE blijeda; oporavak kod EPILEPSIJE je spor, ishod SINKOPE brz. Kod EPILEPSIJE se unesrećeni ukoče, ima ugriz jezika, a kod SINKOPE rijetko)

Page 38: Predavanje kuku

VRSTE KOMA CEREBRALNA KOMA Među 10 vodećih oboljenja kao uzroka smrti 80% povreda glave završava smrću Konstanta na osnovu koje se dijagnosticira, prati i

prognozira ishod je dubina poremećaja svijesti GCS Praćenje disanja, KP, kapilarnog punjenja-TRAUMA SCORE

PEDIJATRIJSKI TRAUMA SCORE METABOLIČKE KOME Hipoglikemična koma(koncentracija glukoze u krvi

normalna je od 3,33-5,55 mmol/l. Kad padne na 2,75 mmol/l nastaje hipoglikemična koma. Pad ispod 1,65 mmol/l dovodi do gubitka svijesti. Rezultat je gladovanje ili poslije uzimanja obroka. Uglavnom se pojavljuje kod dijabetičara nakon aplikacije inzulina (fizički napor, febrilna stanja)

Simptomi: bljedilo, slabost, tahikardija, znojenje, glad, razdražljivost, grčevi-KOMA. Koža je vlažna, muskulativno je hipotonična. KP normalan, puls dobro punjen, zjenice uredne. Ne osjeti se prisustvo acetona.

Page 39: Predavanje kuku

PRVA POMOĆ

Adekvatan položaj Dišni put IV put 50% glukoza

Page 40: Predavanje kuku

DIJABETIČKA KOMA Tip 1 nastaje destrukcijom pankreatičnih beta ćelija i sklon

je ketoacidozi. Tip 2 uzrokovan insulinskom rezistencijom ili nedostatkom

sekvecije sa insulinskom rezistencijom KOMPLIKACIJE ŠEĆERNE BOLESTIAKUTNE: Hipoglikemija Hiperglikemija –ketoacidoza-hiperHRONIČNE:Mikrovaskularne: retinopatija nefropatija neuropatija dijabetičko stopaloMakrovaskularne: koronarna srčana bolest cerebrovaskularna bolest periferno vaskularna bolest

Page 41: Predavanje kuku
Page 42: Predavanje kuku

SIMPTOMI DIJABETIČKE KOME Poliurija

Polidipsija Zamor Povraćanje Kusmaulovo disanje Jezik suh Miris ACETONA u okolini Hipotenzija tahikardija PRVA POMOĆ KOD DIJABETIČKE KOME Adekvatan položaj Dišni put Transport Endotrahealna intubacija O2 IV hipo ili izonični NaCl Insulin 0,3 i.j.ikgTT NG sonda Urinarni kateter Kod ACIDOZE(pH manji 7,1)- NaHCO3-1-2 amp

Page 43: Predavanje kuku

HEPATIČNA I UREMIČNA KOMA

BESVJESNO STANJE

Page 44: Predavanje kuku

TROVANJE (INTOXYCATIO)

Ekološke katastrofe Svaka supstanca, bilo da je metabolični produkt(endogena)

ili da se unese spolja (egsogena), ako premaši tolerantnu količinu(koncentraciju) postaje otrov.

1. NAMJERNA (samoubilačka ili ubilačka)2. NENAMJERNA (slučajna)

Identifikacija otrova čime je trovanje uzrokovano koja je količina otrova kada je nastupilo trovanje Oblici otrova gasovi(CO, CO2, bojni otrovi) tečnosti( kiseline, baze, benzol) čvrste tvari (prašci, insekticidi, hrana)

Page 45: Predavanje kuku

ZNACI TROVANJA

govore nam o vrsti otrova:

miris boja promjene na koži karakter disanja širina zjenice lučenje pljuvačke promjene svijesti

Page 46: Predavanje kuku

Najčešći toksični sindromi

Holinergični sindrom često je uzrokovan organofostafnim ili karbamatnim insekticidima,fiziostigminom ili nekim gljivama.

Najčešći uzroci su: konfuzija; depresija CNS-a; slabost; salivacija; lakrimacija; inkontinencija stolice i mokraće; želučano-crijevni grčevi; povraćanje; mišićne fascikulacije; plućni edem; mioza; tahikardija ili bradikardija; grčevi.

Page 47: Predavanje kuku

Antiholinergični sindrom najčešće uzrokuju:antihistaminici,antiparkinsonici,atropin,skopolamin,amantadin,antipsihotici,antidepresivi,antispazmolitici,midrijatici,relaksanci,gljive (amanita muscaria).

Najčešći znaci su: delirij sa nerazumljivim govorom; tahikardija; suhoća; crvena koža; široke zjenice; mioklonus; povišena temperatura; retencija mokraće; slabija peristaltika; grčevi; disritmije u težim slučajevima.

Page 48: Predavanje kuku

Simpatomimetički sindrom

najčešće uzrokuju: kokain, amfetamin, metaamfetamin i njegovi derivati, efedrin i pseudoefedrin.

Najčešći znaci su: paranoja; smetnje srčane provodljivosti; hipertenzija; hiperpireksija; piloerekcija; midrijaza; hiperrefleksija.

Page 49: Predavanje kuku

ZBRINJAVANJE OTROVANIH

1. ELIMINACIJA OTROVA

2. NEUTRALIZACIJA OTROVA

3. LIJEČENJE SIMPTOMA

Page 50: Predavanje kuku

ELIMINACIJA OTROVA

Istim putem kojim je unesen - digestivni, respiratorni sistem, koža: povraćanje (mlaka, slana voda, draženje resice – do 2 sata, ipekakuane, apomorfin)

KONTRAINDIKACIJE ZA IZAZIVANJE POVRAĆANJA

Pacijent bez svijesti, ako nije urađena intubacija

Kod trovanja kaustičnim tvarima Ispiranje želuca (NG sonda) - ukoliko je otrov

unesen manje od 2 sata prije.

Page 51: Predavanje kuku

KONTRAINDIKACIJE ZA ISPIRANJE ŽELUCA

Sklonost krvarenju ili prisutno krvarenje iz GIT-a

Konvulzivne krize Srčana dekompenzacija Trovanje jakim kiselinama, bazama, benzinima Ako je otrov dospio dišnim putem, iznijeti iz

zatrovane prostorije i obezbijediti mu dobru ventilaciju.

(intubacija obavezna kod besvjesnih pacijenata) Otrov koji se uklanja sapiranjem ili upijanjem

(mlaz tekuće vode)

Page 52: Predavanje kuku

NEUTRALIZACIJA OTROVA Cilj je postići smanjenje toksičnosti, a potom i

crijevne resorpcije otrova. U tu svrhu se daje:

Aluminijev hidroksid (kod trovanja kiselim tvarima)

Razrijeđeno sirće (kod trovanja bazama) Voda Mlijeko (kod trovanja teškim metalima) SODA BIKARBONA NE ZBOG STVARANJA CO2 I

OPASNOSTI OD PERFORACIJE ŽELUCA! Carbo medicinalis - aktivni spoj - absorbens (UNIVERZALNI ANDOL 30-50 grama) na sebe veže

zaštitne tvari Natrijev sulfat - laksativ (ubrzava pasažu crijeva) Ricinusovo ulje - laksativ Specifični antidoti

Page 53: Predavanje kuku
Page 54: Predavanje kuku

REZIME U uslovima prve i hitne medicinske pomoći potrebno je:

onemogućiti dalji kontakt sa otrovom: unešeni otrov razrijediti neutralisati ga neutralisati ga prirodnim putem dati aktivni ugalj i laksativ eventualno, ako smo identificirali otrov i raspolažemo sa

protivotrovom - dati početnu dozu obezbijediti dišni put dati kiseonik uspostaviti i.v. put uključiti kristaloidnu otopinu (glukosalin) plasirati urinarni kateter uz nadzor hitno transportirati u stacionarnu zdravstvenu

ustanovu

Page 55: Predavanje kuku

POVREDE HLADNOĆOM I TOPLOTOM

HIPOTERMIJA je snižavanje unutarnje temperature ispod 35 C.Metabolični procesi su reducirani. Smrt je posljedica kardiovaskularnih i respiratornih poremećaja, a ne djelovanja niskih temperatura na organizam.

Dijagnosticiramo je rektalnim mjerenjem temperature Rektalni termometar mjeri temperature 23 C pa i

niže.

PRVA POMOĆ KOD HIPOTERMIJE

Skinuti vlažnu i hlčadnu odjeću Poleći osobu Izbjegavati nagle i grube pokrete

Page 56: Predavanje kuku
Page 57: Predavanje kuku

HIPERTERMIJA je stanje u kojem unutrašnja temperatura dostiže 41 c-43 c

i više.Završava smrtno u oko 80% slučajeva.Neadekvatno zbrinuta smrtno završava u oko 100 % slučajeva.

SUNČANICA(INSOLATIO) je stanje opće pregrijanosti organizma direktnim djelovanjem toplotne energije, prvenstveno na nezaštićenu glavu(ljeti, dug boravak na suncu, sunčanje)

Otkazivanje hipotalamičke regulacije TT ili iscrpljenošću znojnih žlijezda.Unesrećeni se ne znoji, koža je topla i vrela.Strada CNS, bubrezi, jetra.

Simptomi sunčanice:

Glavobolja Vrtoglavica Nemir Psihotično stanje Koma

Page 58: Predavanje kuku

PRVA POMOĆ KOD SUNČANICE

Prenijeti unesrećenog u hladnu prostoriju

Uzdići uzglavlje Hladni oblozi Ako je svjestan dati mu da pije

hladne napitke Hladne IV infuzije Rektalno rashlađivanje klizmama

Page 59: Predavanje kuku

TOPLOTNI UDAR je stanje opće pregrijanosti organizma uzrokovan

povišenom temperaturom okoline i prezasićenošću vazduha vodenom parom. Prisutno prekomjerno znojenje koje dovodi do gubitka minerala (žeđ). Javlja se u perionicama, peglaonicama, industriji hrane...)

Nastaje iznenada. ZNACI TOPLOTNOG UDARA Koža crvena, suha i topla Ubrzano disanje TT povišena KP normalan Stanje svijesti

Page 60: Predavanje kuku

PRVA POMOĆ KOD TOPLOTNOG UDARA

Premještaj u hladnu prostoriju Skinuti odjeću i hladiti AKTIVNO VANJSKO RASHLAĐIVANJE AKTIVNO UNUTARNJE RASHLAĐIVANJE

(HLADNE IV OTOPINE, KLIMA, GASTRIČNA LAVAŽA)

Voda koja se koristi je bitna NE SMIJE biti hladna od 4 C-18 C

Hlađenje se prekida na 38 C TT

Page 61: Predavanje kuku

UTAPANJE (SUBMERSIO) je jedan od češćih uzroka nasilne smrti. Može biti namjerna

ili zadesna. NAMJERNO: Ubilačka Samoubilačka Vanjski otvori dišnih puteva su ispod nivoa ravni tekućine Dominantan je momenat AKUTNA HIPOKSIJA Metabolička acidoza Hiperkapnija Srčani zastoj PRVA POMOĆ KOD UTAPANJA Izvlačenje povrijeđenog Vještačko disanje(intubacija) Srčana masaža Imobilizacija vratne kičme O2

Page 62: Predavanje kuku

ELEKTRIČNI UDAR (ELECTROCUTIO)

je stanje koje nastaje u trenutku uključivanja organizma u strujni krug.

Grčevi ili oduzetost Konverzija električne energije u toplotnu -

OPEKOTINE.Efekat djelovanja el.udara je ovisan o: Vrsti Naponu Jačini struje El. otporu kože Puta prolaska kroz tijelo Trajanja izloženosti djelovanju struje Napon struje je od 220-380 V. Uzrok smrti je srčani

zastoj(srce i mozak)

Page 63: Predavanje kuku

PRVA POMOĆ KOD EL. UDARA

Voditi računa o vlastitoj bezbijednosti Isključiti izvor struje (stajati na jakom izolatoru) Procjena vitalnih parametara Osigurati dišni put Vještačko disanje i masaža srca Zaštita vratne kičme Skinuti odjeću koja gori U slučaju aritmija - algoritam IV put Održati diurezu MJERE REANIMACIJE SPROVODITI ČAK I KOD

INICIJALNE PROCJENE “IZGLEDAJU MRTVI“!!

Page 64: Predavanje kuku

UDAR GROMA (FULGURATIO)

Grom nastaje kratkotrajnim pražnjenjem atmosferskog elektriciteta između dva oblaka,oblaka i zemlje, ili oblaka i vode. Napon je nekoliko stotina miliona volti. Dolazi do naglog zagrijavanja zraka što je razlog bljeska i grmljavine.

Grom je istosmjerna struja Promjena na koži, krvnim sudovima i ograncima nerava

(izgled grančice paprati) Smrtnost je 30% 70% povrijeđenih ima trajne posljedice Uzrok smrti je srčani zastoj (VF ili ASISTOLA) Prekid disanja

PRVA POMOĆ KOD UDARA GROMA Trijaža Oksigenacija srca i mozga Ventilacija i oksigenacija KPR Zbrinjavati povrede

Page 65: Predavanje kuku

POVREDE

su oštećenje tkiva djelovanjem fizičkih ili hemijskih agenasa. Oštećena je struktura, ali i funkcije organa.

20% od ukupne medicinske kazuistike saobraćajne nezgode su glavni uzrok

povreda stradaju mladi ljudi između 20-30 godina u zadnje dvije decenije proteklog stoljeća

u saobraćaju je ozlijeđeno oko 350.000 000 ljudi, uz 6.000 000 poginulih

djeca – 15-20% u ukupnom povređivanju

Page 66: Predavanje kuku

PODJELA POVREDA PREMA UZROKU NASTANKA

1. MEHANIČKE POVREDE nastaju pod dejstvom mehaničke sile; pritiskom ili udarom. Najčešće dolazi i do oštećenja krvnih sudova, nerava, mišića i kostiju. Dijele se na direktne i indirektne.

2. TERMIČKE POVREDE nastaju usljed dejstva povišene ili snižene temperature.

3. ELEKTRIČNE POVREDE nastaju usljed dejstva struje visokog ili niskog napona ili dejstvom prirodnog elektriciteta.

4.HEMIJSKE POVREDE nataju uslijed djelovanja hemijskih supstanci-KISELINA I BAZA.

5.RADIJACIJSKE POVREDE nastaju radijacionim djelovanjem razlicitih izvora zracenja.

6. KOMPRESIONE I DEKOMPRESIONE POVREDE nastaju usljed naglih promjena pritiska okoline (vazdušni udar, visinska bolest, nešto)

Page 67: Predavanje kuku

VRSTE POVREDE Mehaničke povrede mogu biti ZATVORENE i

OTVORENE.

Kod zatvorenih povreda koža je lako oštećena (oguljotina ili ogrebotina). Mogu biti oštećena i dublja tkiva.

1. POTRES TKIVA ILI ORGANA – poremećaji su funkcionalne prirode i reverzibilni su (COMMOTIO CEREBRI)

2. NAGNJEČENJA (CONTUSIO) nastaju dejstvom tupe sile (krvni podlivi, bol. otok)

Otvorene povrede nastaju kada je oštećen kontinuitet kože ili nešto kože, te dovode do RANA. Postoji kontakt sa vanjskom sredinom (mogućnost infekcije).

Page 68: Predavanje kuku

RANE

se međusobno razlikuju u odnosu na:

lokaciju (unutrašnje i spoljašnje) dubinu (površne i duboke) površinu (male i velike) oblik (pravilan i nepravilan) INFEKCIJA!!!

Page 69: Predavanje kuku

VRSTE RANA

1. OGULJOTINA (EXCORIATIO) nastaje skidanjem epiderma. Zahvataju malu površinu. Zarastaju bez komplikacija.

2. POSJEKOTINA (VULNUS SCISSUM) nastaju dejstvom oštrih predmeta. Pravilne su i ravne ivice. Duboke su (mišići, tetive)

3. RAZDEROTINE (Vulnus lacerum) nastaju dejstvom tupih predmeta. Nepravilnog su oblika i neravnih ivica. Podložne su infekciji. Ostavljaju ožiljke. Obično su kombinovane sa nagnječenjima.

4. UBODNA RANA (Vulnus punctum) nastaje dejstvom oštrih, šiljastih i tankih predmeta. Zahvataju krvne sudove. Karakterističan je nesrazmjer između veličine vanjske rane (mali ubod) sa mogućom unutrašnjom povredom (srce, pluća, jetra, slezena, bubreg...)

5. UJEDNE RANE (Vulnus morsum) nastaju ujedom, najčešće životinje, ali i ljudi. Defekti tkiva, nepravilni, skloni infekciji. Kod ujeda životinje računati na BJESNILO!!!

6. STRIJELNE RANE nastaju dejstvom vatrenog oružja, projektila. Mogu biti USTRELNE, PROSTRELNE I TANGENCIJALNE. Penetriraju u neku od tjelesnih šupljina. (penetrantne). Sklone iskrvarenju, šoku i infekciji.

7. AMPUTACIJSKE RANE kod kojih dolazi do odvajanja dijela tijela. Odrezani dio je ponekad moguce ponovo spojiti (replantacija).

Page 70: Predavanje kuku

zaustaviti krvarenje na batrljku ne koristiti ESMARHOVU POVESKU ranu prekriti sterilnom gazom imobilizacija terapija šoka amputirani dio staviti u kockice leda

(NE U ZAMRZIVAČ !!) 0°C - + 4 °C u plasticnu vrecicu.

Page 71: Predavanje kuku

KOMPLIKACIJE RANA

1. KRVARENJE - per primam - per secundam2.INFEKCIJA

Svaku ranu smatramo PRIMARNO INFICIRANOM!!

Prisustvo mikroorganizama na koži. Zbrinjavanje rane (unutar 6h)

hirurški.

Page 72: Predavanje kuku

OPĆA PRAVILA ZBRINJAVANJA RANA

1. Ranu prije svega treba učiniti dostupnom, odnosno –

mjesto gdje se ona nalazi treba osloboditi od odjeće2. Ispiranje rane vodom nije dopušteno, jer se tim

načinom unosi infekcija.3. Na ranu nije potrebno stavljati, niti u nju sipati

dezinfekciona sredstva. Također, nema nikakvog medicinskog opravdanja u i na ranu stavljati ili točiti alkohol

4. Na ranu se stavlja samo sterilan zavoj5. Na ranu se nikada direktno ne stavlja vata, jer se

lijepi, a time se povećava i mogućnost infekcije.6. Najvažnija mjera je zaustavljanje krvarenja. Metoda

izbora za većinu krvarenja, a naročito na ekstremitetima, je kompresivni zavoj.

7. Iz rane se nikada ne vadi strano tijelo, bez obzira na to što iz rane viri i čini se lako dostupnim. To je dio hirurške obrade.

Page 73: Predavanje kuku

PRELOMI KOSTIJU (FRACTURAE)

Prekid integriteta kosti naziva se prelomom. Nastaje pod dejstvom mehanicke sile ili

patoloskog procesaDijele se na: TRAUMATSKE I PATOLOŠKE. Pravilan tretman je IMPERATIV

(mogucnost autoreparacije)1.IMOBILIZACIJA EXTREMITETA !!!!! otklanjanje bola smanjenje mogućnosti pomjeranja ulomaka sprečava dalje povredjivanje sprečava veće krvarenje čuva rezervne snage organizma.

Page 74: Predavanje kuku

PODJELA PRELOMA

1. OTVORENI (koža je oštećena, viri dio prelomljene

kosti) OPASNOST OD INFEKCIJE !!

2. ZATVORENI (koža je intaktna)

Page 75: Predavanje kuku

ZNACI PRELOMA KOSTI

otok bol deformitet krvarenje gubitak funkcije krepitacije

Page 76: Predavanje kuku

PRAVILA ZBRINJAVANJA PRELOMA

imobilizacija na mjestu povređivanja u položaju u kojem je zatečen (nema ispravljanja) kod otvorenog preloma, zbrinuti ranu, a onda

imobilizirati.

IMOBILIZACIJA je postupak kojim se ozljeđeni dio tijela stavlja u stanje mirovanja. U okviru prve i hitne medicinske pomoci provodi se privremena imobilizacija.

INDIKACIJE: -prelom kosti -iščašenje -opsežna rana -opekotina -smrzotina -zmijski ugriz

Page 77: Predavanje kuku

PRINCIPI IMOBILIZACIJE

1. Imobiliše se na mjestu nesreće.2. Imobilišu se dva susjedna zgloba.3. Imobiliše se priručnim ili

standardnim sredstvima.

SREDSTVA ZA IMOBILIZACIJU

1. STANDARDNA SREDSTVA ZA IMOBILIZACIJU

2. PRIRUČNA SREDSTVA ZA IMOBILIZACIJU

Page 78: Predavanje kuku
Page 79: Predavanje kuku
Page 80: Predavanje kuku
Page 81: Predavanje kuku
Page 82: Predavanje kuku
Page 83: Predavanje kuku
Page 84: Predavanje kuku
Page 85: Predavanje kuku
Page 86: Predavanje kuku
Page 87: Predavanje kuku
Page 88: Predavanje kuku

OPEKOTINE su povrede nastale djelovanjem visoke

temperature, hemijskih supstanci ili zračenja.

80 % kod djece

Komplikacije:

- šok- infekcija

Orijentacija o zahvaćenoj površini: Wallaceova šema ili „pravilo devetke“

Page 89: Predavanje kuku

Wallaceova šema

glava i vrat 9% jedna ruka 9% (obje ruke 2x9%) prednja strana trupa 2x9% stražnja strana trupa 2x9% jedna noga 2x9% (obje noge 4x9%) genitalije 1%

Page 90: Predavanje kuku

PODJELA OPEKOTINA PREMA DUBINI

I stepen zahvaćen samo epidermis (crvenilo, bol)

II stepen zahvaćeni su dublji slojevi kože, ali ne i nešto (mjehurići ispunjeni bistrom tečnošću)

III i IV stepen – duboke opekotine, gdje su zahvaćeni svi slojevi kože. Neophodna je hirurška intervencija. Ostavljaju ožiljke.

Page 91: Predavanje kuku

PRVA POMOĆ1. Unesrećenog iznijeti iz uzročne sredine2. Skinuti odjeću3. Brzo hlađenje vodom (tuš) najmanje 10

minuta4. Sa opečene ruke skinuti prstenje5. Opekotinu prekriti sterilnom gazom (ne

masti ili prašak!)6. Imobilizacija7. Transport8. Nadoknada tekućine (jedna kašika

kuhinjske soli na jedan litar tečnosti koja se pije)

9. NE bušiti mjehuriće

Page 92: Predavanje kuku
Page 93: Predavanje kuku

U uslovima HMP

zbrinuti dišni put IV put analgetik, antibiotik, ANA-TE transport u bolnicu

Page 94: Predavanje kuku

SMRZOTINE

su povrede nastale djelovanjem niskih temperatura (na isturenim dijelovima tijela). Bitna je veličina i dubina smrzotine.

Po dubini:

1. stepen – bol, crvenilo, bljedilo, otok2. stepen – bol, otok, mjehurići bistrog

sadržaja3. stepen – zahvaćen stratum germinativum

kože i dublje strukture (mišići, nervi, kosti), NEMA bola (zahvaćenost živaca) gangrena

Page 95: Predavanje kuku

PRVA POMOĆ1. unijeti povrijeđenog u toplu prostoriju2. skinuti odjeću3. prekriti sterilnom gazom4. imobilizacija, elevacija5. NE trljati smrzotine6. NE bušiti plikove7. NE prašak ili mast8. NE navlačiti rukavice ili čarape na smrznuti

ekstremitet9. NE hodati10.NE grijati promrzline termoforima i direktnim

izvorima toplote u uslovima HIMP nadoknada tečnosti I.V. + per.os. (zagrijane ne

tjelesnu temperaturu) analgetik antibiotik

Page 96: Predavanje kuku

KRANIOCEREBRALNE POVREDE

su dominirajuće u odnosu na povrede drugih dijelova tijela (saobraćajne nezgode)

• Simptomi:

krv na nos, uši krvni podlivi oko očiju i iza ušiju (prelom baze

lubanje) isticanje likvora poremećaj svijesti je DOMINIRAJUĆI simptom

(zapadanje jezika, povraćanje, aspiracija) pratiti puls i zjenice!!! (nejednakost zjenica,

jednostrana oduzetost, epi napadi – ODMAH transport u bolnicu)

Page 97: Predavanje kuku

ZA HOSPITALNI TRETMAN su:

otvorene povrede sa prolapsom moždanih struktura i jasnim kliničkim znacima preloma kostiju glave

sva stanja poremećene svijesti sva stanja povređivanja kod kojih nije

moguće ostvariti korektnu saradnju (djeca, alkoholičari, narkomani)

Page 98: Predavanje kuku

POVREDE KIČME kod preloma kralješaka koštani ulomci mogu

ozlijediti kičmenu moždinu – PARAPLEGIJA ili QUADRIPLEGJA

UZROCI POVREDE KIČMENE MOŽDINE

1. saobraćajne nezgode (najčešće vratne kičme)2. skok u vodu (prijelom vratnih pršljenova –

QUADRIPLEGIJA)3. pad sa visine4. tuče5. strijelne povrede i ubod nožem

Page 99: Predavanje kuku

SIMPTOMI POVREDE KIČMENE MOŽDINE

1. bol u vratu i leđima2. gubitak svijesti3. povrede glave i politrauma4. slabost ili oduzetost udova!!!

PRVA POMOĆ1. pridržavanje glave ne pomjerati povrijeđenoga2. osiguranje dišnog puta3. osigurati mjesto davanja prve pomoći SPINALNI ŠOK – NE REAGUJE NA

INTRAVENSKU NADOKNADU RETENCIJA URINA IZOSTAJE OSJEĆAJ ZA MOKRENJE PLASIRANJE FOLLY KATETERA

Page 100: Predavanje kuku
Page 101: Predavanje kuku
Page 102: Predavanje kuku
Page 103: Predavanje kuku

POVREDE GRUDNOG KOŠA

su stanja vitalne ugroženosti zbog oštećenja funkcije disanja. Posljedice su hipoventilacija i hipoksija.

poremećena srčana funkcija bol krvarenje u pleuranu duplju – ŠOK!!! Utvrditi da li se radi o:1. tenzionom pneumothoraxu2. masivnom haematothoraxu3.otvorenom pneumothoraxu4. srčanoj temponadi5. prelomu rebara

Page 104: Predavanje kuku
Page 105: Predavanje kuku
Page 106: Predavanje kuku

PNEUMOTHORAX

VANJSKI UNUTRAŠNJI

Vanjski PTX – zrak u plenalnu duplju ulazi kroz ranu u grudnom košu

Unutrašnji PTX – zrak dolazi iz povređenog bronha ili pluća.

VODEĆI SIMPTOM JE DISPNEJA!

Page 107: Predavanje kuku

Tenzioni PTX se karakteriše prisustvom prisustvom zraka pod pritiskom u plenalnoj duplji koji vrši kompresiju pluća u gura medijastinum u suprotnu stranu. Formira se ventil na listu povrijeđene pleure koji funkcioniše kao valvula. Ona omogućava ulazak zraka pri inspirijumu, ali pri ekspirijumu se zatvara.

DISPNEA CIJANOZA ZATAJIVANJE SRCA LETALAN ISHOD

PRVA POMOĆ

PLEURALNA PUNKCIJA ŠIROKOM IGLOM (između dva rebra – gornja ivica donjeg rebra)

Page 108: Predavanje kuku

POVREDE REBARA

asimetrija zarastanje povređene strane prsnog koša palpatorno prekid kontinuiteta kosti krepitacije subkutani emfizem bol paradoksalno disanje

PRVA POMOĆ

1. adekvatan položaj2. kod otvorenog pneumotoraksa ranu zatvoriti gazom, pa

onda staviti najlon. Rubove zalijepiti.3. O24. I.V.5. analgetik

Page 109: Predavanje kuku

NESTABILNA AP

je oblik ishemijske bolesti srca u čijoj kl. slici dominiraju progresivni anginozni bolovi

KARAKTERISTIKE ANGINOZNE BOLI

Specifična lokalizacija Trajanje Kvalitet Intenzitet Lokalizacija skoro identična kao kod IM

(retrosternalno, epigastrično, pa i desno od sternuma). Zrači u ramena, lijevu ruku, donju vilicu, između lopatica.)

Trajanje od 5-10 minuta. Kad dosegne maksimum, počinje se smanjivati

Page 110: Predavanje kuku

KLINIČKI OBLICI AP

1. NOVONASTALA AP „ de nuovo“ - bol u zadnjih mjesec dana.

2. PROGRESIVNA „crescendo“- pogoršanje i progresija bola kod bolesnika koji su do tada imali stabilnu AP. Bolovi su češći i duže traju.

3. ANGINOZNI BOLOVI nastaju spontano, u miru, traju do 15 min. Ne reaguju na NTLG.

4. ANGINA „VARIJANT“- Princmetalova - spazam koronarnih kr.sudova - ISHEMIJA

Page 111: Predavanje kuku

DIJAGNOSTIKA

1. anamneza2. EKG (inverzije T talasa, depresija ST)3. lab. nalazi (bez znakova nekroze)

PRVA I HITNA POMOĆ KOD AP

1. svesti fizički napor na minimum2. O23. IV4. Analgetik (Morphin)5. NTGL6. transport u bolnicu – adekvatan položaj

Page 112: Predavanje kuku

AKUTNI EDEM PLUĆA

je dramatično stanje koje zahtijeva neodložnu i adekvatnu intervenciju.Prisutno je extravaskularno nakupljanje tekućine u plućnim alveolama zbog povišenog pl. kapilarnog pritiska.

UZROCI

1.kardijalnog2.nekardijalnog porijekla1.AEP kardijalnog porijekla počinje nastankom

intersticijskog plućnog edema koji uzrokuje smanjenje elastičnosti plućnog tkiva, suženje sitnih bronha sve do kardijalne astme.

Page 113: Predavanje kuku

SIMPTOMI

Prisilni sjedeći položaj Dispnea, ortopnea Pjenušav sputum (ili krv) Saturacija O2 ispod 90% Tahikardija RR jako visok (nizak kod kardiogenog

šoka) Nabrekle vene na vratu Obilno znojenje (permanentno)

Page 114: Predavanje kuku

PRVA MEDICINSKA POMOĆ

1. Saturacija mjerena pulsoksimetrom2. acidobazni status-parc.prit.O2 je snižen3. Rtg - periferna staza u obliku leptira4. Centralni venski kateter (CVP povišen)5. EHO srca(povećan dijastolni volumen)

TERAPIJA 1.RR normalan ili povišen -O2 (4-8 l/min) ETI (intubacija) Aminophyllin IV 1-2

amp.,diuretik,NTGL,antiaritmici ako je neophodno

Page 115: Predavanje kuku

AKUTNI EDEM PLUĆA NEKARDIJALNOG

PORIJEKLA Oštećena je normalna permeabilnost

kapilarno-alveolarne membrane dejstvom novonastalih endogenih toksina (protease) i egzogenih toksina koji su dospjeli do plućnog tkiva (otrovni gasovi)

TERAPIJA Uglavnom kao kod prethodno

opisanog. Kod inhalacione traume daju se kortikosteroidi.

Page 116: Predavanje kuku

AKUTNI INFARKT SRCA

je stanje naglog smanjenja ili potpunog prekida dotoka arterijske krvi u srčani mišić. Prethodi mu aterosklerotično oboljenje koronarnih arterija.

RIZIKO FAKTORI: dijabetes mellitus HTA hiper holesterinemija pušenje stres gojaznost-MBI veći 30% od normale nedovoljna fizička aktivnost muški spol pozitivna porodična anamneza

Page 117: Predavanje kuku

RAZVOJNE FAZE AIM

1.ISHEMIJA2.LEZIJA3.NEKROZA Ishemija je nedovoljna snabdjevenost krvlju i

kisikom srčanih ćelija radi suženja koronarnih arterija. Proces je reverzibilan.

Lezija je veći stepen smanjenja, pa i privremenog potpunog prekida u snabdijevanju krvlju i kisikom srčanih ćelija jednog dijela srca. Ovaj proces lezije je još uvijek reverzibilan.

Nekroza je trajni i potpuni prekid snabdijevanja krvlju kisikom jednog dijela srčanog mišića čije ćelije potpuno umiru. Promjene su ireverzibilne. Taj dio srca je mrtav i njegove ćelije se raspadaju-AIM

Mogu se javiti maligne aritmije.

Page 118: Predavanje kuku

SIMPTOMI AIM

bol (dramatično) u prsima (mirovanje). Ispod grudne kosti širi se u oba ramena, u lijevu ruku, donju vilicu, vrat,između plećki. Duže traje u odnosu na anginu pectoris (1-2 sata)

nedostatak zraka preznojavanje povraćanje proljev strah od skore smrti Bljedilo i obilan hladan znoj

Page 119: Predavanje kuku

DIJAGNOSTIKA AIM

1.EKG (ponavljati ga na 15 min)-elevacija ili depresija ST,proširenje Q komplexa.

EKG BEZ IKAKVIH PROMJENA NE ISKLJUČUJE INFARKT!!!!!!2.Laboratorija: CPK (kreatinin-fosfo-kinaze) 3-6 sati nakon

početka IM povišene AST (aspartat transaminata) i SGOT (glutamin-

oksalnosirćetna-transaminate) 8-12 sati nakon početka IM. LDH (laktatdehidrogenaze se javlja 24-48 sati nakon

početka IM mioglobin se pojavljuje PRIJE CK_MB-a i tropina Koncentracija mu je povećana i kod traume srčanog mišića. CK-MB (kreatin kinaze-izoenzim MB) kod tipičnog napora. Srčani troponini su najosjetljiviji i najspeciofičniji biohemijski

pokazatelji ishemijskog oštećenja srca. Koristi se u dif.dp. od AP

Vrijednosti rastu 4-6 sati od pojave simptoma Ponoviti ga nakon 6-9 sati.

Page 120: Predavanje kuku

DIFERENCIJALNA DIJAGNOSTIKA

1. plućna embolija2. perikarditis3. plućni infarkt4. pneumonija5. perforacija peptičkog ulkusa

PRVA I HITNA MEDICINSKA POMOĆ1. adekvatan položaj2. analgetik3. Aspirin4. O 2 4 – GL5. NTGL6. anksiolitik – po potrebi7. diazepam8. transport u bolnicu

Page 121: Predavanje kuku

PLUĆNA EMBOLIJA

je začepljenje plućne sudovne mreže i predstavlja urgentno stanje u pulmologiji. Smrtnost je visoka.

95% plućnih embolija vode porijeklo iz dubokog venskog sistema donjih ekstremiteta

Page 122: Predavanje kuku

FAKTORI RIZIKA1. MAIOR2. MINOR

U MAIOR faktore spadaju: dugo ležanje u postelji hirurška intervencija i neposredni period poslije

intervencije frakture venskih kostiju dugotrajna imobilizacija varikoziteti i duboke venske tromboze trudnoća i poslijeporođajni period prethodno dokazane embolije pluća U grupu MINOR faktora spadaju: kardiovaskularni poremećaji (AE. IM, ) upotreba oralnih kontraceptiva gojaznost dugotrajno putovanje HOBP hiperkoagulabilna stanja

Page 123: Predavanje kuku

KLINIČKI OBLICI PE

1. AKUTNA MASIVNA PE2. HRONIČNA PE3. PLUĆNI INFARKT AKUTNA PE nastaje ako je zahvaćeno više od 60%

vaskularnog sistema u plućima. Desna srčana komora nije u stanju da izbaci svu krv koja u nju pristiže. Zbog začepljenja plućnih arterija u pluća ne pristiže dovoljno krvi, plućno tkivo brzo odumire.

HRONIČNA PE nastaje ako embolus nije potpuno odstranjen. Cirkulacija krvi ostaje ometena. Dolazi do velike opterećenosti desne strane srca.

PLUĆNI INFARKT nastaje kao i embolija, s tim da infarkt zahvati manji dio pluća.

Page 124: Predavanje kuku

SIMPTOMI PE

1. pleuralna ili anginalna bol2. dispnoja3. tahipnoja4. kašalj (suhi)5. hemoptizija6. sinkope7. znaci akutne slabosti desnog srca

DIJAGNOSTIKA1. klinički pregled2. EKG3. skeniranje radioaktivnom perfuzijom4. pulmonalna arteriografija

Page 125: Predavanje kuku

PRVA POMOĆ

1. adekvatan položaj2. IV3. analgetik4. sedativi5. O26. transport u bolnicu

Page 126: Predavanje kuku

POREMEĆAJI POREMEĆAJI SRČANOG RITMASRČANOG RITMA

su veoma važan klinički problem. Ponekad su veoma važan klinički problem. Ponekad mogu da izazovu i srčani zastoj.mogu da izazovu i srčani zastoj.

Uzorci mogu biti:Uzorci mogu biti:- poremećaji tečnosti i elektrolita- poremećaji tečnosti i elektrolita- poremećaji acidobaznog statusa- poremećaji acidobaznog statusa- hipoksija i srčana insuficijencija- hipoksija i srčana insuficijencija- miokarditis- miokarditis- plućna embolija- plućna embolija- trovanja- trovanja

Page 127: Predavanje kuku

KLINIČKA SLIKA:KLINIČKA SLIKA:

palpitacije (lupanje srca)palpitacije (lupanje srca) simptomi uzrokovani simptomi uzrokovani

hemodinamskim poremećajimahemodinamskim poremećajima vrtoglavice, gubitak svijestivrtoglavice, gubitak svijesti

Page 128: Predavanje kuku

VRSTE ARITMIJA:VRSTE ARITMIJA:

1. pretkomorni poremećaj srčanog 1. pretkomorni poremećaj srčanog ritmaritma

2. komorni poremećaj srčanog ritma2. komorni poremećaj srčanog ritma

Page 129: Predavanje kuku

PRETKOMORNI PRETKOMORNI POREMEĆAJI:POREMEĆAJI:

sinusna tahikardija (frekvenca preko 100)sinusna tahikardija (frekvenca preko 100)

sinusna bradikardija (frekvenca ispod sinusna bradikardija (frekvenca ispod 60/50)60/50)

atrijalne ekstrasistole (abnormalan P val)atrijalne ekstrasistole (abnormalan P val)

Page 130: Predavanje kuku

undulacija atrija (frekvenca atrija -300, undulacija atrija (frekvenca atrija -300, a ventrikula 120/min)a ventrikula 120/min)

fibrilacija atrija (frekvenca od 120-fibrilacija atrija (frekvenca od 120-150/min.) Impulsi se šire po atrijima u 150/min.) Impulsi se šire po atrijima u svim smjerovima. Nedostaje P val svim smjerovima. Nedostaje P val ispred QRSispred QRS

Page 131: Predavanje kuku

2. KOMORNI POREMEĆAJI2. KOMORNI POREMEĆAJI ventrikularna tahikardija (EKG – širok QRS) U 50% slučajeva ventrikularna tahikardija (EKG – širok QRS) U 50% slučajeva

nedostaje P val. Frekvenca 150-200 (min.)nedostaje P val. Frekvenca 150-200 (min.)

ventrikularne ekstrasistole (preuranjena kontrakcija sa ventrikularne ekstrasistole (preuranjena kontrakcija sa bizarnim izgledom QRS. Pauza nakon ekstrasistole se zove bizarnim izgledom QRS. Pauza nakon ekstrasistole se zove kompenzatorna pauza.kompenzatorna pauza.

fibrilacija ventrikula – srce ne izbacuje krv (AIM)fibrilacija ventrikula – srce ne izbacuje krv (AIM)

Page 132: Predavanje kuku

AV blok 1, 2, 3 stepena - usporen ili potpuni AV blok 1, 2, 3 stepena - usporen ili potpuni prekid provođenja impulsa iz atrija u ventrikuleprekid provođenja impulsa iz atrija u ventrikule

1. stepen1. stepen – produženi PQ iznad 0,20 sec. – produženi PQ iznad 0,20 sec.2. stepen:2. stepen: Wenckebachov – Mobitz I – postepeno Wenckebachov – Mobitz I – postepeno

produženje PQ sve do izostanka impulsaproduženje PQ sve do izostanka impulsa Mobitz II – povremeno ispadanje QRSMobitz II – povremeno ispadanje QRS3. stepen3. stepen – kompletan prekid provođenja impulsa – kompletan prekid provođenja impulsa

iz pretkomore u komoreiz pretkomore u komore blok grane – djelimičan ili potpuni prekid blok grane – djelimičan ili potpuni prekid

električke provodljivosti kroz srčana vlaknaelektričke provodljivosti kroz srčana vlakna

Page 133: Predavanje kuku

DIJAGNOSTIČKA OBRADADIJAGNOSTIČKA OBRADA

1. anamneza1. anamneza

2. pregled pulsa2. pregled pulsa

3. EKG3. EKG

Page 134: Predavanje kuku

LIJEČENJELIJEČENJE

1. KOREKCIJA UZROKA KOJI SU DOVELI 1. KOREKCIJA UZROKA KOJI SU DOVELI DO ARITMIJADO ARITMIJA

2. ANTIARITMICI2. ANTIARITMICI

Page 135: Predavanje kuku

DISEKANTNA ANEURIZMA DISEKANTNA ANEURIZMA AORTEAORTE

predstavlja prskanje intime zida aorte, predstavlja prskanje intime zida aorte, pri čemu krv iz lumena aorte prodire u pri čemu krv iz lumena aorte prodire u strukture medije.strukture medije.

PREDISPONIRAJUĆI FAKTORI:PREDISPONIRAJUĆI FAKTORI:

uznapredovala arteriosklerozauznapredovala arterioskleroza neregulisana HTAneregulisana HTA urođene anomalije srca i krvnih urođene anomalije srca i krvnih

sudovasudova

Page 136: Predavanje kuku

Prema LOKALIZACIJI razvrstava Prema LOKALIZACIJI razvrstava se u tri grupe:se u tri grupe:

ascedentni dio aorteascedentni dio aorte

na samom lukuna samom luku

na ostalom dijelu aortena ostalom dijelu aorte

Page 137: Predavanje kuku

SIMPTOMATOLOGIJA SIMPTOMATOLOGIJA

1. BOL; jak, razdirući1. BOL; jak, razdirući

2. PROMJENE U KP2. PROMJENE U KP

3. ŠOK3. ŠOK

4. AKUTNA ISHEMIJA EKSTREMITETA 4. AKUTNA ISHEMIJA EKSTREMITETA (samo jedan ekstremitet)(samo jedan ekstremitet)

5. AKUTNA BUBREŽNA ISUFICIJENCIJA5. AKUTNA BUBREŽNA ISUFICIJENCIJA

6. POLIPNEJA6. POLIPNEJA

Page 138: Predavanje kuku

ANEURIZMA I RUPTURA ANEURIZMA I RUPTURA ABDOMINALNE AORTEABDOMINALNE AORTE

se javlja kao posljedica se javlja kao posljedica arterioskleroze, infekcije, traume. arterioskleroze, infekcije, traume. Palpabilna tumefakcija koja pulsira. Palpabilna tumefakcija koja pulsira. Bol u epigastiju ili lumbalnoj regiji. Bol u epigastiju ili lumbalnoj regiji. Povraćanje, dijareja.Povraćanje, dijareja.

Page 139: Predavanje kuku

EMBOLIJA KRVNIH SUDOVA EMBOLIJA KRVNIH SUDOVA EKSTREMITETAEKSTREMITETA

je stanje koje dovodi do začepljenja je stanje koje dovodi do začepljenja arterijskog krvnog suda – AKUTNA arterijskog krvnog suda – AKUTNA ISHEMIJAISHEMIJA

1. KARDIOGENE1. KARDIOGENE

2. VASKULOGENE2. VASKULOGENE

Page 140: Predavanje kuku

SIMPTOMATOLOGIJASIMPTOMATOLOGIJA

1. jak, intenzivan bol ispod mjesta 1. jak, intenzivan bol ispod mjesta začepljenjazačepljenja

2. ekstremitet je blijed, hladan i bez 2. ekstremitet je blijed, hladan i bez palpabilnog pulsapalpabilnog pulsa

Page 141: Predavanje kuku

POMOĆPOMOĆ

1. položiti ekstremitet NIŽE u odnosu 1. položiti ekstremitet NIŽE u odnosu na nivo srcana nivo srca

2. obložiti ekstremitet vatom i ne dirati 2. obložiti ekstremitet vatom i ne dirati gaga

3. IV put3. IV put

4. transport4. transport

Page 142: Predavanje kuku

FLEBOTROMBOZA je stvaranje FLEBOTROMBOZA je stvaranje krvnog ugruška u dubokim venama.krvnog ugruška u dubokim venama.

TROMBOFLEBITIS je začepljenje TROMBOFLEBITIS je začepljenje površinske, proširene vene.površinske, proširene vene.

RIZIKOFAKTORI:RIZIKOFAKTORI:1. trudnoća1. trudnoća2. kontracepcija2. kontracepcija3. povraćanje3. povraćanje4. visoke potpetice4. visoke potpetice5. dugo sjedenje i stajanje5. dugo sjedenje i stajanje

Page 143: Predavanje kuku

ASTMA BRONCHIALEASTMA BRONCHIALE

je stanje opstrukcije disajnih puteva sa je stanje opstrukcije disajnih puteva sa manifestnim napadom dispneje. Produžen manifestnim napadom dispneje. Produžen ekspirijum, zviždanje, korištenje pomoćne ekspirijum, zviždanje, korištenje pomoćne muskulature pri inspirijumu, te suh, muskulature pri inspirijumu, te suh, podražajan kašalj.podražajan kašalj.

Reverzibilna opstrukcija disajnih puteva Reverzibilna opstrukcija disajnih puteva konstrikcije glatke muskulature bronha, konstrikcije glatke muskulature bronha, edema sluzokože i nakupljanja mukusa. edema sluzokože i nakupljanja mukusa. Najčešći pokretači su alergeni, virusne Najčešći pokretači su alergeni, virusne infekcije, duhanski dim, hemikalije. Od infekcije, duhanski dim, hemikalije. Od fizikalnih faktora tjelesni napor, hladan fizikalnih faktora tjelesni napor, hladan zrak, promjena temperature.zrak, promjena temperature.

Page 144: Predavanje kuku

Astma ima četiri stepena Astma ima četiri stepena težine:težine:

1. GINA I (povremena)1. GINA I (povremena)

2. GINA II (trajna blaga)2. GINA II (trajna blaga)

3. GINA III (trajna umjerena)3. GINA III (trajna umjerena)

4. GINA IV (teška)4. GINA IV (teška)

Page 145: Predavanje kuku

TERAPIJATERAPIJA

1. vazodilatatori - SULBUTAMOL - 1. vazodilatatori - SULBUTAMOL - udisanjemudisanjem

2. protuupalni lijekovi (inhalacijski 2. protuupalni lijekovi (inhalacijski kostikosteroidi)kostikosteroidi)

Page 146: Predavanje kuku

PNEUMOTHORAXPNEUMOTHORAX

je nakupina zraka u pleuralnoj šupljini zbog je nakupina zraka u pleuralnoj šupljini zbog prekida kontinuiteta visceralne ili prekida kontinuiteta visceralne ili pamijetalne pleure.pamijetalne pleure.

VRSTE PNEUMOTHORAXAVRSTE PNEUMOTHORAXA

1. SPONTANI1. SPONTANI primarni primarni sekundarnisekundarni

2. TRAUMATSKI2. TRAUMATSKI (tupe ili penetrantne (tupe ili penetrantne povrede)povrede)

Page 147: Predavanje kuku

1. PRIMARNI SPONTANI – 1. PRIMARNI SPONTANI – muškarci, visoki, astenične muškarci, visoki, astenične

konstitucije, pušačikonstitucije, pušači

bol, dispneja, kašalj. Simptomi bol, dispneja, kašalj. Simptomi prestaju SPONTANO.prestaju SPONTANO.

Rtg plućaRtg pluća

Page 148: Predavanje kuku

2. SEKUNDARNI 2. SEKUNDARNI SPONTANISPONTANI

predstavlja komplikaciju prethodno predstavlja komplikaciju prethodno dokazane plućne bolesti.dokazane plućne bolesti.

dispneadispnea

bolbol

Page 149: Predavanje kuku

TENZIONI PNEUMOTHORAXTENZIONI PNEUMOTHORAX – ulazak zraka u pleuralnu – ulazak zraka u pleuralnu

šupljinu kroz ventilni šupljinu kroz ventilni mehanizam.mehanizam.

TERAPIJA:TERAPIJA:

1. visoki polusjedeći položaj1. visoki polusjedeći položaj

2. analgetik2. analgetik

3. IV, O23. IV, O2

4. transport4. transport

Page 150: Predavanje kuku

GINEKOLOŠKA URGENTNA GINEKOLOŠKA URGENTNA STANJASTANJA

POROĐAJPOROĐAJ je fiziološki čin završetka je fiziološki čin završetka trudnoće.trudnoće.

Znaci predstojećeg porođaja:Znaci predstojećeg porođaja:

isticanje „vode“ – amnionska tekućina 12-isticanje „vode“ – amnionska tekućina 12-14h do poroda14h do poroda

trudovi u razmacima <2'trudovi u razmacima <2' nagon na veliku nuždunagon na veliku nuždu nagon za napinjanjem i tiskanjemnagon za napinjanjem i tiskanjem

Page 151: Predavanje kuku

Potrebno je pripremiti:Potrebno je pripremiti:

čiste čaršafečiste čaršafe sterilne gumene rukavicesterilne gumene rukavice čiste makazečiste makaze posuda za posteljicuposuda za posteljicu čiste trake za pupčanikčiste trake za pupčanik topla vodatopla voda dječiji prekrivačidječiji prekrivači dječija kapicadječija kapica

Page 152: Predavanje kuku

HIGIJENSKI REŽIMHIGIJENSKI REŽIM

pranje ruku, rukavice, odabir mjesta pranje ruku, rukavice, odabir mjesta za porođaj. Tiskanje, pravilno disanje. za porođaj. Tiskanje, pravilno disanje. Pratiti glavu djeteta. Provjeriti Pratiti glavu djeteta. Provjeriti pupčanik. Posušiti novorođenče, ne pupčanik. Posušiti novorođenče, ne prati. Umotati. Presjecanje pupkovine. prati. Umotati. Presjecanje pupkovine. Prije presjecanja treba PODVEZATI Prije presjecanja treba PODVEZATI pupčanik (kad prestanu pulzacije). pupčanik (kad prestanu pulzacije). Dva čvora. Prvi na 25 cm od dječijeg Dva čvora. Prvi na 25 cm od dječijeg pupka, a drugi na udaljenosti do 15 pupka, a drugi na udaljenosti do 15 cm. Siječe se između čvorova. cm. Siječe se između čvorova. Rađanje posteljice. ZAŠTITA OD Rađanje posteljice. ZAŠTITA OD HLADNOĆE MAJKE I DJETETA!!HLADNOĆE MAJKE I DJETETA!!

Page 153: Predavanje kuku

VANMATERIČNA TRUDNOĆA VANMATERIČNA TRUDNOĆA (ektopična)(ektopična)

označava razvoj trudnoće izvan materične označava razvoj trudnoće izvan materične šupljine. U 95-98% slučajeva zametak se šupljine. U 95-98% slučajeva zametak se nalazi u jajovodu. nalazi u jajovodu.

Razlozi nastanka VMT:Razlozi nastanka VMT:

postojanje nepravilnosti i prepreka na postojanje nepravilnosti i prepreka na putu kojim prolazi oplođena jajna ćelija putu kojim prolazi oplođena jajna ćelija (salpingitit, adnexitis)(salpingitit, adnexitis)

infekcije, endometrioza, op. zahvati na infekcije, endometrioza, op. zahvati na jajovodimajajovodima

Page 154: Predavanje kuku

KLINIČKA SLIKAKLINIČKA SLIKA (zavisi od mjesta (zavisi od mjesta implantacije jajašca): tubarna implantacije jajašca): tubarna lokalizacija – TUBARNI ABORTUS;lokalizacija – TUBARNI ABORTUS;

istmična lokalizacija – TUBARNA istmična lokalizacija – TUBARNA RUPTURARUPTURA

1. BOLOVI u donjem trbuhu praćeni 1. BOLOVI u donjem trbuhu praćeni krvarenjem, nakon izostanka krvarenjem, nakon izostanka menstruacijemenstruacije

2. PERITONEALNI ŠOK2. PERITONEALNI ŠOK

Page 155: Predavanje kuku

DIJAGNOZADIJAGNOZA

1. anamneza1. anamneza

2. EHO i vaginalni pregled2. EHO i vaginalni pregled

3. test na trudnoću3. test na trudnoću

4. βhCG u serumu4. βhCG u serumu

Page 156: Predavanje kuku

Siguran znak VMT je ultrazvučni nalaz Siguran znak VMT je ultrazvučni nalaz vitalnog embrija izvan materice.vitalnog embrija izvan materice.

Vjerovatni znaci VMT: nedostatak Vjerovatni znaci VMT: nedostatak ultrazvučnih znakova trudnoće, adnexalni ultrazvučnih znakova trudnoće, adnexalni tumor i slobodna tečnost u trbuhu.tumor i slobodna tečnost u trbuhu.

LIJEČENJELIJEČENJE – hirurški – hirurškiGESTOZEGESTOZE – bolesti vezane za trudnoću – bolesti vezane za trudnoću

1. RANE (prekomjerna salivacija i 1. RANE (prekomjerna salivacija i povraćanje)povraćanje)

2. KASNE (EPH gestoza i eklampsije – 3-10% 2. KASNE (EPH gestoza i eklampsije – 3-10% trudnoća)trudnoća)

ee – edem – edem pp – proteinurije – proteinurije HH- HTA - HTA

Page 157: Predavanje kuku

SPONTANI POBAČAJSPONTANI POBAČAJ

je neželjeni gubitak trudnoće prije 24. je neželjeni gubitak trudnoće prije 24. sedmice trudnoće, a težina ploda manja sedmice trudnoće, a težina ploda manja od 500gr.od 500gr.

Najčešći razlog je na strani oplođenog Najčešći razlog je na strani oplođenog jajašca (hromosomske aberacije).jajašca (hromosomske aberacije).

Poseban oblik spontanog pobačaja kad Poseban oblik spontanog pobačaja kad dolazi do grozdaste degeneracije dolazi do grozdaste degeneracije trofoblasta je MOLA HYDATIDOSA. Uzroci trofoblasta je MOLA HYDATIDOSA. Uzroci pobačaja na strani majke: anomalije pobačaja na strani majke: anomalije materice, hormonalni poremećaji, materice, hormonalni poremećaji, infekcije....infekcije....

Page 158: Predavanje kuku

1. BIOHEMIJSKI POBAČAJ1. BIOHEMIJSKI POBAČAJ

trudnoća se prati i UZ i biohemijski:trudnoća se prati i UZ i biohemijski:

RANIRANI – prekid trudnoće prije 16. sedmice – prekid trudnoće prije 16. sedmice trudnoćetrudnoće

KASNIKASNI – završetak trudnoće nakon 16. – završetak trudnoće nakon 16. sedmice trudnoćesedmice trudnoće

SIMPTOMI:SIMPTOMI: krvarenjekrvarenje bolovibolovi otjecanje vode plodove otjecanje vode plodove

Page 159: Predavanje kuku

DIJAGNOSTIKADIJAGNOSTIKA

1. ginekološki pregled1. ginekološki pregled

2. TVUZ2. TVUZ

3. histeroskopija3. histeroskopija

4. laparoskopija4. laparoskopija

5. bris vrata materice5. bris vrata materice

6. hormonski status6. hormonski status

Page 160: Predavanje kuku

PLACENTA PRAEVIAPLACENTA PRAEVIA

- anomalija usadnje posteljice kad veći ili - anomalija usadnje posteljice kad veći ili manji dio posteljice pokriva unutrašnju manji dio posteljice pokriva unutrašnju stijenku donjeg segmenta materice.stijenku donjeg segmenta materice.

1. PR totalis1. PR totalis

2. PR partialis2. PR partialis

3. PR marginalis3. PR marginalis

4. PR nisko sjedeće posteljice4. PR nisko sjedeće posteljice

Page 161: Predavanje kuku

Osnovni problem je mehanička Osnovni problem je mehanička zapreka porodu. Krvarenje zapreka porodu. Krvarenje intenzivno.intenzivno.

Etiološki faktori: upale, kiretaže, Etiološki faktori: upale, kiretaže, ožiljci od prethodnog carskog reza. ožiljci od prethodnog carskog reza. Krvarenje je uvijek PRIJE prsnuća Krvarenje je uvijek PRIJE prsnuća vodenjaka.vodenjaka.

Page 162: Predavanje kuku

KOMPLIKACIJE:KOMPLIKACIJE:

1. ŠOK - majka1. ŠOK - majka2. INFEKCIJA - majka 2. INFEKCIJA - majka 3. SEPSA - majka3. SEPSA - majka4. ZRAČNA EMBOLIJA - majka4. ZRAČNA EMBOLIJA - majka

1. HIPOKSIJA - dijete1. HIPOKSIJA - dijete2. KRVARENJE - dijete2. KRVARENJE - dijete3. SMRT - dijete3. SMRT - dijete

Page 163: Predavanje kuku

PEDIJATRIJSKE HITNOSTIPEDIJATRIJSKE HITNOSTI podrazumijeva se napad grčeva u toku povišene TT, koja podrazumijeva se napad grčeva u toku povišene TT, koja

nije primarno uzrokovana infekcijom CNS 2-5 % djece ispod nije primarno uzrokovana infekcijom CNS 2-5 % djece ispod 5 god. života ima febrilnekonvulzije.5 god. života ima febrilnekonvulzije.

Najčešće su između 6 mjeseci i 3. god. života (dječaci).Najčešće su između 6 mjeseci i 3. god. života (dječaci). UZROCI – SZO - rezultat iznenadnog pojačavanja UZROCI – SZO - rezultat iznenadnog pojačavanja

konstitucionalne i dobne sklonosti konvulzijama. Familijarna konstitucionalne i dobne sklonosti konvulzijama. Familijarna anamneza je pozitivna u 10-30% slučajeva.anamneza je pozitivna u 10-30% slučajeva.

SIMPTOMATOLOGIJA: SIMPTOMATOLOGIJA: generalizirani kloničko-tonični grčevigeneralizirani kloničko-tonični grčevi gubitak svijestigubitak svijesti kratkotrajni prekid disanjakratkotrajni prekid disanja U male dojenčadi češća je slika fragmentarnih konvulzija U male dojenčadi češća je slika fragmentarnih konvulzija

(devijacija pogleda ili trzaja očnim jabučicama, stereotipni (devijacija pogleda ili trzaja očnim jabučicama, stereotipni automatizmi sisanja.....)automatizmi sisanja.....)

Kratko traju konvulzijeKratko traju konvulzije

Page 164: Predavanje kuku

VRSTE NAPADAVRSTE NAPADA

1. TIPIČNE (70%)1. TIPIČNE (70%)2. ATIPIČNE KONVULZIJE (30%)2. ATIPIČNE KONVULZIJE (30%)

Page 165: Predavanje kuku

PROGNOZAPROGNOZA

kratki generalizirani napadi, bez kratki generalizirani napadi, bez neurološkog deficita, uredan EEGneurološkog deficita, uredan EEG

DOBRA PROGNOZADOBRA PROGNOZA Dugotrajna neurološka oštećenja, Dugotrajna neurološka oštećenja,

patološki EEG- LOŠA PROGNOZApatološki EEG- LOŠA PROGNOZA „„prelazak“ u epilepsijuprelazak“ u epilepsiju recidivirajurecidiviraju

Page 166: Predavanje kuku

LIJEČENJELIJEČENJE

hospitalizacijahospitalizacija dif.dijagnoza (meningitisi, dif.dijagnoza (meningitisi,

encefalitisi....)encefalitisi....) lumbalna punkcijalumbalna punkcija EEG sedam dana nakon prestanka EEG sedam dana nakon prestanka

povišene TTpovišene TT diasepam IV; 0,2 mg/kg, klizmadiasepam IV; 0,2 mg/kg, klizma

Page 167: Predavanje kuku

KONVULZIVNI STATUSKONVULZIVNI STATUS

se karakteriše produženim napadom i traje se karakteriše produženim napadom i traje preko 20 minuta.preko 20 minuta.

OBLICIOBLICI

1. grand mal -konvulzije traju duže od 20 1. grand mal -konvulzije traju duže od 20 min.min.

-nekonvulzivni - absence, petit--nekonvulzivni - absence, petit-malmal

2. UNILATERALNI2. UNILATERALNI

3. PARCIJALNI3. PARCIJALNI

Page 168: Predavanje kuku

TERAPIJATERAPIJA

1. dišni put1. dišni put

2. antipiretici2. antipiretici

3. diasepam3. diasepam

4. dexametazon 0,2- 0,3 mg/kg IV4. dexametazon 0,2- 0,3 mg/kg IV

5. manitol 1-2 g/kg IV5. manitol 1-2 g/kg IV

6. laboratorijska dijagnostika6. laboratorijska dijagnostika

Page 169: Predavanje kuku

HITNA STANJA U HITNA STANJA U PSIHIJATRIJIPSIHIJATRIJI

Najčešće se javljaju nakon traumatskog Najčešće se javljaju nakon traumatskog doživljaja.doživljaja.

(gubitak bliske osobe, tjelesnih oštećenja, (gubitak bliske osobe, tjelesnih oštećenja, zatvor, gubitak posla, nova sredina.....)zatvor, gubitak posla, nova sredina.....)

REAKTIVNA STANJAREAKTIVNA STANJA

kratko trajukratko traju povezanost krize sa neugodnim doživljajempovezanost krize sa neugodnim doživljajem nagli početaknagli početak dobar ishoddobar ishod

Page 170: Predavanje kuku

PODJELAPODJELA

1. PRIMITIVNE ZAŠTITNE REAKCIJE1. PRIMITIVNE ZAŠTITNE REAKCIJE

(uzbuđenje, „ukočenje od straha“)(uzbuđenje, „ukočenje od straha“)

2. SLOŽENE PSIHOGENE REAKCIJE 2. SLOŽENE PSIHOGENE REAKCIJE (depresivna stanja, SCH, paranoidna (depresivna stanja, SCH, paranoidna reakcija, halucinatorno-delirantne reakcija, halucinatorno-delirantne reakcije)reakcije)

Page 171: Predavanje kuku

KLASIFIKACIJA REAKTIVNIH KLASIFIKACIJA REAKTIVNIH STANJASTANJA

1. NEUROTSKI, stresom uslovljeni 1. NEUROTSKI, stresom uslovljeni poremećaji su:poremećaji su:

akutna stresna reakcijaakutna stresna reakcija postraumatski stresni poremećajpostraumatski stresni poremećaj poremećaj adaptacijeporemećaj adaptacije

2. REAKTIVNA PSIHOZA, ŠIZOTIPNI 2. REAKTIVNA PSIHOZA, ŠIZOTIPNI POREMEĆAJI I SUMANUTA STANJAPOREMEĆAJI I SUMANUTA STANJA

Page 172: Predavanje kuku

LIJEČENJELIJEČENJE 1.udaljavanje iz traumatizirane sredine1.udaljavanje iz traumatizirane sredine psihoterapijapsihoterapija psihofarmakološka terapijapsihofarmakološka terapijaMENADŽMENT AKUTNOG BOLAMENADŽMENT AKUTNOG BOLA Bol je simptom i neugodno emocionalno stanje.Subjektivan Bol je simptom i neugodno emocionalno stanje.Subjektivan

je.je. To je ono što pacijent opišeTo je ono što pacijent opiše

Posmatramo i evidentiramo da li su prisutni:Posmatramo i evidentiramo da li su prisutni:

cijanozacijanoza kašaljkašalj mučnina/povračanjemučnina/povračanje konstipacijakonstipacija svrabsvrab pospanost/konfuznostpospanost/konfuznost san ili promjena raspoloženjasan ili promjena raspoloženja urinarna retancijaurinarna retancija slabostslabost

Page 173: Predavanje kuku

Da li bol utiče na:Da li bol utiče na:

društveni životdruštveni život predstavu o sebipredstavu o sebi komunikativnost i druženjekomunikativnost i druženje aktivnostaktivnost

Diferencijalna dijagnozaDiferencijalna dijagnozaKardiovaskularna etiologija:Kardiovaskularna etiologija:

oboljenje koronarnih arterija(angina/infarkt)oboljenje koronarnih arterija(angina/infarkt) erikarditiserikarditis disekciona aortadisekciona aorta

Gastrointestinalna etiologija:Gastrointestinalna etiologija: gastroezofagealni refluksgastroezofagealni refluks gastritisgastritis ulcerulcer holecistitisholecistitis

Page 174: Predavanje kuku

Plućna etiologija:Plućna etiologija:

plućna embolijaplućna embolija pleuritispleuritis pneumonijapneumonija pneumotoraks/spontani)pneumotoraks/spontani) Nepravilnosti grudnog košaNepravilnosti grudnog koša Kožne promjeneKožne promjene Mišićno-koštane promjene:kostovertebralni Mišićno-koštane promjene:kostovertebralni

sindrom, kostosternalni bol, problemi sa sindrom, kostosternalni bol, problemi sa ramenima(tendinitis)ramenima(tendinitis)

Psihogena etiologijaPsihogena etiologija

Page 175: Predavanje kuku

TRETMAN BOLATRETMAN BOLA

WHO skala izbora analgetikaWHO skala izbora analgetika

Page 176: Predavanje kuku

KAŠALJKAŠALJ je specifični simptom koji ukazuje na je specifični simptom koji ukazuje na

postojanje respiratornog oboljenja.postojanje respiratornog oboljenja. to je refleksna ili voljna brza i jaka ekspiracija to je refleksna ili voljna brza i jaka ekspiracija

pomoću koje se dišni putevi čiste od stranih pomoću koje se dišni putevi čiste od stranih tvaritvari

duboki inspirijumduboki inspirijum zatvaranje epiglotisa i prirubljivanje glasnicazatvaranje epiglotisa i prirubljivanje glasnica kontrakcija trbušne i grudne muskulature uz kontrakcija trbušne i grudne muskulature uz

potiskivanje dijafragme prema grudnoj šupljinipotiskivanje dijafragme prema grudnoj šupljini naglo širenje glasnica i otvaranje epiglotisanaglo širenje glasnica i otvaranje epiglotisa

Page 177: Predavanje kuku

VRSTA KAŠLJAVRSTA KAŠLJA

suh kašalj (virusna ili alergijska suh kašalj (virusna ili alergijska etiologijaetiologija

sa vizingom (bronhijalna astma)sa vizingom (bronhijalna astma) Kašljucanje (TBC)Kašljucanje (TBC) Perzistentan (neo)Perzistentan (neo) sa povišenom TT - infektsa povišenom TT - infekt

Page 178: Predavanje kuku

GLAVOBOLJAGLAVOBOLJA U 90% slučajeva je simptom blagog U 90% slučajeva je simptom blagog

poremećajaporemećaja dugotrajne glavobolje su povezane sa dugotrajne glavobolje su povezane sa

malignomimamalignomima česte glavobolje –sinuitisičeste glavobolje –sinuitisi praćena vidnim poremećajimapraćena vidnim poremećajima Kontaktne lećeKontaktne leće Bolesti grla, nosa, uhaBolesti grla, nosa, uha Bolesti sa desnima i zubimaBolesti sa desnima i zubima NeuralgijaNeuralgija Bolovi u vratnoj kičmiBolovi u vratnoj kičmi

Page 179: Predavanje kuku

PODJELAPODJELA

1. VASKULARNE (migrena)1. VASKULARNE (migrena)2. TENZIONE (rad na računaru)2. TENZIONE (rad na računaru)

S obzirom na trajanjeS obzirom na trajanje

trajnatrajna povremenapovremena periodičnaperiodična progresivnaprogresivna

Page 180: Predavanje kuku

TENZIONA glavobolja je najčešća. Bol u vidu TENZIONA glavobolja je najčešća. Bol u vidu stiskanja na obje strane glave. Pogoršavaju se sa stiskanja na obje strane glave. Pogoršavaju se sa bukom. Traju od 30 min. Do 7 dana. Reakcija na bukom. Traju od 30 min. Do 7 dana. Reakcija na stres.stres.

MIGRENOZNI TIP - bol samo na jednoj strani MIGRENOZNI TIP - bol samo na jednoj strani glave. Osjetljivost na buku i svjetlostglave. Osjetljivost na buku i svjetlost

sa auromsa aurom bez aurebez aureU terapiji antiemetik i dihidroergotaminU terapiji antiemetik i dihidroergotamin „„CLUSTER“ - mlađi muškarci.Bol jak, oko očiju. CLUSTER“ - mlađi muškarci.Bol jak, oko očiju.

Pušenje i alkohol su okidači.Pušenje i alkohol su okidači. REBOUND (povratna) rezultat nekritičnog REBOUND (povratna) rezultat nekritičnog

uzimanja lijekova protiv glavobolje.uzimanja lijekova protiv glavobolje. tremor mozgatremor mozga postraumatske glavoboljepostraumatske glavobolje

Page 181: Predavanje kuku

UGRIZI ZMIJA UGRIZI ZMIJA OTROVNICAOTROVNICA

Zmije otrovnice na našem području su poskok i Zmije otrovnice na našem području su poskok i riđovka.Poskok do 90 cm, sive boje sa tamnom riđovka.Poskok do 90 cm, sive boje sa tamnom prugom na leđima.prugom na leđima.

Zmijski otrov je složena mješavina bioloških, Zmijski otrov je složena mješavina bioloških, aktivnih tvari.aktivnih tvari.

Sadrži enzime (26)Sadrži enzime (26)SIMPTOMATOLOGIJASIMPTOMATOLOGIJA preosjetljivostpreosjetljivost anafilaktički šokanafilaktički šok bolbol dvije ranice sa razmakom od nekoliko milimetaradvije ranice sa razmakom od nekoliko milimetara otok sjajan koji se širiotok sjajan koji se širi tačkasta krvarenjatačkasta krvarenja krvarenje iz desnikrvarenje iz desni

Page 182: Predavanje kuku

POMOĆ I LIJEČENJEPOMOĆ I LIJEČENJE

1. imobilizacija1. imobilizacija

2. podvezivanje proksimalno od mjesta 2. podvezivanje proksimalno od mjesta ujedaujeda

3. davanje antiviperinog seruma 3. davanje antiviperinog seruma (uraditi test na preosjetljivost)(uraditi test na preosjetljivost)

4. ANA-Te (ako je prošlo više od 5 4. ANA-Te (ako je prošlo više od 5 god.)god.)

Page 183: Predavanje kuku

UBODI OTROVNIH UBODI OTROVNIH INSEKATAINSEKATA

komarcikomarci

oseose

pčele (ostavlja žaoku)pčele (ostavlja žaoku)

stršljenistršljeni

Page 184: Predavanje kuku

ALERGIJSKE MANIFESTACIJEALERGIJSKE MANIFESTACIJE

ademadem

eritemeritem

utrikarijautrikarija

anafilaktički šokanafilaktički šok

Page 185: Predavanje kuku

PRVA POMOĆPRVA POMOĆ

1. ukloniti žaoku1. ukloniti žaoku

2. hladni oblozi2. hladni oblozi

3. terapija anafilaktičkog šoka3. terapija anafilaktičkog šoka

4. IV put4. IV put

5. dišni put5. dišni put

Page 186: Predavanje kuku

CRNA UDOVICA (otrovni CRNA UDOVICA (otrovni pauk) - Hercegovina -pauk) - Hercegovina -

ima 13 jarko crvenih pjega na crnom ima 13 jarko crvenih pjega na crnom trbuhu.Otrovna je samo ženka. Ujeda samo u trbuhu.Otrovna je samo ženka. Ujeda samo u samoodbrani. Ujed je uglavnom na podlaktici.samoodbrani. Ujed je uglavnom na podlaktici.

bol u regionalnim limfnim čvorovimabol u regionalnim limfnim čvorovima grčevi u mišićimagrčevi u mišićima blijeda i oznojena kožablijeda i oznojena koža zajapureno lice sa stegnutim mišićima za zajapureno lice sa stegnutim mišićima za

žvakanje.žvakanje. plitko disanjeplitko disanje govor otežangovor otežan

LIJEČENJELIJEČENJE

1. antitoksični serum1. antitoksični serum