Prekršajno pravo skripta.doc

7/26/2019 Prekrajno pravo skripta.doc

1/48

PREKRAJNO PRAVO

1. Pojam, predmet i zadatak prekrajnog prava?

Pojam to je posebna nauna disciplina ili grana prava i izuava norme vaeeg tj. pozitivnog prekrajnogprava. Prekrajno pravo ini skup pozitivnih pravnih normi koje propisuju odreena nedoputena ponaanja kaoprekraje i za njih predviaju odgovarajue prekrajne sankcije.

Predmet kategorija javnopravnih ili kaznenih delikata. Podrazumijeva skup vaeih pravnih propisa kojimase odreuje: koje je nedoputeno ponaanje fizikog ili pravnog lica predvieno kao prekraj pod kojimuslovima takvo lice moe biti kanjeno koje su to sankcije odnosno mjere i pod kojim uslovima se izriu ukom postupku se izriu kako se izreene prekrajne sankcije i nepenalne mjere izvravaju.!adatak zatita drutva od nedoputenih djela tj. ponaanja. !rava prua zatitu zatienim dobrima kao tosu ivot" tijelo" imovina" ast ovjeka i interesima graana. #adatak prekrajnog prava se ostvarujepropisivanjem prekraja" pokretanjem i voenjem prekrajnog postupka prema poiniocu" izricanjemprekrajnih sankcija i nepenalnih mjera i njihovim izvrenjem.

". #i$tem prekrajnog prava?%aterija&no prekrajno pravo regulie pojam prekraja" uslove odgovornosti poionioca" prekrajnesankcije i nepenalne mjere" maloljetnike kao poinioce" zastarjelost prekrajnog gonjenja i izvrenja prekrajnihsankcija.Pro'e$no prekrajno pravo propisuje se nadlenost postupanja u prekrajnim predmetima i postupak ukojem se izriu prekrajne sankcije tj. nepenalne mjere.(zvrno prekrajno pravo propisuje posebnosti postupka izvrenja izreenih prekrajnih sankcija" tjnepenalnih mjera te njihovo evidentiranje i brisanje iz evidencije.

). (zvori prekrajnog prava, pojam i vr$te?$ materija&nomsmislu to su najvanije drutveni odnosi koji determiniu jedno drutvo" a koji se reguliuprekrajnim odredbama. $ *orma&nom smislu to su vrste pravnih propisa u kojima su sadrana pravilaprekrajnog prava. %ajvaniji formalni izvor prekrajnog prava u &' je #akon o prekrajima &'.' obzirom da su prekraji najlaka vrsta nedoputenih ponaanja" propisuje se sledeim vrstama izvora:

(. #akonom). $redbom ili odlukom *lade &'+. ,dlukom skuptine grada" tj. odlukom skuptine optine

Pored %arodne skuptine &' kao najvieg zakonodavnog organa" propise o prekrajima mogu donositi i *lada&'" skuptine gradova i skuptine optina.Prekraji mogu biti propisivani samo taksativno nabrojanim vrstama pravnih propisa" tako da se ne bi pojavioneki drugi rebuliki organ kao donosilac. #akon o prekrajima &' donesen je )-(. god. i on je najvaniji.%jime se ureuje tzv. opti dio materijalnog prekrajnog prava" prekrajni postupak i postupak evidentiranja ibrisanja prekrajnih sankcija" tj. postupak njihovog izvrenja. Posebni dio materijalnog prava sadran je udrugim pravnim izvorima najprije zakonima ali i podzakonskim propisima i oni propisuju konkretna prekrajnadjela i prekrajne sankcije. /o je npr. u oblasti javnog reda i mira" u oblasti bezbjednosti saobraaja" u oblastikretanja i boravka stranaca itd. $ naem prekrajnom pravu supsidijarno se primjenjuju pojedine odredbekrivinog i krivinog procesnog prava" te se tako kao izvori prekrajnog prava pojavljuju i 0rivini zakon &' i#akon o krivinom postupku &'.

+. Vaenje prekrajni- propi$a?*aenje prekrajnih propisa podrazumijeva da oni postoje i djeluju u odreenom vremenu" na odreenomprostoru i u odnosu na odreena lica. /o su i granice vaenja ovih propisa. /ako da moe biti vremenskoprostorno i presonalno vaenje.

(


2/48

Vremen$ko poetak vremena vaenja prekrajnog propisa vee se za dan njegovog stupanja na snagu koji seili odreuje u samom prekrajnom propisu ili vai opta odredba o stupanju na snagu. /ako da oni stupaju nasnagu istekom odreenog roka nakon njihovog objavljivanja to mora biti oznaeno i to je obino 1 dana oddana njihovog objavljivanja u slubenom glasniku" u opravdanim sluajevima moe i krae. /akoe je bitanprotek odreenog vremena od dana objavljivanja propisa u sl. glasniku do dana stupanja na snagu propisa ipocetak njegove primjene 2 vacatio legis. Prestanak vaenja propisa odreuje se novim propisom kojizamjenjuje stari ili ako raniji propis prestaje preutno da vai ukoliko novi propis jednako ili drugaije regulieistu materiju. %a poinioca prekraja se primjenjuje onaj propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekraj

poinjen 3kad je uinilac prekraja radio ili bio duan da radi" bez obzira kad je nastupila posljedica4. 5ko jenakon izvrenja prekraja" a prije pravosnanosti rjeenja o prekraju" izmijenjen prekrajni propis jednom ilivie puta" primjenjuje se onaj koji vaio u vrijeme kada je izvren konkretan prekraj" a novi propisi seprimjenjuju na prekraje poinjene poslije njegovog stupanja na snagu. 6zuzetak od naela retroaktivnogvaenja prekrajnog propisa je primjena prekrajnog propisa koji je najblai za poionioca" u svim situacijamakada se poslije izvrenja prekraja jednom ili vie puta mijenjao prekrajni propis.Pro$torno prema naelu teritorijalnosti na svakog ko poini prekraj na teritoriji &' primijenie se prekrajnipropis tj. zakonodavstvo &'. #akon o prekrajima &' vai na teritoriji &' ako prekraji propisani zakonom idrugim propisima 7i8" &'" gradova i optina" a koji su izvreni na teritoriji &' ili je prekraj poinjen nadomaem brodu ili vazduhoplovu dok se nalazi van teritorije &'. #a prekraj poinjen u inostranstvu kaznie sepoinilac prekraja samo ako je to odreeno #akonom o prekrajima &'" kad se moe pod uslovima

uzajamnosti ustupiti gonjenje za prekraj stranoj dravi u kojoj poinilac prekraja koji je strani dravljanin imaprebivalite.Per$ona&no prekrajni propisi &' primjenjuju se prema svim uiniocima prekraja 3starost preko ( god4 kojina njenoj teritoriji poine neki propisani prekraj" bez obzira da li je domai ili strani dravljanin. 0od djece jevaenje prekrajnopravnog propisa iskljueno. Primjena prekrajnih propisa iskljuena je i prema licima kojiuivaju diplomatski imunitet 3ne moe se voditi prekrajni postupak niti izrei prekrajna sankcija4. !iplomatskiimunitet mogu imati domai dravljani koji obavljaju politike funkcije npr. predsjednik drave" vlade" lanoviitd. i strani dravljani kao to su efovi stranih drava" lanovi njihovih porodica. Prekrajni postupak premanjima se moe primijeniti ako se nisu pozvali na imunitet ili im je nadleni organ oduzeo imunitet.

. Pojam i pravna priroda prekraja?Prekraj je nedoputeno ponaanje fizikih ili pravnih lica za koje slijedi prekrajna sankcija. %pr. nijedozvoljeno prei ulicu kad je crveno svjetlo na semaforu" nije dozvoljeno izazivati tue" vrijeati prolaznike"paliti vatru u parku" potrebno nositi line isprave itd. 0ako su prekraji najlaka vrsta krivinih djela i odprestupa tj. zloina se ne razlikuju po pravnoj prirodi nego po manjoj drutvenoj tetnosti" najvanija razlika jeu pogledu vrste ili mjere sankcije propisanih za prekraje u odnosu na prestupe. 0od formalnog prekraja bitnaje kategorija pravnog propisa kojom se prekaj predvia npr. zakon" podzakonski akt i sl. i sankcija propisana zaprekraj. ,ba elementa su formalna i ukazuju na to zbog ega zakonodavac neko ponaanje predvia kaoprekraj a drugo kao krivino djelo. 0od materijalnog pojma prekraja postoji materijalni element koji ukazujena razloge normiranja nekog ponaanja kao prekraja" npr. da su oni drutveno tetna ponaanja. #akonskadefinicija: Prekraji $/ protivpravna dje&a koja pred$tav&jaj/ krenje javnog poretka i&i propi$a o

ekonom$kom i *inan$ij$kom po$&ovanj/ /tvr0ena zakonom i&i dr/gim propi$om, za koja $/ odre0enaoi&jeja i za koja $/ propi$ane $ank'ije.

2. O$novna oi&jeja i&i e&ementi prekraja?(. radnja prekraja 3prekraj predstavlja krenje javnog poretka ili odgovarajuih prekrajnih propisa" koje

ini odreeni subjekt prekraja4). protivpravnost 3zbog toga se propisuje prekrajna sankcija4+. odreenost prekraja u pravnom propisu 3sa njegovim obiljejima i propisanom sankcijom4.

)


3/48

Radnja izvrenja prekraja osnovno i nuno obiljeje bez kojeg prekraj ne bi ni postojao. /o je voljnoljudsko ponaanje koje je navedeno u opisu pojedinog prekraja iz odgovarajueg prekrajnog propisa i toponaanje se ispoljava u spoljnom svijetu" aktivno ili pasivno. 9ogu biti radnje 3injenjakao to je voljnotjelesno kretanje ili pokret" tj. aktivno djelovanje uinioca prekraja. ,vde uinilac prekraja kri zabranjujuunormu inei ono sto je zabranjeno pod prijetnjom prekrajne sankcije. Radnje ne3injenja podrazumijevajupasivno dranje tj. proputanje da izvri odreenu radnju koju je trebao. /o je u sluaju kad je uinilac bioduan neto da uradi" tako da on ne ini to to je trebalo da ini i time kri zapovjednu normu. 9oe biti kadauinilac ne ini ono to je duan uiniti i tako povreuje zapovjednu normu kojom se nalae da djeluje u

odreenoj situaciji i mogu biti one radnje kod kojih se i neinjenjem moe povrijediti prohibitivna norma" kojase po pravilu kri injenjem npr. zlostavljanje ivotinja koje ini onaj ko tue" ali i onaj ko je ne hrani. Pravaneinjenja izvravaju se nepreduzimanjem radnje koja je propisana odgovarajuim propisom" a neprava sesastoje u krenju dunosti da se sprijei nastanak posljedice. &adnja prekraja je uvijek ljudsko ponaanje ak ionda kad za prekraj moe da odgovara neko pravno lice" ali u tom sluaju fiziko lice je ovlaeno da postupau ime pravnog. &adnjom prekraja se ostvaruje odreena posljedica. ,na je izvjesna promjena ili stanje uspoljnom svijetu koje usljed izvrenja prekraja nastaje na njegovom objektu. %ajee se za postojanjeprekraja zahtijeva da je ostvarena neka posebna posljedica i formalni delikti" a ako se trai prouzrokovanjeodreene posljedice onda su materijalni delikti i ogleda se u povredi zatienog dobra i ugroavanju zatienogdobra. Povreda se sastoji u unitenju ili oteenju pravno zatienog dobra" dok se posljedica u viduugroavanja ispoljava u vidu konkretnog ili apstraktnog ugroavanja zatienog dobra i ovde se prouzrokuje

odreena opasnost. ,pasnost moe biti konkretna kada je izvrenjem radnje nastupila stvrarna " konkretnaopasnost po neko zastieno oravno dobro i apstraktna kada je izvrenjem izvjesne radnje mogue da doe doopasnosti po izvjesno dobro. 5ko opasnost preraste u povredu onda ta radnja predstavlja krivino djelo. %ekadse odgovara i ua pokuaj prekraja ako je to regulisano posebnim zakonom. /o je u sluaju kada je zapoetoizvrenje prekraja" ali posljedica nije ostvarena.Protivpravno$t prekraj je ponaanje koje je protivno pravnom poretku u cjelini" kao i konkretnoj pravnojnormi sadranoj u odgovarajuem propisu. $koliko lice prekri zabranu ili ne potuje zapovjest sadranu upravnoj normi prema subjektu prekraja moi e biti primijenjena prekrajna sankcija. avni poredak je zbirninaziv za sva propisana obavezna pravila ponaanja subjekata u jednom organizovanom drutvu.Odre0eno$t / pravnom propi$/2 nikome se ne moe izrei prekrajna sankcija koja nije bila propisana za tajprekraj zakonom ili na zakonskom propisu u vrijeme njegovog izvrenja 3nullum crimen sine lege" nulla poena

sine lege4. /o podrazumijeva da neko nedoputeno ponaanje mora biti predvieno u prekrajnom propisu kaoprekraj i da moraju biti opisana njegova posebna obiljeja koja odreuju svaki prekraj ponaosob i po kojimase svaki prekraj razlikuje od nekog drugog.Ojekt prekraja je pravno dobro protiv kojeg je prekraj usmjeren. 9oe biti opti zatitni" to je pravnodobro koje se titi normama prekrajnih propisa. /o su posebne individualne ili opte vrijednosti npr. javni red imir. Postoji i objekat radnje ili predmet napada i to je materijalni dio stvarnosti ija se povreda ili ugroavanjepropisuju kao posljedica prekraja. &adnja prekraja je uvijek usmjerena prema nekom licu ili stvari.#/jekt prekraja lice koje svojom radnjom ostvaruje odreeni prekraj" odnosno sva njegova zakonskaobiljeja. /o je najiri pojam jer obuhvata pored izvrioca i sauesnike" ali i uionioce koji bez svoje kriviceprouzrokuju posljedicu prekraja. 'ubjekt moe biti fiziko i pravno lice i po pravilu moe ga uiniti svakofiziko lice. Pravno lice je takoe subjekt prekraja" jer se prekraji koji uine fizika lica u okviru pravnog lica"

pod odreenim uslovima pripisuje pravnom licu kao da ga je ono uinilo. ,dgovornost pravnog lica zaprekraje je specifina jer se na njega ne mogu odnositi niti primijeniti uslovi predvieni za zasnivanjeodgovornosti fizikih lica 3uzrast" uraunljivost tj. krivica4.

4. O$novi i$k&j/3enja po$tojanja prekraja?Prekrajnu odgovornost mogu iskljuiti sledee situacije:

(. nuna odbrana). krajnja nuda+. sila i prijetnja

+


4/48

. djelo malog znaaja1. N/na odrana2 je ona odbrana koja je neophodno potrebna da poinilac od svog dobra ili od dobra nekogdrugog odbije istovremeni ili neposredno predstojei protivpravni napad. !a bi postojala treba da buduispunjeni sledei uslovi: protivpravni napad" istovremeno odbijanje takvog napada 3odbrana4 i neophodnostpreduzimanja odbrane od napada. /o je radnja protivpravnog injenja" moe biti usmjeren protiv bilo kojegdobra napadnutog lica. %apda mora biti stvaran" a odbrana mora biti istovremena sa napadom to je i najvanijiuslov. 5ko ne postoji taj uslov" onda dolazi do prekoraenja nune odrbane. 6stovremenost odbrane postoji zavrijeme dok napad neposredno predstoji" kao i sve vrijeme dok traje. 'matra se da uslov neophodnosti odbrane

nije ispunjen ako postoji velika nesrazmjera izmeu napadaevog dobra i dobra koje se brani. 5ko su ostvarenisvi uslovi odbrane i napada osim neophodnosti odbrane" dolazi do prekoraenja nune odbrane 3intenzivnieksces4 i tada se poinilac moe blae kazniti" a ako je prekoraenje nastupilo usljed jake razdraenosti iliprepasti moe se i osloboditi od kazne. 5ko je protivpravni napad prestao" a napadnuti je tek tada uzvratio nanapad 3ekstenzivni eksces4" ne radi se o nunoj odbrani nego postoji prekraj.". Krajnja n/da postoji ako je prekraj poinjen radi toga da poinilac otkloni od svog dobra ili dobradrugog istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti " a da pri tome uinjenozlo nije vee od zla koje je prijetilo. ;lementi su postojanje opasnosti i otklanjanje opasnosti. ,pasnost je stanjeu kojem je odreeno dobro ugroeno i postoji neposredna mogunost njegove povrede. ,pasnost moe bitiizazvana ne samo radnjom ovjeka kao kod nune odbrane nego i djelovanjem prirodnih sila" nepogodanapadom ivotinje i sl. $slovi prilikom otklanjanja opasnosti: da se opasnost nije mogla otkloniti na drugi nain

osim radnjom prekraja 3neophodnost povrede tueg dobra4 i da uinjeno zlo prilikom otklanjanja opasnosti nijevee od zla koje je prijetilo. 0od krajnje nude se mora uiniti sve" ak i spasavanje bjekstvom" da ne doe dopovrede tueg dobra" ako to nije mogue onda treba pokuati sa najmanje tetnim nainom otklanjanjaopasnosti. 0rajnja nuda se razlikuje od stanja nevolje kod koje je opasnost samo povod da se poini prekraj"te ono ne iskljuuje postojanje prekraja nego se samo uvaava kroz olakavajue okolnosti. %eka lica se nemogu pozivati na krajnju njudu zbog svoje profesije koju obavljaju npr. ljekari" zaposleni na poslovimaobezbjeenja imovine itd. Prekoraenje krajnje nude postoji ako se opasnost otklanja na takav nain da sepovreuje dobro vee vrijednosti od dobra od koga se opasnost otklanja. 6pak poinilac se moe blae kaznitizbog tekog procijenjivanja naina otklanjanja opasnosti" a u nekim sluajevima i osloboditi od kazne.). #i&a i prijetnja2 %eodoljiva sila je ona sila koja djeluje neposredno i to tako da lice prema kojem je onausmjerena nema druge mogunosti izbora postupanja" nego je prisiljeno postupati onako kako je prisiljeno.

Poinilac koji je poinio prekraj pod dejstvom neodoljive sile i prijetnje moe se blae kazniti" ako seupotrijebljena sila i prijetnja ne smatraju neskrivljenom opasnou. ,doljiva ili komulzivna sila" psihika je silakojoj je poinilac mogao odoljeti i ona ne iskljuuje mogunosti iskljuivanja lica prema kome se primjenjuje.+. 5je&o ma&og zna3aja 6 nije prekraj ono dijelo koje" iako sadri obiljeja prekraja propisana zakonom ilidrugim propisom" u zanemarljivoj mjeri opasno zbog svog malog znaaja i zbog neznatnosti ili odsutnostitetnih posljedica. $slovi: mali znaaj djela tj. da je poinjeni prekraj prema okolnostima pod kojima jepoinjen malog znaaja i neznatnost ili odsutnost tetnih poljedica.


5/48

Prema teoriji dje&atno$tismatra se da je prekraj izvren u vrijeme kad je uinilac radio kod prekraja injenja ikad je bio duan da radi kod prekraja neinjenja" bez obzira na to kad je nastupila posljedica. Prema teorijpo$&jedi'eili rezultata prekraj je izvren u vrijeme kada je posljedica prekraja nastupila" bez obzira na to kadje preduzeta radnja izvrenja. $ &' prihvaena je teorija djelatnosti.,dreivanje mjesta izvrenja prekraja je vano zbog utvrivanja prostornog vaenja prekrajnogzakonodavstva" ali i zbog odreivanja nadlenosti ovlaenog organa ili suda za voenje prekrajnog postupka.Prema teoriji dje&atno$ti mjesto izvrenja prekraja je mjesto u kojem je poinilac preduzeo radnju izvrenja ilipropustio izvriti dunu radnju" bez obzira na mjesto gdje je nastala posljedica. Prema teoriji po$&jedi'e" mjesto

izvrenja prekraja je mjesto gdje je nastupila posljedica" bez obzira gdje je preduzeta radnja izvrenja. Poteoriji /ikviteta,mjesto izvrenja prekraja je kako mjesto gdje je uinilac prekraja radio ili je bio duanraditi" tako i mjesto gdje je nastupila posljedica. 0od nas je prihvaena teorija ubikviteta. Prekraji neinjenjaizvreni su na onom mjestu gdje je uinilac bio duan da radi" kao i na mjestu gdje je nastupila posljedica" ili jepo umiljaju uinioca prekraja trebala da nastupi ili je mogla nastupiti.

8. #ti'aj prekraja?

'ticaj prekraja postoji kada je poinilac sa jednom ili sa vie prekrajnih radnji ostvario obiljeja prekraja zakoje prethodno nije izreena prekrajna sankcija" za koje se vodi jedinstveni postupaki izrie jedinstvenaprekrajna sankcija. 9oe biti idea&ni2 ako uinilac sa jednom radnjom poini vie prekraja i rea&ni2 ako je

uinilac sa vie radnji uinio vie prekraja za koje mu se istovremeno sudi. $ oba sluaja izrie se jedinstvenakazna" tako to se prvo utvruje kazna za svaki pojedini prekraj" a onda se za sve prekraje izvrene u sticajuizrie jedna jedinstvena kazna" a na osnovu pojedinano utvrenih kazni.Prividni $ti'aj postoji u sluajevima kada prividno izgleda da postoji vie prekraja ostvarenih jednomradnjom" a u stvari se radi o jednom prekraju. ,dnos specijaliteta postoji kod idelanog prividnog sticaja" ako sejedan prekraj javlja kao poseban sluaj nekog drugog prekraja. ,dnos supsidijariteta moe postojati i kaoidealni i kao relani sticaj u sluaju kad je jedan prekraj prethodna faza ostvarenja drugog prekraja. ,dnoskonsumpcije postoji ako prekraj koji je tei u prirodnom smislu obuhvata onaj koji je laki od njega i moe bitiidealni i realni. ,dnos alternativiteta postoji kada su prekrajnim propisom predviena dva posebna oblika istogprekraja" pod uslovom da uinilac oba ostvari.Prekraji / prod/enom trajanj/ poseban sluaj prividnog realnog sticaja. Postoji kada uinilac prekraja

ponavlja vrenje istog ili istovrsnog prekraja u slinim situacijama ili uslovima koji ine da se to ponovljenovrenje prekraja u logikom smislu smatra jednim prekrajem u produenom trajanju. Potrebno je da se ispunesljedee okolnosti: istovrsnosti predmeta prekraja" istovjetnosti oteenog" korienja iste situacije ili istogtrajnog odnosa" jedinstva mjesta ili prostora izvrenja prekraja ili jedinstvenog umiljaja poinioca. ,vajinstitut mora imati restriktivnu primjenu" tako da prekraji usmjereni protiv linosti mogu se poiniti uproduenom trajanju samo ako su poinjeni prema istom licu. #a ovaj prekraj moe se izrei kazna vea odpropisane za ovaj prekraj" s tim da ova kazna ne smije prei dvostruku mjeru propisane kazne" niti najveumjeru te vrste kazne.Ko&ektivni prekraj postoji kada uinilac u vidu zanata" zanimanja ili iz navike ponavlja vrenje prekraja.!ovoljno je da izvri samo jednu radnju" ako se iz drugih okolnosti vidi da ima namjeru da radnju prekrajaponavlja.

Prekraji $a neodre0enim rojem radnji to su prekraji sa trajnim vremenskim dejstvom" tako da je radnjuprekraja mogue ponoviti neodreeni broj puta" pa se vie takvih radnji smatra jednim izvrenjem prekraja.

19. #a/3e$nitvo, pojam vr$te i od&ike?

'auesnitvo postoji kada vie subjekata u razliitim ulogama i pod odreenim uslovima" zajedniki uestvuje uizvrenju prekraja. 6ako se dobrovljno opredjeljuju ipak je se dosta rijetko javlja u praksi. 9oe biti:

(. saizvrilatvo 3kada vie lica uestvoanjem u radnji izvrenja prekraja ili na drugi nain zajednikipoine prekraj4

>


6/48

). podstrekavanje 3kada neko lice sa umiljajem navodi drugog na izvrenje prekraja" a samo ga neizvrava4

+. pomaganje 3kada neko lice sa umiljajem pomae drugom da izvri prekraj4.Pored postajanja najmanje dva subjekta da bi postojalo sauesnitvo potrebno je da ih povezuje subjektivna iobjektivna veza. 'ubjektivna veza se ispoljava kroz svijest svakog sauesnika ponaosob o zajednikomdjelovanju s drugim sauesnicima" a objektivna postoji u situacijama kad je prekraj rezultat djelatnosti svihsauesnika. Pretpostavke:

(. postojanje glavnog izvrioca prekraja

). uzrona veza izmeu radnje podstrekavanja ili pomaganja i izvrenog prekraja+. odgovornost podstrekaa ili pomagaa.

#aizvri&atvo postoji kad vie lica zajedniki poine prekraj uestvovanjem u radnji izvrenja" ili na druginain tj. nekom drugom radnjom. 6zmeu saizvrilaca postoji sporazum o zajednikom djelovanju prilikomizvrenja prekraja i ta njihova zajednika djelatnost mora postojati u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja%ije potrebno da svaki od saizvrilaca vri radnu izvrenja nego on moe preduzeti i neku drugu radnju kojombitno doprinosi izvrenju prekraja" ali u tom sluaju je potrebno da pored zajednikog djelovanja kodsaizvrilaca postoji tzv. izvrilaka namjera" tj" volja saizvrilaca da zajedniki izvre prekraj.Pod$trekavanje oblik sauesnitva kojim se drugo lice umiljajno navodi da izvri prekraj i bitno je dapodstreka kod drugog liza izazove ili uvrsti odluku o izvrenju odreenog prekraja. 5ko je kod potencijalnihizvrilaca ve postojala vrsta odluka da izvri prekraj tada ne postoji podstrekavanje nego neuspjelo

podstrekavanje ili psihiko pomaganje. Podstrekavanje moe biti neposredno kad podstreka sam" svojimradnjama" navodi izvrioca prekraja na izvrenje prekraja. 6 moe biti posredno kada podstreka podstiedrugo lice da ono navede izvrioca na izvrenje prekraja. &adnja podstrekavanja moe biti bilo ta to utie nastvaranje odluke kod izvrioca npr. upuivanje molbe" ubjeivanje" nagovaranje" davanje poklona itd. 9oe sevriti usmeno" pismeno" konkldentnom radnjom i iskljuivo se vri injenjem. Podstrekavanje se moe odnositina odreeno lice" ili usmjereno odreenom krugu lica koju su povezani nekim elementom" dok ako se odnosi naneogranieni krug lica onda nije podstrekavanje. Podstreka je odgovoran samo ako je umiljajno postupao ikanjava se za poinjeni prekraj kao da ga je sam poinio.Pomaganje predstavlja svaku radnju kojom se doprinosi radnji izvrenja tueg prekraja i u tom smislupomaga radnju ne izvrava ni djelimino" ve samo olakava izvrenje prekraja licu koje je ve stvoriloodluku da to uini. Po pravilu se vri injenjem" ali moe i neinjenjem. 9oe biti fiziko pomaganje kada

pomaga donese izvriocu" nabavi ili stavi na raspolaganje sredstva za izvrenje prekraja" ukloni prepreke zaizvrenje i sl" zatim moe biti psihiko koje se uglavnom vri vrbalnim putem kao npr. davanje savjeta"uputstava itd. !alje moe biti neposredno koje oznaava direktnu pomo izvriocu prekraja i posredno kad sepomo ostvaruje preko drugog lica. Prema zakonu najee je to davanje savjeta ili uputstava kako da se izvriprekraj" stvaranje uslova ili otklanjanje prepreka" unaprijed obeano prikrivanje prekraja" sredstava kojim jeizvreno itd. Pomaganje je mogue samo prije ili tokom izvrenja prekraja" izuzetno i poslije izvrenjaprekraja" kada izvriocu prije izvrenja to obea. Pomaga je odgovoran za umiljajno postupanje i odgovara ugranicama svog umiljaja. ,vde nije potrebno da je izvrilac prekraja odgovoran za prekraj" nego samo da suostvareni objektivni elementi prekraja. Pomaga se kanjava kaznom propisanom za konkretni prekraj" amoe se i blae kazniti ili se moe obustaviti postupak" zavisno od prirode prekraja" naina i okolnostiizvrenja.

Odgovorno$t $a/3e$nika bez postojanja glavnog izvrioca nema ni sauesnitva. !a bi postojala prekrajnaodgovornost ostalih sauesnika potrebno je da je izvrilac svojom protivpravnom djelatnou uao u ?kanjivuzonu@ tj. da je prekraj dovrio. 'a druge strane" ne moe se kazniti neko ko nagovara dijete ili neuraunljivolice na izvrenje prekraja" niti onoga ko bi takvim licima pomogao u izvrenju. Prekrajna odgovornostpodstrekaa ili pomagaa postoji kao samostalna" tj. nezavisno od prekrajne odgovornosti neposrednogizvrioca prekraja. /akoe postoji ako su oni umiljajno preduzeli radnje sauesnitva dok saizvrilac moe bitiodgovoran i za nehatno preduzetu radnju. 5ko je izvrilac izvrio laki prekraj od onoga na koje sepodstrekavanje ili pomaganje odnosi" podstreka i pomag se kanjavaju za prekraj koji je uinjen. Ainiodnosi" svojstva i okolnosti na osnovu kojih se po zakonu iskljuuje prekrajna odgovornost" dozvoljava

B


7/48

oslobaanje od kazne ili ublaavanje kazne" mogu se uzeti u obzir samo prema onom izvriocu" saizvriocu"podstrekau ili pomagau kod koga postoje 3ako je jedan od njih maloljetan" neuraunljiv i sl.4.

11. :$&ovi odgovorno$ti *izi3kog &i'a za prekraj?

!a bi fiziko lice moglo odgovarati za prekraj" pored izvrenog prekraja moraju biti ispunjeni i sledei usovi umomentu izvrenja:

(. da je lice bilo dogovarajueg uzrasta tj. da je u vrijeme izvrenja prekraja bilo starije od ( god.

). da je lice u trenutku izvrenja bilo duevno zdravo i sposobno za rasuivanje 3uraunljivo4+. da je lice prekraj poinilo sa umiljajem ili iz nehata.

;Ne


8/48

orema radnji i posljedici prekraja" izostaje odgovornost uinioca ioako je zabranjena posljedica prouzrokovananjegovom radnjom.

1". Raz&ozi koji i$k&j/3/j/ prekrajn/ odgovorno$t *izi3kog &i'a?

#abluda je pogrena predstava ili pogrena svijest o nekoj okolnosti u vezi sa izvrenjem prekraja ili neznanjeili nedovoljno znanje o nekom obiljeju zakonskog bia prekraja ili elementu prekraja. 9oe biti:

(. stvarna zabluda ili zabluda o injenicama

). pravna zabluda ili zabluda o protivpravnosti djela.Stvarna zabludaje zabluda o nekoj okolnosti koja predstavlja obiljeje prekraja kod koje uinilac nema svijestili ima pogreno znanje ili svijest o nekoj okolnosti koja je obiljeje konkretnog prekraja. &azlikuju se:

(. zabluda o biu prekraja 2 kada uinilac u vrijeme injenja nije bio uopte svjestan nekog zakonompropisanog obiljeja prekraja i

). zabluda o okolnostima koje bi prekraj inile dozvoljenim da su postojale u vrijeme preduzimanja radnjeprekraja.

#naaj stvarne zablude je u tome to se moe iskljuiti odgovornost uinioca prekraja" ako se radi o tzv.neotklonjivoj stvarnoj zabludi" odnosno kada uinilac u datim okolnostima nije mogao" niti je bio duan da znaono o emu je imao pogrenu predstavu.Pravna zabludaje pogrena predstava uinioca o protivpravnosti preduzete radnje. $inilac ima svijest o svim

okolnostima djela" ali pogreno dri da je njegovo djelo doputeno. ,n zna ta radi" ali smatra da je takvoponaanje doputeno" a ne zabranjeno. ,n se moe blae kazniti ili osloboditi od kazne. OVO P>:# 4P(ANJE @ORE.

1). Odgovorno$t pravnog &i'a za prekraj?

#a razliku od fizikih lica kod kojih je zastupljena individualna subjektivna odgovornost" odgovornost pravnihlica za poinjeni prekraj se temelji na objektivnoj odgovornosti. Pravno lice odgovara za prekraje kojeradnjom ili proputanjem dunog nadzora poini odgovorno lice" organ upravljanja" zastupnik pravnog lica ilineko drugo lice koje je u vrijeme izvrenja prekraja bilo ovlaeno da postupa u ime pravnog lica. Pravno liceodgovara i kada organ upravljanja donese protivpravnu odluku ili nalog kojim je omogueno izvrenje prekraja

ili odgovorno lice naredi licu da izvri prekraj i fiziko lice izvri prekraj usljed proputanja odgovornog licada nad njim vri nadzor ili kontrolu. !alje ono odgovara kada je protiv odgovornog lica 3fizikog4 prekrajnipostupak obustavljen ili je odgovorno lice osloboeno od prekrajne odgovornosti i kada postoje pravne ilistvarne smetnje za utvrivanje odgovornosti odgovornog lica u pravnom licu ili se ne moe odrediti ko jeodgovorno lice. #bog toga kaznena odgovornost fizikog ili odgovornog lica u pravnom licu ne iskljuujeodgovornost pravnog lica za uinjeni prekraj.Pravna &i'a koja ni$/ odgovorna za po3injeni prekraj 7i8" &'" D7i8" 7rko distrikt 7i8" dravni organi"republiki organi uprave" organi i jedinice lokalne samouprave i uprave" s tim da se zakonom moe propisati daza poinjeni prekraj odgovara odgovorno lice 3fiziko koje je bilo uraunljivo i djelo izvrilo sa umiljajem iliiz nehata4.Odno$ odgovorno$ti pravnog &i'a i odgovornog &i'a / njem/ fiziko lice se nalazi u poziciji odgovornog

lica" tj. u vezi sa pravnim licem u ime koga postupa i ima posebna ovlaenja u pogledu upravljanja pravnimlicem" proizvodnjom djelatnosti ili dijelom proizvodnje. ,dgovornost pravnog i odgovornog lica su samostalne.5ko fiziko lice postupa iz nehata to utie tako da bi pravno lice moglo biti blae kanjeno.Po$&jedi'e pokretanja $te3aja i&i pre$tanka pravnog &i'a pravni subjektivitet pravnih lice ne prestaje ako jenad njima otvoren steaj" tako da odgovornosti za poinjeni prekraj mogu da podlijeu i pravna lica koja senalaze u steaju" ali im se ne moe izrei kazna" nego samo zatitna mjera oduzimanja predmeta ili nepenalnamjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene prekrajem. 5ko pravno lice prestane da postoji u tokuprekrajnog postupka" to iskljuuje prekrajnu odgovornost tog pravnog lica" ali ako postoji pravni sljedbenikonda on odgovara za prekaj pravnog lica koje je prestalo da postoji.

1


9/48

Odgovorno$t pred/zetnika preduzetnik je fiziko lice koje obavlja preduzetniku djelatnost u svoje ima i zasvoj raun radi sticanja dobiti i kao takvo je upisano u registar preduzetnika. ,n je posebni subjekt prekraja iodgovara za prekraj koji poini prilikom vrenja svoje registrovane djelatnosti. Poto je on fiziko lice"preduzetnik je odgovoran ako je u vrijeme izvrenja prekraja bio uraunljiv i ako ga je poinio sa umiljajemili iz nehata.Odgovorno$t odgovornog &i'a to je fiziko lice koje je u vrijeme izvrenja prekraja bilo uraunljivo i ako jeprekraj poinilo sa umiljajem ili iz nehata. /o je fiziko lice kome su u pravnom licu povjereni odreeniposlovi koji se odnose na upravljanje" poslovanje ili proces rada" kao i lice koje u dravnom organu

republikom organu uprave i organu jedinice lokalne samouprave vri odreene dunosti. %ije odgovorno zaprekraj odgovorno lice koje je postupalo na osnovu nareenja drugog odgovornog lica ili organa upravljanja iako je preduzelo sve radnje koje je na osnovu zakona" drugog propisa ili akta bilo duno da preduzme da bisprijeilo izvrenje prekraja. ,dgovornost odgovornog lica ne prestaje ako mu je prestao radni odnos upravnom licu" dravnom oragnu" republikom organu uprave ili organu jedinice lokalne samouprave niti zatoto je nastala nemogunost da se pravno lice proglasi odgovornim usljed njegovog prestanka.Odgovorno$t $trani- &i'a strano pravno lice i odgovorno lice kanjava se za prekraj poinjen na teritoriji &'uz uslov da strano pravno lice ima poslovnu jedinicu ili predstavnitvo u 7i8 3u okviru obavljanja svojedjelatnosti uini prekraj4. 'trano pravno lice kanjava se za prekraj poinjen njegovim prevoznim sredstvom"ako propisom nije drugaije odreeno.

1+. Pojam i vr$te prekrajni- $ank'ija?

Prekrajne sankcije su dravne odnosno prinudne mjere represinvo=preventivnog karaktera kojima se uiniociprekraja" pod uslovima predvienim prekrajnim propisima" ograniavaju ili uskrauju u odreenim pravima ilslobodama" na osnovu odluke nadlenog suda" odnosno ovlaenog organa" donesene u zakonito sprovedenompostupku. 0rivine sankcije izrie samo sud dok prekrajne moe i laki organ npr. inspektor" policija. $ &' i7i8 sistem sankcija je pluralistiki jer obuhvata brojne nepenalne mjere i prekrajne sanskcije razliite sadrinei vrste. *rste:

(. kazne 2 kazna zatvora i novana kazna). kazneni bodovi+. mjere upozorenja 2 ukor i uslovna osuda

. zatitne mjere 2 oduzimanje predmeta" zabrana vrenja poziva" djelatnosti ili dunosti" zabranaupravljanja motornim vozilom" obavezno lijeenje zavisnika od alkohola i psihoaktivnih supstanciobavezno psihijatrijsko lijeenje" zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama i zabranadranja i oduzimanje ivotinja

>. vaspitne mjere 2 vaspitne mjere upozorenja 3sudski ukor4 i vaspitne mjere pojaanog nadzora 3od straneroditelja" usvojioca" staraoca4.

9ogu biti izreene i nepenalne mjere:(. oduzimanje imovinske koristi). obavezna naknada tete i+. lienje slobode radi naplate novane kazne.

Prekrajne $ank'ije mog/ izri'ati ov&aeni organi p/tem izdavanja prekrajnog na&oga ;izdaje $e na &i'/

mje$ta< i $/dovi / prekrajnom po$t/pk/ ;za-tjevom za pokretanje prekrajnog po$t/pka nad&enom$/d/.

1. Kazne?

0azna je osnovna i najznaajnija vrsta prekrajnih sankcija. /o je prislina" represivna odnosno prinudna mjerakoju izriu ovlaeni organi i sudovi u zakonito sprovedenom prekrajnom postupku i to prekrajnoodgovornom uiniocu prekraja s ciljem uticaja na njega" ali i ostale graane da ubudue ne ine prekraje" asastoji se u liavanju ili ograniavanju odreenih prava i sloboda. 9oe biti kazna zatvora i novana kazna.

E


10/48

0azna zatvora je vremenska kazna lienja slobode" a novana je imovinska prekrajna sankcija. 9oe sepropisati samo jedna od njih ili obje kazne alternativno ili kumulativno. 0azna zatvora se moe propisatiiskljuivo zakonom" a novana i zakonom i drugim pravnim propisima npr. uredbom" odlukom *lade &' itd. iizrie se iskljuivo kao glavna kazna" a novana se izrie i kao glavna i kao sporedna. 5ko su alternativnopropisane i novana kazna i kazna zatvora" sud kao glavnu kaznu moe izrei samo jednu od njih. 0umulativnopropisivanje kazni znai da se ove dvije vrste kazni mogu izrei i zajedno. %ovana kazna kao sporedna kaznaizrie se kada je za odreeni prekraj novana kazna propisana kumulativno sa kaznom zatvora. #a prekrajpravnog lica i odgovornog lica u njemu moe propisati iskljuivo novana kazna.

Kazna zatvora najtea vrsta kazne koja se izrie samo za tee prekraje koje poine fizika lica. /o je lienjeslobode kojom se oduzima sloboda kretanja licu odreeno vrijeme. ,na moe biti propisana kao jedina kazna ilialternativno" odnosno kumulativno sa novanom kaznom. 5ko su novana kazna i kazna zatvora propisanealtrnativno" kazna zatvora se izrie samo sa one prekraje kojima su prouzrokovane tee posljedice ili zaprekraje koji ukazuju na vei stepen odgovornosti poinioca. 0azna zatvora se ne moe propisati u trajanukraem od (- ni duem od B- dana i izrie se na pune dane. ,na se ne moe izrei trudnoj eni" poslije navrena+ mjeseca trudnoe" ni majci dok dijete ne navri godinu dana" a ako je dijete mrtvo roeno ili ako je umrloposlije poroaja dok ne proe B mjeseci od dana poroaja. 0azna zatvora se ne moe izrei ni maloljetnom licu.Nov3ana kazna je prinudno plaanje odreenog novanog iznosa u korist drave. 9oe se izrei kao glavna ikao sporedna kazna kada je propisana kumulativno zajedno sa kaznom zatvora. !jeluje preventivno i izrie se ukonvertibilnim markama. 9oe biti propisana u odreenom rasponu 3opti i posebni minimum i maksimum4 i u

tano odreenom fiksnom iznosu 3globa4. Prema #akonu o prekrajima &' najprije se odreuje opti minimumnovane kazne u zavisnoti od toga da li je okrivljeni fiziko lice" odgvorno lice u pravnom licu ili pravno lice.#a fiziko lice ne moe se propisati u iznosu niem od +- 09" ua odgovorno lice u pravnom licu i preduzetnikau iznosu niem od >- 09" a za pravno lice u iznosu niem od >-- 09. ,pti maksimum: novana kazna zafiziko lice do (-.--- 09" za odgovorno lice u pravnom licu i preduzetnika do )-.--- 09" a za pravno lice do)--.--- 09. %ovane kazne se izriu u svakom konrketnom sluaju u okvoru zakonom ili drugim propisomodreenom raspona" a izuzetak predstavljaju tzv. upravni prekraji kojima se moe pribaviti znaajna imovinskakorist" pa se prema zakonu novane kazne mogu propisivati i na druge naine i to: u viestrukom iznosu poreskeili carinske obaveze koja je trebala biti plaena" u doreenom procentu u odnosu na vrijednost robe i uviestrukom iznosu vrijednosti robe koja je predmet prekraja. Fornji limit ovako odreene kazne ne moe preiiznos od )--.--- 09.

&jeenjem o prekraju" odnosno prekrajnim nalogom odreuje se rok unutar perioda od najkrae 1 dana" anajdue + mjeseca od dana pravnosnanosti rjeenja o prekraju" odnosno izvrenog prekrajnog naloga.Posebna povoljnost se odnosi na to ako je licu izdat prekrajni nalog" da najkasnije u roku od 1 dana od danaprijema tog nalog plati polovinu izreene kazne. 5ko je izavljena alba na rjeenje o prekraju" rok plaanjanovane kazne ne moe biti krai od 1 dana niti dui od + mjeseca od dana dostavljanja drugostepenog rjeenja.'ud moe u opravdanim sluajevima dozvoliti da se novana kazna isplati u ratama" u roku koji ne moe bitidui od B mjeseci pod uslovom da su plaeni trokovi postupka. 5ko lice takve uplate ne vri redovno" sudmoe noviim rjeenjem opozvati svoju odluku o plaanju novane kazne u ratama. Praenje izvrenja izreenihkazni je u nadlenosti suda 3na osnovu rjeenja4 i ovlaenog organa 3na osnovu prekrajnog naloga4. &jeenje oprekraju se izvrava kada postane pravnosnano i ako nema zakonskih smetnji za izvrenje" a po isteku rokaza plaanje novane kazne i trokova postupka. Postupak izvrenja izreene novane kazne moe se obustaviti:

(. nakon izvrenja kazne zatvora). nakon to je naplaena novana kazna prinudnim putem od strane nadlene poreske uprave+. u sluaju smrti kanjenog fizikog lica u toku ili prije poetka izvrenja prekrajne sankcije. brisanjem pravnog lica iz registra pravnog lica>. kada nastupi zastarjelost izvrenja prekrajne sankcijeB. kada sud utvrdi da je prekrajna sankcija neizvriva.

Odmjeravanje kazne u postupku izricanja novane kazne sud u svakom konkretnom sluaju vri njenuindividualizaciju" tj. opredjeljuje konkretnu visinu novane krazne u skladu sa zakonskim i podzakonskimpropisima" a koja je prilagoena okolnostima konkretnog sluaja. %a taj nain" ona nije samo zakonita" nego je i

(-


11/48

pravilno odmjerena i moe postii svrhu kanjavanja. 'ud uzima u obzir sve okolnosti koje utiu da kazna budevea ili manja. /ipine olakavajue odnosno oteavajue okolnosti:

(. stepen odgovornosti poinioca). posljedice prekraja+. okolnosti pod kojima je prekraj poinjen. ranija kanjavanja za prekraje>. line prilike poiniocaB. dranje poinioca poslije poinjenog prekraja.

6movinsko stanje okrivljenog fizikog lica i ekonomski poloaj pravnog lica takoe su od znaaja. %prolakavajua je da lice nije bilo ranije osuivano" a oteavajua da je bilo ranije ve osuivano.Odmjeravanje jedin$tvene kazne i zatitne mjere / $&/3aj/ $ti'aja prekraja ovde vae posebna pravila'ud prvo utvruje kaznu za svaki od pojedinih prekraja" a zatim izrie jedinstvenu kaznu prema sledeimpravilima:

(. ako je za sve prekraje u sticaju utvrena kazna zatvora" jedinstvena kazna mora biti vea od svakepojedinane utvrene kazne" ali ne smije dostii zbir utvrenih kazni" niti prei E- dana zatvora

). ako je za sve prekraje u sticaju utvrena novana kazna" jedinstvena kazna mora biti vea od svakepojedinano utvrene kazne" ali ne smije dostii zbir utvrenih novanih kazni" a jedinstvena novanakazna ne moe biti vea od dvostrukog iznosa najvee novane kazne predviene zakonom

+. ako je za prekraje u sricaju utvrena kazna zatvora" a za druge prekraje novana kazna" izrie se

jedinstvena kazna zatvora i jedinstvena novana kazna.:&aavanje kazne njom se postie blae kanjavanje poinioca i to po mjeri ;i$pod najmanje mjere kojaje propi$ana za taj prekraj, a&i ne i$pod najmanje zakon$ke mjere te vr$te kazne< i po vrsti kazne;/mje$to kazne zatvora izri3e $e nov3ana kazna


12/48

neplaanja novane kazne. ,va kazna se vri tako to se za svakih zapoetih (-- 09 odreuje jedan danzatvora" ali kazna zatvora ne moe trajati krae od jednog dana ni due od B- dana. 6zuzetno" kazna zatvoramoe trajati do E- dana" ako su kanjenom licu kumulativno tj. jednim rjeenjem bile izreene kazne zatvora inovana kazna koju kanjeni nije platio. $koliko kanjeni nakon donoenja rjeenja o zamjeni isplati novanukaznu u cjelosti" kazna zatvora se nee izvriti. 5ko je izvrenje kazne zatvora zapoeto" pa kanjeni isplatipreostali dio do punog iznosa novane kazne" obustavlja se dalje izdravanje kazne zatvora. Protiv ovogsudskog rjeenja dozvoljena je alba koja je moe uloiti u roku od + dana od dana prijema rjeenja. 0adapoinilac koji nema prebivalite ili stalni boravak u &' tj. 7i8 ne uplati novanu kaznu neposredno nakon

donoenja rjeenja o prekraju" izreena novana kazna e se odmah zamijeniti kaznom zatvora. 5ko odluku oprekraju nije donio sud" rjeenje o zamjeni novane kazne u kaznu zatvora donosi nadleni sud" na prijedlogovlaenog organa koji je izdao konkretni prekrajni nalog.

12. Kazneni odovi?

0azneni bodovi se odreuju" odnosno izriu iskljuivo vozau motornog vozila koji u vrijeme izvrenjaprekraja posjeduje vozaku dozvolu izdatu u 7i8" a koji je prekrajnim nalogom" odnosno sudskim rjeenjemo prekraju kanjen za prekraje protiv bezbjednosti saobraaja na putevima. 7roj kaznenih bodova" odnosnoraspon odreuje poseban propis srazmjerno teini uinjenog prekraja. ,ni predstavljaju prekrajnu sankcijusuigeneris" koja se nikad ne izrie samostalno" ve uvijek uz kaznu" uslovnu osudu ili ukor. 5ko su za prekraje u

sticaju utvreni kazneni bodovi" izrei e se jedinstveni kazneni bodovi" koji odgovaraju zbiru svih pojedinanoutvrenih kazenih bodova" a koji ne moe biti vei od broja propisanog posebnim propisom. $z kaznenebodove poiniocu mogu biti izreene i dopunske obaveze s ciljem edukacije vozaa ili praenja njegovogponaanja u saobraaju.

14. %jere /pozorenja?

Pomou ovih mjera nastoji se upozorenjem poinioca prekraja 3ukor4 ili upozorenjem uz prijetnju primjenekazne 3uslovna osuda4 odvratiti konkretni poinilac" da vie ne ini prekraje. 9oe biti ukor i uslovna osuda.'vrha je da se prema poiniocu ne primjeni kazna kada to nije nuno za prekrajnopravnu zatitu i kada se moeoekivati da e se samo upozorenjem ili upozorenjem uz prijetnju kaznom uticati na poionioca da ubudue ne

ini prekraj.:kor je najblaa prekrajna sankcija koja se sastoji u prijekoru koji sud u ime drutva upuuje uiniocuprekraja zbog izvrenog prekraja. $korom se zamjenjuje kazna i uiniocu se skree panja na uinjenoprekrajno djelo i njegovu odgovornost. Potrebno je da budu ispunjeni uslovi:

da sud utvrdi da postoje okolnosti koje u znatnoj mjeri umanjuju odgovornost poinioca da se moe oekivati da e se uinilac prekraja u budunosti uzdravati od injenja istog ako se radi o naroito lakom obliku izvrenog prekraja.

%adleni sud procjenjuje linost uinioca kao i prognozu njegovog ponaanja u budunosti. $kor se moe izreikada postoje okolnosti koje u znaajnoj mjeri umanjuju odgovornost okrivljenog" npr. postojanje prekoraenjanune odbrane ili kranje nude" pravna zabluda" pristanak oteenog i sl. $kor se fakultativno izrie" s tim dasud uiniocu ukazuje na drutvenu neprihvatljivost i tetnost njegovog postupanja i na posljedice koje takvo

ponaanje moe imati po njega i predoava da mu moe biti izreena druga prekrajna sankcija ako ponovouini prekraj.:$&ovna o$/da predstavlja upozorenje suda uiniocu prekraja" uz prijetnju uiniocu da e se prema njemupod odreenim uslovima" primijeniti izreene kazna i zatitna mjera ili samo kazna ili samo zatitna mjeraDormali uslovi: da su sudskom odlukom" odnosno rjeenjem o prekraju izreene kazna i zatitna mjera ili samokazna ili samo zatitna mjera i da je rjeenjem o prekraju odreeno vrijeme provjeravanja. 9aterijalni elementpodrazumijeva da se prema okolnostima izvrenja prekraja" s obzirom na linost okrivljenog" njegov ranijiivot" stepen njegove odgovornosti" ponaanje nakon izvrenog prekraja i druge okolnosti moe oekivati da

()


13/48

on i bez izvrenja kazne iGili zatitne mjere nee ubudue initi prekraje. *rijeme provjeravanja moe bitinajkrae B mjeseci" a najdue jednu godinu i u tom periodu kanjeni uinilac ne smije uiniti novi prekraj.Pored toga mora ispuniti jednu ili vie obaveza koje su mu rjeenjem o prekraju naloene uz izreenu uslovnuosudu" to su: da nadoknadi priinjenu tetu" vrati korist koju je pribavio ili da ispune druge obaveze propisanezakonom. 'ud ne moe izrei uslovnu osudu: uiniocu prekraja odgovornom za prekraj koji u &egistrunovanih kazni ima registovanog duga i licu koje nije izdralo ranije izreenu kaznu zatvora. 'utina je da seprimjena izreene kazne odlae pod uslovom da u vremenu provjeravanja ne izvri jedan ili vie prekraja istevrste i teine ili tei prekraj. 5ko u tom peridou ipak izvri prekraj" sud e nakon ocjenjivanja svih okolnosti

odluiti da li e opozvati uslovnu osudu ili ne. 5ko sud opozove" on uzima kaznu iGili zatitnu mjeru izopozvanog rjeenja o prekraju kao ve utvrenu i utvruje kaznu iGili zatitnu mjeru za novi prekraj i odreujejedinstevnu kaznu iGili zatitnu mjeru. 5ko sud ne opozove uslovnu osudu" za novi prekraj moe izrei kaznuali i novu osudu. 5ko i za novi prekraj izrekne uslovnu osudu on e utvrditi jedinstvenu kaznu za raniji i noviprekraj. 5ko uinilac ne ispunjava naloene obaveze to dovodi do obaveznog opozivanja uslovne osude. 5kouinilac dokae sudu da naloene obaveze nije mogao izvriti" onda se one mogu zamijeniti nekim drugimobavezama ili da se kanjeno lice oslobodi od ve odreenih obaveza. /eret dokazivanja je na kanjenom licu.!o opozivanja uslovne osude moe doi i nakon to je proteklo vrijeme provjeravanja i to najkasnije u roku odgodinu dana od dana kada je proteklo vrijeme provjeravanja.

17. !atitne mjere, pojam i vr$te?

Predstavljaju posebnu kategoriju prekrajnih sankcija kojima se otklanjaju okolnosti ili stanja usljed kojih bipoinilac prekraja mogao da nastavi i ubudue da vri prekraje. *rste:

(. oduzimanje predmeta). zabrana vrenja poziva" djelatnosti ili dunosti+. zabrana upravljanja motornim vozilom. obavezno lijeenje zavisnika od alkohola i psihoaktivnih supstanci>. obavezno psihijatrijsko lijeenjeB. zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbamaC. zabrana dranja i oduzimanje ivotinja.

Pored ovih pojedinim zakonima je propisano da se mogu odrediti neke druge vrste zatitnih mjera npr. udaljenje

iz stana" kue i sl. zatitne mjere mogu biti propisane iskljuivo zakonom" pri emu se mogu izricati obaveznoili fakultativno. 0od obaveznog izricanja zatitne mjere" ona se mora u svakom konkretnom sluaju izrei uzkaznu. Dakultativno propisane zatitne mjere mogu se izrei uz kaznu" ako sud ocijeni da je to potrebno.#atitne mjere treba da otklone uzroke ili stanja koji su pogodovali injenu prekraja i koji bi ubudue mogliuticati na nain da poinilac uini prekraj. ,ne su dopunske sankcije i najece se izriu uz kaznu" uslovnuosudu" ukor ili vaspitnu mjeru" ali mogu i samostalno ako je to predvieno zakonom. /rajanje zatitne mjere ukonkretnoj situaciji odreuje sud" imajui u vidu najkrai vremenski period koji je potreban da se okrivljenisprijei da poini slian prekraj. za razliku od suda" ovlaeni organ moe prekrajnim nalogom izrei samojednu zatitnu mjeru" i to u najkraem predvienom trajanju 3zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanjuod +- dana" odnosno zabrana prisustvovanja odreenim sportskim priredbama u trajanju od godine4 kao izatitnu mjeru oduzimanja predmeta. ,rgan nadlean za izvrenje zatitne mjere je duan da takvu mjeru

evidentira u &egistar i obavijesti sud koji je zatitnu mjeru izrekao o tome da li je zatitna mjera izvrena i akonije" obrazloi zato nije.Od/zimanje predmeta oduzimaju se radi njihovog unitenja ili u korist drave predmeti upotrijebljeni ili subili namijenjeni za izvrenje prekraja" kao i predmeti koji su nastali izvrenjem prekraja" s tim da se moguoduzeti samo ako su svojina okrivljenog. ,d ovog pravila postoji izuzetak a razlozi su:

(. ako to zahtijevaju interesi opte bezbjednosti). ako postoji potreba uvanja ivota i zdravlja ljudi+. ako to zahtijeva bezbjednost robnog prometa. ako to zahtijevaju razlozi javnog morala

(+


14/48

>. ako postoji neki drugi razlog predvien zakonom.,va mjera se po pravilu izrie uz kaznu" ali moe i uz uslovnu osudu" ukor ili vaspitnu mjeru. ,duzimanjempredmeta se ne dira u prava treih lica na naknadu tete od okrivljenog. 6zricanje ove mjere u pravilu jefakultativno" ali moe biti i obavezno. 5ko su predmeti unuteni ili otueni prije ili u toku prekrajnogpostupka" ili ne mogu biti obezbijeeni u prkerajnom postupku" sud okrivljenom moe izrei mjeru naplatenovane protivrijednosti" sve to na prijedlog ovlaenog podnosioca zahtjeva. #atitna mjera se treba razlikovatiod oduzimanja predmeta kao dokaza u prekrajnom postupku ili od oduzimanja predmeta radi obezbjeenjaeventualnog potraivanja.

!arana vrenja poziva, dje&atno$ti i&i d/no$ti izrie je sud i sastoji se u privremenoj zabrani vrenjapoziva" djelatnosti ili dunosti u periodu do B mjeseci okrivljenom fizikom ili pravnom licu. $slovi su da jeuinilac prekraja poinio prekraj obavljajui konkretni poziv" djelatnost ili dunost i ako sud utvrdi da bidoputanje okrivljenom da i dalje obavlja takav poziv" djelatnost ili dunost moglo dovesti do poinjenja novogprekraja u budunosti. edini uslov za njeno izricanje je da bi se na taj nain sprijeilo pravno lice u budueminjenu prekraja. ,va zabrana tee od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju.!arana /prav&janja motornim vozi&om izrie je sud" ali moe i ovlaeni organ i to samo za prekrajepoinjene u saobraaju. 'astoji se u privremenoj ili potpunoj zabrani upravljanja motornim vozilom i moe seizrei od +- dana do jedne godine. 'ud" odnosno ovlaeni organ mogu odrediti zabranu upravljanja svimkategorijama motornih vozila ili zabranu upravljanja odreenom vrstom ili kategorijom motornog vozila. 'udovu mjeru izrie i kad okolnosti pod kojima je ranije djelo izvreno ili ranije krenje saobraajnih propisa

ukazuju da postoji opasnost da e poinilac upravljajui motornim vozilom ponovo poiniti prekraj. /rajanjeove zatitne mjere rauna se od dana deponovanja vozake dozvole kod nadlene organizacione jedinice 9$P&'. 5ko voza nakon prijema poziva da dostavi vozaku to ne uini" nadleni organ donosi zakljuak iprinudnom oduzimanju vozake dozvole.Oavezno &ije3enje zavi$nika od a&ko-o&a i p$i-oaktivni- $/p$tan'i trebaju biti ispunjenja kumulativnodva uslova: da se radi o licu koje je poinilo prekraj usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola ilipsihoaktivnih supstanci i da se radi o poiniocu kod koga postoji opasnost da e usljed navedene zavisnosti idalje initi prekraje. Potrebu za lijeenjem od zavisnosti" sud procjenjuje prije izricanja ove zatitne mjereprema pribavljenom miljenu vjetaka" odnosno nadlene zdravstvene ustanove. 5ko sud odlui" izrei eobavezno lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi" a ukoliko poinilac bez opravdanih razloga odbijelijeenje" zatitna mjera e se izvriti prinudnim putem. Aijeenje moe trajati tokom odreenog perioda ili dok

zdravstvena organizacija ne ustanovi da ne postoji potreba za daljim lijeenjem" ali u svakom sluaju ne moetrajati due od jedne godine.Oavezno p$i-ijatrij$ko &ije3enje izrie se licu koje je u stanju neuraunljivosti poinilo prekraj" a moe seizrei i bitno smanjeno uraunljivom licu. 'ud izrie ovu mjeru ako utvrdi da postoji ozbiljna opasnost dapoinilac ponovi prekraj" a radi otklanjanja opasnosti potrebno je njegovo psihijatrijsko lijeenje. 9oraju bitiispunjeni sledei kumulativni uslovi: da je poinilac poinio prekraj u stanju neuraunljivosti da postojiozbiljna opasnost od ponovnog injenja prekraja i da je ovakvo lijeenje potrebno radi otklanjanja opasnosti odponovnog injenja prekraja. $ pravilu izrie se uz kaznu" uslovnu osudu" ukor ili vaspitnu mjeru" aneuraunljivom licu prekraja i samostalno. dana i moe biti preduzeto najviedva puta u toku jedne godine.!arana pri$/$tvovanja odre0enim $port$kim priredama sastoji se u zabrani koju nadleni organ izriepoiniocu prekraja da prisustvuje odreenim sportskim priredbama" za odreeni period. Primjenjuje se radispreavanja opasnosti od ponavljanja prekraja i izrie se uz kaznu" uslovnu osudu" ukor ili vaspitnu mjeru.9oe se izrei u trajanju od godinu dana do + godine" a vrijeme provedeno na izdravanju kazne zatvora se neuraunava u trajanje zatitne mjere. 5ko uinilac odbije da postupi po ovoj mjeri" izrie mu se prekrajnasankcija.Primjena ove mjere je fakultativna" ali se moe predvidjeti i obavezno izricanje ove zatitne mjere.

(


15/48

!arana dranja i od/zimanje ivotinja Prva mjera moe se odrediti uz oduzimanje ivotinje ilsamostalno" a to je zabrana dranja jedne ili vie ivotinja licu koje je proglaeno odgovornim za prekraj izoblasti zatite dobrobiti ivotinja. 'vrha je spreavanje uinioca da ponovo poini prekraj i da na drugi nainugroava dobrobit ivotinja. !ruga mjera kojom se ivotinja oduzima od uinioca prekraja 2 vlasnika ilidraoca koji je proglaen odgovornim za prekraj iz oblasti zatite dobrobiti ivotinja" a cilj je isti kao kodprethodne mjere. 6zricanje ove mjere je fakultativno" ali se moe predvidjeti i obavezno izricanje ove mjere6zrie se u trajanju od godinu dana do + godine od dana pravosnanosti odluke" s tim da se zatitna mjerazabrane dranja svih ili pojedinih vrsta ivotinja moe izrei i trajno. Aicu kome je izreena ova mjera a koje ne

postupi po njoj izrie se prekrajna sankcija.

18. Nepena&ne mjere?

,ne susui generispravne prirode i mogu se izrei za prekraj i to:(. oduzimanje imovinske koristi). naknada tete i+. lienje slobode radi naplate novane kazne.

,rgan koji je nadlean je duan da izvrenu mjeru evidentira u &egistar" zatim da obavijesti sud koji je mjeruizrekao o tome da li je izvrena i ako nije da obrazloi zato.Od/zimanje imovin$ke kori$ti odreuje se rjeenjem o prekraju kojim su utvreni prekraj i odgovornost

uuinioca za njega. Primjena ove mjere zasniva se na etikom principu da niko ne moe zadrati imovinskukorist pribavljenu izvrenjem prekraja. Protivpravno ostvarena korist moe biti u vidu novca" hartija odvrijednosti" predmeti od vrijednosti itd. i ona se uzima od uinioca prekraja bez naknade. 5ko oduzimanje nijemogue" uinilac prekraja se obavezuje da e u odreenom roku platiti novani iznos koji odgovarapribavljenoj imovinskoj koristi" a ako ne plati taj iznos" onda se naplata vri prinudno. Protivpravno ostvarenaimovinska korist u pravilu se oduzima neposredno od uinioca" ali ako je uinioc na druga lica prenioimovinsku korist na druga lica" ona se od njih moe oduzeti. edini uslov je da su ta lica znala ili mogla znati daje imovinska korist pribavljenja prekrajem. 5ko uinilac prekraja prekrajem nije ostvario korist za sebe" nitiza bliska lica" ve u korist pravnog lica i takva korist e se oduzeti. ,na se oduzima u korist &'.Naknada tete ima svojstva graanskopravne sankcije koja se primjenjuje u sluaju da ugovorna strana neispuni svoje obaveze ili ako neko drugom deliktnom radnjom priini tetu. 'ud moe obavezati okrivljenog da

nadoknadi tetu koju je usljed prekraja uinio oteenom licu i u tom sluaju sud odreuje najpogodniji nainnaknade tete i odreuje visinu obaveze. ,vakva naknada tete ima cilj da se utie na okrivljenog i da sepostigne satisfakcija lica oteenog prekrajem.>ienje $&oode zog nep&aene nov3ane kazne radi se o zamjeni neplaene novane kazne kaznom zatvora%akon izvrenog lienja slobode kanjeni uinilac i dalje nije osloboen plaanja izreene novane kaznenovana kazna i trokovi postupka briu se iz &egistra protekom > godina od dana pravnosnanosti" odnosnokonanosti i izvrnosti rjeenja o prekraju4" kao ni pravnih posljedica zbog neplaanja novane kazne. Aicukojem je odreeno lienje slobode zbog neplaanja novane kazne" novana kazna se ne moe zamijenitikaznom zatvora. /rebaju biti ispunjena dva uslova: da kanjeni u odreenom roku nije platio u potpunosti ilidjelimino novanu kaznu koja mu je izreena i da su protekle najmanje ) godine od dana kada je prekrajninalog postao izvran. ,va mjera se moe donijeti samo jednom za konkretni prekraj bez odravanja glavnog

pretresa i sasluanja stranaka. 0anjeni ima pravo albe drugostepenom sudu i ona odlae izvrenje rjeenja,va mjera moe trajati do (> dana i izvrava se u nekoj od kazneno=popravnih ustanova u &'" a kanjeni imastatus lica koje se nalazi na izdravanju kazne zatvora. 5ko kanjeni uplati puni iznos izreene novane kazneodmah e se osloboditi. ,va mjera moe biti odreena od strane suda po slubenoj dunosti ili na prijedlogovlaenog organa. ,na se nee izvriti ako je od dana pravosnanosti rjeenja i prekraju proteklo > godina" stim to zastarjelost izvrenja mjere lienja slobode kanjenog ne moe nastupiti ako je izvrenje lienja slobodeu toku. ,va mjera se ne izrie kanjenom ako dokae da je on korisnik socijalne pomoi u vidu novanepomoi dodatka za pomo i njegu drugog lica podrke u izjednaavanju mogunosti djece i omladine sasmetnjama u razvoju smjetaja u ustanovi zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu i pomoi i njege u kui" te

(>


16/48

dnevnog zbrinjavanja. $ ovim sluajevima sud e novanu kaznu izmijeniti u kaznu zatvora. Postupak seobustavlja ako je kanjeni umro.

"9. Pojam i kategorije ma&o&jetnika?

9aloljetni uinioci prekraja su specifina kategorija uinilaca" koja se po svojim biolokim i biopsihikimosobina toliko razlikuje od punoljetnih lica da se suzbijanje injenja prekraja ne moe postii istim sankcijamai mjerama i po istom postupku kao kod punoljetnih lica. ,ni nisu potpuno sposobni da shvate realni i drutveni

znaaj svog djela" da pravilno prosuuju i upravljaju svojim postupcima. %jihova vinost i uraunljivostmanifestuje se u posebnoj formi" drugaije nego kod punoljetnih lica. %ajeei uzrok maloljetnikedelinkvencije je vaspitna zaputenost" nedovoljna briga roditelja" problematina porodina ili drutvena sredinau kojoj se razvijaju i sl.Prema naem zakonu" maloljetno lice koje u vrijeme izvrenja prekraja nije navrilo ( god. ivota jeprekrajno neodgovorno i podlijee tretmanu slubi socijalnog staranja. Protiv njega se ne moe pokrenuti nitivoditi prekrajni postupak" niti se mogu izricati prekrajne sankcije. 5li je zakonom propisana prekrajnaodgovornost zakonskih zastupnika" prije svega roditelja maloljetnika" a za prekraje maloljetnih lica mlaih od( godina" pod uslovom da zakonski zastupnici nisu vrili potreban nadzor" a bili su u mogunosti da ga vrekako ne bi doli do izvrenja prekraja od strane maloljetnog lica. /akva lica se kanjavaju za prekraj koji jepoinio maloljetnik koji nije navrio ( god. ivota 3dijete4" kao da su ga sama uinila. Postoje dvije kategorije

krivino i prekrajno odgovornih maloljetnika:(. mlai maloljetnici 2 uinioci kaznenih delikata" odnosno prekraja koju su u vrijeme prekraja navrili

(" a nisu navrili (B god. ivota" i). stariji maloljetnici 2 lica koja su u vrijeme izvrenja prekraja navrila (B" a nisu navrila (1 godina

ivota.

"1. A&ternativne mjere i prekrajne $ank'ije koje $e pred/zimaj/ prema ma&o&jetnim /3inio'imaprekraja?

".1. Po&i'ij$ko /pozorenje radi se o formalnoj opomeni odnosno upozorenju koje izrie policija maloljetnomuiniocu prekraja za koji je propisana novana kazna do +-- 09" uz uslov da je to u skldu sa linim

svojstvima" prilikama i sredinom u kojoj maloljetnik ivi" te okolnostima i teini uinjenog prekraja. $slovi: dase radi o maloljetniku koji je poinio prekraj za koji je propisana novana kazna do +-- 09 i ako je izricanjemjere policijskog upozorenja u skladu sa linim svojstvima" prilikama i sredinom u kojoj maloljetnik ivi" teoklnostima i teini prekraja. #vr-a izri'anja ove mjere jeB da $e ne pokree prekrajni po$t/pak premama&o&jetnik/ i da $e primjenom po&i'ij$kog /pozorenja /ti3e na pravi&an razvoj ma&o&jetnika i ja3anjenjegove &i3ne odgovorno$ti kako //d/e ne i 3inio prekraje. !akle to je alternativna mjera socijalno=preventivnog karaktera. Prema #akonu o prekrajima &'" primjena ove mjere regulue se posebnimpodzakonskim aktom" odnosno Pravilnikom o primjeni mjere policijskog upozorenja koji donosi ministarunutranjih poslova &'. 6zricanje ove mjere podrazumijeva ispunjenje sledeih uslova:

da maloljetnik priznaje prekraj da je priznanje dato slobodno i dobrovovljno da postoji dovoljno dokaza da je maloljetnik uinio prekraj da prema maloljetniku nije ranije izricano policijsko upozorenje" ili vaspitna mjera.

6zriu je iskljuivo policijski slubenici koji posjeduju posebna znanja iz oblasti prava djeteta i prestupnitvamladih.".". Prekrajne $ank'ije koje $e mog/ izri'ati ma&o&jetnim /3inio'ima prekraja 9aloljetnici odnavrenih ( do navrenih (1 god. mogu biti odgovorni i kanjeni za izvreni prekraj i mogu mu se izricatiiskljuivo vaspitne mjere i to: vaspitne mjere upozorenjai vaspitne mjere pojaanog nadzora. /o vri iskljuivo

(B


17/48

sud" tako da je primjena prekrajnog naloga kao naina pokretanja i voenja postupka iskljuena premamaloljetnicima. #a izricanje moraju biti kumulativno ispunjena ) uslova:

zatitne mjere se mogu izrei maloljetniku iskljuivo uz vaspitnu mjeru i neophodno je da sud ocijeni u konkretnom sluaju da je izricanje mjere maloljetniku zbog prirode

prekraja neophodno.Posebnim zakonom moe se propisati kanjavanje za prekraj i roditelja" usvojioca" odnosno staraocamaloljetnika koji ima vie od ( god. a manje od (1 godina i koji je poinio prekraj 3fakultativno kanjavanje4"uz uslov da je poinjeni prekraj posljedica proputanja dunog nadzora nad maloljetnikom" a ukoliko sunavedena lica bila u mogunosti da ga vre.

".".1.Pojam i $vr-a va$pitni- mjera

,ne predstavljaju posebne prekrajne sankcije namijenjene iskljuivo za sankcionisanje maloljetnih uinilacaprekraja. Pomou njih se prema maloljetnim uiniocima prekraja ostvaruje zatita javnog poretka od vrenjaprekraja putem vaspitanja i prevaspitanja maloljetnika" koje izrie sud" a koje se sastoje u ograniavanjunjihovih sloboda i prava. 'vrha je da se utie na razvoj i jaanje line odgovornosti maloljetnika" obezbijedivaspitanje i obezbijedi pravilan razvoj njegove linosti da bi se ponovo ukljuio u drutvenu zajednicu. 'vrha semoe postii na tri naina i to:

(. nadzorom nad maloljetnikom

). pruanjem zatite" brige i pomoi maloljetniku i+. obezbjeenjem opteg i strunog osposobljavanja maloljetnika.

Va$pitne mjere $e izri3/ $amo prema /ra3/n&jivim ma&o&jetnim /3inio'ima prekraja, a to $/ onima&o&jetni'i koji $/ / vrijeme izvrenja prekraja prema $vojoj d/evnoj razvijeno$ti mog&i $-vatitizna3aj $voje radnje i /prav&jati $vojim po$t/p'ima.

".".". Vr$te va$pitni- mjeraB(. vaspitne mjere upozorenja i). vaspitne mjere pojaanog nadzora.

*aspitna mjera upozorenja je sudski ukor. *aspitne mjere pojaanog nadzora su:(. pojaani nadzor od strane roditelja" usvojioca ili staraoca i

). pojaani nadzor nadlenog organa starateljstva.*aspitne mjere imaju iksljuivo vaspitni i rehabilitacijski karakter i njima se eli pozitivno uticati namaloljetnog uinioca prekraja da ubudue ne ini prekraje.

1. Va$pitne mjere /pozorenja #/d$ki /kor 6 je specifina i veoma blaga vaspitna mjera koja se sastoji uupuivanju prijekora ili ukora maloljetnom uiniocu prekraja" ukazivanju na tetnost" odnosno drutvenuneprihvatljivost njegovog postupka" kako po njega samog tako i po drutvo u cjelini kao i predoavanjamaloljetniku da u sluaju ponovnog injenja prekraja prema njemu moe biti odreena druga vaspitna mjera.,va mjera je nerepresivnog karaktera. Prilikom njenog izbora sud mora voditi rauna o vrsti" prirodi i teiniuinjenog prekraja. !a li je primjena ove mjere opravdna" ne zavisi samo od linosti maloljetnika" ve i odnjegove spremnosti da ubudue ne ini prekraje.

". Va$pitne mjere poja3anog nadzora 6 6zriu se maloljetniku kada je za njegovo vaspitanje i razvoj potrebnopreduzeti trajnije mjere vaspitanja i prevaspitanja" uz odgovarajui struni nadzor i pomo. 6zvravaju se naslobodi bez dodatne institucionalizacije i bez odvajanja maloljetnika iz dotadanje socijalne" ivotne i radnesredine. /u spadaju: pojaani nadzor roditelja" usvojioca ili staraoca i pojaani nadzor nadlenog organastaratljestva.".1. Poja3ani nadzor rodite&ja, /$vojio'a i&i $tarao'a izrie sud u onim situacijama kada su roditeljiusvojilac ili staralac propustili da vre potrebnu brigu i nadzor nad maloljetnikom" a u mogunosti su da to vre.

(C


18/48

,va vaspitna mjera traje najkrae B mjeseci" a najdue ) godine" s tim to sud naknadno odluuje o njenomprestanku. 0ada izrekne ovu mjeru" sud ovim licima daje potrebna uputstva i mjere koje treba da preduzmu ucilju vaspitanja maloljetnika" njegovog lijeenja i otklanjanja tetnih uticaja na njega" a najee su to dunosti uvezi sa kolovanjem" lijeenjem i sl. %aroito im se daju uputstva kako da maloljetnik koristi svoje slobodnovrijeme. 5ko roditelji" usvojilac ili staralac ne postupaju po datim uputstvima" sud moe izvrenje ove mjereobustaviti ili zamijeniti drugom" teom vaspitnom mjerom 2 pojaanim nadzorom nadlenog organastarateljstva.".". Poja3ani nadzor nad&enog organa $tarate&j$tva izrie sud u onim situacijama kada roditelji" odnosno

usvojilac ili staralac maloljetnika nisu u mogunosti da nad maloljetnikom vre pojaani nadzor" odnosno kadanjihov nadzor nije dao rezultat" ili se ne moe primijeniti. ,va mjera moe trajati najmanje B mjeseci" a najduegodinu dana" s tim to sud naknadno odluuje o njenom prestanku. Pojaani nadzor neposredno vri odreenoslubeno lice nadlenog organa starateljstva i on se brine o kolovanju maloljetnika" njegovom zaposlenju"odvajanju iz sredine koja na njega tetno utie" potrebnom lijeenju i sreivanju prilika u kojima maloljetnikivi.

(zri'anje i izvrenje va$pitni- mjera izreena vaspitna mjera mora biti srazmjerna uinjenom prekraju" teprilagoenja stvarnim mogunostima maloljetnika. 5ko je maloljetnik poinio vie prekraja u sticaju" sud eprilikom izbora odgovarajue vaspitne mjere jedinstveno cijeniti sve prekraje i izrei samo jednu vaspitnumjeru. 6sto e uiniti i ako se utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njenog izricanja poinio prekraj. 6zvrenje

vaspitnih mjera pojaanog nadzora je u nadlenosti organa starateljstva prema mjestu prebivalita" odnosnoboravita maloljetnika. Praenje ove mjere u nadlenosti je sudije koji je vaspitnu mjeru izrekao i strunihsavjetnika suda 3gdje ih ima4. 'ud moe obustaviti izvrenje izreene vaspitne mjere ili je zamijeniti drugomodgovarajuom mjerom u sledeim situacijama: ako se poslije donoenja rjeenja kojim je izreena vaspitnamjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja rjeenja" ili da sudija za njih nije znao" a bile bi oduticaja na donoenje rjeenja ako se rjeenje suda ne moe izvriti usljed odbijanja maloljetnika ili njegovihroditelja" usvojioca" odnosno staraoca da postupe po izreenoj vaspitnoj mjeri ili po nalogu onoga ko mjeruizvrava i ako nastupe druge okolnosti predviene zakonom" a one bi bile od uticaja na donoenje odluke.Podaci o izreenoj vaspitnoj mjeri briu se iz evidencije nakon proteka roka od + godine od dana kada jeprestalo izvrenje" vaspitne mjere" a u svakom sluaju kada evidentirano lice navri )+ godine.

"". Koje $/ to karakteri$tike prekrajnog po$t/pka prema ma&o&jetni'ima?

Prekrajni postupak prema maloljetniku odnosno uiniocu prekraja starosti od ( do (1 godina" moe sepokrenuti iskljuivo podnoenjem za-tjeva za pokretanje prekrajnog po$t/pka 3izdavanje prekrajnognaloga kao nain pokretanja postupka nije mogue4. 0arakteristike:5/no$t -itnog po$t/panja i oazrivo$t / po$t/panj/ prema ma&o&jetnik/ prekrajni postupak premanjima je hitan" tako da sudija ali i svi drugi organi u postupku moraju postupati hitno. 'udija koji vodi postupakje obavezan da prema maloljetnom poiniocu izbjegava neposredno dranje i izraavanje" neozbiljnostneumjesne ale" ali i pretjeranu strogost. $ izboru odgovarajue vaspitne mjere on treba da sarauje saroditeljima" odnosno staraocima maloljetnog lica.Pozivanje i dovo0enje ma&o&jetnika, te do$tav&janje od&/ka i pi$mena poziv za ispitivanje maloljetnika ne

upuuje se njemu lino" ve se poziva preko zakonskog zastupnika. 6zuzetak od ovog je pozivanje zbog potrebehitnog pstupanja i drugih opravdanih razloga. 9jeru dovoenja kojom se obezbjeuje prisustvo maloljetnika zavoenje prekrajnog postupka sprovodi sudska policija u civilnoj odjei" vodei rauna da to ine na neupadljivnain. ,dluke i pismena koja glase na maloljetnika dostavljaju se maloljetniku na isti nain kako se vri idostavljanje poziva za ispitivanje" s tim da se odluke i druga pismena dostavljaju i zakonskim zastupnicimamaloljetnika.Oaveza $vjedo3enja o dunosti svjedoenja o okolnostima koje se odnose na ocjenjivanje duevnerazvijenosti maloljetnog uinioca prekraja i za upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima ivi" osloboeni

(1


19/48

su samo vjerski slubenik" ispovjednik i branilac. 'va druga lica" pa i roditelji" imaju obavezu svjedoenja onavedenim okolnostima.#pajanje i razdvajanje prekrajnog po$t/pka ako je maloljetno lice uestvovalo u izvrenju prekrajazajedno sa punoljetnim licem" pravilo je da se postupak prema maloljetniku razdvoji i sprovede odvojeno i utom sluaju punoljetno okrivljeno lice u prekrajnom postupku prema maloljetniku bie sasluano kao svjedok iobrnuto. Prekrajni postupak prema maloljetnom uiniocu prekraja moe se voditi i zajedno sa postupkompunoljetnih lica" ali se prema maloljetniku mora postupati obazrivo. &jeenje o spajanju" odnosno razdvajanjupostupka protiv koje nije dozvoljena alba donosi sudija kojem je dodijeljen predmet.

Prava organa $tarate&j$tva i zakon$ki- za$t/pnika organ starateljstva je specifian subjekt prekrajnogpostupka koji nema svojstvo stranke" ali raspolae znaajnim ovlaenjima i procesnim mogunostima. /o susledea prava: da se upoznaju sa tokom prekrajnog postupka" odnosno tokom usmenog pretresa" da u tokuprekrajnog postupka stavljaju prijedloge i da ukazuju na injenice i dokaze koji su od vanosti za donoenjeodluke koja e u datim uslovima najvie odgovarati. 'udija koji vodi postupak duan je obavijesiti organstarateljstva" odnosno zakonske zastupnike maloljetnika o pokenutom postupku. 'udija je isto tako duan da odorgana starateljstva pribavi sve podatke o linosti maloljetnika i sudija moe organ starateljstva pozvati nausmeni pretres.Odrana ma&o&jetnog /3inio'a prekraja maloljetnik mora tokom cijelog prekrajnog postupka imatibranioca" bez obzira na vrstu i visinu prekrajne sankcije. 'ud ima obavezu da maloljetniku tokom prekrajnogpostupka obezbijedi branioca sa posebnim znanjima iz oblasti prava djeteta i prestupnitva mladih" pod uslovom

da maloljetnik nema izabranog branioca. 'ud ima obavezu da maloljetniku odredi prevodioca ukoliko on nepoznaje jezik na kojem se vodi postupak.Primjena odredaa prema dje'i ako sudija koji vodi prekrajni postupak prije pokretanja prekrajnogpostupka utvrdi da se radi o licu koje nije navrilo ( godina" rjeenjem e odbaciti zahtjev za pokretanjeprekrajnog postupka kao nedoputen" jer maloljetnik u tom sluaju nije prekrajno dogovoran. 5ko se istainjenica utvrdi u toku prekrajnog postupka" sudija obustavlja postupak po slubenoj dunosti svojimrjeenjem i obavjetava zakonske zastupnike maloljetnika" organ starateljstva" te podnosioca zahtjeva zapokretanje postupka.!arana ojav&jivanja toka prekrajnog po$t/pka i i$k&j/3enje javno$ti u postpku prema maloljetnicimajavnost je uvijek iskljuenja sa usmenog pretresa. 6skljuenje javnosti se ne odnosi na podnosioca zahtjevaodnosno ovlaeni organ" oteenog" druge okrivljene i njihove zastupnike i branioce. /ok prekrajnog postupka

i odluka" odnosno rjeenje doneseno u prekrajnom postupku ne smiju se objaviti 3pravosnano rjeenje oprekraju suda se moe objaviti" bez navoenja linih podataka maloljetnika4.Primjena na3e&a oport/niteta sud moe odluiti da nee pokretati prekrajni postupak prema maloljetnikuiako postoje dokazi da je poinio prekraj" ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak" s obziromna prirodu prekraja i okolnosti pod kojima je prekraj uinjen" raniji ivot maloljetnika i njegova lina svojstva5li on mora pokrenuti postupak da bi razmotrio sve injenice i doklaze na osnovu kojih bi imao osnova zaprimjenu naela oportuniteta" odnosno donoenja rjeenja kojim e odbaciti zahtjev za pokretanje prekrajnogpostupka. , donoenju takvog rjeenja" sud e obavijesiti maloljetnika" njegove zakonske zastupnike" organstarateljstva" ali i podnosioca zahtjeva i oteenog.Po$ena zanja posebna znanja koja podrazumijevaju kontinutirano struno osposobljavanje i usavravanjemoraju imati svi slubeni uesnici u prekrajnom postupku prema maloljetnicima" odnosno sva lica koja rade na

poslovima prestupnitva mladih. Posebna zanja moraju posjedovati sudije" policijski slubenici" socijalni radnici advokati. , sticanju posebnih zanja i strunom osposobljavanju mladih brine


20/48

#astarjelost predstavlja prestanak prava drave na primjenu ovlaenja na pokretanje i voenje prekrajnogpostupka ili na izvrenje izreenih prekrajnih sankcija i mjera usljed proteka odreenog vremena. !va oblika:

zastarjelost pokretanja i voenja prekrajnog postupka 3zastarjelost prekrajnog gonjenja4 zastarjelost izvrenja izreene prekrajne sankcije" odnosno mjere.

Prekrajni postupak se ne moe pokrenuti niti voditi 3relativna zastarjelost4:(. za prekraje za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do (> dana" odnosno novana kazna do +.---

09" kada protekne godinu dana od dana kada je prekraj izvren i). za prekraje za koje je propisana novana kazna vea od +.--- 09 ili kazna zatvora u trajanju duem od

(> dana" kada protekne dvije godine od dana kada je prekraj izvren.6zuzetno" za poreske" carinske i finansijske prekraje posebnim zakonom se mogu odrediti dui rokovi" ali nedui od + godine. Poetak toka zastarjelosti pokretanja i voenja prekrajnog postupka rauna se od danaizvrenja prekraja.

!a$tarje&o$t izvrenja kazni, zatitni- mjera i va$pitni- mjera 6 &ok zastarjelosti izvrenja izreene novanekazne i kazne zatvora" uobiajno zavisi od visine izreene novane kazne" odnosno duine trajanja kaznezatvora i uvijek se rauna od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju" odnosno izvrnog prekrajnog naloga#astarjelost izvrenja kazni nastupa protekom > godina od dana pravnosnanosti rjeenja o prekraju" odnosnoizvrenja prekrajnog naloga 3briu se iz &egistra4" s tim to zastarjelost izvrenja kazne zatvora ne moenastupiti ako je izvrenje ove kazne u toku.

&elativna zastarjelost izvrenja zatitnih mjera nastupa kada protekne godina dana od dana pravosnanostirjeenja" odnosno izvrnog prekrajnog naloga" kojim su te zatitne mjere izreene" dok apsolutna zastarjelostnjihovog izvrenja nastupa protekom ) godine od dana pravosnanosti rjeenjaGizvrnog prekrajnog naloga#astrajelost izvrenja izreene kazne zatvora" odnosno zatvora kojim je zamijenjena neplaena novana kazna izastarjelost izvrenja zatitnih mjera ne tee za vrijeme njihovog izvravanja. #astarjelost izvrenja vaspitnihmjera nastupa kada protekne godinu dana od dana pravosnanosti rjeenja o prekraju kojim su te vaspitnemjere izreene. #astarjelost izvrenja izreene mjere oduzimanja imovinske koristi" kao i trokova prekrajnogpostupka zastarijeva po proteku > godina od pravosnanosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist iodlueno o trokovima prekrajnog postupka.

ok i prekid za$tarje&o$ti procesne radnje koje prekidaju zastarjelost pokretanja i voenja postupka" odnosno

radnje koje prekidaju zastarjelost izvrenja kazni i zatitnih mjera jesu npr. dostavljanje poziva okrivljenom idrugim uesnicima prekrajnog postupka" pretres stana po naredbi sudije" sasluanje okrivljenog" donoenjerjeenja o prekraju i slino. #a ovakve sluajeve" rok zastarjelosti poinje ponovo da tee" to znai da se ranijeproteklo vrijeme prije nastupanja prekida zastarjelosti ne uraunava u rok zastarjelosti prekrajnog gonjenjaPonovni tok roka zastarjelosti u sluaju nastalog prekida mogu je sve dok ne istekne tzv. apsolutni rokzastarjelosti koji je odreen u dvostrukom trajanju tokova zastarjelosti pokretanja i voenja prekrajnogpostupka" odnosno zastarjelosti izvrenja kazni i zatitnih mjera. /aj rok iznosi )" ili B godina" a poinje teiod dana izvrenja prekraja" odnosno od dana donoenja pravosnane odluke. %astupanje apsolutne zastrjelostiznai da vie nije mogue voditi prekrajni postupak u konkretnom sluaju ili izvriti izreenu kaznu" ilizatitnu mjeru" bez obzira na to to su u meuvremenu preduzimane neke radnje ovlaenog organa i sudakojima je rok zastarjelosti prekidan.

"+. Pojam, predmet i zadatak prekrajnog prava?

Pojam prekrajno procesno pravo je dio prekrajnog prava kojim se ureuje prekrajni postupak" odnosnoonaj postupak u kojem se povodom izvrenog prekraja utvruje odgovornost uinioca prekraja i odreuje"odnosno izrie odgovarajua prekrajna sankcija ili mjera od strane nadlenog suda" odnosno ovlaenogorgana.

)-


21/48

Predmet prekrajni postupak je zakonom definisan postupak koji se vodi povodom izvrenog prekraja" a ukojem prekrajno procesni subjekti preduzimaju odreene prekrajno=procesne radnje i zasnivaju odreeneprekrajno=procesne odnose s ciljem donoenja pravilne i zakonite odluke o odreenoj prekrajnoj stvariPredmet je u sutini prekrajni postupak" odnosno njegov tok i arhitektonika. /okom trajanja prekrajnogpostupka" nadleni sud" odnosno ovlaeni organ rasvjetljava i razrjeava prekrajnu stvar" odnosno oni utvrujuda li je uinjen prekraj" zatim ko je uinilac prekraja" postoji li prekrajna odgovornost uinioca i na krajukoju e prekrajnu sankciju" odnosno mjeru za uinjeni prekraj uiniocu izrei.!adatak osnovni zadatak jeste potpuno" pravilno i zakonito rasvjetljavanje i razrjeenje prekrajne stvari" te

primjena materijalnog prekrajnog prava na odreenu prekrajnu stvar. Pod prekrajnom stvari podrazumijevase realan" stvaran dogaaj povodom kojeg se vodi prekrajni postupak 3preticanje automobilom na punoj liniji4"uz uslov da taj dogaaj svojom sadrinom predstavlja prekraj i ukazuje na neko lice kao mogueg uiniocaprekraja. Potrebna su dva uslova: prvo" da stvarni ivotni dogaaj predstavlja prekraju stvar samo i ukolikoima obiljeja" odnosno elemente odreenog prekraja" i drugo" da moraju postojati dokazi koji ukazuju na nekolice kao mogueg uinioca prekraja.

". Pojam i vr$te prekrajnog po$t/pka?

Prekrajni postupak predstavlja zakonom regulisani postupak koji se vodi povodm izvrenog prekraja" a ukojem prekrajno=procesno subjekti preduzimaju odreene prekrajno=procesne radnje i zasnivaju odreene

prekrajno=procesne odnose sa ciljem donoenja pravilne i zakonite odluke od strane nadlenog suda" odnosnoovlaenog organa o odreenoj prekrajnoj stvari. Postoje dve vrste postupka i to:

(. prekrajni postupak koji se pokree i vodi izdavanjem prekrajnog naloga od strane ovlaenog organa i). prekrajni postupak koji se pokree od ovlaenog podnosioca zahtjeva podnoenjem zahtjeva za

pokretanje prekrajnog postupka nadlenom sudu.$ zavisnosti od osobina uinoca prekraja" vrste i teine prekraja i drugih karakteristika razlikuje se:

(. opti ili redovni prekrajni postupak 3kad se utvrdi da je uinjen prekraj" utvruje se uinilac" njegovaodgovornost i izrie odgovarajua sankcija4 i

). posebni prekrajni postupak 3od redovnog se razlikuje prema subjektima protiv kojih se vodi" ili premaorganima ili specifinostima pitanja4.

$ posebne prekrajne postupke spadaju:

postupak prema maloljetnicima 3lice mlae od (1" a starije od ( godina4 postupak za naplatu novane kazne na licu mjesta ili tzv. organski mandat 3ovlaena slubena lica

mogu uiniocima prekraja na licu mjesta izricati i naplaivati novane kazne pod uslovom da suzateena u vrenju prekraja4

postupak za naknadu tete" odnosno postupak za povrat novanih iznosa licima u sluaju njihovognepravednog kanjavanja.

Posebni prekrajni postupci prema organima pred kojima se prekrajna stvar rijeava: prekrajni postupak koji vode organi dravne uprave 3moe biti postupak naplate novane kazne na licu

mjesta4 prekrajni postupak koji se pokree izdavanjem" odnosno podnoenjem prekrajnog naloga" u kojem se

prekrajni postupak pokree" vodi i zavrava od strane ovlaenog organa.,dnos optih i posebnih prekrajnih postupaka je odnos supsidijarnosti" a to podrazumijeva da e se povodomkonkretne prekrajne stvari naprije primijeniti norme nekog od posebnih prekrajnih postupaka" pa tek ako su tenorme nedovoljne" nejasne ili na drugi nain nema mogunosti da reguliu proces rjeavanja prekrajnog djela"tada e se primjenjivati norme opteg prekrajnog postupka.

"2. Caze prekrajnog po$t/pka?

)(


22/48

,snovna ili glavna faza prekrajnog postupka je prvostepeni prekrajni postupak. #avisno od naina pokretanja3izdavanjem prekrajnog naloga ili podnoenjem zahtjeva za pokretanje prekrajnog postupka nadlenom sudu4ova faza postupka se provodi pred" ili od strane ovlaenog organa i pred prvostepenim" odnosno nadlenimosnovnim 3optinskim4 sudom. Prekrajni postupak koji se pokree izdavanjem prekrajnog naloga predstavljanovinu u pozitivnom zakonodavstvu &' i varijantu biveg skraenog prekrajnog postupka. &edovni ili osnovniprvostepeni postupak ine tri podfaze:

(. prethodni postupak). pretres i

+. donoenje i saoptavanje odluke" odnosno dostavljanje kanjenom rjeenja o prekraju.!ruga faza prekrajnog postupka odnosi se na postupak po pravnim lijekovima. Pozitivno prekrajno=procesnozakonodavstvo &' predvia jedan redovni i dva vanredna pravna lijeka. &edovni pravni lijek je alba" avanredni su: ponavljanje postupka i zahtjev za zatitu zakonitosti.

"4. O$novna na3e&a prekrajnog po$t/pka?

1. Prin'ip ;na3e&o< zakonito$ti jedno od osnovnih i najvanijih naela. 'utina ovog naela ogleda se uzahtjevu nadlenom sudu 3odnosno ovlaenom organu4 da niko nevin ne bude kanjen" te da se prekrajnipostupak vodi po odreenim pravilima. $iniocu prekraja se moe izrei odgovarajua prekrajna sankcija

samo u skladu sa #akonom o prekrajima &' i ako je tak prekraj odgovarajuim propisom odreen prije negoto je uinjen. &jeenje o prekraju moe donijeti samo nadleni sud u prekrajnom postupku koji je odreenzakonom" a prekrajni nalog moe izdati samo ovlaeni organ u zakonom odreenim situacijama.". Na3e&o pretpo$tavka nevino$ti i na3e&o in dubio pro reo2 privremena pretpostavka podrazumijeva da seniko ne moe smatrati odgovornim za prekraj dok se to ne utvrdi pravosnanim rjeenjem o prekraju" odnosnokonanim prekrajnim nalogom. *ai iskljuivo pretpostavka nevinosti" dok pretpostavka dogovornosti zaprekraj nije mogua. %aelo in dubio pro reopodrazumijeva obavezu suda na donoenje rjeenja kojim seobustavlja prekrajni postupak" ne samo u onim situacijama kada je dokazana nevinost okrivljenog" nego i ondakada nije dokazano da je okrivljeni poinio konkretni prekraj.). Na3e&o ne bis in idem, ne ponovo o i$tom, zarana ponovnog $/0enja ovo naelo sadri zabranuponovnog suenja ili kanjavanja nekog lica poslije pravosnano presuene prekrajne stvari 3ako je prekrajni

postupak okonan u odnosu na konkretni prekraj" nije mogue ponovo voditi prekrajni postupak protiv istoglica za isti prekraj4. ,no doprinosi jaanju pravne sigurnosti i povjerenja u pravni poredak drave. Pravosnanorjeenje o prekraju je ono protiv kog se ne moe izjaviti alba" ali se mogu koristiti vanredni pravni lijekovi 2ponavljanje postupka i zatita zakonitosti.+. Prava zadrani-, odno$no &i'a &ieni- $&oode pravo da bude odmah obavijeteno na maternjem jezikuzatim i prekraju i svemu to mu se stavlja na teret" o maksimalnom broju asova ili dana koje moe da provedekao okrivljeni pravo po kojem se pouava da nije duno dati iskaz" a da sve to izjavi moe biti upotrijebljenokao dokaz protiv njega pravo da moe uzeti branioca po svom izboru pravo nesmetane komunikacije sabraniocem" pravo na suenje u razumnom roku pravo na izvoenje pred sudiju odmah" a najskasnije u roku od() asova pravo da branilac prisustvuje njegovom sasluanju i druga prava.. Prava okriv&jenog, odno$no na3e&o i$pitivanja okriv&jenog svako ko je okrivljen da je poinio prekraj

ima pravo da zahtijeva da o njegovoj odgovornosti za poinjeni prekraj odlui sud u razumnom roku,krivljeni ima pravo da u najkraem roku bude obavijeten o zahtjevu za pokretanje prekrajnog postupka" oprekraju koji mu se stavlja na teret" o prirodi i razlozima optubi protiv njega" te dokazima koji ga terete" ali idokazima i injenicama koje mu idu u korist 3sve ovo ima pravo da ostvaruje na maternjem jeziku" da dobijeprevodioca ako je to potrebno4. ,krivljeni ima pravo da dobije odgovarajue vrijeme i mogunosti za primjenuodbrane i on sam odluuje o nainu svoje odbrane i nije duan odgovarati na postavljena pitanja. 6ma pravo dase brani lino ili putem branioca po vlastitom izboru" a ako nema sredstava da mu se branilac obezbijedibesplatno. 6ma pravo da upotrebljava redovne i vanredne pravne lijekove.

))


23/48

2. Pravo na odran/ i&i pravo odrane okriv&jenog okrivljenom se garantuje pravo da se brani sam ili uzstrunu pomo branioca. Aina ili materijalna odbrana je ona koju okrivljeni obavlja sam" dok struna iliformalna podrazumijeva odbranu pomou strunog lica" odnosno branioca koji ima potrebna struna znanjakoja okrivljeni nema.4. Pravo na /potre/ maternjeg jezika i pi$ma, i&i jezika i pi$ma koje /3e$ni'i / po$t/pk/ raz/mij/ ovonaelo se odnosi na okrivljenog" ali i druge uesnike da u postupku" posebno na pretresu" upotrebljavajumaternji jezik ili jezik koji razumiju. 5ko se ne vri na maternjem jeziku ili onom koji razumiju onda imajupravo da trae da im se obezbijedi besplatno prevoenje. ,vo pravo je posebno vano kada u prekrajnom

postupku uestvuju strani dravljani.7. :p/ivanje i do$tav&janje pi$mena ovo naelo se odnosi na jezik na kojem se pozivi" rjeenja i drugapismena koja sud i drugi organi" upuuju odnosno dostavljaju uesnicima u prekrajnom postupku. ,vapismena se upuuju licima koja uestvuju u prekrajnom postupku na slubenim jezicima utvrenim zakonom ito na srpskom" bonjakom i hrvatskom. 'lubena pisma su irilica i latinica.8. !akonito$t dokaza ovo naeko konstituie zabranu i sudu i drugim uesnicima u postupku" da odokrivljenom ili bilo kojeg drugog lica koje uestvuje u postupku iznuuju priznanje ili bilo kakvu drugu izjavu"jer isti predstavljaju nezakonite" odnosno pravno nevaljane dokaze" a to su najee iskazi svjedoka koji susasluani" a po zakonu se nisu mogli sasluati" zatim oni koji su sasluani" a osloboeni dunosti svjedoenja" aliih sud na oslobaanje nije upozorio kao i dokazi pribavljeni povredom ljudskih prava i sloboda.19. Pravo na odtet/ i re-ai&ita'ij/ odnosi se na pravo okrivljenog na naknadu tete iz budetskih

sredstava" pravo na rehabilitaciju" kao i ostvarivanje drugih prava lica neopravdano kanjenih za prekraj"posebno lica neosnovano lienih slobode. 5ko ne doe do sporazuma povodom ovog" kanjenom ostajemogunost podnoenja tube nadlenom sudu &'" a za naknadu tete.11. Po/ka o pravima i&i na3e&o pomoi ne/koj $tran'i ovaj princip odnosi se na obavezu suda" odnosnonadlenog ovlaenog organa da okrivljenog za prekraj" ali i sva druga lica koja uestvuju u prekrajnompostupku poe o pravima koja im po zakonu pripadaju. Podrazumijeva i obavezu suda da stranku" a posebnookrivljeno lice" upozori na posljedice koje proputanje korienja njihovih prava moe da ima. Pruanje pomoineukoj stranci sastoji se u ukazivanju na pravna sredstva 3pravne lijekove4 koja stranci stoje na raspolaganjuzatim koje dokaze moe da koristi" na upoznavanje sa rokovima i posljedicama proputanja rokova" ukazivanjena posljedice proputanja pojavljivanja na usmenom pretresu" ukazivanje na prava okrivljenog itd.1". Pravo na $/0enje ez od&aganja, odno$no ekonomi3no$t po$t/pka ovo podrazumijeva obavezu

nadlenog suda na sprovoenje prekrajnog postupka bez odlaganja i odugovlaenja" ali i onemoguavanjesvake zloupotreb

Documents

Prekršajno pravo skripta.doc