Prilog Poznavanju Djelovanja “Pokreta Narodnog Prosvjećivanja

7/21/2019 Prilog Poznavanju Djelovanja Pokreta Narodnog Prosvjeivanja

1/24

55

SP, br. 1., 55.-78. (2014) Zagreb, 2014.

UDK: 37(497.5-3Slavonija)1945/1951(091)Izvorni znanstveni lanak

Primljeno: 14. 1. 2013.Prihvaeno: 3. 10. 2013.

Prilog poznavanju djelovanja pokretanarodnog prosvjeivanja na podrujuSlavonije od 1945. do 1951. godine

HRVOJE VOLNER

Uiteljski fakultet Sveuilita u Osijeku, Osijek, Republika Hrvatska

Rad se bavi organizacijom prosvjetnih djelatnosti na podruju Slavonije u vrijeme admini-strativne podjele na oblasti (1949. 1951.). Podaci nastali djelovanjem oblasti pokazuju veliktrud niih administrativnih tijela (mjesta, gradova i kotareva) u organizaciji rada i pravilnomfunkcioniranju teajeva opismenjivanja, osnovnoga i srednjega obrazovanja, narodnih sveu-ilita i knjinica. Rad tih ustanova bio je propisan zakonima Narodne Republike Hrvatske,no njihovo je nanciranje veinom proizlazilo iz sredstava lokalnih narodnih odbora i sred-stava polaznika.

Kljune rijei: Hrvatska, Slavonija, obrazovni teajevi, knjinice, narodna sveuilita, narodniodbor.

Uvod

Ope prosvjetne i kulturne prilike u Slavoniji nakon Drugoga svjetskog rata bilesu odraz prilika naslijeenih iz meuratnoga razdoblja. No isto su tako odraz de-mografskih gubitaka u kojima su, negdje djelomino, negdje sasvim, nestale etnikezajednice koje su nastanjivale Slavoniju u kontinuitetu od 1699. godine. Gubitak se

onda osjeao i u obrazovnom, socijalnom i kulturnom presjeku stanovnitva, koji nido 1941. nije bio posebno dobar. Gustoa stanovnitva bila je pogodna za industrijali-zaciju, ali za nju nije bilo sredstava i znanja. U promatranom razdoblju nove politikevlasti, izrasle iz narodnooslobodilakoga pokreta, zapoinju organizaciju opsenogzahvata na poboljanju prosvjetnih prilika u zemlji. Stvaranjem oblasti Osijek 1949.centralizirano je i prikupljanje podataka prosvjetnih ustanova na podruju Slavonije.Kao posljedica toga na jednom su mjestu okupljeni arhivski podaci o funkcioniranjupokreta prosvjeivanja na podruju regije od 1945. do trajanja oblasti 1951. godine.1

1 O pokretu prosvjeivanja nakon 1945. do sada je najvie napisala Katarina SPEHNJAK, vidiJav-nost i propaganda. Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske 1945.1952. , Zagreb, 2002., 210.-


2/24

56

HRVOJE VOLNER, Prilog poznavanju djelovanja pokreta narodnog prosvjeivanja... SP, br. 1., 55.-78. (2014)

Prema popisu stanovnitva 1921., na podruju sjeverne Hrvatske i Slavonije biloje 32,2% nepismenog stanovnitva, a 10 godina poslije u Savskoj je banovini bilo27,7% nepismenih. Istodobno je u itavoj Kraljevini Jugoslaviji bilo 44,6% nepisme-nih. Za usporedbu, 1940. u Danskoj je bilo 2% nepismenih, a u vicarskoj samo 0,5%.

Problem nepismenosti pokuala je od 1937. do 1941. akcijama opismenjivanja rijeitii Seljaka sloga. Ipak, ni pred poetak rata mrea osnovnih kola nije mogla obuhva-titi sve obveznike, prije svega zbog privredne2zaostalosti. Drava nije mogla izgraditidovoljan broj kola, a i djeca su kolu esto polazila neredovito, pa je sekundarnanepismenost premaivala postotke izraene u slubenim statistikama. Osim nepi-smenosti, velik problem ukupnom razvoju zemlje uzrokovat e nedostatak srednjih,pogotovo tehnikih kola. Nakon Drugoga svjetskog rata situacija e se dodatno po-gorati, promjene u etnikoj strukturi Slavonije osjetit e se u manjku obrazovanihtrgovaca, u zaostajanju u poljoprivrednoj proizvodnji, u loijoj medicinskoj skrbi, u

tehnikoj neobrazovanosti i, dakako, broju ljudi koji se koriste knjigom.3

Komunistika partija Jugoslavije, odnosno Komunistika partija Hrvatske (KPJ/KPH), kao nosilac vlasti, za razliku od privredne politike meuratne Jugoslavije,stavit e snaan naglasak na industrijalizaciju zemlje. aj je postupak umnogomeomoguen eksproprijacijom i nacionalizacijom, pa je drava od 1948. bila gotovoapsolutni vlasnik itavog nacionalnog gospodarstva, osim velikog broja sitnih se-ljakih posjeda. Svevlast drave u gospodarstvu trebala je imati pandan u politi-kom ivotu, kroz Partiju koja kontrolira Narodnu frontu. Kao prostor okupljanjasvih progresivnih snaga u drutvu, Narodna je fronta svojim programskim cilje-

vima nastojala usmjeravati obrazovni sustav prema stvaranju socijalistike kulture.Jedno od sredstava socijalne revolucije bio je pokret transformiranja obrazovnestrukture stanovnitva zemlje. Iako je izgradnja teke industrije veoma brzo nailana zapreku preuskog trita (s kapacitetima koji nisu mogli konkurirati svjetskomtritu), a plan rasta jugoslavenske ekonomije je bio usporen i usmjeren na po-

211. akoer vidi Smiljana UROVI, Dravna intervencija u industriji Jugoslavije (19181941),Beograd, 1986., 27. O upravnom sustavu FNRJ vidi i Hrvoje VOLNER, Osjeki okrug/oblast ikotar Naice: razvoj lokalne samouprave u razdoblju mjesnih narodnih odbora (1945.1951.),Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 44/2012.

2 O razlikovanju pojma privreda i gospodarstvo vidi arko Puhovski, Socijalistika konstrukcijazbilje,Zagreb, 1990., 45.

3 Jugoslavija 1918.1988. Statistiki godinjak, ur. Duan Miljkovi, Beograd, 1989., 52.; Ivo GOLD-SEIN, Hrvatska 1918.2008., Zagreb, 2008., 178.; Suzana LEEK, Suradnja HKD Napredak iSeljake sloge u kampanji opismenjavanja, asopis za suvremenu povijest, 36/2004., br. 3, 1101.-1102.; Ivan LAJI, Mario BARA, Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u dvadesetomstoljeu, Zagreb, 2009.; Snjeana KOREN, Politika povijesti i sjeanja: primjer nastave povijesti u op-eobrazovnim kolama u Hrvatskoj (1945.1960.), doktorska disertacija, Zagreb, 2011., 18.-69.; MijoMIRKOVI, Ekonomska struktura Jugoslavije, Zagreb, 1950., 33.; Ana VAZDAR, Narodni front napodruju Slavonije u poratnim godinama, Zbornik Historijskog instituta Slavonije i Baranje, god.18/1981., 72.; Hrvoje VOLNER, Odnos poduzea S. H. Gutmann d.d. prema sindikatima, Studialexicographica, 2/2008., br. 2 (3), 107. akoer vidi Dravni arhiv u Osijeku (dalje: DAOS), fond 513,Narodni odbor kotara Naice (dalje: 513), kut. 350, NOK Naice Statistika-demograja.


3/24

57


boljanje standarda graana, javljala se velika potreba za obrazovanjem (opim,ekonomskim, struno tehnikim i slino) radnika koji su dolazili sa sela u gradove.Praksa apolitinosti nastave karakteristina za kolstvo meuratnoga razdobljaizmijenjena je u interesu stvaranja socijalistikoga ovjeka, pa je nova narodna ko-

la kroz Narodnu frontu bila otvoreno povezana s politikom.4

Narodno e prosvjeivanje u promatranom razdoblju prerasti i u drutvenubrigu za obrazovanje odraslih jer e se podizanjem tehnike baze privrede i uvo-enjem samoupravljanja poveati i potreba za opim, ekonomskim, politikim istrunim obrazovanjem i kulturnim ivotom neposrednih proizvoaa.5Nastoja-nje politike da prosvjeuje graane proizlazilo je iz iskustava: Mi moramo zna-ti da u radniku klasu neprekidno ulaze novi radnici sa sela, koji u njene redoveunose sitno-posjednike i druge zaostale poglede, emu vlasti suprotstavljaju radna prosvjeivanju s ciljem stvaranja ovjeka s duboko humanistikim osnovama,

ovjeka slobodnog koji je usvojio socijalistiku kulturu.6

Meuratna drava nije posjedovala ni adekvatne alate za uoavanje nedostatakau sustavu obrazovanja. U popisima stanovnitva nije ni postavljala pitanje o kolskojspremi ispitanika to je uinjeno tek u popisu iz 1948. godine. Manjkavost te evidenci-je, s druge strane, vidi se u tome to odgovara na pitanje o pohaanoj, a ne o zavrenojkoli (princip zavrene kole bio je primijenjen samo kod ispitanika koji su zavrili fa-kultet ili visoku kolu). ek e u popisima izmeu 1953. i 1981. biti uvedena objektivnakategorizacija pismene osobe, da se radi o pojedincu koji je bio u stanju sastaviti i napi-sati tekst u vezi sa svakidanjim ivotom, bez obzira na to na kojem jeziku ita ili pie.7

U promatranom razdoblju dan je obrazac prema kojemu e se formirati sustavcjeloivotnoga obrazovanja, odgovoran za opismenjivanje, ope i struno obrazo-vanje stanovnitva, otvaranje knjinica i narodnih sveuilita. Organizacija pro-svjeivanja pala je u zadatak lokalnim i regionalnim prosvjetnim odjelima narod-nih odbora (NO), a provedba je bila povjerena uglavnom uiteljima i polaznicimauiteljskih kola. Kampanja za likvidaciju nepismenosti primjerice zapoela je1. listopada 1947., a prethodila joj je opsena propagandna aktivnost masovnihorganizacija i medija u kojoj se isticala vanost pismenosti za drutveni napredak,skupljala novana sredstva, pisai materijal, itanke i dr.8

U akcijama opismenjivanja zadatak je bio u to kraem roku ostvariti da pola-znici teajeva naue itati i pisati, no esto se kao prolazan rezultat prihvaalo da se

4 I. GOLDSEIN, n. dj., 475.-477., 491.-492.; Janez SANOVNIK,Zemlje u razvoju u svjetskoj pri-vredi, Zagreb, 1965., 25.; Ekonomika Jugoslavije. Opi dio II, ur. Vladimir Stipeti, Zagreb, 1964.,199., 211.; Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj, ur. Dragutin Frankovi, Zagreb, 1958., 421.

5 Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj, 502.6 DAOS, fond Narodnog odbora grada Osijeka 67 (dalje: 67), kut. 410, omot Problematika narod-

nog prosvjeivanja, Neki problemi narodnog prosvjeivanja u gradu Osijeku 18. 4. 1953.7 Jugoslavija 1918.1988., 36.-37.8 K. SPEHNJAK, n. dj., 209.; DAOS, 67, kut. 410, 55427-VII-1947., Predmet: Poetak rada opeo-

brazovnih teajeva, 29752-47 od 2. 7. 1947., Predmet: irenje pismenosti zavrni izvjetaj.


4/24

58


polaznik moe itko potpisati. Zbog takve prakse rezultati kampanja bili su dvojbeni,a uvoenjem nove denicije pismenosti popisom iz 1953. ustanovljeno je da je nepi-smeno bilo ak 522 112 osoba starijih od 10 godina ili 16,3% stanovnitva Hrvatske(a 1945. prema starim je kriterijima nepismenih bilo tek oko 340 000). Zahvaljujui

naporima u opismenjivanju te sve veim obuhvatom kolske djece osnovnokolskimobrazovanjem nepismenost se u Hrvatskoj do 1971. smanjuje na 9%.9

Pokret prosvjeivanja u Slavoniji nakon 1945. godine

Organizacija prosvjetnoga rada u Federalnoj Dravi Hrvatskoj bila je povjerenaOdjelu narodne prosvjete ZAVNOH-a i narodnim odborima. Provodi se ve tijekomrata na osloboenim teritorijima kroz analfabetske teajeve, srednje i opeobrazovne,te teajeve za rukovodioce analfabetskih i uiteljskih teajeva, organiziranjem pro-

svjetnih predavanja i priredaba te izdavanjem prosvjetnog tiska i propagande.10

U etapi petogodinjega plana od 1947. do 1951. Ministarstvo prosvjete daje plan-ske zadatke niim razinama vlasti da unaprijede kulturne navike stanovnitva. eaktivnosti mjesnih, kotarskih i gradskih narodnih odbora ukljuivale su rad s anal-fabetima, sa starijim osobama koje nisu imale dovoljno kolsko obrazovanje, u for-miranju mrea knjinica i narodnih sveuilita. O organizacijskim problemima uprovedbi govori i injenica da ve 1950. savezna vlada nancijski potpomae stvara-nje mree prosvjetnih i kulturnih ustanova da bi odgovarale potrebama privrednograzvitka zemlje i bile u skladu s njima, jer lokalne kulturne ustanove nisu moglenai dovoljno sredstava za svoj rad oslanjanjem na narodne odbore, koji su ih trebalinancirati.11Za upoznavanje sa stanjem prosvjete i kulture veoma su nam vane evi-dencije i izvjetaji lokalnih (gradskih, kotarskih, oblasnih, okrunih) NO-a koji namdonose podatke, iako ponekad netone i nepravilno unesene,12o realizaciji.13

9 DAOS, fond Narodni odbor oblasti Osijek 59 (dalje: 59), kut. 155, Problemi i zadaci na narodnomprosvjeivanju oblasti Osijek, listopad 1949. im podacima nisu vjerovali ni lanovi regionalnekontrole. Podaci su nastali radom mjesnih, gradskih i kotarskih narodnih odbora, pa su predstav-nici oblasti Osijek krajem 1949. zahtijevali reviziju popisa nepismenih; K. SPEHNJAK, n. dj., 216.

Ako se te brojke usporede s predratnima, iz 1940., na podruju Hrvatske bilo je 42,3% nepisme-nog stanovnitva starijeg od 10 godina.10 DAOS, fond Okruni narodni odbor Osijek 60 (dalje: 60), kut. 259, br. 99, 5. IX. 1944., Odjel na-

rodne prosvjete ZAVNOH-a, Organizacija prosvjetnog rada. Vidi i Povijest kolstva i pedagogije uHrvatskoj, 396.-424.

11 O zadacima narodnih odbora u rukovoenju privredom vidi H. VOLNER, Osjeki okrug/oblasti kotar Naice, 420.-425.

12 Sumarni podaci se razlikuju od mjesta do mjesta, ukupan broj primjerice knjinica na podrujuodreenog kotara se razlikuje od pojedinanog broja navedenih knjinica na tom podruju. Kaosrednje rjeenje prihvaao se broj dobiven zbrojem pojedinanih pokazatelja.

13 DAOS, 59, kut. 147, Pov. broj 2228/1949., Oblasnim NO-ima, Gradskom NO-u, povjerenitvoza prosvjetu Zagreb, od Planski odjel MP-a; DAOS, 513, kut. 332, Opi poslovi, Izvjetaj o per-sonalnim i organizacijskim pitanjima. ako je vlast ukljuivala civilno stanovnitvo odreenog


5/24

59


Akcije prosvjeivanja bile su u rukama razliitih prosvjetnih drutava. Njihovisu osnivai bili pojedina udruenja i drutvene organizacije pod kontrolom NO-a. Pravno su te organizacije bile izjednaene s zikim osobama, no u stvarnostinije postojala autonomnost u stvaranju prosvjetnih udruenja, to se ogleda i u

injenici da u promatranom razdoblju ne postoji alternativni pokret. Prosvjetna sudrutva mogla nastati jedino na temelju drutvenih pravila koje je morao odobritiministar prosvjete (dotine republike), a autonomnost tih organizacija bila je ogra-niena izvrnim tijelima NO-a dotinoga podruja.14

Kulturno-prosvjetne ustanove morale su radi evidencije biti prijavljene kod povje-renstva za prosvjetu izvrnoga odbora kotara odnosno grada. Povjerenstvo za prosvjetubrinulo se da kulturno-prosvjetna drutva rade na temelju svojih pravila i programa,kao i postojeih zakonskih propisa. Ona su o svojim aktivnostima morala 48 sati prijedostaviti program razliitih manifestacija povjerenstvu kao nadlenom organu, koje to

(koncert, izvoenje kazalinoga komada, prikazivanje lma, predavanje, izloba i sli-no) moe zabraniti ako program nije u skladu s pravilima ili ako program ne odgovarainteresima kulturno-prosvjetnog i politikog uzdizanja naroda i slino. Prosvjetna jeinspekcija zapoela s radom krajem 1949., no sustav kontrole funkcionirao je tek u su-radnji s kotarskim prosvjetnim ustanovama (Savez kulturno-prosvjetnih drutava i unjegovu sklopu Seljaka sloga, pjevaka i kazalina drutva, pododbor za prosvjetu).15

U veini manjih mjesta Slavonije i u gotovo svim selima nedostajalo je prostora zarad. Sve priredbe, sastanci i predavanja odravali su se u nenamjenskim prostorijama.Na podruju Slavonije do sredine 1949. prenamijenjene su 179 graevine za kulturno-

prosvjetni rad: vatrogasni domovi (53), domovi kulture (39), zadruni domovi (13),sindikalni domovi (10), kina (23), omladinski domovi (9) i druge zgrade (32). Od togasu se 42 zgrade koristile kao knjinice, 47 kao itaonice, 25 su koristila razliita kultur-no-prosvjetna i kulturno-umjetnika drutva, 39 ih je sluilo za kazaline predstave,16 za koncerte, 70 za priredbe, tri za izlobe. Knjinice su se primjerice nalazile u do-movima kulture (njih 8), jedna u kazalinoj zgradi, tri u zadrunim domovima, pet usindikalnim domovima, tri u vatrogasnom domu, a 22 u ostalim zgradama.16

mjesta u odluivanje o problemima od lokalne vanosti. Budui da je nedostajalo obrazovanih

kadrova, bilo je sluajeva da u tim savjetima sjede vlastima politiki nepoudne osobe. VidiBranko PERANOVI, Istorija Jugoslavije 1918.1988., Beograd, 1988., 216., 270.-275.; DuanBILANDI, Historija Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije. Glavni povijesni procesi1918.1985., Zagreb, 1985., 174.; I. GOLDSEIN, n. dj., 444.-450.; Berislav JANDRI, Nacional-na i socijalna struktura ibeovaca iz Hrvatske na Golom otoku u razdoblju 1949.1952., asopis zasuvremenu povijest, 25/1993., br. 2-3, 185.; Zdenko RADELI, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.1991.Od zajednitva do razlaza, Zagreb, 2006., 269.-272.

14 DAOS, 59, kut. 150, Zapisnik sastanka povjerenstva za prosvjetu i kulturu NO-a oblasti Osijek,1949. godina; Slubeni list FNRJ, br. 107, 24. XII. 1949., Uredba o osnivanju i radu kulturno-pro-svjetnih ustanova.

15 Slubeni list FNRJ, br. 107, 24. XII. 1949., Uredba o osnivanju i radu kulturno-prosvjetnih ustanova.16 DAOS, 513, kut. 1, Zasjedanje Skuptine KNO Naice, sijeanj 1946. godine, izvjetaj odjela za

prosvjetu i kulturu i Zasjedanje Skuptine KNO Naice, svibanj 1946. godine, izvjetaj odjela za


6/24

60


Osim teajeva koji su funkcionirali u sklopu planova lokalnih narodnih odboraza uzdizanje kadrova, Ministarstvo prosvjete svake je godine upuivalo odreenibroj uitelja na studij Pedagogije na Filozofski fakultet u Zagrebu radi izdizanjavisokokvaliciranih strunjaka. Polaznici su birani iz redova KPJ/KPH i struno

spremnih uitelja, pri emu se moralo voditi rauna o tome da mogu uspjeno za-vriti studij i da e naa narodna drava s njima dobiti visoko kvalicirane kadroveodane i sposobne, izdizanje novih socijalizmu odanih kadrova. Redoviti je studijtrajao etiri godine, a tijekom studija Ministarstvo je polaznicima isplaivalo stipen-dije u visini mjesene plae. e su stipendije u pravilu bile rijetke i esto su ih realizi-rali lanovi partijskih komiteta, pa su takve pojave bile uzrok i nacionalnih napetostiunutar KPJ/KPH. S druge strane, visokokvalicirani kadrovi rijetko su se vraali unastavu, gdje e plae od 1950. nancirati lokalni narodni odbori, i to uglavnomslabo. Primjerice 1953. mjesena primanja istaice u upravnoj zgradi kotara u Na-

icama iznosila je preko 5.000 dinara, plaa uitelja poetnika 3.500 dinara, a plaapredmetnoga nastavnika mogla je biti i manja od 2.000 dinara. Zbog nedostatakasredstava i rijetkih stipendija za visoko obrazovanje socijalistiki uitelji (i zaposleniu kulturi) oblikovali su se na uiteljskim sastancima i drugim oblicima teajeva uorganizaciji i radom agitpropovskih odjeljenja kotarskih komiteta KPH.17

Knjinice

Pri zapoljavanju u knjinicama nastojalo se da zaposlenici budu stariji i ozbiljni

ljudi. akav izbor kandidata nije mogao jamiti kvalitetne zaposlenike, pa su slabijislani na teajeve ili na praksu u gradske knjinice koje su imale tradiciju (knjiniceu Osijeku, Poegi, Slavonskom Brodu, Vinkovcima i Vukovaru). Kotarske i gradskeknjinice do kraja 1949. nancirale su se iz budeta resornoga ministarstva, a ostale suse (sindikalne, zadrune i sl.) trebale nancirati od lanarina i slinih prihoda. Kadase uvodi sustav samonanciranja kotareva i gradova, od 1950., nanciranje knjinicaprijei e na teret lokalnih zajednica. Gradske knjinice u Osijeku, Slavonskom Brodu,Vukovaru i Vinkovcima imale su zadatak pruati instruktivnu pomo pojedinimgradskim i kotarskim knjinicama u njihovu tehnikom sreivanju. Radilo se o knji-

nicama u Novoj Gradiki, akovu, Naicama, Belom Manastiru, upanji, PodravskojSlatini, Valpovu i Orahovici. Inspekcija je obilazila pojedine knjinice svaka 2 mjese-ca, a putni troak kao i sve ostalo padalo bi na teret budeta NO-a kojemu ta knji-nica pripada. Sistematski obilazak slabijih knjinica trebao je pomoi u sreivanjuinventara po uzoru na muzeje, koji su taj posao uzorno obavili. Jedan od stalnihzahtjeva prema knjinicama bio je da svoj rad prezentiraju i lanovima na sastancima

prosvjetu i kulturu; DAOS, 59, kut. 155, Graevine koje slue za kulturno-prosvjetne djelatnostina podruju oblasti Osijek na dan 30. lipnja 1949. godine; vidi K. SPEHNJAK, n. dj., 220.

17 K. SPEHNJAK, n. dj., 177.-183.; I. GOLDSEIN, n. dj., 527.; DAOS, 59, kut. 147, P. 2. XIII. Obla-sni NO Osijek, br. pov. 1703.-1949.; DAOS, fond Kotarskog komiteta Komunistike partije Hrvat-ske Naice 310, kut. 3, 2/9 decembra 1953.


7/24

61


lanstva i godinjim skuptinama (na kojima bi graani utjecali na politiku drutvenihdogaanja knjinica). Nastojalo se formirati mreu knjinica, koja se u prvi mah jav-ljala u razmjeni duplikata, no najprincipijelnije u knjininoj inspekciji.18

Knjiniari su u sklopu svojega svakodnevnog posla imali zadatak oivljavati za-

nimanje publike za knjigu. o su inili odravanjem konferencije italaca, italakimkruocima, knjievnim veerima, izlobama knjiga. Posebno se pazilo da takve mani-festacije budu prilagoene irokim narodnim masama. Zbog kadrovske ekipiranostitakve su oblike rada najkvalitetnije primjenjivale gradske i kotarske knjinice. Buduida je bilo i onih koje nisu imale adekvatan prostor za odravanje raznih manifestacija,drutveni angaman knjiniara prenosio se u narodna sveuilita, radne kolektive,seljake radne zadruge i zadrune domove. Kao najprihvatljiviji oblik agitacije pri-mjenjivale su se izlobe knjiga, predavanja o knjievnim temama, izlaganja kraegasadraja novih knjiga, prikazivanje dijapozitiva i oglaavanje na lokalnim radijskim

postajama. Posebnu je pozornost trebalo posvetiti socijalnomu sastavu italaca knjinicama je trebalo obuhvatiti vei broj radnika i seljaka. Da bi se poveao brojlanova knjinica, provodila su se i masovna ulanjivanja preko sindikalnih orga-nizacija. Radne organizacije su posjeivali knjigonoe, koji su osiguravali redovituopskrbu kolektiva knjigama i usput skrbili o plaanju lanarina. Knjiniari su trebaliredovito pratiti literaturu radi vlastitog strunog i politikog uzdizanja. Posebno va-an zadatak bio je da iz postojeih knjinih fondova uklone svu bezidejnu i tetnuliteraturu, knjige koje negiraju nauku marksizma-lenjinizma. ako su se prilikomrevizija knjinica odbacivale knjige izdavane tijekom okupacije, religioznoga karak-

tera ili zastarjelih izdanja, koje prema ondanjem uvjerenju vlastodraca nisu sadra-vale nita odgojno. e se knjige nisu unitavale, nego su se slale Ministarstvu prosvje-te u Zagrebu. Ipak se moe zakljuiti da izvjetaji o stanju knjinoga fonda pokazujutendenciju da se ne prijavljuje stvaran broj literature na stranim jezicima. Knjige subile troak narodnim odborima, a broj posuenih knjiga u manjim je sredinama bionizak. Nastojalo se popuniti kvotu od najmanje 2000 knjiga po kotarskoj knjinici.19

Nadalje, drava je posebnu skrb vodila o proceduri u nabavi knjiga. U detaljnimanketama koje su voditelji knjinica ispunjavali o stanju knjinoga fonda jedno od pi-tanja bilo je odakle se nabavljaju knjige. O tome nam govori i zakon donesen radi pra-

vilnog ideolokog odgoja djece i omladine. Zakon o izdavanju i raspaavanju omla-dinske i djeje knjievnosti iz travnja 1947. doputao je tiskanje takve literature samouz prethodno odobrenje ministarstva prosvjete narodne republike, koje bi o svakomprijedlogu za tiskanje provodilo konzultacije s omladinskim organizacijama i stru-njacima s podruja djeje i omladinske knjievnosti i tiska. Izdavanje takvih djela bez

18 DAOS, 59, kut. 150, Zapisnik sastanka povjerenstva za prosvjetu i kulturu NO-a oblasti Osijek,1949. godina; DAOS, 59, kut. 155, Zakljuci savjeta knjiniara s podruja osjeke oblasti odra-nog 31. 3. 1950. u Osijeku.

19 DAOS, 59, kut. 155, Zakljuci savjeta knjiniara s podruja osjeke oblasti odranog 31. 3. 1950.u Osijeku; DAOS, 59, kut. 155, Okrunica od oujka 1949., NRH Ministarstvo prosvjete, Odjel zanarodno prosvjeivanje, br. 62494-1949., ankete o kotarskim i gradskim knjinicama.


8/24

62


odobrenja kanjavalo se novano i do 50.000 dinara (25. sijenja 1946. kilogram zlatavrijedio je, prema slubenom teaju, 56.300 dinara) ili zatvorskom kaznom od godi-nu dana. Pravilnik slina naziva koji donosi Narodna Republika Hrvatska u kolovozu1948. unosi promjene utoliko to poduzee koje je dobilo odobrenje za izdavanje dje-

la ne moe slobodno, bez dodatne ocjene, to djelo izdavati i sljedee godine.20

Petogodinjim se planom u Slavoniji predvialo otvaranje 320 knjinica, uglav-nom u selima, u sklopu zadrunih domova (koji su trebali postati sjedite drutveno-ga i kulturnoga ivota stanovnitva mjesta). e su knjinice trebale biti opskrbljenesa 70 972 knjige, a trebalo ih je posjeivati 4155 itatelja. Do kraja 1949. radile su 474knjinice sa 147 185 knjiga, koje su bile posuene ukupno 148 790 puta. Do kraja1950. svaka je kotarska i gradska knjinica trebala imati svoju itaonicu, kotarske suknjinice morale imati najmanje 2000, a knjinice u selima u sklopu seljakih radnihzadruga do 250 razliitih knjiga. Pri gradskim knjinicama (a, ako je bilo moguno-

sti, i u kotarskim) trebalo je osnovati odjel s literaturom za djecu. ijekom godinesvaka je knjinica morala provoditi plan popunjavanja knjinoga fonda, a radi ospo-sobljavanja knjiniarskoga kadra u novoosnovanim seoskim i sindikalnim knjini-cama, o troku NO-a oblasti, u Osijeku su bili organizirani jednomjeseni teajevi.21

lanovi povjerenstva za prosvjetu esto se ale na to da predstavnici vlasti neshvaaju vanost knjige, to se onda prenosilo i na ukljuenost masovnih organiza-cija, koje bez izravnog inzistiranja vladajuih nisu poduzimale mnogo u rjeavanjuproblema knjinica. Najvie energije u osnivanju knjinica dali su seoski uitelji, notekua problematika mjesnih narodnih odbora i nedostatak prostora dovodili su do

povremenih zatvaranja. ako je u Sarvau (kotar Osijek) itaonica i knjinica sa 569knjiga bila zatvorena jer se prostorija prenamijenila za matini ured. Prostorije pred-viene za knjinice prilikom dogradnji zadrunih domova neplanski su se pretvaraleu zadrune gostionice. U Josipovcu je tako otvorena zadruna gostionica umjestoknjinice, iako su u selu radile etiri gostionice, a ni jedna knjinica. Isti je sluaj bio uErdutu i Silau. Za razliku od sela, u gradovima je bila mnogo bolja situacija. Ukljue-nost masovnih organizacija (Antifaistika fronta ena i Savez kulturno-prosvjetnihdrutava) u Osijeku je utjecala na poveanje broja lanova knjinice. Knjiniari sudrutveno angairani, odravaju se knjievne veeri uz recitiranje i pjevanje razliitih

pjesama domaih knjievnika. akve su manifestacije popularne, pa ih tijekom 1949.posjeuju knjievnici iz Zagreba, koji publici itaju svoja djela. akav se oblik prezen-tiranja knjievnih dijela nastavlja, pa knjievnoj veeri u oujku 1950. prisustvuju au-tori Grigor Vitez, Ivanka Vuji Laszowski, Dragutin adijanovi i Ervin inko. Odr-

20 Slubeni list FNRJ, br. 29, 8. IV. 1947., Zakon o izdavanju i raspaavanju omladinske i djeje knjievno-sti i tampe, br. 8, 25. I. 1946., Rjeenje o odreivanju cijene zlata; Narodne novine, br. 62, 4. VIII. 1948.,Pravilnik o izdavanju i raspaavanju omladinske i djeje knjievnosti i tampe u NR Hrvatskoj.

21 DAOS, 59, kut. 155, Problemi i zadaci na narodnom prosvjeivanju oblasti Osijek, listopad 1949;DAOS, 59, kut. 155, Zakljuci savjeta knjiniara s podruja osjeke oblasti odranog 31. 3. 1950.u Osijeku; DAOS, 59, kut. 150, Zapisnik sastanka povjerenstva za prosvjetu i kulturu NO-a oblastiOsijek, 1949. godina.


9/24

63


avaju se italaki kruoci za stariju publiku u prostorijama Gradske knjinice, a zakolski uzrast kruok je bio organiziran u Domu uenika u privredi u vornici eera.O velikom nedostatku kadrova govori izvjetaj poetkom 1950. da ni nakon nekolikoponovljenih natjeaja knjinica nije mogla pronai podesnu pomonu snagu.22

Knjinice su sastavljale tromjesene izvjetaje da bi mogle opravdavati troenjesredstava i planirati rad. Za ilustraciju e posluiti tromjeseni plan Gradske knjiniceu Osijeku od travnja do lipnja 1950. godine. Predviao je nabavku 200 knjiga razlii-tih struka i poveanje broja lanova za 400 uz pomo masovnih organizacija i propa-gandnoga aktiva knjinice.23Osim toga, u spomenutom se tromjeseju na kruocimapredstavljala znanstveno-popularna knjievnost itanjem zanimljivih odjeljaka iz iza-branih radova i izvjetavalo se o novim izdanjima knjiga iz domae i strane knjiev-nosti. U isto vrijeme knjinica je planirala posjetiti, radi pruanja pomoi, knjinice uBelom Manastiru, akovu, Naicama i Podravskoj Slatini, to se zbog velike hladnoe

nije u prolom tromjeseju moglo uiniti. U stalan zadatak Gradske knjinice trebajo ubrojiti nastojanje da se povea broj zaposlenih, nabavi pisai stroj te namjetajzbog skorog otvaranja itaonice i poveanja broja lanova propagandnoga aktiva.24

Gradske knjinice u Slavonskom Brodu, Vukovaru, upanji, kotaru Beli Mana-stir i Osijeku imale su strune knjiniare i nancirale su se iz gradskih i kotarskihbudeta. U knjinici u upanji velika se pozornost posveivala njezinu tehnikomsreivanju. S druge strane, knjinica u Poegi bila je gotovo uvijek zakljuana, a uSlavonskom Brodu gradska je knjinica veim dijelom bila nesreena. Iako su semnogi problemi u radu knjinica mogli rijeiti obrazovanjem, teaj knjiniara koji

je za struku bio organiziran u Zagrebu pohaala su samo tri knjiniara iz oblasti(iz upanje, Vukovara i akova) od predvienih sedam polaznika.25

etiri knjiniara s podruja kotara Vinkovci koji su u oujku 1950. bili odree-ni za pohaanje teaja za knjiniare bili su sljedeeg obrazovnog prola: polaznikiz Andrijaevaca bio je roen 1916. i imao je pet razreda osnovne kole; iz Nijemaca roen 1923., sa etiri razreda osnovne kole; iz Vinkovakog Novog Sela roen1933., sa pet razreda osnovne kole; polaznik iz Ostrova bio je roen 1932. i za-vrio je drugi razred gimnazije. Meu temama kojima se teaj bavio zanimljiv jepedagoki rad s itaocem, koji se dijelio u sljedee teme: rad u biblioteci nekada

i danas, kontakt s publikom kao novi sektor rada, razgovor s itaocem kod upisa(upoznavanje s itaocem, njegovim znanjem, interesima), izbor knjige (preporui-vanje lijepe i znanstvene literature, privikavanje itaoca na tea djela nae i straneknjievnosti), osnovno pravilo bibliotekara: italac ne smije izai iz knjinice bez

22 DAOS, 59, kut. 155, Povjerenitvo za prosvjetu i kulturu 1950., Izvjetaji i razni drugi spisi (ustanovekulture, prosvjeta); DAOS, 59, kut. 155, Knjinica Gradskog NO Osijek, izvjetaj o radu 26. 1. 1950.

23 U tom je razdoblju osjeka knjinica organizirala knjievne veeri s temama: Obraivanje na-rodne pjesme, Ivan Cankar, Selo u jugoslavenskoj knjievnosti, i knjievne kruoke s temama:ivot i rad Milovana Gliia, Djela ure Jakia, Silvije Strahimir Kranjevi.

24 DAOS, 59, kut. 155, romjeseni plan rada Gradske knjinice za mjesec: travanj-lipanj 1950.25 DAOS, 59, kut. 155, Problemi i zadaci na narodnom prosvjeivanju oblasti Osijek, listopad 1949.


10/24

64


knjige koja odgovara njegovom intelektualnom razvoju i interesu. Iz toga se moezakljuiti da je teaj predviao da budui knjiniari usvoje niz vjetina koje suosobe sa slabijim obrazovanjem teko mogle usvojiti.26

Osim zadataka u sreivanju knjinoga fonda i poveanju posjeenosti knjinice

knjiniari su morali sastavljati izvjetaje o vlastitom radu. Za takve su poslove bili sa-stavljeni posebni formulari, koji nam donose vrijedne podatke o knjinom fondu, brojuposuenih knjiga i popularnosti odreenih naslova u odreenom razdoblju i slino.27

Knjige su se, osim donacijama Ministarstva prosvjete, nabavljale i preko mje-snih knjiara na temelju bibliografskih asopisa, a samom se nabavom bavio od-bor za nabavu knjiga. Mnoge su knjinice i na razne prirune naine osiguravaleknjini fond i odgovarajui kadar, koji je nerijetko nedostajao. Knjinica u akovuosnovana je tek krajem 1949., a potrebne knjige dobila je donacijom 500 knjigaod gradskoga odbora Narodne fronte (nije poznato odakle njima knjige). Knjini-

ca u upanji imala je knjini fond od 3750 knjiga, 3300 komada beletristike, 250znanstvenih knjiga, 200 naslova idejno-politikog sadraja, i 150 komada zabra-njenih knjiga. Knjige koje su bile zabranjene u Osijeku su prilikom revizije uklo-njene. Uredba o uklanjanju nedoputene literature provodila se u veim gradskimsredinama, no u upanji i Valpovu, primjerice, takve su knjige jo uvijek stajale napolicama u knjinici. Valpovaka je knjinica imala samo tisuu knjiga, od kojih je150 bilo zabranjeno, 800 komada beletristike i 200 komada znanstvene literature.28

Knjinica u Vinkovcima zapoela je s radom ve u srpnju 1945. s knjinim fon-dom od 5024 knjige, od kojih se 2.000 komada ne izdaje. Broj korisnika na 15 558

stanovnika grada iznosio je samo 381. Prema izvjetaju s kraja 1949., u knjinicije bilo 6177 knjiga, od kojih samo 2964 na hrvatskom, a od ostalih knjiga 78 ih

26 DAOS, 59, kut. 155, 6435/50, Vinkovci 17. 3. 1950., Seminar za knjiniare. Program teaja zaknjiniare bio je podijeljen u nekoliko tema: idejno-politike, tehniko poslovanje u narodnimknjinicama, uloga knjige i knjinice, knjievnost, pedagoki rad s itaocem. ehniko poslovanjenarodne knjinice dijelilo se na teme openito o knjizi i njenoj opremi, vrste naslova, dioba knji-ga, redalica, naslov, podnaslov, impressan, knjige u dijelovima, kontimacija, skupni listi (zbirke),djela sa dva autora, djela sa 3 ili vie autora; anonimna djela, djela pod ifrom, razliita izdanja,kalendari, kolski izvjetaji, naslov s nekoliko djela i autora, smjetaj knjiga, osiguranje i inventar-

ni raspored struka, praktine vjebe u vezi s preuzimanjem gradiva.27 DAOS, 59, kut. 155, Problemi i zadaci na narodnom prosvjeivanju oblasti Osijek, listopad 1949.;

DAOS, 59, kut. 155, Okrunica od oujka 1949., NRH Ministarstvo prosvjete, Odjel za narodnoprosvjeivanje, br. 62.494-1949., ankete o kotarskim i gradskim knjinicama Povjerenstvo zaprosvjetu i kulturu NO grada akova, br. 14.213/49., izvjetaji Valpovo, upanja, Osijek.

28 DAOS, 59, kut. 155, Okrunica od oujka 1949., NRH Ministarstvo prosvjete, Odjel za narodnoprosvjeivanje, br. 62494-1949., ankete o kotarskim i gradskim knjinicama Povjerenstvo za pro-svjetu i kulturu NO grada akova, br. 14213/49., izvjetaji Valpovo, upanja, Osijek. Najtraenijiautori u knjinici u upanji bili su Nazor Novele, Kolar Ili jesmo, ili nismo, te djela opia, Novakai Kumiia. Najtraenije djelo u upanji bila je Andrieva Na Drini uprija i ostali radovi ovog au-tora. Najtraeniji autori u Valpovu bili su Cesarec, Gorki i Goran-Kovai. U Osijeku: Nazor, Gorki,Andri, London, enoa, te Koi, Vern, olstoj, Iljin i urgenjev. Najtraenija djela bila su: Mladagarda, Mati, Ana Karenjina, Dolina mjeseca, Na Drini uprija, ihi dom, Port Artur te Zemlja.


11/24

65


je bilo na maarskom i 3135 na ostalim jezicima. U knjinici je bilo 417 italaca(36 radnika, 108 namjetenika, 224 aka i studenta, 49 ostalih). Slavonska je Po-ega u etiri gradske knjinice nakon rata imala 12 417 knjiga, a 1948. godine 16956, od kojih je njih tek 1803 (neki su naslovi vjerojatno bili posueni i vie puta)

posudilo 1702 italaca. Na podruju kotara Slavonska Poega od 1. travnja do 30.lipnja 1949. knjinice, u kojima je bilo ukupno 2316 knjiga, radile su u 10 sela. Sveknjinice, osim u Pleterinci, Kutjevu i Vetovu, bile su nedavno osnovane i jo nisuureene kako trebaju narodne knjinice. Kotar Donji Miholjac imao je 26 knjini-ca, od ega osam mjesnih, jednu kotarsku, 12 kulturno-prosvjetnih drutava, jednusindikalnu i etiri ostale, s ukupno 10 901 knjigom. Najvie knjiga imala je kotarskaknjinica (2958). Knjinice kulturno-prosvjetnih drutava imale su 3827 knjiga,a seoske knjinice 1991. Ukupno je u kotaru bilo 1259 italaca i 3058 posuenihknjiga, od ega najvie u kotarskoj knjinici (1062). Na podruju kotara Naice

knjinica je osnovana 1946. i imala je tek 600 knjiga, a do kraja 1949. imala je knji-ni fond od 900 knjiga. Plan knjinice u petogodinjem planu bio je poveati brojposjetitelja sa 200 iz 1946. godine na 400 u 1951., a broj mjesnih knjinica sa 15 iz1946. na 30 u 1951. godini. Kotar Beli Manastir imao je 37 knjinica: osam seoskih ijednu kotarsku, dvije kulturno-prosvjetnih drutava, 11 sindikalnih, jedni kolsku i14 Seljakih radnih zadruga (SRZ), s ukupno 19 073 knjige i 3623 italaca te 11 109posuenih knjiga. Bilo je 29 knjinica na hrvatskom ili srpskom jeziku, sa 16 374knjige, te osam knjinica s literaturom na maarskom jeziku i 2699 knjiga. Premasocijalnom sastavu, lanstvo knjinica u baranjskom kotaru inilo je 984 radnika,831 seljak, 1067 namjetenika, 171 ak i student te 570 ostalih. Gradski NO Osijeku istom je razdoblju imao 88 knjinica jednu gradsku, tri kulturno-prosvjetnihdrutava, 73 sindikalne, osam kolskih i tri SRZ-a. Gradska je knjinica imala 9633knjige i 1124 italaca. Sindikalne su knjinice imale 31 252 knjige i 3100 italaca.kolske su knjinice imale 33 659 knjiga i 2815 italaca. Prije rata u Osijeku je biloest knjinica, a po osloboenju su osnovane 82. Prema socijalnom sastavu lan-stva, situacija je bila sljedea: 1377 radnika, 1365 namjetenika, 5650 aka i stude-nata, ukupno 8392 lana na podruju grada Osijeka.29

Prema podacima iz travnja 1950., knjinica u Slavonskom Brodu, koja je ve-

im dijelom bila nekatalogizirana, zapoljavala je dvije osobe, od kojih je jedna bilastruna. Broj knjiga u knjinici iznosio je 6195, od kojih su na hrvatskom jezikubile 5982, na ruskom 169, na francuskom 12, a na njemakom jeziku 32 knjige.Knjinicom je dominirala beletristika (4115), iz drutvenih znanosti imala je 1041knjigu, iz prirodnih znanosti 147, iz politike 830 i ostalo 62. Posuene knjige: be-letristika 9040, drutvene znanosti 322, prirodne znanosti 114, ostale znanosti76,politike 41. Knjinica je imala 4733 lana, od kojih je najvie bilo aka (3357),potom radnika (579), namjetenika (489) i ostalog lanstva (308).30

29 DAOS, 59, kut. 155, Okrunica od oujka 1949., NRH Ministarstvo prosvjete, Odjel za narodno

prosvjeivanje, br. 62494-1949., ankete o kotarskim i gradskim knjinicama.30 DAOS, 59, kut. 155, Izvjetaj knjinice gradskog NO Slavonski Brod, 5. travnja 1950.


12/24

66


Vei su gradovi relativno lako, razliitim propagandnim akcijama, nastojali uskladi-ti socijalnu strukturu svojega lanstva, no to nije bio sluaj s manjim gradovima. Zato uizvjetaju o radu knjinice u Novoj Gradiki moemo proitati da su lanovi knjiniceuglavnom aci, slubenici i namjetenici, a napor da se radnika i seljaka priblii knjizi

ostaje bez rezultata.31

Zanimljivo je s druge strane da slian izvjetaj o potrebi mijenjanjastrukture italaca u knjinici (prema veem broju radnika i seljaka) u Vinkovcima nig-dje ne nalazimo. Ondje je, s obzirom na broj stanovnika grada i knjini fond, koji je biozadovoljavajui, i broj korisnika bio izrazito nizak kroz itavo razdoblje.

Gradska biblioteka u Vukovaru u istom razdoblju (travanj 1950.) izvjetava daje u prethodnom tromjeseju upisan 101 lan, pa im se broj poveao na 1306 kori-snika, da im je knjini fond nepromijenjen i iznosi 2895 knjiga te da je posuivaabilo 2306, a da su knjige bile zaduene 3756 puta. I ovdje su u strukturi lanovaknjinice dominirali aci, njih 965, no oito zbog postojanja organiziranih ma-

sovnih organizacija i izraenije agitacije u korist ulanjivanja u knjinicu ovdjeu lanstvu nadalje dominiraju radnici (566 lanova), potom namjetenici (497) ilanovi ostalih kategorija zanimanja (278). Knjinica je imala dobro ureenu kar-toteku i blagajniki dnevnik, a katalozi uvedenih knjiga bili su u potpunoj upotrebi.Od drutvenoga angamana knjiniara u Vukovaru izdvaja se da knjiniar po-mae uenicima pri izboru knjiga savjetom i preporukom te s korisnicima estodiskutira o proitanim knjigama. Knjinica se od travnja do lipnja trebala preselitiu nove prostorije, poveati broj lanova za 70, nabaviti 300 novih knjiga, a buduida je i od NO-a kotara Vukovar preuzela 300 knjiga, u kataloge uvesti 600 naslova.32

Analfabetski teajevi

Po osloboenju komunistike vlasti poinju novu kampanju rada na opisme-njivanju. Cilj je bio potpuno ukloniti nepismenost na cijelom podruju FederalneDrave Hrvatske. Odgovornost za uspjeh analfabetskih teajeva snosili su mjesninarodni odbori. Nepismenima se pristupalo planskim propagandnim djelovanjem,razvijanjem svijesti o potrebi pismenosti i vanosti uenja. U organizaciji anal-fabetskih teajeva mjesni su se narodni odbori oslanjali na resurse koje bi imali na

svojem podruju: sve strune prosvjetne radnike po svojoj dunosti i sve pismeneosobe koje se mogu za to osposobiti, na osnovi dobrovoljnosti. ako sastavljeniprosvjetni aktivi koji su radili na razini mjesnih narodnih odbora imali su najveuodgovornost u izradi plana uklanjanja nepismenosti i organizaciji skupnih i po-jedinanih pouavanja. Kada bi osigurali potrebno za osnivanje teajeva, mjesninarodni odbori nisu trebali nikakve posebne dozvole ni odobrenja viih vlasti zarad analfabetskih teajeva. Zbog zauzetosti sezonskim poslovima, nastojalo se pro-pagandne radnje provoditi prije zime, a masovni rad na opismenjivanju za vrijeme

31 Isto.32 DAOS, 59, kut. 155, Izvjetaj Gradske biblioteke u Vukovaru, 1. travnja 1950.


13/24

67


kad nema poljskih poslova, preko zimskih mjeseci. Propagandnim su aktivnosti-ma, osim prosvjetnih aktiva, trebale pristupiti sve mjesne organizacije, vojne i ci-vilne ustanove i pojedinci. eajevima je trebalo obuhvatiti sve nepismene izvankolske obveze, bez obzira na dob i spol. Ondje gdje je nepismenost bila velika,

teajevima je trebalo obuhvatiti mlaa godita (npr. do 40 godina). Otvaranje tea-jeva nastojalo se popratiti razliitim sveanostima da se polaznike potakne na radi dobar polazak, a uspjenost rada provjeravala se natjecanjima izmeu polaznikapojedinih teajeva unutar mjesta i iz raznih mjesta.33

S obzirom na broj nepismenih na odreenom podruju, organizacija opisme-njivanja morala je predvidjeti broj turnusa teajeva. Na temelju tog broja trebali bizatraiti odreeni broj poetnica (bukvara) i pisaega pribora. Samo je iznimnobroj polaznika mogao biti vei od 20, a najmanji broj polaznika po teaju izno-sio je pet. Prema broju predvienih teajeva trebalo je osigurati ogrjev i svjetlo te

nuni namjetaj u uionicama. Voditelji teajeva nestrunjaci izabirani su prekomasovnih organizacija, na temelju njihovih kvalikacija (dobro pismene osobe,volja i smisao za taj rad). Da bi se njihove metode unaprijedile, predlagalo se da uslobodno vrijeme hospitiraju u osnovnoj koli. Materijalne izdatke analfabetskihteajeva u cjelokupnom iznosu snosio bi kotarski NO. On je osiguravao besplatneudbenike i pisai materijal za najsiromanije polaznike (s tendencijom da takvanastava postane besplatna), a brinuo se i za honorar pouavatelja.34

Prema nastavnom planu analfabetskih teajeva, nastava je trajala 100 kolskih sati,od ega je nastava materinjega jezika i pismenosti obuhvaala 50, raun 30, povijest

pet, zemljopis pet i prirodne znanosti 10 nastavnih sati. oliki broj sati zahtijevao jerad od etiri i pol mjeseca ako se tjedno radilo tri puta po dva sata ili dva puta po trisata. U nepovoljnim uvjetima rada trajanje teaja moglo se smanjiti za 25 sati, i to unastavi predvienoj za teme iz povijesti, zemljopisa i prirodnih znanosti. Zadatak na-stave materinjega jezika i pismenosti bio je da polaznik naui pravilno pisati i itati la-tinicu (da naui i irilino pismo), izvjeba se u sastavljanju raznih privatnih i drugihpisama i dopisa potrebnih u svakodnevnom ivotu. U matematici je cilj bio stjecanjepojmova o koliini i brojevima, itanje i pisanje brojeva, upoznavanje s razlomcima, smjerama za vrijeme, duinu, teinu, upljinu, povrinu, upoznavanje i upotreba rim-

skih brojeva u praksi te poznavanje mjera novca, zbrajanje i oduzimanje, mnoenje idijeljenje s cijelim brojevima i tablica mnoenja.35

U praksi je opismenjivanje bilo dugoroan i teko rjeiv problem. Na podrujukotara Osijek od travnja do lipnja 1949. u kampanji opismenjivanja osnovanoje 38 teajeva kojima je bilo obuhvaeno 347 enskih i 98 mukih nepismenihosoba. Od toga je uspjeno zavreno 17 teajeva, na kojima je opismenjeno 69ena i 50 mukaraca. U organizaciji teajeva pokazao se problem neredovitog

33 DAOS, 60, kut. 259, Uputa i organizacija rada na uklanjanju nepismenosti, 1947. godina.34 DAOS, 60, kut. 259, Uputa i organizacija rada na uklanjanju nepismenosti.35 Isto.


14/24

68


pohaanja jer su u sezoni poljskih radova mnogi posve napustili teaj. Smatralose da tu skupinu polaznika ine okorjeli nepismenjaci koji su se odupirali svimdotadanjim akcijama opismenjivanja (stalno se pojavljuju na teajevima, ali bezrezultata). akoer se sumnjalo u vjerodostojnost popisa nepismenih osoba koje

su vodili mjesni narodni odbori, pa se predlagala njihova revizija. U kotaru BeliManastir bilo je organizirano 29 analfabetskih teajeva, koji su obuhvaali 214ena i 152 mukarca. Kao i na podruju kotara Osijek, smatralo se da je rad s tomskupinom ogroman zadatak jer su za ovu godinu ostali okorjeli nepismeni.36

U selima kotara Osijek, kao i u mnogim ruralnim podrujima Slavonije, or-ganizacija analfabetskih teajeva padala bi u dunost rukovodstvima seljakihradnih zadruga, a potom Narodnoj fronti ili drugim masovnim organizacijama.Razlog tomu svakako je nefunkcioniranje osnovnih organizacija Narodne fron-te, pa se rad teajeva vezao za organizacije koje su kadrovski odgovarale pred-

vienom zadatku, bez obzira na to to se u veini sluajeva osiguravanje mate-rijalnih uvjeta za rad teaja svodilo na improvizaciju. U kotaru Vukovar najvieje nepismenih bilo opismenjeno u kombinatu Borovo: ondje su se teajevi zaopismenjivanje odvijali tijekom radne pauze i tako je opismenjeno est osoba.U gradu su, prema popisu provedenom tijekom rujna 1948., bile 62 nepismeneosobe 56 ena i 6 mukaraca. Radilo se uglavnom o starijim enama kojesu bile optereene velikim brojem djece, kunim i poljskim radovima. Zbogtvrdokornog odbijanja pohaanja teaja uspjelo se opismeniti 12 ena takoda su ih uiteljice posjeivale u njihovim stanovima. Budui da se broj stanov-

nika grada sve vie poveavao, smatralo se izvjesnim da je broj nepismenih napodruju grada i vei, pa su se redovito obavljale revizije broja nepismenih. Sobzirom na naslijeeno stanje u kolstvu i uz teke materijalne prilike openito,nepismenost ena bila je problem koji se morao rjeavati i promjenom navikauvjetovanih patrijarhalnom svijesti slavonskih sela.37

Opi i srednje obrazovni teajevi

Prema uredbi o opeobrazovnim teajevima, otvarani su radi pripremanja za

polaganje ispita i bre izgradnje potrebnih kadrova kotarskih i gradskih NO-a. Naosnovnim opeobrazovnim teajevima polaznici su sluali gradivo osnovne kole,a polaznici srednjih gradivo viih razreda sedmoljetke. Srednje obrazovne teajevepohaale su osobe koje su zavrile osnovnu kolu (etiri razreda) i nisu ih moglipohaati kolski obveznici. Nastavnici tih teajeva bili su uitelji, nastavnici sedmo-

36 DAOS, 59, kut. 155, 12511/49., Izvjetaj o radu na narodnom prosvjeivanju na teritoriji kotaraOsijek za vrijeme od 1. 4. do 30. 6. 1949.; DAOS, 59, kut. 155, 10.896/49., romjeseni izvjetajpovjerenstva za prosvjetu i kulturu kotara Beli Manastir od 25. lipnja 1949.

37 DAOS, 59, kut. 155, 12511/49.; DAOS, 59, kut. 155, Izvjetaj o narodnom prosvjeivanju za IItromjeseje kotar Vukovar, 15765/1949.; DAOS, 59, kut. 155, 13036/1949., GNO Vukovar 28. VI.1949., romjeseni izvjetaj.


15/24

69


ljetke i profesori, a po potrebi i odobrenju Ministarstva prosvjete i ostali prosvjetniradnici. Za svoje zalaganje nastavnici bi bili plaeni honorarno. Polaznicima bi sena kraju teaja izdala potvrda o zavrenom teaju, koja nije imala vrijednost kolskesvjedodbe, no polaznici teajeva time su dobili pripremu za polaganje ispita pred

redovnom komisijom za polaganje privatnih ispita u odgovarajuoj koli.38

Propise o organizaciji ili nastavnom planu i programu teajeva te polaganju is-pita donosilo je ministarstvo, a o nainu izdravanja teajeva ministar prosvjete,dotini NO i ministar nancija. Ve od sijenja 1948. nain nanciranja teajeva semijenja: mjesni i gradski narodni odbori bili su duni osigurati prostorije za odr-avanje nastave, ogrjev, svjetlo, ienje prostorija i slino. Kotarski narodni odborisnosili su izdatke za honorare nastavnika samo za opeobrazovne teajeve. Hono-rare nastavnika u srednjim opeobrazovnim teajevima plaali su sami polaznici, arukovodioce tih teajeva plaali su kotarski narodni odbori. rokove za udbenike

i pisai materijal snosili su sami polaznici, osim siromanih polaznika opeobra-zovnih teajeva, kojima je kolsku opremu trebao osigurati mjesni odnosno gradskiNO. Dio trokova srednjih opeobrazovnih teajeva mogle su snositi masovne or-ganizacije i kulturno-prosvjetna drutva, ustanove ili poduzea, za svoje namjete-nike koje su poslali na dodatno obrazovanje.39

Prema uputama, trebalo je osnovati to vie takvih teajeva, a srednje teajevekod svake sedmogodinje kole. Rad teajeva bio je ureen uredbom i pravilni-kom, koji su objavljeni u Prosvjetnom vjesnikubr. 1 iz 1948., kao i okrunicama.Plan otvaranja osnovnih i srednje obrazovnih teajeva donosio je kotar, koji je te

podatke dostavljao oblasti. Odjel za prosvjetu oblasnog NO-a nakon sastavljanjasumarnih planova te podatke alje Ministarstvu prosvjete.40

eajevi su imali svoje rukovodioce, a ondje gdje je bilo vie teajeva odreivalisu se i razrednici. Njihovi su zadaci bili osiguravanje radne discipline polaznika inastavnika, nabavka udbenika, organiziranje razrednih odbora, sjednica nastav-nika i isplata honorara. Razredni je odbor vodio brigu o redovitom polasku, radukruoka, odnosu i radu nastavnika, radnoj disciplini, pruanju meusobne pomoipolaznicima itd. Sastanci razrednih odbora morali su se odravati svakih 15 dana.Svaki je teaj morao voditi knjige prozivnika, dnevnik rada, zapisnik sjednica, a

svaki nastavnik biljeke o polaznicima. Nastavni plan i program za osnovne i sred-nje obrazovne teajeve te propisi o polaganju ispita bili su objavljeni u Prosvjetnomvjesniku(br. 11/1948. i 1/1949.). Nastavnici su morali izraivati plan rada za itavotrajanje teajeva, plan rada i raspored sati za ope obrazovne teajeve odobravao jekotar, a za srednje obrazovne teajeve oblast. Nastavnici su zajedno s polaznicima

38 Narodne novine, br. 105, 26. XI. 1947., Uredba o opeobrazovnim teajevima.39 Narodne novine, br. 8, 28. I. 1948., Uputa o nainu izdravanja opeobrazovnih teajeva.40 DAOS, 59, kut. 155, Glavni zadaci po temama koje su odrane na kursu u Zagrebu od 1. do 16.

srpnja 1949. godine, Opi i srednje obrazovni teajevi. Opirnije upute o otvaranju i radu analfa-betskih, osnovnih i srednjih opeobrazovnih teajeva bili su objavljeni u Prosvjetnom vjesnikuzarujan 1949. godine.


16/24

70


morali organizirati naune ekskurzije, izdavati zidne novine, odravati priredbei usmene novine, a jedanput mjeseno odrati za sve polaznike teajeva politikopredavanje. O temama za politika predavanja trebalo se konzultirati s komisijomza ideoloko-odgojni rad pri Narodnoj fronti.41

Prilikom upisa u srednje i ope obrazovne teajeve trebalo je izvriti svestra-nu propagandu, redovito pohaanje trebalo je dogovoriti s partijskim komitetomustanove i poduzea. Referenti (instruktori) teajeva pri kontroli morali su opeobrazovne teajeve obii najmanje dva puta, a srednje obrazovne i ee. Osobitoje trebalo paziti na naunost i idejnost u nastavi, kako se ispunjava plan, vodeknjige i koriste uila. Datum obilaska obavezno se unosio na naslovnu stranicurazrednoga imenika. Nakon pregleda bi se odravao sastanak s nastavnicima, nakojem bi se upozoravalo na pozitivne i negativne strane u radu. Instruktori su bilizadueni i za usavravanje metoda uenja predlae se pravljenje zabiljeaka pri-

likom itanja lektire, uenja povijesti i zemljopisa, a prilikom ispitivanja inzistiralose na pravilnom usmenom i pismenom izraavanju.42

Opeobrazovni su teajevi, prema postavljenom planu oblasti Osijek (itavaSlavonija), trebali obuhvatiti 2504 polaznika. Do kraja 1949. plan je bio realiziransamo 14,4%, tj. zavren je 21 teaj sa 288 polaznika. Kotarevi Donji Miholjac, Ora-hovica, Slavonski Brod te gradovi akovo, Nova Gradika, Osijek i Slavonski Brodnisu osnovali ni jedan teaj. Od teajeva koji su zapoeti rad je bio slab na onimau kotarevima akovo i upanja. Jednako su tako bili realizirani srednje obrazovniteajevi. Njih je 1948. trebalo zavriti 1418 polaznika, veinom slubenika i ruko-

vodilaca kotarskih ustanova i poduzea te politikih organizacija (tzv. masovne or-ganizacije). Plan je bio ispunjen 23,6%, teajeve je zavrilo 335 polaznika. Najboljerezultate postigao je kotar Beli Manastir, a u kotarevima Nova Gradika, Orahovicai Slavonski Brod te u gradu akovu nije bio osnovan ni jedan takav teaj.43

Neuspjeh prosvjetnih planova svaljivao se na neaktivnost prosvjetnih savjeta ikulturno-umjetnikih drutava od razina kotara, mjesta i grada. Rad na organizi-ranju teajeva bio je preputen povjerenitvima, koja su u veini sluajeva ima-la podrku uitelja. Polaznici nisu bili kvalitetno informirani o sadraju i koristipolaenja teajeva, za to se ponajvie optuivalo masovne organizacije i njihovu

nekvalitetnu agitaciju i propagandu. U industrijskim poduzeima agitaciju su tre-bale preuzeti sindikalne organizacije. U Poegi su lanovi sindikata branili radni-cima pojedinih poduzea da pohaaju srednje i ope obrazovne teajeve. Ondje jebilo sluajeva da su neki polaznici teajeve pohaali kriomice, u strahu od upravepoduzea. Isto tako, rad na teajevima prestao bi zbog slabog zalaganja nastavnika,kao primjerice u Vukovaru, gdje je propao ope obrazovni teaj koji je pohaalo 27radnika i seljaka lanova zadruga. U Novoj Gradiki, zbog slabe kontrole Povjere-

41 DAOS, 59, kut. 155, Glavni zadaci po temama koje su odrane na kursu u Zagrebu od 1. do 16.srpnja 1949.

42 Isto.43 DAOS, 59, kut. 155, Problemi i zadaci na narodnom prosvjeivanju oblasti Osijek.


17/24

71


nitva za prosvjetu i kulturu, jedan se srednje obrazovni teaj raspao, a u drugompredmetni nastavnik mjesecima nije upoznao polaznike s rezultatima ispita.44

ijekom 1949. osnovni opeobrazovni teajevi u okolici Osijeka, u Brijeu,Dalju, epinu i Podravlju, imali su 70 polaznika do 25 godina i 220 polaznika sta-

rijih od 25 godina. U Dalju i epinu srednji opeobrazovni teajevi imali su 62polaznika. eajevima se nastojalo obuhvatiti rukovodioce i namjetenike masov-nih organizacija koji nisu imali zavrenu srednju kolu. Zbog poljskih radova napodruju kotara Osijek polaznici nisu dolazili na nastavu. Na podruju Vukovarau isto vrijeme osnovne teajeve zavrava 106 polaznika u Boboti, ompojevcima,Svinjarevcima, rpinji, Borovu Naselju, Iloku, Lovasu i Mikluevcu. Srednjih je te-ajeva u gradu radilo tri, sa 53 polaznika, nastava je tekla redovito, nedostajalo jeudbenika, osobito iz povijesti i zemljopisa. U spomenutom turnusu samo jedanpolaznik nije uspjeno zavrio predvieni program. U kotaru Beli Manastir od 10

osnovnih teajeva s radom su zavrila samo etiri. Na tim je teajevima bilo 109ena i 63 mukarca, u etiri zavrena teaja ispite je uspjeno poloilo 45 ena i19 mukaraca. Potpuno drugaija slika bila je sa srednjim opeobrazovnim tea-jevima, jer su u pravilu obrazovali zaposlene u upravnim slubama. Ovdje je u 12teajeva bilo ukljueno 188 mukarca i tek 33 ene; svih je 12 teajeva uspjenozavreno, uspjeno su poloila 163 mukarca i 31 ena.45

Narodna sveuilita

Narodna sveuilita u Hrvatskoj nastaju po uzoru na Centralno narodno sveu-ilite u Zagrebu, iji je rad bio reguliran Pravilima o organizaciji iz svibnja 1946.godine. Zadatak im je bio organizirati predavanja i priredbe radi irenja znanosti iznanstvenih teorija iz svih podruja i time su pruala priliku za obrazovanje onimakojima je univerzitetski studij nepristupaan. Radom narodnoga sveuilita ru-kovodio je odbor sastavljen od 12 lanova iz redova sveuilinih profesora, javnihradnika, predstavnika sindikata i studenata. Sastav upravnoga odbora Centralno-ga narodnog sveuilita, prema kasnijem pravilniku, morao je imati barem etirisveuilina nastavnika, najmanje jednog predstavnika Ministarstva prosvjete te

najmanje sedam predstavnika kulturno-prosvjetnih ustanova, drutava i masovnihorganizacija. Sveuiline nastavnike u odboru imenovao je ministar prosvjete naprijedlog sveuilinoga senata, a predstavnike kulturno-prosvjetnih ustanova, dru-tava i organizacija imenovao je ministar prosvjete na njihov prijedlog. Predavais Centralnoga narodnog sveuilita predavanja i priredbe odravali su u Zagrebu,

44 Isto.45 DAOS, 59, kut. 155, 12511/49., Izvjetaj o radu na narodnom prosvjeivanju na teritoriji kotara

Osijek za vrijeme od 1. 4. do 30. 6. 1949.; DAOS, 59, kut. 155, Izvjetaj o narodnom prosvjeivanjuza II tromjeseje kotar Vukovar, 15765/1949.; DAOS, 59, kut. 155, 13036/1949., GNO Vukovar 28.V. 1949., romjeseni izvjetaj; DAOS, 59, kut. 155, 10.896/49., romjeseni izvjetaj povjerenstvaza prosvjetu i kulturu kotara Beli Manastir od 25. lipnja 1949.


18/24

72


ali i u drugim mjestima, ovisno o odluci same ustanove ili o pozivu pojedinaca,drutava, masovnih organizacija i sindikata. Narodno je sveuilite svoje prihodeostvarivalo iz sredstava republikoga prorauna i vlastitih sredstava.46

Prema planu poboljanja obrazovne strukture stanovnitva, te su ustanove

morale biti osnovane u svim gradovima i kotarskim sjeditima, a prema mo-gunosti trebalo ih je osnovati i u mjestima. Gradska narodna sveuilita uOsijeku i Bjelovaru reorganizirana su u oblasna narodna sveuilita 1949., a i uZagrebu je trebalo osnovati sveuilite istoga ranga. Sveuilita u oblasnim cen-trima tako postaju stalne kulturno-prosvjetne ustanove, mijenjao im se znaaji organizacijski su se uvrstila. Osnivanje se provodilo rjeenjem narodnogaodbora oblasti (plenuma), ime su dobila oblasni znaaj (kao to je to ve prijeuinio NO oblasti Split). Prvi stalni zaposlenici tih ustanova bili su profesional-ni slubenici tajnik i blagajnik. Blagajnik i tajnik kotarskih narodnih sveuilita

nisu bili stalno plaene osobe.47

Narodna su sveuilita morala osnovati upravne odbore, u ijem su radu su-djelovali referenti za narodno prosvjeivanje, predstavnici komisije za ideoloko-odgojni rad Narodne fronte, predstavnici Saveza kulturno-prosvjetnih drutava,Savez poljoprivrednih zadruga, Sindikat prosvjetnih radnika, predstavnici ma-sovnih organizacija i istaknuti strunjaci, kulturni radnici itd. Imala su preda-vake aktive u koje su bili ukljueni svi aktivisti, strunjaci i prosvjetni radnicikoji su imali sposobnosti za rad u tim ustanovama. lanovi predavakoga akti-va birali su se prema naelu da ne treba sektaiti prema strunjacima koji nisu

dovoljno politiki izgraeni, ali su odani naoj socijalistikoj izgradnji, osobitone sektaiti prema aktivistima izvan redova inteligencije, koje treba ukljuiti upredavaki rad. Predavake su sekcije imale zadatke pripremanja prijedloga zaplanove predavanja, pregled predavanja, konzultacije predavaa, sakupljanja bi-bliograja za predavanje, objavljivanje teza i gotova predavanja.48

Upravni su odbori morali osnovati i posebne komisije za rad na selu, voditibrigu o radu s predavaima u obliku konzultacija, kritikih osvrta, pohvaljivanja inagraivanja predavaa te o njihovu strunom usavravanju. Da bi predavanja bilakvalitetnija, nastojalo se uvesti praksu pisanja priprema i taj materijal arhivirati.

Oblasna i jaa narodna sveuilita imala su zadatak pomagati slabijima slanjempredavaa, odravanjem oglednih predavanja o aktualnim pitanjima, savjetovanji-

46 Narodne novine, br. 68, 18. V. 1946., Pravila o organizaciji Centralnog narodnog sveuilita, br.50, 23. VI. 1948., Uredba o Centralnom narodnom sveuilitu u Zagrebu, br. 63, 7. VIII. 1948.,Pravilnik o organizaciji i poslovanju Centralnog narodnog sveuilita u Zagrebu.

47 DAOS, 59, kut. 155, omot Popis lanova upravnog odbora Narodnih sveuilita, br. 429, PredmetOblasno narodno sveuilite, prijedlog za otvaranje, 5. IX. 1949.; DAOS, 59, kut. 155, broj 40621-1949., Upute za osnivanje, organizaciju i rad oblasnih narodnih sveuilita. 7. kolovoz 1949., Odstrane NRH Ministarstva prosvjete, Odjel za narodno prosvjeivanje.

48 DAOS, 59, kut. 155, Glavni zadaci po temama koje su odrane na kursu u Zagrebu od 1. do 16.srpnja 1949. godine, Narodna sveuilita.


19/24

73


ma i sl. U radu narodnih sveuilita, osim odbora, veliku su ulogu imala i povjeren-stva za prosvjetu i kulturu (kotarska i gradska). Pojedina predavanja o aktualnimtemama iz programa predavaa objavljivala bi se u asopisu Kulturni radnik.49

Oblasna narodna sveuilita svoje su izdatke pokrivala iz budeta NO-a obla-

sti i iz vlastitih prihoda: ulaznica od predavanja i priredaba, doprinosa ili darovajavnih ustanova, masovnih organizacija i ostalih zikih i pravnih osoba. Sveui-lite u Osijeku osiguravalo je dio prihoda i od naknade za iznajmljivanje dvorane.Njegovim je radom rukovodio odbor sastavljen od predstavnika Povjerenitva zaprosvjetu i kulturu Oblasnog NO-a, predstavnika Komisije za ideoloko-odgojnirad pri Oblasnom odboru Narodne fronte, predstavnika oblasnoga Saveza kultur-no-prosvjetnih drutava te najmanje osam predstavnika ostalih masovnih organi-zacija, Sindikata prosvjetnih radnika, kulturno-prosvjetnih ustanova itd. lanoveje imenovalo Povjerenitvo za prosvjetu i kulturu oblasti na prijedlog reenih or-

ganizacija. Odbor je donosio odluke o planu i raspodjeli predavanja, pregledavao iodobravao predavanja, utvrivao nagrade (honorare) za predavanja, cijene ulazni-ca za predavanja, predlagao Povjerenstvu promjene u sastavu tog odbora.50

Aktiv stalnih predavaa oblasnoga sveuilita morao se sastojati od sljedeihsekcija: a) za drutvene znanosti i politika pitanja, b) za prirodne znanosti, teh-niku i geograju, c) za gospodarska pitanja (poljoprivredu, umarstvo, ribarstvoitd.), d) za pitanja kulture i umjetnosti, e) za medicinu i higijenu. Radi unapreenjapredavakoga rada na selu osniva se Komisija za predavaku propagandu u selu,odravaju se veze s kotarskim i gradskim narodnim sveuilitima. Posjeti predava-

a s okrunih i Centralnoga narodnog sveuilita bit e neredoviti, a rad mjesnihsveuilita proizlazit e uglavnom iz rada domaih ljudi.51

Radom odbora narodnih sveuilita sastavljena je arhiva s popisanim preda-vanjima pojedinih predavakih aktiva. Mnoga su predavanja odrana po nekolikoputa u razliitim ustanovama, od radnih kolektiva do domova kulture ili kinod-vorana.52U sijenju 1950. Oblasno sveuilite u Osijeku odralo je sljedea preda-

49 Isto.50 DAOS, 59, kut. 155, Statut Oblasnog narodnog sveuilita u Osijeku i Pravilnik o organizaciji i

poslovanju Oblasnog narodnog sveuilita.51 DAOS, 59, kut. 155, Pravilnik o organizaciji i poslovanju Oblasnog narodnog sveuilita.52 DAOS, 59, kut. 155, omot Odrana predavanja Narodnih sveuilita. Na podruju gradskoga

NO-a Nova Gradika radom predavakoga aktiva Narodnoga sveuilita odrana su sljedeapredavanja: studeni 1949. Privredni problemi Nove Gradike, Higijena ovjeka i bolesti,Ekonomski odnosi meu socijalistikim dravama; prosinac 1949. tednja; sijeanj 1950. Skretanja SKP/B po nacionalnom pitanju (to je predavanje odrano 19 puta, uvijek s razliitimpredavaima); veljaa 1950. O moralu rukovodilaca zemalja informbiroa, O narodnoj demo-kraciji FNRJ; oujak 1950. Dravno ureenje FNRJ, Izborni zakon, Vanost i znaaj izbora,8. mart, Moralni lik rukovodioca. Predavanja odrana radom Narodnoga sveuilita u akovu:sijeanj 1950. Porijeklo ovjeka, Pitanje kolonija i imperijalizma, Revizija marksizma-lenji-nizma od strane rukovodstva Informbiroa po nacionalnom pitanju; veljaa 1950. Moral ruko-vodioca partijskog funkcionara, Borba Kine za osloboenje, Borba velikih umova za pobjedu


20/24

74


vanja: Moral rukovodioca partija informbiroa i njihove metode rada protiv KPJ,O naoj privrednoj politici, Revizija marksizma-lenjinizma po nacionalnom pi-tanju, a u oujku 1950.: Rad i uspjeh narodne fronte, eorija vika vrijednosti,Nezavisnost nae zemlje i namjere informbiroa, Razvitak ivih bia, Suvremena

buroaska lozoja, kapital i viak vrijednosti i Parika komuna.53

Na podruju Slavonije od 1. sijenja do 30. lipnja 1949. bila su 33 narodna sveu-ilita sedam gradskih, est kotarskih i 20 mjesnih, 26 hrvatskih i sedam srpskih.Aktiv predavaa sastojao se od 357 lanova. U gradskim je sveuilitima bilo 176,u kotarskim 75, a u mjesnim 106 lanova aktiva. Nakon osnivanja oblasti (od 31.srpnja do 31. prosinca 1949.) bilo je ukupno 32 sveuilita, sedam gradskih, sedamkotarskih i 18 mjesnih. Od toga su 24 sveuilita bila hrvatska (sedam gradskih, petkotarskih, 12 mjesnih), tri srpska (jedno kotarsko i dva mjesna), a pet maarskih(sva mjesna). Broj lanova aktiva predavaa smanjio se na 267 140 u gradskim,

39 u kotarskim i 88 u mjesnim narodnim sveuilitima. Broj predavanja u sjeditusveuilita iznosio je 270, a izvan sveuilita (planiranje predavanja za sela) odr-ano ih je samo 39. Najvie predavanja odrala su gradska sveuilita, i to u svomsjeditu 165, a izvan sjedita est; mjesna sveuilita 66 u sjeditu i 30 izvan njega;kotarska 39 u sjeditu, a tri izvan njega. Od toga su 13 predavanja odrali gosti:etiri u gradskim, jedno u kotarskom i osam u mjesnim narodnim sveuilitima.Najposjeenija predavanja bila su na gradskim sveuilitima od ukupnog brojaposjetitelja na gradskim ih je bilo 23 616, kotarskim 3462, a mjesnim 9970.54

Predsjednici i tajnici narodnih sveuilita odravali su sastanke s temom rada vla-

stitih kua. Nakon revizije rada u kratkom razdoblju od reorganizacije broj sveuilitana podruju Slavonije se poveao (sedam gradskih, sedam kotarskih i 18 mjesnih).Najbolje sveuilite bilo je vukovarsko, sa 186 odranih predavanja i 24 700 slualaca,potom belomanastirsko. U akovu, Novoj Gradiki, Valpovu i Naicama upravni se

naprednih misli kroz historiju, O izborima uope i izbornom sistemu FNRJ, Na novi zakono socijalnom osiguranju, O izborima za Narodnu Skuptinu FNRJ; oujak 1950. Naa enau izgradnji socijalizma, 8. mart, Evolucija u biolokoj nauci, enske bolesti, Bolesti koje senajee pojavljuju zimi, Odgoj djece, O naoj demokraciji u FNRJ, Rezultati i uspjesi socija-listike izgradnje. Na podruju kotara Vinkovci drana su sljedea predavanja: sijeanj 1950. O

nepismenosti, Naa zadruga, Izgradnja socijalizma, O zadrugarstvu; oujak 1950. Revizijamarksizma-lenjinizma, Znaaj izbornog zakona, Osmi mart, ene i izbori.

53 DAOS, 59, kut. 155, omot Odrana predavanja Narodnih sveuilita; Oblasno narodno sveui-lite, predavaki kadar i teme predavanja: Juraj Peri, prof., Darwin i njegovo djelo, Sunce izvor ivota, Miurin, Borba za opstanak u svijetu; Ignacije otarko, prof., Historija NOB-a,Razvoj kapitalizma u Hrvatskoj, Historijski razvoj hrvatskog sabora; Duan Dikli, direktor,Giordano Bruno, Struktura materije, Vanost elektrikacije, Zapadne demokracije; Zdrav-ko Vild, prof., Rudno bogatstvo FNRJ; Martin Petani, prof., eme iz lozoje, pedagogije ipsihologije; Zvonimir Matagi, prof., Inkvizicija, Seljaka buna Matija Gubec, Parika komu-na; Ivo Bogner, inspektor, Slikarstvo Zapadne Europe, August Cesarec; Andrija Brnjik, ui-telj, Moral rukovodilaca SKP/b/ i njihove metode protiv KPJ; Stjepan Luki, direktor, Politike

teme; Drago imuni, prof., Pelarstvo; Marta Ginsberger, prof., Prirodne nauke i higijena.54 DAOS, 59, kut. 155, omot Odrana predavanja Narodnih sveuilita.


21/24

75


odbori nisu sastajali na savjetovanja, pa bi organizacija rada tog tijela pala na jednogovjeka. Na sastanku je utvreno da jedino u Osijeku postoje strune sekcije, a u dru-gim mjestima toga nije bilo. Iako se broj lanova predavakoga kadra poveao, premaanalizi broja predavanja jedan je predava odradio samo dva predavanja; isto se tako

smatralo da je na podruju okruga postojao velik broj uitelja, agronoma i lijenikaneobuhvaenih predavakim radom. Kvalitetna sveuilita na podruju okruga bilasu u Osijeku, Vinkovcima i Vukovaru, no ipak se ni ondje nije mogao osigurati pravi-lan rad upravnih odbora. Meu vee propuste kotarskih sveuilita ubrajao se sluajneplaniranja rada u selima, kao primjerice u Valpovu, Naicama i akovu. U nekimbi mjestima rad sveuilita zamro tijekom ljetnih radova ili zbog nedostatka prostorazimi, neka su sveuilita imala posjeenost predavanja i preko 300 sluatelja, neka surad odravala svakih 14 dana, i to samo u obliku usmenih novina.55

Na podruju kotara Vukovar posjeti slualaca bit e slabi, esto i zbog razliitih

propagandnih aktivnosti masovnih organizacija, zborova biraa i aktiva na kojima suse tumaile privredne mjere (s obzirom na poljoprivredni znaaj itave regije, uglav-nom se radilo o razrezu otkupa). Kotarsko-gradsko sveuilite u Vukovaru otvorenoje u drugoj polovini 1949. godine. Radi bolje koordinacije predavakoga aktiva napodruju kotara uz gradsko su postojala dva mjesna narodna sveuilita, u BorovuNaselju i Iloku, a ostala su pretvorena u predavake centre. Aktiv predavaa bio je sa-stavljen od nastavnoga osoblja vukovarskih kola i industrijskih kvaliciranih radni-ka raznih profesija. Predavanja su imala zadatak odgovoriti suvremenim kulturnimi politikim potrebama graanstva. Do reorganizacije u prva tri mjeseca 1949. bilo je

na predavanjima 1190 sluaa, a u sljedeem je tromjeseju broj sluaa iznosio 6395.Predavanja koja su se smatrala potrebnima odravala su se stalno po svim blokovi-ma kako u gradu, tako i na periferiji, a isto tako i u tvornicama.56

U kotaru Donji Miholjac narodno je sveuilite bilo aktivno svakog drugog utor-ka, predavanjima ili prikazivanjima pounih lmova. Odravana su predavanja sasljedeim temama: BS vakcine, Pjegavac, Mehanizacija poljoprivrede i ehnikanarodu. Po predavanju je bilo 150 do 200 sluaa. Ako je plan rada ukljuivao pri-kazivanje lmova, onda bi prije projekcije bila odrana uvodna rije o lmu. Udrugom tromjeseju prikazano je 15 lmova. Narodno sveuilite u akovu, kao i u

Miholjcu, odravalo je predavanja svaki drugi tjedan. U programu sveuilita domi-nirali su pouni lmovi, u tri mjeseca odrana su samo etiri predavanja (uglavnomiz agronomije i jedno iz astronomije), ali je zato prikazano devet pounih lmova.Kao i u Donjem Miholjcu, uvodna rije uz lm raunala se u evidenciji kao odranopredavanje. Na podruju kotara Beli Manastir radilo je jedno kotarsko sveuilite.Ono je u drugom tromjeseju 1949. odralo 96 predavanja, koja su obraivala temeiz zadrugarstva, gospodarstva, petogodinjega plana, o irenju pismenosti, politi-

55 DAOS, 59, kut. 155, Zapisnik predsjednika i tajnika gradskih i kotarskih narodnih sveuilita, 18.veljae 1950.

56 DAOS, 59, kut. 155, Izvjetaj o narodnom prosvjeivanju za II tromjeseje kotar Vukovar,15765/1949., 13036/1949., GNO Vukovar 28. lipanj 1949., romjeseni izvjetaj.


22/24

76


ka predavanja i predavanja iz zdravstva. Narodno sveuilite u Podravskoj Slatini uistom je razdoblju odravalo predavanja do svibnja, kada su zapoeli poljski radovi,a do tada je po predavanju bilo u prosjeku 163 sluaa (uz iste probleme, narodnoje sveuilite u Orahovici okupljalo tek 35 sluaa po predavanju), no budui da na

idua predavanja sluaoci nisu dolazili, morali smo odgoditi predavanja.57

Zakljuak

U kratkom razdoblju koji ovaj rad analizira nastoji se pokazati po kojim je prin-cipima i s kojim sredstvima (ukljuujui i kadrovsku ekipiranost) organiziran po-kret prosvjeivanja. Cilj pokreta bio je preobraziti obrazovnu strukturu stanovni-tva zemlje da bi odgovarala drutvenim uvjetima u kojima se moe stvoriti stabilnoindustrijsko drutvo u uvjetima drutvenoga vlasnitva. akav zahvat u tradicio-

nalne sustave vrijednosti nije bio mogu bez temeljite promjene svijesti stanovni-tva. Provodio se sustavnom kontrolom od razine lokalne samouprave do kontroleizdavatva. Skupovi i njihov sadraj (pa i sve kulturne manifestacije) morali su senajavljivati lokalnim vlastima 48 sati unaprijed, a tiskana su izdanja svake godinemorala dobiti potvrdu o upotrebljivosti odnosno moguoj tetnosti za drutveniporedak. Nastojanje vladajuih da priveu radnike uz socijalistiku kulturu poka-zat e se punim slabosti. Kulturno-prosvjetna drutva nee imati eljenu socijalnustrukturu, radnici i seljaci najslabije su zastupljena skupina u lanstvu knjinica.Analfabetski i opeobrazovni teajevi radili su uglavnom s problemima, koji su

opet veinom proizlazili iz nemarnosti polaznika. U nekim sluajevima zadrtostdovodi i do problema u tonom detektiranju nepismenosti i uspjenosti provedbeanalfabetskih teajeva. U uvjetima kadrovske, infrastrukturne i nancijske oskudi-ce nepismene osobe starije od 40 godina vjerojatno su takvima i ostale. kolski sesustav usmjerio na opismenjivanje velikog broja djece kolskoga uzrasta.

Opi i srednje obrazovni teajevi zahtijevali su nancijsku participaciju sudi-onika, a analfabetski su se provodili da se nepismene uvede u svijet obrazovanjai bili su gotovo potpuno besplatni. Pri svakom ukljuivanju u jedan od oblikasudjelovanja u pokretu cjeloivotnoga obrazovanja nemalu e ulogu imati inje-

nica je li sudionik bio zaposlen ili nije; kuanice e uglavnom izbjegavati teajeveopismenjivanja, kao i ostale nezaposlene ili tek sezonski zaposlene osobe. omutreba dodati i kadrovski decit, neatraktivnost poziva za koji su bila otvaranaradna mjesta u prosvjeti i kulturi te uktuaciju radne snage iz prosvjete u drugedjelatnosti i na kraju oslanjanje na kadrove na koje se moglo raunati. S drugestrane, treba naglasiti da je radom tih teajeva uglavnom obrazovan administra-tivni sustav narodnih odbora, koji je bio odgovoran i za funkcioniranje privrede

57 DAOS, 59, kut. 155, 9891/1949., romjeseni izvjetaj o radu na narodnom prosvjeivanju Do-nji Miholjac 20. lipnja 1949.; DAOS, 59, kut. 155, 5. Gradski NO akovo. II. tromjeseje 1949.;DAOS, 59, kut. 155, 10.896/49., romjeseni izvjetaj povjerenstva za prosvjetu i kulturu kotaraBeli Manastir od 25. lipnja 1949.; DAOS, 59, kut. 155, 10.272/1949., Podravska Slatina 1. 7. 1949.


23/24

77


u vrijeme planske ekonomije, no isto tako i u vrijeme sve vee autonomnosti ko-tareva i gradova u razdoblju liberalizacije birokratskoga socijalizma.

Knjinice se nisu nancirale iz lanarina (i zakasnina), nego iz prorauna NO-akoji je bio osniva knjinice. Knjiniari su se obrazovali uglavnom na teajevima

ili kroz kontrole bolje organiziranih knjinica. akav je sustav dobro funkcioniraojer je osobama zaposlenim u knjinicama (koje su esto imale tek puno etverogo-dinje obrazovanje) omoguivao da vide kako bi sustav trebao funkcionirati krozpostupanje iskusnijih osoba. U malim sredinama, u kotarskim i mjesnim knjinica-ma problem e biti osiguravanje knjinoga fonda, koji je trebalo stalno popunjavatinovim izdanjima. esto bi sredstva iz kotarskoga prorauna namijenjena kupoviniknjiga bila prenamijenjena u drugu svrhu (primjerice za dodjelu pomoi). akavhumani in automatski bi bio jednako vrijedan zahtjevu kulturno osvijetenih po-jedinaca koji su traili vea sredstva za obrazovanje, to bi u krajnosti rezultiralo

manjkovima u knjigama ili obrazovanju knjiniara.Narodna sveuilita na podruju Slavonije osnivaju se nakon osloboenja, no nji-

hova je reorganizacija, od formiranja oblasne administrativne podjele, trebala uvestipravila koja bi jamila njihovu stvarnu ulogu (zamjene za sveuilita) radi populari-ziranja znanosti i drugih djelatnosti kod osoba koje nisu imale mogunosti zavritifakultetsko obrazovanje. Zadatak usustavljivanja narodnih sveuilita bio je povjerenupravnim odborima, no u promatranom razdoblju njihov rad uglavnom nije bio osi-guran. Javljaju se tendencije sektaenja u formiranju predavakih aktiva. Sumnjiveosobe kao predavai bili su profesori, lijenici i inenjeri koji nisu bile jae ukljueni u

rad masovnih organizacija (poput Narodne fronte), no isto se tako u krug predavaanisu ukljuivale struke kvaliciranih radnika i drugih majstora obrtnika.58

Sredine u kojima je postojala tradicija industrijske proizvodnje, poput Vukovarai Osijeka, nisu imale problema u formiranju odgovarajuih upravnih odbora i pre-davakih aktiva. Drugdje se taj posao povjeravao osobama koje su esto bile zauzete.Primjerice, agronom u sklopu NO-a kotara bio bi zaduen za sekciju poljoprivredeu narodnom sveuilitu, a u isto bi vrijeme bio zaduen za poslove agrarne reforme,raspodjele sjemena, agitaciju za izbore i slino.59U manjim su sredinama narodnasveuilita popunila prazninu nastalu u dijelu drutvenoga ivota mjesta promjenom

politikoga sustava ili nestankom osoba koje su vodile odreene poslove (primjericekino u Donjem Miholjcu, koje je do rata bilo u vlasnitvu obitelji Polgar)60i slino.

58 DAOS, 67, kut. 410, omot 1953, Idejno politiki i kulturno prosvjetni rad, Referat iz oblasti idej-no-politikog i kulturno prosvjetnog rada.

59 Hrvoje VOLNER, Drutveni i politiki razvoj Naica i okolice (19451956.), doktorska disertacija,Zagreb, 2011., 109.

60 DAOS, 47, Velika upa Baranja, Omot V. . Baranja, 1376/42., Br: 216 Prs 1942 Popis, Kotarskaoblast u Donjem Miholjcu.


24/24


SUMMARY

A CONRIBUION O HE RESEARCH OF MOVEMENFOR PEOPLES ENLIGHENMEN IN SLAVONIA, 19451951

Tis paper deals with the organization of educational activities in Slavonia. Tedata that originate from this district shows large efforts undertaken by lower ad-ministrative bodies (towns, cities, district areas) in organization of literacy cours-

es, courses of primary and secondary education, community colleges and librar-ies. Te activities of these institutions were prescribed by the law of the Republic,but were mostly paid by the local administrative government and from funds ofprivate participants.

Key words: Croatia, Slavonia, Literacy courses, Primary and secondary educa-tion, Libraries, Community colleges, Peoples committees

Documents

Prilog Poznavanju Djelovanja “Pokreta Narodnog Prosvjećivanja