Proraun i konstruiranje seizmiki otpornih konstrukcija prema EN 1998-1

Proraun i konstruiranje seizmiki otpornih konstrukcija prema EN 1998-11. OPENITO, EN 1998-1

Europska norma 1998-1 objavljena 2005. godine, pod naslovom: Proraun i konstruiranje armiranobetonskih seizmiki otpornih konstrukcija (Opa pravila, seizmiko djelovanje i pravila za zgrade).

Primjenjuje se u zemljama Europske unije, a primjenjivati e se i u Hrvatskoj.

Europska norma 1998-1 ukljuuje i druge norme mjerodavne za proraun seizmiki otpornih konstrukcija, kao to su: EN 1990 do 1997 i 1999. 1. OPENITO, EN 1998-1

Osnovna je zadaa EN 1998-1 definirati seizmiko djelovanje.

Zbog velike razliitosti seizmikog hazarda i potresnih karakteristika u pojedinim zemljama, seizmiko je djelovanje u ovoj normi openito opisano.

Svaka nacionalna norma moe stoga sadravati potresne, a i druge parametre, razliite od predloenih, ali moraju biti potvreni i predoeni u Nacionalnom dodatku (ND).

2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRIVANJA, EN 1998-1

OpenitoEuropska norma 1998-1 primjenjuje se za proraun i konstruiranje zgrada i inenjerskih graevina u potresnim podrujima kako bi se:zatitili ljudski ivoti,ograniila oteenja,zadrala uporabivost konstrukcija vanih za ivot ljudi.

Konstrukcije treba tako proraunati i konstruirati da u sluaju potresa ne doe do lokalnog ili globalnog sloma. Sustav treba zadrati cjelinu i nosivost i poslije potresa.

2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRIVANJA, EN 1998-1

Openito Seizmiko djelovanje iskazuje se strunim izrazima, kao: referentna aktivnost, povezana je s referentnom vjerojatnou premaaja PNCR=10% u 50 godina ili referentnim povratnim periodom TNCR=475 godina, faktor vanosti koji uzima u obzir razliitu pouzdanost.

TNCR (NCR - No-collapse requirements)

2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRIVANJA, EN 1998-1

Openito Openito, konstrukciju treba proraunati i konstruirati da se odupire seizmikom djelovanju s velikom vjerojatnou, bez sluajnog oteenja i ogranienja uporabe, a cijena obnove ne smije biti neproporcionalno visoka u usporedbi s cijenom konstrukcije. Vjerojatnost premaaja (PDLR= 10%) u 10 godina, a povratni period TDlR= 95 godina.

TDlR (DLR - Demage limitation requirement).2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRIVANJA, EN 1998-1

Openito Razliita pouzdanost provedena je pri rasporeivanju vanosti konstrukcija. Pojedine pouzdanosti se dobivaju mnoenjem seizmikog djelovanja ili dobivenih odgovarajuih uinaka primjenom linearnog prorauna odgovarajuim faktorom vanosti. Poblie o razredima vanosti i pripadajuim faktorima vanosti I, odreuje se u odgovarajuim dijelovima EN 1998.

2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRIVANJA, EN 1998-1

Zadovoljavanje kriterijaZadovoljenje osnovnih zahtjeva provodi se s obzirom na:granino stanje nosivosti,granino stanje uporabivosti.Granino stanje nosivosti (sloma) odnosi se na provjeru otpornosti sustava i kapaciteta disipacije energije u skladu s odabranim faktorom ponaanja, odnosno duktilnou u kritinom podruju (plastini zglob). Pri tome, kad je potrebno, treba primjenjivati uinke drugog reda.Graninim stanjem uporabivosti osigurava se dovoljna krutost i nakon djelovanja potresa, koja omoguuje uporabu zgrade namijenjene za bitne slunosti u odgovarajuem povratnom razdoblju.

2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRIVANJA, EN 1998-1

Zadovoljavanje kriterijaSeizmiki otporne konstrukcije treba projektirati da budu jednostavne te pravilne u tlocrtu i po visini, kako bi bile sposobne za disipaciju energije i duktilno ponaanje, odnosno sklone izbjegavanju krhkih lomova i nestabilnih mehanizama.Poeljna seizmika svojstva (krutost, duktilnost, nosivost) najveim dijelom ovise o ponaanju elemenata konstrukcije u kritinim podrujima te o oblikovanju konstrukcije u cijelosti i po elementima. Na taj nain bit e omoguen prijenos sila i disipacija energije pod ciklinim naprezanjem. Armiranju i oblikovanju vorova konstrukcijskih elemenata, predvienih za linearno ponaanje, treba posvetiti posebnu panju.

2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRIVANJA, EN 1998-1

Zadovoljavanje kriterijaTemelje, preko krutosti, treba osposobiti za prihvaanje i prijenos pripadajuih sila nadgradnje na tlo, po mogunosti jednoliko. Izuzev mostova, samo jednu vrstu temelja treba primijeniti za jednu konstrukciju, s iznimkom sustava sastavljenog od dinamiki neovisnih jedinica.

2. PRIKAZ ZAHTJEVA I KRITERIJA POTVRIVANJA, EN 1998-1

Osiguranje kakvoe sustavaProraunski elaborat treba sadravati, uz statiki proraun, dimenzije, detalje, svojstva materijala i svojstva konstrukcijskih elemenata.Ako je potrebno, proraunski elaborat ukljuuje i obiljeja posebnih naprava predvienih za disipaciju energije izmeu konstrukcijskih i nenosivih elemenata, kao i kriterije za nunu kontrolu njihove kvalitete.Metode provjeravanja konstrukcijskih elemenata posebno su vane u podrujima visoke seizminosti, a za znaajne konstrukcije poeljan je i posebni dodatni plan kontrole, popratni proraun, konstruiranje i nain uporabe, uz primjenu i drugih mjerodavnih Europskih norma.

3. UVJETI TLA I SEIZMIKO DJELOVANJE, EN 1998-1

Vrste i svojstva tlaZa odreivanje vrste i svojstava tla treba poduzeti prikladna istraivanja sukladno uvjetima i smjernicama propisanima u ovoj normi.Mjesto konstrukcije i obiljeje tla svakako trebaju biti bez rizinosti sloma tla, nestabilnosti kosine i stalnog slijeganja izazvanog likvefakcijom (razrjeenje) u vrijeme djelovanja potresa. Mogunost takvog fenomena treba istraiti u skladu s odredbama u EN 1998-5.Ovisno o znaenju konstrukcije (razreda) i posebnih uvjeta projekta, trebat e provesti istraivanja tla i izraditi geoloku studiju sa svrhom odreivanja seizmikog djelovanja.

3. UVJETI TLA I SEIZMIKO DJELOVANJE, EN 1998-1

Vrste i svojstva tlaVrste tla A, B, C, D i E, opisane su na osnovi profila tla i prikazane su u tablici, mogu se primijeniti za procjenu utjecaja lokalnog tla na seizmiko djelovanje. Podaci iz tablice mogu se takoer uzeti pri procjeni utjecaja "dubinske geologije" na seizmiko djelovanje.Razredi tla i prihvaena dubinska geologija, ukljuujui parametre S, TB, TC i TD, koji su potrebni za odreivanje elastinog spektra odziva, navode se u Nacionalnom dodatku (ND).

3. UVJETI TLA I SEIZMIKO DJELOVANJE, EN 1998-1

Vrste i svojstva tla

Vrste tlaOpis slojeva tlaVs,30(m/s)Nspt s/30

(irenje)cu*

(kPa)AStijena ili formacija sline stijene, ukljuujui najvie 5m slabog materijala na povrini>800--BNaslaga vrlo gustog pijeska, ljunka ili vrlo krute gline, kod najmanje nekoliko desetaka metara u dubinu ima svojstvo stupnjevitog poveanja mehanikih svojstava s dubinom360-800>50>250CDuboka naslaga gustog ili srednje gustog pijeska, ljunka ili guste gline s debljinom od nekoliko desetaka do vie stotina metara180-36015-5070-250DNaslaga rastresitog do srednje kohezivnog tla (sa ili bez neto mekih kohezivnih slojeva) ili preteito mekog do vrstog kohezivnog tla ls2 + eoy2

gdje je:ls - radijus rotacije, rx i ry - torzijski radijusi, e0x i e0y - ekscentrinosti, prethodno definirane.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Metode proraunaU zgradama koje zadovoljavaju navedene uvjete, s izuzeem toke d), elastolinearni proraun moe se takoer primijeniti uz pomo dvaju ravninskih modela, samo to sve seizmike uinke koji proizlaze iz takvog prorauna treba mnoiti sa 1,25.Zgrade koje nisu usklaene s prethodnim kriterijima treba proraunati primjenom prostornog modela.Kada se primjenjuje prostorni model, proraunske seizmike uinke treba nanijeti, s obzirom na konstrukcijsku rasprostranjenost, uzdu svih mjerodavnim horizontalnih i njima okomitim smjerovima. Zgrade s bono otpornim elementima u dva okomita smjera, kao mjerodavne te smjerove treba razmotriti.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Metode prorauna bonih silaProraun se primijenjuje na zgrade kojima odziv konstrukcije nije znaajnije osjetljiv na doprinose oblika oscilacija veih od osnovnog oblika u svakom glavnom smjeru. Zahtjevi se odnose na zgrade koje ispunjavaju oba od dva sljedea uvjeta:a)osnovni je period oscilacija T1 u oba glavna smjera manji od vrijednosti:T1 < 4Tc < 2,0s , gdje je Tc iskazan u tablici

b)Ispunjava kriterije pravilnosti u vertikalnom presjeku prethodno navedene.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Osnovna poprena silaSeizmika bona sila Fb, za svaki horizontalni smjer koji se razmatra odreuje se prema izrazu:Fb = Sd (T1) m gdje je:Sd (T1) - ordinata proraunskog spektra odziva kod perioda T1 ,T1 - osnovni period osciliranja konstrukcije zgrade od bonoga gibanja u smjeru promatranja, m - ukupna masa zgrade iznad temelja ili gornje razine krutog upljeg temelja proraunana iz gravitacijskog optereenja koje je previeno u situaciji seizmikog djelovanja, - korekcijski faktor vrijednosti: = 0,85 ako je T1 < 2TC i za zgrade vie od dva kata, ili = 1,0 za druge primjere.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Osnovna poprena silaZa odreivanje osnovnog perioda osciliranja T1 zgrade primjenjuju se izrazi zasnovani na dinamikom proraunu (Ravleighova metoda) ili uporabom gotovih programa.Za zgrade s visinom do 40 m, vrijednost za T1(s) moe se priblino odrediti prema izrazuT1 =Ct H3/4

gdje je:Ct = 0,075 - za moment otpora prostornih betonskih okvira,H - visina zgrade u metrima od temelja ili gornje razine upljeg temelja.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Osnovna poprena silaZa konstrukcije od betonskih ili zidanih stijena moe se vrijednost za Ct proraunati prema izrazu:

gdje je:Ac - ukupna efektivna povrina poprenih zidova u prvom katu zgrade (m2), Ai - efektivna povrina poprenog zida "i" u prvom katu zgrade (m2), lwi - duljina poprenog zida "i" u prvom katu u smjeru paralelnom s nanesenim silama (m), s ogranienjem da lwi/H ne smije prijei 0,9.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Osnovna poprena silaVrijednost perioda T1, moe se dobiti prema izrazu:

gdje je "d" boni elastini pomak vrha zgrade (m) zbog gravitacijskog optereenja nanesenog u horizontalnom smjeru.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Raspodjela horizontalnih seizmikih silaOsnovno izoblienje sustava u horizontalnim smjerovima zgrade moe se odrediti primjenom dinamikog prorauna za konstrukcije ili na osnovi pretpostavke da se pomaci linearno poveavaju s visinom.Horizontalne sile potresa Fi za svaki promatrani smjer, u teitu masa mi u funkciji su ukupne seizmike sile Fb, izoblienja na osnovi pomaka si i mase mi, a dobiju se prema izrazu: gdje je: Si , Sj - pomaci masa mi i mj u osnovnom izoblienju sustava, mi, mj - mase katova "i" i "j".

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Raspodjela horizontalnih seizmikih silaKada se osnovni oblik deformiranja zamijeni linearnim oblikom prema kojemu se pomaci masa linearno poveavaju s visinom, horizontalne sile Fi u teitu masa mi dobiju se prema izrazu

gdje su: zi, zj - visine masa mi i mj iznad gornje razine punog ili upljeg temelja.Horizontalne sile Fi treba raspodijeliti na bono nosivi sustav, pretpostavljajui strop kao krutu dijafragmu u svojoj ravnini.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Torzijski uinciKada su bone krutosti i mase simetrino rasporeene u tlocrtu, osim sluajne ekscentrinosti za vrlo tone metode, sluajni torzijski uinci mogu se uzeti u obzir na osnovi poveanja bonih sila u pojedinim nosivim sustavima koji su dobiveni prema izrazu:

i mnoenjem s faktorom koji se dobije prema izrazu: = 1 + 0,6 x/Le

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Torzijski uincigdje je:x - udaljenost promatranog nosivog sustava od sredita masa zgrade u tlocrtu, mjereno okomito na promatrani smjer seizmikih sila, Lc - udaljenost izmeu dva krajna bona nosiva elementa (sustava), mjereno okomito na smjer seizmikih sila.Ako se proraun provodi primjenom ravninskog modela, jedan za svaki glavni horizontalni smjer, torzijski uinci mogu se odrediti na osnovi udvostruene sluajne ekscentrinosti eai, izraz (eai = 0,05Li), tako da se 0,6 u izrazu ( = 1 + 0,6 x/Le) zamijeni brojem 1,2.4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Modalni spektralni proraun odzivaOvaj proraun bit e primijenjen za zgrade koje ne zadovoljavaju uvjete za primjenu metode prorauna bonih sila.Odgovori svih oblika (modova) osciliranja, koji znaajnije doprinose sveukupnom (globalnom) odzivu, trebaju se uzeti u obzir. To e biti ispunjeno ako zadovoljavaju sljedei pokazatelji:- zbroj djelotvornih modalnih masa za oblike uzete u proraun iznosi najmanje 90% od ukupne mase konstrukcije,- uzeti su u obzir svi oblici s djelotvornom modalnom masom veom od 5% ukupne mase.Kada se primjenjuje prostorni model, gornji uvjeti trebaju biti potvreni za svaki relevantni smjer.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Modalni spektralni proraun odzivaAko prethodni zahtjevi ne mogu biti zadovoljeni (primjerice u zgradama sa znaajnim doprinosom od torzijskih modova), minimum "k" oblika osciliranja razmatranih u prostornom proraunu treba zadovoljiti dva sljedea uvjeta:

gdje je:k - broj razmatranih oblika osciliranja,n - broj katova iznad temelja ili gornje razine krutog upljeg temelja, Tk - period osciliranja oblika "k".

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Kombinacija modalnih odzivaOdgovor dvaju oblika osciliranja "i" i "j" (ukljuivi translacijski i rotacijski) mogu se smatrati neovisnima jedan o drugomu ako periodi Ti i Tj (Tj Ti) zadovoljavaju uvjet: Tj 0,9 TiKada se svi mjerodavni modalni odzivi mogu smatrati neovisnima jedan o drugomu, maksimalne vrijednosti djelotvornog seizmikog uinka (sila, pomak) bit e:gdje je: EEi - seizmiki uinak za i-ti odziv osciliranja.Ako uvjet dan izrazom (Tj 0,9 Ti) nije zadovoljen, bit e potreban mnogo toniji postupak za kombinaciju modalnih odziva.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Torzijski uinciKada se u proraunu primjenjuje prostorni model, sluajni torzijski uinci opisani izrazom (eai = 0,05Li) mogu se odrediti kao anvelopa rezultata uinaka od nanesenog statikog optereenja koji je sastavljen od niza momenata torzije Mai oko vertikalne osi svakog kata:Mai = eai Fi,gdje je:eai - sluajna ekscentrinost mase kata "i" (eai = 0,05Li), za sve relevantne katove, Fi - horizontalna sila kata "i", izraz:

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Torzijski uinciUinak od optereenja, izraz: treba uzeti s pozitivnim i negativnim predznakom (istim za sve katove).Kada se u proraunu primjenjuju dva odvojena ravninska modela, torzijski uinci mogu se procijeniti primjenom pravila uz izraz ( = 1 + 0,6 x/Le) seizmikog uinka u skladu s izrazom:

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Nelinearne metodeMatematiki model primijenjen u metodi elastinosti treba proiriti tako da ukljui nosivost konstrukcijskih elemenata i njihovo poslijeelastino deformiranje i ponaanje.Kao minimum, treba primijeniti bilinearni dijagram sila-deformacija. U armiranobetonskim i zidanim zgradama, treba krutost za elastobilinearni dijagram sila-deformacija proraunati na osnovi raspucanog presjeka. U duktilnim elementima oekuju se deformacije koje odgovaraju poputanju elika za vrijeme odziva. Krutost koja obuhvaa i plastine deformacije u bilinearnom dijagramu treba zamijeniti sekantnom krutou do granice poputanja.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Nelinearne metodeDoputa se, takoer, rabiti trilinearni dijagram sila-deformacija kojim se uzima u obzir krutost prije i poslije raspucavanja elementa.Krutost elementa deformiranog iznad one vrijednosti koja odgovara poputanju mora biti nula. Kada se oekuje pad nosivosti, primjerice za zidane zgrade ili druge krhke elemente, to treba ukljuiti u dijagram sila-deformacija takvog elementa.Osim uobiajenog specificiranja, svojstva elemenata trebaju se osnivati na svojstvima gradiva. Za nove konstrukcije, svojstva se materijala mogu odrediti na osnovi karakteristinih vrijednosti propisanih u EN 1992 do EN 1996.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Nelinearne metodePripadajue gravitacijsko optereenje u seizmikoj kombinaciji djelovanja treba primijeniti na usvojene elemente u matematikom modelu.Uzdune sile zbog gravitacijskog optereenja valja uzeti u obzir kada se odreuje dijagram sila-deformacija za nosive elemente.Moment savijanja u vertikalnim nosivim elementima moe zbog gravitacijskog optereenja biti beznaajan, osim vanog utjecaja na ponaanje cijelog sustava.Seizmiko djelovanje treba nanijeti u pozitivnom i negativnom smjeru, a najvee seizmike uinke primijeniti pri dimenzioniranju.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Nelinearni statiki proraunOvaj proraun je u stvarnosti nelinearna metoda, primjenjiva pod uvjetom konstantnog gravitacijskog optereenja i monotonog postupnog poveanja horizontalnih sila. Moe se primijeniti za provjeru svojstava novoproraunanih i postojeih zgrada kako bi se:provjerila ili revidirala poviena nosivost omjera vrijednosti u/1 = 1,1 ili 1,3;b) odredio oekivani plastini mehanizam i raspodjela oteenja;c) procijenila svojstva konstrukcije postojeih ili obnovljenih zgrada;d) omoguio proraun na osnovi elastolinearnog prorauna koji primjenjuje faktor ponaanja q. U tom sluaju ciljni pomak opisan kao seizmiki zahtjevan, dobiven iz elastinog spektra odziva, treba primijeniti kao osnovni podatak prorauna.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Nelinearni statiki proraunZa zgrade prilagoene kriterijima pravilnosti, moe se proraun provesti primjenom dvaju ravninskih modela, po jedan za svaki smjer.Za niske zidane zgrade u kojima je ponaanje konstrukcijskih zidova naprezanih na posmik dominantno, svaki kat moe se neovisno proraunati. To su zgrade na tri kata ili manje i kojima je omjer visina/irina nosivih zidova manji od 1,0.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Nelinearni dinamiki proraunVremenski ovisan odziv konstrukcije moe se dobiti neposrednom integracijom njegovih diferencijalnih jednadbi gibanja, ako se primijeni akcelerogram za predstavljanje gibanja tla.Model konstrukcijskih elemenata treba prilagoditi zahtjevima iz opeg dijela ovog poglavlja u svezi regularnosti i uz dopunu pravilima opisanima pri ponaanju elemenata izloenih poslijeelastinim ciklusima optereenje-rastereenje. Ta pravila trebaju realno odraavati disipaciju energije preko reda amplituda pomaka oekivanih u seizmikoj proraunskoj situaciji.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Nelinearni dinamiki proraunAko su odzivi dobiveni od najmanje sedam nelinearnih dinamikih prorauna, s gibanjima tla u skladu s predstavljanjem seizmikog djelovanja, njihov srednji kvantitativni odziv treba uzeti u obzir u proraunu proraunske vrijednosti uinka djelovanja Ed za relevantnu provjeru. To odreivanje moe se provesti i na drugi nain, a to je da se za iznimno nepovoljnu vrijednost kvantitativnog odziva od svih prorauna prihvati kao Ed.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Kombinacija komponenata seizmikog djelovanjaHorizontalne, meusobno okomite komponente seizmikog djelovanja, dobivene neovisno uporabom spektra odziva, treba razmotriti kao simultano djelovanje kod prostornih sustava.Kada se primjenjuje modalni spektralni proraun, odziv svakog oblika osciliranja za jednu horizontalnu komponentu treba uraunati pomou pravila za kombinaciju modalnih odgovora izraz:Maksimalni globalni odgovor konstrukcije za ukupno seizmiko gibanje moe se odrediti kao drugi korijen iz sume kvadrata odziva svake komponente seizmikog djelovanja. To pravilo je na strani sigurnosti.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Kombinacija komponenata seizmikog djelovanjaBit e dovoljno da se za horizontalni seizmiki podatak primijeni od dvije, opasnija kombinacija:a) EEdx"+" 0,30EEdy ,0,30EEdx"+" EEdy ,

gdje je:"+" - znak da se kombinira,EEdx - uinak nanesenog seizmikog djelovanja uzdu horizontalne osi x konstrukcije,EEdy - uinak nanesenog seizmikog djelovanja uzdu okomite horizontalne osi y konstrukcije.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Kombinacija komponenata seizmikog djelovanjaAko je sustav zgrade regularan po visini, a razliit u horizontalnim smjerovima, vrijednosti za faktore ponaanja q takoer su razliite.Za predznak svake komponente u gornjoj kombinaciji treba uzeti onaj kojim se za traenu svrhu dobije nepovoljnije rjeenje.Za zgrade koje zadovoljavaju kriterije pravilnosti i kod kojih samo zidovi pruaju otpor seizmikom djelovanju moe se proraun provesti odvojeno, bez kombinacije, uzdu glavnih okomitih horizontalnih osi konstrukcije.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Vertikalna komponenta seizmikog djelovanjaAko je ubrzanje tla u vertikalnom smjeru avg vee od 0,25g (2,5m/sec2), vertikalna komponenta seizmikog djelovanja treba se uzeti u obzir u sluaju:- horizontalnih ili priblino horizontalnih elemenata, raspona 20m ili vie,- horizontalnih ili priblino horizontalnih konzolnih elemenata duih od 5m,- horizontalnih ili priblino horizontalnih prednapetih komponenti,- greda poduprtih stupovima,- konstrukcija u osnovi izoliranih.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Vertikalna komponenta seizmikog djelovanjaProraun za odreivanje uinaka vertikalne komponente seizmikog djelovanja moe se osnivati na djelominom modelu konstrukcije, koji ukljuuje elemente na kojima je razmatran uinak vertikalne komponente i uzimanjem u obzir krutosti prikljunih elemenata.Uinke vertikalnih komponenti treba uzeti u obzir samo za elemente u navedenim sluajevima kao i za njihove izravne podupore ili temelje.Ako su horizontalne komponente seizmikog djelovanja takoer relevantne za ove elemente, prethodna pravila kombinacije uinaka seizmikog djelovanja mogu se proiriti na tri komponente seizmikog djelovanja. 4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Vertikalna komponenta seizmikog djelovanjaSeizmiki uinak moe se proraunati primjenom sliedeih kombinacija:

a) EEdx"+" 0,3EEdy"+" 0,3EEdz ,b) 0,3EEdx"+" EEdy"+" 0,3EEdz , 0,3EEdx"+" 0,3EEdy"+" EEdz ,

gdje su uinci EEdx i EEdy opisani uz izraze (EEdx"+" 0,30EEdy ) i (0,30EEdx"+" EEdy ), a EEdz je uinak od nanesene vertikalne komponente proraunskog seizmikog djelovanja.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Proraun konstrukcija, Proraun pomakaPomaci izazvani seizmikim djelovanjem mogu se proraunati na osnovi elastinih deformacija sustava primjenom pojednostavnjenog izraza:ds = qd degdje je:ds - pomak toke nosivog sustava izazvan proraunskim seizmikim djelovanjem, qd - faktor ponaanja pri pomaku za koji se pretpostavlja da je jednak q, osim ako nije drugaije odreen, de - pomak iste toke nosivog sustava odreen linearnim proraunom koji se zasniva na proraunskom spektru odziva.Vrijednost za ds ne bi trebala biti vea od vrijednosti izvedene iz elastinog spektra.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, OpenitoZa provjeru sigurnosti relevantna su granina stanja nosivosti (sloma) i uporabivosti (ogranienje oteenja) te posebni zahtjevi.Za zgrade razreda vanosti prikazana u tablici, osim za one IV. razreda, treba razmotriti dva uvjeta.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Granino stanje nosivostZahtjev da do ruenja pod seizmikom proraunskom situacijom ne smije doi provodi se uglavnom provjeravanjem otpornosti, duktilnosti, ravnotee, stabilnosti temelja i razmaka seizmikih razdjelnica.Zahtjev otpornosti (nosivosti) provodi se ispunjenjem uvjeta:Ed Rdgdje je:Ed - proraunska vrijednost uinka djelovanja, izazvanog seizmikom proraunskom situacijom (ukljuujui i uinke teorije drugoga reda),Rd - odgovarajua proraunska nosivost elementa proraunana u skladu s odredbama EN 1992.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Granino stanje nosivostTeoriju drugoga reda (P- uinci) ne treba uzimati u obzir ako je zadovoljen sljedei zahtjev u svim katovima zgrade:

gdje su: - koeficijent osjetljivosti na meukatni pomak,Ptot - ukupno gravitacijsko optereenje, promatranog kata, predvienog seizmikom proraunskom situacijom, dr - proraunski meukatni pomak dobiven iz razlike srednjih bonih pomaka ds, proraunanih prema izrazu (ds = qd de), Vtot - ukupna poprena sila u promatranom katu, h - meukatna visina.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Granino stanje nosivostAko je 0,1 < 0,2 , uinci teorije drugog reda mogu se priblino uzeti u obzir, tako da se relevantni seizmiki uinci mnoe faktorom 1/(1- ). Vrijednost za ne treba prelaziti 0,3.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Globalna i lokalna duktilnostOdgovarajuu duktilnost elemenata i konstrukcija u cjelini treba provjeriti uzimajui u obzir oekivano iskoritenje duktilnosti koje ovisi o odabranom sustavu i faktoru ponaanja.Svojstvo duktilnosti elemenata i konstrukcija, pod seizmikom proraunskom situacijom vrlo je vano, pogotovo ako se predvia disipacija seizmike energije u podruju plastinih zglobova. Naroito treba osigurati nosivost betona na tlak prije dostizanja granice poputanja u elinoj armaturi te za vrijeme predvienog deformiranja elika i troenja seizmike energije.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Globalna i lokalna duktilnostKod viekatnih zgrada treba izbjegavati meke katove, odnosno prelazak sustava u boni mehanizam jednog kata. Nepovoljne posljedice takvog mehanizma su velike deformacije tog kata te mala potronja seizmike energije (mali broj plastinih zglobova).Da bi okvirna konstrukcija prela u poeljan bono-gredni mehanizam sloma, treba zadovoljiti u svim vorovima greda-stup uvjet:gdje je:MRc - zbroj proraunskih momenata nosivosti stupova okvira u promatranom voru; pri tome treba ukljuiti i uzdunu silu dobivenu iz situacije seizmikog djelovanja, MRb - zbroj proraunskih momenata nosivosti greda prikljuenih na promatrani vor.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Globalna i lokalna duktilnostIzraz ( ) treba zadovoljit u dvije ortogonalne vertikalne ravnine. To mora biti ispunjeno za oba smjera djelovanja sila potresa (pozitivni i negativni momenti).Konstrukcija zgrade treba biti stabilna, ukljuujui prevrtanje ili klizanje pod situacijom seizmikog djelovanja.Dijafragme i eventualna ojaanja u horizontalnoj ravnini (stropovi) slue za prijenos uinaka seizmikog djelovanja (sila potresa) na bone sustave (okviri, zidovi) s kojima su vrsto povezani.Dostatnost nosivosti dijafragme osigurava se faktorom d 1,0 navedenim u ND, kojim se mnoe uinci seizmikog djelovanja.Preporuka je EN 1998 da on bude 1,3, kako ne bi dolo do krhkog sloma betona izazvanog posmikom, a za duktilni slom predlae se d = 1,1.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Globalna i lokalna duktilnostTemelji sustava trebaju zadovoljiti uvjete EN 1998-5 i EN 1997-1. Treba ih proraunati prema kapacitetu nosivosti zbog moguega poveanja nosivosti elementa (stupa) na njegovu spoju s temeljem.Poveana nosivost ne smije biti vea od one koja odgovara elastinom ponaanju sustava, odnosno onome koji je proraunan za q = 1,0.Ako su utjecaji seizmikog djelovanja pronaeni primjenom niskog faktora ponaanja, odnosno za malu disipaciju energije, proraun prema kapacitetu nosivosti nije uvjet.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Globalna i lokalna duktilnostZa temelje pojedinih vertikalnih elemenata (zidovi, stupovi) razmatranje prethodni uvjet zadovoljenja kada su proraunske vrijednosti uinka EFd na temelje proraunane kako slijedi:

gdje su:Rd - faktor poveanja nosivosti, uzet daje 1,0 za q 3 ili, kada je faktor ponaanja vei od 3, Rd=1,2 ,EF,G - uinak od stalnog optereenja u skladu sa seizmikom kombinacijom djelovanja,EF,E - uinak proraunskog seizmikog djelovanja dobiven proraunom, - vrijednost omjera (Rdi/Edi) q podruja disipacije ili elementa "i" konstrukcije s najveim utjecajem na uinak EF Rdi - proraunska nosivost zone ili elementa "i"Edi - proraunska vrijednost uinka djelovanja na zonu ili element "i" dobivena na osnovi seizmike situacije.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Globalna i lokalna duktilnostZa temelje nosivih zidova ili stupova nosivih okvira, naprezanih momentom savijanja, je minimalna vrijednost za omjer MRd/MEd, u dva okomita smjera, kod najniega presjeka, gdje se moe oblikovati plastini zglob u vertikalnom elementu pod seizmikom proraunskom situacijom.Za temelje stupova okvira centrino ukruenog spregom, je minimalna vrijednost omjera Npl,Rd/NEd preko svih vlanih dijagonala spojenog okvira.Za temelje stupova okvira ekscentrino ukruenog spregom, je minimalna vrijednost omjera Vpl,Rd/VEd preko svih posmino plastinih podruja grede, ili Mpl,Rd/MEd preko svih podruja plastinih zglobova grede u spojenom okviru.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Globalna i lokalna duktilnostZa obine temelje kada je vie, a ne samo jedan vertikalni element (temeljna greda, traka, rotilj), zahtjev za proraun prema kapacitetu nosivosti moe se primijeniti ako je vrijednost za =1 u izrazu ( ) primijenjena s faktorom za poveanu nosivost Rd=1,4.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Uvjeti za seizmike rekeZgrade treba zatititi od posljedica sudaranja (oteenja) izazvanog razliitim oscilacijama susjednih konstrukcija ili izmeu neovisnih konstrukcijskih jedinica iste zgrade pri seizmikom gibanju tla. Do oteenja nee doi ako se meu njima predvidi odgovarajui razmak. Udaljenost moguih toaka sudara od propisane crte ne smije biti manja od maksimalnog horizontalnog pomaka koji je proraunan prema izrazu (ds = qd de)*. Do oteenja zgrada ili neovisnih dijelova konstrukcije, istih svojstava nee doi, ako razmak izmeu njih nije manji od drugog korijena sume kvadrata maksimalnih horizontalnih pomaka dviju zgrada ili jedinica u odgovarajuoj razini, proraunanih prema izrazu()*.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Granino stanje uporabivostiOvim graninim stanjem treba zadovoljiti uvjet da se doputaju ograniena oteenja. Ono e biti zadovoljeno ako pod seizmikom proraunskom situacijom postoji velika vjerojatnost dogaaja da je proraunsko seizmiko djelovanje primjereno prvomu zahtjevu a to je - do ruenja ne smije doi, te ako se meukatni pomak ogranii.Dodatna ogranienja oteenosti zahtijevaju se u sluaju vanih zgrada za zatitu ljudi ili onih koje sadre osjetljivu opremu.

4. PRORAUN ZGRADA, EN 1998-1

Provjera sigurnosti, Granino stanje uporabivostiOgranienje meukatnog pomaka provodi se na osnovi sljedeih zahtjeva:a)za zgrade koje imaju nenosive elemente od krhkih materijala, povezane s konstrukcijom:dr v 0,005h;b)za zgrade koje imaju duktilne nenosive elemente:dr v 0,0075h;c)za zgrade koje imaju nenosive elemente uvrene i usmjerene tako da domijeanja njihovih deformacija s onima konstrukcije nee doi:dr v 0,010h,gdje je:dr - proraunski meukatni pomak definiran uz izraz ( ) h - visina kata,v - redukcijski faktor (v=0,4 za razrede vanosti III. i IV., v=0,5 za razrede vanosti I. i II.).

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Openito

Za proraun betonskih zgrada primjenjuje se Europska norma 1992-1-1. Pravilima u toj normi dodani su i definirani pojmovi.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Pojmovi i definicijeKritino podruje - dio primarnog seizmikog elementa gdje se veina uinaka optereenja (M, N, V i T) slui i gdje postoji mogunost oblikovanja plastinog zgloba, a time i disipacije (troenje) energije.Greda - nosivi element uglavnom popreno optereen silama, preteito naprezan na savijanje, a kojem je bezdimenzijska (normalizirana) vrijednost proraunske uzdune sile vd=NEd/(Acfcd) 0,1 (tlak-pozitivni predznak).Stup - nosivi element koji podupire gravitacijska optereenja, naprezan uzdunim tlakom ili onaj koji je izloen bezdimenzijskoj uzdunoj sili vd=NEd/(Acfcd)>0,1.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Pojmovi i definicijeZid - nosivi element koji podupire druge elemente izduenog poprenog presjeka, omjera duljine prema debljini (lw/bw>4).Duktilni zid - zid uvren u temelj tako da je zaustavljena relativna rotacija njegove osnovice s obzirom na mirujui nosivi sustav. Proraunava se i armira za disipaciju energije u podruju plastinog zgloba, pod uvjetom da nema otvore i buotine odmah iznad temelja.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Pojmovi i definicijeVeliki slabo armiran zid - zid s velikim poprenim presjekom, kojemu je horizontalna izmjera lw najmanje jednaka 4,0 m ili 2/3 visine hw, to je manje, i kod kojega se oekuje ogranieno raspucavanje i neelastino ponaanje pod seizmikom proraunskom situacijom.Napomena: Takav zid pretvara seizmiku energiju u potencijalnu povienjem temperature konstrukcijske mase, a troi energiju u tlu njihanjem krute cjeline, itd. Zbog svojih dimenzija ili zato to nije vrsto povezan s temeljem ili zbog povezanosti s velikim poprenim zidovima, zaustavljena je rotacija plastinog zgloba kod osnove (temelja). Takav se zid ne moe uzeti u obzir za djelotvornu disipaciju energije preko plastinog zgloba iznad temelja.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Pojmovi i definicijeSpojeni zid - nosivi element sastavljen od dva zida ili vie pojedinanih koji su povezani u pravilnom obliku odgovarajuim duktilnim elementima (vezne grede) sposobnim sniziti zbroj momenata savijanja najmanje 25%, u podnoju pojedinih zidova ako su samostalni.Zidni sustav - nosivi sustav koji se uglavnom opire vertikalnom i bonom optereenju, sastavljen od vertikalnih nosivih zidova, spojenih i samostalnih, kojima poprena otpornost u podnoju zgrade (pri temelju) prelazi 65% ukupnog poprenog otpora cijelog poprenog nosivog sustava (zidovi i okviri).

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Pojmovi i definicijeOkvirni sustav - konstrukcijski sustav koji se uglavnom opire vertikalnom i bonom optereenju prostornim okvirima, kojima popreni otpor zgrade u osnovi prelazi 65% ukupnog poprenog otpora cijelog nosivog sustava.Dvojni sustav - nosivi sustav u kojem je uglavnom predvieno prihvaanje vertikalnog optereenja prostornim okvirima, a bonog optereenja djelomice okvirnim sustavom i djelomice nosivim zidovima koji su spojeni ili samostalni.Okvirni-ekvivalentni dvojni sustav - sustav u kojemu je posmini otpor okvirnog sustava u osnovi zgrade vei od 50% ukupnoga posminog otpora cijelog sustava.5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Pojmovi i definicijeZidni-ekvivalentni dvojni sustav - sustav u kojemu je posmini otpor zidova u osnovi zgrade vei od 50% seizmikog otpora cijelog nosivog sustava.Torzijski fleksibilan sustav - dvojni i zidni sustav koji nema minimum torzijske krutosti (fleksijski okviri u kombinaciji sa zidovima blizu sredita zgrade u tlocrtu).Obrnuto njihalo - sustav kojemu je 50% ili vie mase u gornjoj treini visine sustava ili u kojemu je disipacija energije uglavnom predviena u podnoju jednog elementa zgrade.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Disipacija energije i razredi duktilnostiProraunom seizmiki otpornih betonskih zgrada treba osigurati konstrukciji odgovarajui kapacitet disipacije energije, bez bitnog smanjenja ukupne nosivosti za vertikalno i horizontalno optereenje. Pod proraunskom seizmikom situacijom treba biti osigurana odgovarajua nosivost svih konstrukcijskih elemenata. Zahtjevi za nelinearno deformiranje u kritinim podrujima trebaju se proraunom usvojiti primjereno predvienoj ukupnoj duktilnosti konstrukcije.Betonske zgrade mogu se proraunavati za malu disipaciju energije i malu duktilnost, primjereno pravilima iz EN 1992-1-1, za seizmiku proraunsku situaciju.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Disipacija energije i razredi duktilnostiei je sluaj da se betonske zgrade, seizmiki otporne, trebaju osigurati za disipaciju energije i ukupno duktilno ponaanje. Cjelokupno je duktilno ponaanje osigurano ako je zahtjev duktilnosti obuhvatio veliki volumen konstrukcije, odnosno veliku rasprostranjenost po raznim elementima i lokacijama svih katova. Na taj nain osigurava se, s dovoljnom vjerojatnou, duktilni model sloma savijanjem prije krhkog modela sloma posmikom.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Disipacija energije i razredi duktilnostiProraunane zgrade svrstane su u dva razreda duktilnosti, DCM-srednje duktilne i DCH-visoko duktilne, ovisno o kapacitetu disipacije energije, odnosno o obliku histerezne petlje. Obje te duktilnosti u vezi s proraunom zgrade, dimenzioniranjem konstrukcije i armiranjem, u skladu s posebnim osiguranjem na seizmiko djelovanje, osposobljavaju konstrukciju da prijee u postojan mehanizam sloma primjeren velikoj disipaciji energije pod opetovanim optereenjem, bez ijednog krhkog sloma.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Disipacija energije i razredi duktilnostiZa osiguranje odgovarajue duktilnosti svojstvene razredima M i H, potrebno je zadovoljiti posebne zahtjeve za sve nosive elemente. U skladu s razliitom potrebnom duktilnou navedenih dvaju razreda daju se razliiti faktori ponaanja q za svaki razred.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Vrste konstrukcije i faktori ponaanjaBetonske zgrade svrstavaju se u razrede u skladu s vrstama i ponaanjem njihovih konstrukcija naprezanih horizontalnim silama potresa. To mogu biti:a) okvirni sustav.,b)dvojni sustav, ekvivalentni okvirni ili zidni.,c)duktilni zidni sustav, spojeni ili neovisni,d)veliki lagano armirani sustav zidova,e)obrnuto njihalo,f)torzijski fleksibilan sustav (nije obuhvaen klasifikacijom).

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Vrste konstrukcije i faktori ponaanjaZgrade se mogu svrstati u razrede s jednom vrstom sustava u jednom horizontalnom smjeru i s drugom vrstom u drugom horizontalnom smjeru.Zidni sustav moe biti svrstan u razred "veliki lagano armirani zidovi" ako, zanimljiv u horizontalnom smjeru, obuhvaa najmanje dva zida s dimenzijom u tlocrtu (za duljinu) ne manjom od 4 m ili 2/3hw , to je manje. Takvim zidovima je zajedniko podupiranje najmanje 20% ukupnog gravitacijskog optereenja pod seizmikom proraunskom situacijom. Svaki ima osnovni period T1, uz pretpostavku krutog temelja otpornog na zakretanje, manji ili jednak 0,5 s. 5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Vrste konstrukcije i faktori ponaanjaBit e dovoljno da postoji samo jedan zid koji ispunjava gornje uvjete u jednom od dva smjera, s tim da: osnovna vrijednost faktora ponaanja, q0 ,u tom smjeru, koja se dobije tako da se vrijednost iz tablice podijeli faktorom 1,5b) da sustav ima najmanje dva zida u okomitom smjeru koji zadovoljavaju gornje uvjete.

Osnovne vrijednosti faktora ponaanja q0

Vrste nosivog sustavaDCMDCHOkvirni, dvojni i spojeni zidni sustavi3,0u/14,5u/1Nepovezani zidni sustavi3,04,0u/1Torzijski fleksibilni sustavi2,03,0Obrnuto klatno1,52,05. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Vrste konstrukcije i faktori ponaanjaPrva etiri sustava (okvirni, dvojni i zidni - obje vrste) trebaju imati minimalnu torzijsku krutost kako bi bio zadovoljen izraz (rx ls) u oba horizontalna smjera.Okvirni, dvojni ili zidni sustavi bez minimalne torzijske krutosti u skladu s izrazom (rx ls), svrstavaju se u torzijski fleksibilne sustave.Ako nosivi sustav nema svojstvo "velikih lagano armiranih zidova", sve zidove u tom sustavu treba proraunati i armirati prema zahtjevima za duktilne zidove.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Faktori ponaanja za horizontalno seizmiko djelovanjeGornju graninu vrijednost za faktor ponaanja q, uvedenu s namjenom vrednovanja disipacije energije, treba izvesti za svaki proraunski smjer kako slijedi:q = q0 kw 1,5gdje je:

q0 - osnovna vrijednost faktora ponaanja ovisna o vrsti konstrukcije i njenoj pravilnosti u tlocrtu, kw - faktor koji oslikava prevladavajui model sloma nosivog sustava koji ine zidovi.Za zgrade koje su pravilne po visini, osnovne su vrijednosti q0 za razne vrste konstrukcija prikazane u tablici Osnovne vrijednosti q0.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Faktori ponaanja za horizontalno seizmiko djelovanjeZa zgrade koje nisu pravilne po visini vrijednost za q0 treba reducirati za 20%. Opis veliina 1 i u:1 - vrijednost s kojom se mnoi horizontalno seizmiko djelovanje s ciljem da se prvo dostigne fleksijska nosivost u nekom elementu konstrukcije, dok sva ostala proraunska djelovanja ostaju konstantna;u - vrijednost s kojom se mnoi horizontalno seizmiko djelovanje s ciljem stvaranja plastinih zglobova u presjecima elemenata dostatnih za prelazak konstrukcije u mehanizam s jednim stupnjem slobode dok sva druga djelovanja ostaju konstantna. Faktor u moe se dobiti primjenom nelinearnog globalnog prorauna.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Faktori ponaanja za horizontalno seizmiko djelovanjeKada faktor mnoenja u /1 nije bio vrednovan na osnovi eksplicitnog prorauna za zgrade koje su regularne u tlocrtu, moe se primijeniti sljedea aproksimacija vrijednosti za u /1 :a)za okvirni ili okvirni ekvivalentni dvojni sustav- jednokatna zgrada u /1 = 1,1 ;- viekatna zgrada, jednorasponski okviri u /1 = 1,2 ;- veekatni, vie rasponski okviri ili okvirni ekvivalentni dvojni sustav u /1 = 1,3 ;b) za zid ili zidni ekvivalentni dvojni sustav- zidni sustav sa samo dva nepovezana zida po horizontalnom smjeru u /1= 1 ;- drugi nepovezani zidni sustavi (samostalni zidovi) u /1 = 1,1 ;- zid-ekvivalentni dvojni sustav ili spojeni zidni sustav u /1 = 1,2 ;

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Faktori ponaanja za horizontalno seizmiko djelovanjeZa zgrade nepravilne u tlocrtu mogu se primijeniti pribline vrijednosti za u /1 kada proraunom nisu odreene. Za njihovu procjenu predlae se srednja vrijednost od 1,0 i odgovarajue vrijednosti dane prethodno pod a) i b).Vee vrijednosti za u /1 mogu se primijeniti ako se potvrde nelinearnim statikim globalnim proraunom.Maksimalna vrijednost u /1, koja se moe primijeniti u proraunu je 1,5 , kao i kada se dobije visoka vrijednost primjenom nelinearnog statikog globalnog prorauna.Vrijednost za q0, dana za sustav obrnuto klatno, moe se poveati ako je mogue osigurati odgovarajue veliku disipaciju energije u kritinom podruju sustava.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Faktori ponaanja za horizontalno seizmiko djelovanjeAko je upotrijebljen osobito prikladan sustav u tlocrtu u odnosu na uobiajeno ispravnu konstrukcijsku shemu, poveanje vrijednosti za q0 moe se dopustiti. Poveane vrijednosti ne smiju prekoraiti vrijednosti prikazane u tablici (Osnovne vrijednosti q0) vie od 20%.Faktor kw koji odraava prevladavajui model sloma nosivog sustava sa zidovima valja uzeti kako slijedi:1,00 za okvire i okvire-ekvivalentni dvojni sustavi,kw = (1+ 0)/3 1,0 , ali ne manji od 0,5, za zid, zid-ekvivalentni i torzijski fleksibilni sustavi, gdje je 0 prevladavajui omjer oblika zidova nosivog sustava.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Faktori ponaanja za horizontalno seizmiko djelovanjeAko je omjer oblika hwi / lwi svih zidova "i" nosivog sustava beznaajno razliit, prevladavajui omjer oblika 0 moe se odrediti prema izrazu:

gdje je:hwi - visina zida "i",lwi - duljina presjeka zida "i".

Sustav veliki lagano armirani zidovi ne moe se oslanjati na disipaciju energije u plastinim zglobovima, pa ga treba proraunati kao sustav srednjeg razreda duktilnosti (DCM).

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Pravila dimenzioniranja prema kapacitetu nosivosti (kapacitivno dimenzioniranje)Krhki slom ili neki drugi nepovoljni mehanizam sloma (primjerice, meki kat sa zglobovima u stupovima jednog kata, slom posmikom nosivih elemenata, slom vora greda-stup, poputanje temelja ili nekog elementa namijenjenog da ostane u elastinom podruju) treba sprijeiti pri odreivanju proraunskog uinka djelovanja u posebnim podrujima iz uvjeta ravnotee, pretpostavljajui da su plastini zglobovi osposobljeni za povienu nosivost koja moe biti uzrok povienog naprezanja u njima susjednim podrujima.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Pravila dimenzioniranja prema kapacitetu nosivosti (kapacitivno dimenzioniranje)Stupovi okvira ili okvir-ekvivalentnog dvojnog sustava betonske konstrukcije trebaju zadovoljiti uvjete kapacitivnog dimenzioniranja uz sljedee iznimke:a)u tlocrtu okvira s najmanje etiri stupa, priblino istih presjeka nije potrebno zadovoljiti izraz ( ) u svim stupovima ve samo u tri izvan etvrtoga;b)u prizemlju zgrade od dva kata ako bezdimenzijska uzduna sila vd ne prelazi vrijednost 0,3 u svim stupovima.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Pravila dimenzioniranja prema kapacitetu nosivosti (kapacitivno dimenzioniranje)Dio armature ploe paralelne s gredom, unutar djelotvorne irine (T-presjek), treba ukljuiti u doprinos kapaciteta nosivosti na savijanje pri proraunu zbroja nosivosti greda (MRb) u izrazu ( ), ako je dovoljno usidrena dalje od unutranje plohe (lica) vora.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Uvjeti lokalne duktilnostiZa postizanje duktilnosti cijele konstrukcije treba podruja moguih plastinih zglobova, koji se definiraju ovisno o vrsti konstrukcije, osposobiti za visoki kapacitet plastinog rotiranja (zakretanja). Pri tome treba zadovoljiti sljedee uvjete:a) dovoljna duktilnost preko zakrivljenosti predvia se u svim moguim kritinim podrujima, ukljuujui i ona u stupovima, ovisno o mehanizmu sloma.b) lokalno izvijanje tlane armature unutar plastinog zgloba primarnih seizmikih elemenata mora se sprijeiti;

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Uvjeti lokalne duktilnostic) prikladnu kakvou betona i elika treba usvojiti za osiguranje lokalne duktilnosti kako slijedi:- elik za armiranje u kritinom podruju primarnog seizmikog elementa treba imati veliko jednoliko plastino izduenje (duktilnost),- omjer vlane vrstoe i naprezanja pri dostizanju granice poputanja treba biti znaajno vii od jedinice. elik mora zadovoljiti odreene uvjete kako bi ga se smatralo prikladnim za velika plastina deformiranja.

5. POSEBNA PRAVILA ZA BETONSKE ZGRADE, EN 1998-1

Proraunski postupak, Uvjeti lokalne duktilnostiOsim vrlo preciznih podataka o svojstvima elika, uvjet pod a) bit e zadovoljen ako je faktor duktilnosti , u kritinom podruju (definiran kao omjer zakrivljenosti pri naprezanju koje iznosi 85% onoga pri djelovanju momenta sloma, prema zakrivljenosti kada naprezanje u eliku dostie granicu poputanja, pri emu granine deformacije u betonu ecu i eliku esu, k nee biti prekoraene) najmanje jednak vrijednosti dobivenoj prema izrazima: = 2q0 - 1 ako je T1Tc , = 1+2(q0-1)Tc/T1 ako je T1