Seminarski rad iz kolegija Odabrana poglavlja iz kognitivne psihologije

Mentor: mr.sc. Anela Nikčević-MilkovićStudent: Danijel Čorić

“Čitav smisao kreativnosti je u tome da se čovjek nauči služiti svojom

glavom”

Tome Letbridege

Stvaralaštvo Mišljenje

• Interes u svim umjetnostima, znanostima, politici, filozofiji.

• Pitanje: u čemu su kreativni ljudi različiti od drugih, „nekreativnih“?

(Da li su inteligentniji, da li više rade? Da li okolina, odgoj i obrazovanje stvaraju kreativnu osobu?)

Kreativnost• sinonim

• inteligencija,originalnost, autentičnost, razvoj ličnosti, samoostvarenje, itd.

Što je to kreativnost?

• mentalni procesi koji dovode do novih rješenja, ideja, zamisli, umjetničkih formi, teorija i proizvoda koji su jedinstveni i novi

• univerzalno ljudsko obilježje, a ne samo sposobnost rijetkih pojedinaca

• spoj većeg broj intelektualnih sposobnosti kao i drugih crta

karaktera i osobnosti

• Gilford

• test neobičnih upotreba

• testovi kreativnosti; otkriti potencijali te prilagoditi odgoj i obrazovanje da bi se ti potencijali pravilno usmjerili i razvijali

Kreativnost

Produktivnost

• kreativnost se prije svega odnosi na kvalitetu sadržanu u jednom stvaralačkom produktu

• produktivnost se odnosi na kvantitet nečije produkcije

Divergentna produkcija/divergentno mišljenje

• Guilford-ov modela strukture intelekta

• oblik mišljenja

• proces stvaranja dviju ili više informacija iz danog sadržaja,raznovrsnost i kvantitet produkcije inicirane istim izvorom.

• otvara nove ideje i moguća rješenja

• Testovima DP :zadaci otvorenog tipa koji zahtijevaju više odgovore

•Kriterij kreativnosti odgovora: fluentnost originalnostfleksibilnosti elaboracija

Originalnost

• uvođenje nečeg novog, svježeg, neponovljivog,

• spominje se u svim definicijama kreativnosti

• originalne osobe: vole poslove kod kojih dolazi do uporabe govora, imaju jaka politička gledišta i stavove, uvjerljive su i jake ličnosti, vole biti u centru pažnje, priznaju svoje nesavršenosti i sl.

Jesu li kreativni ljudi izuzetno inteligentni?

“Kreativnost i talent mogu se razviti i ostvariti samo u sredini koja poštuje individualnost i

slavi raznolikost.” (T. Aleksander)

• Oni koji postižu niske rezultate ispitivane klasičnim testovima inteligencije, postižu niske rezultate i u testovima kreativnosti.

• Oni koji postižu visoke rezultate u testovima inteligencije, postižu od najnižih do najviših rezultata u testovima kreativnosti.

• Kreativni učenici:

otvoreni prema okolini, kritični, fleksibilni, lako se oduševe, imaju puno inicijative, originalni, nekonvencionalni,, vole novo, ustrajno rade na rješavanju zadatka, imaju izrazit osjećaj za humor.

• Torrance je utvrdio da su kreativni učenici u školi zapostavljeni, vrši se nasilje nad njihovom kreativnošću, ismijava ih se i smatra nastranima

• obitelji kreativne djece: cijene dječje interese, nezavisnost i preuzimanje rizika

• obitelji visoko-inteligentne djece: daju više važnosti dobrom ponašanju i školskom uspjehu

• Kreativno mišljenje može se poboljšati vježbom tj. treningom

• Guilford smatra da su misaone sposobnosti ujedno i intelektualne vještine, koje se mogu vježbati kao i psihomotorne vještine.

Trening kreativnog mišljenja možemo podijeliti na:1. trening u školi;

2. trening u specijalnim tečajevima kreativnosti;

3. specijalne metode treninga.

Faze kreativnog mišljenja:– Pripremna ili faza preparacije– Inkubacija ili unutrašnje dozrijevanje rješenja– Iluminacija ili inspiracija– Verifikacija ili provjeravanje

“Običan čovjek misli samo kako da mu prođe vrijeme; kreativan čovjek

kako ga iskoristiti.” Arthur Schopenhauer

•

Odlike stvaralačkog mišljenja: • kreativna percepcija • divergentno mišljenje • originalnost• fleksibilnost • tolerancija prema neodređenosti • otvorenost iskustva • stvaralačka fantazija • Kreativna generalizacija • fluentnost ideja • otkrivanje, formuliranje • razvijanje problema

• Razvijanje problema je jedna od najvažnijih sposobnosti stvaralačkog mišljenja, koja dovodi do znanstvenih, filozofskih i drugih otkrića, koja poslije vode otkrivanju i formuliranju novih pitanja i problema.

• Otkrivanje i razvijanje problema je najvažniji dio puta do novog rješenja.

„Psihologija kreativnog mišljenje danas je na neki način prešla samu sebe i postala jedna od teorija i koncepcija mišljenja uopće.“

“

“Obrazovanje bi trebalo voditi razvoju ličnosti, tj. kreativnosti, a

događa se suprotno.” Jahara Kemal

LITERATURA: • Andrilović, V. (1995.). Razvijanje kreativnosti u različitoj

životnoj dobi, Napredak br. 2, 1995., str. 133-138.• Čudina-Obradović, M. (1990.). Nadarenost:

razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Školska knjiga: Zagreb.

• Fulgosi, A., Fulgosi-Masnjak, R. (2005.). Psihologija stvaralačkog mišljenja: od introspekcije do asocijacionizma.; Suvremena psihologija 8 (1), 63-92. Naklada Slap: Zagreb.

• Kvaščev, R. (1981.). Psihologija stvaralaštva. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva: Beograd.

• Ozimec, S. (2006.). Otkriće kreativnosti. Tonimir: Varaždinske Toplica.

• Poljak,V.(1978.). Stvaralaštvo u školi, Pedagoški rad, 5-6, str. 216. Zagreb

na

pozornosti