GRAFIKA OBRADA

1. Vrste raunalne grafike - rasterska i vektorska

2. Pomona sredstva za crtanje - MS Draw

3. Obrada fotografija

4. Uporaba grafike prezentacije podataka u raznim podrujima

U dvanaestom poglavlju:

- govori se o grafikoj obradi na raunalu

- navodi se razlika izmeu rasterske i vektorske grafike

- prikazano je kreiranje slike pomou MS Drawa - prikazano je skeniranje i obrada fotografija

- navedeno je nekoliko uporabnih aspekata grafike prezentacije.

GRA

FI

KA O

BRA

DA

184

GRAFIKA OBRADA

Grafikoni, slike i crtei obraeni primjenom raunala postali su nezaobilazni. Nailazimo na njih na svakom koraku - u asopisima, financijskim izvjeima i reklamama ... Veina se ljudi koristi grafikom kao sredstvom koje im pomae u radu - godinja izvjea su efikasnija i ivopisnija, uspjenije prezentiramo rezultate istraivanja i nae ideje uvjerljivije su kupcima, menaderima i investitorima. Ljudi su vizualna bia i razmiljaju u vizualnim terminima.

1. Vrste raunalne grafike - rasterska i vektorska

Programi namijenjeni grafici mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: programi za slikanje ili bitmap (rasterski) programi i programi za crtanje ili vektorski programi. Opisat emo razliku izmeu ovih dviju skupina programa.

Bitmapa je svaka slika koja se sastoji se od konanog broja kvadratia, a koji se nazivaju tokama ili pikselima. Programi koji obrauju ili stvaraju bitmape nazivaju se programi za slikanje (engl. paint programs), a meu najpoznatijima je Adobe Photoshop. Najvanija primjena ovih programa je dohvat slike iz nekog izvora (digitalnog fotoaparata, skenera), obrada slike, te priprema za ispis.

Programi za crtanje ili vektorski programi smjetaju sliku koja se sastoji od veih elemenata - objekata, u vlastiti nevidljivi koordinatni sustav. Vektorski grafiki programi nazivaju se i programi za crtanje (engl. draw programs), a meu najpoznatijima je CorelDRAW, ije se koritenje opisuje u zasebnom poglavlju.

Osnovna razlika izmeu vektorskih i bitmap programa uoljiva je ako poveamo sliku kreiranu bitmapom (rastersku grafiku), nakon ega se kvaliteta slike drastino smanjuje. Srce kreirano programom za slikanje (Slika 12.1.) nastalo je spajanjem niza tokica ili piksela, to je uoljivo kad se slika povea.

Kad sliku kreiranu programom za crtanje poveamo, nita se nee promijeniti u njezinom izgledu, jer se operacije u takvim programima svode na preraunavanje koordinata toaka i koeficijenata krivulja. Djevojica kreirana programom za crtanjem (Slika 12.2.) nastala je spajanjem niza oblika i sliku moemo po volji smanjivati ili poveavati.

Slika 12.2. Djevojica kreirana programom za crtanje moe se poveavati i smanjivati bez promjene kvalitete

Slika 12.1. Srce kreirano rasterskom grafikom

sastavljeno je od piksela

185

Grafika se skoro uvijek koristi u kombinaciji s tekstom. Najee se u programu MS Word grafiki elementi umeu u tekst, to je detaljno opisano u poglavlju o obradi i ureivanju teksta.

2. Pomona sredstva za crtanje - MS Draw

MS Draw je pomono sredstvo za crtanje integrirano u program MS Word, koji ima sljedee opcije: grupiranje objekata, odreivanje njihova redoslijeda, rotiranja, koritenje samooblika, umetanje tekstualnih okvira, te umetanje razliitih objekata kao to su Word Art, organizacijski dijagram, isjeak crtea.

Osim toga mogue je promijeniti boju ispune objekta, boju crte objekta, boju fonta, debljinu crte, orijentaciju strjelice, sjenu i dimenzionalnost objekta. Neke od navedenih opcija opisat e se na kreiranju Slike 12.3.

Pri crtanju grafikona koristit emo se retkom alata za crtanje (Slika 12.4.). Traka se moe pokrenuti desnim klikom mia na glavni izbornik Worda te odabirom opcije Crtanje u padajuem podizborniku

Slika 12.4. Redak alata za crtanje

Crtanje grafikona zapoet emo kreiranjem crte na kojoj se nalaze alice za kavu ispred koje je upisana godina. Za umetanje crte koristit emo izbornik Samooblici (Slika 12.5.).

Samobolik je predefinirani lik: crta, elipsa, mjesec, mana, krug ili kvadrat. U ovom primjeru odabrat emo samooblik Crta te pomou mia nacrtati crtu eljene duljine. Na crtu emo pomou sliice Text Box umetnuti okvir za tekst u koji emo upisati 2004. godinu (Slika 12.6.).

Slika 12.6. Crta s okvirom za unos teksta

Okvir oko oznake za godinu odstranit emo tako da kliknemo na sliici Boje crta u retku alata Crtanje i odaberemo opciju Bez crte.

Strjelicom za selektiranje koja se takoer nalazi u retku alata Crtanje oznait emo liniju i okvir za tekst te emo ih grupirati. Objekti se grupiraju tako da se nakon selektiranja otvori izbornik Crtanje u retku alata za crtanje, a unutar njega podizbornik Groupa. Grupirani objekt kopirat emo pomou naredbi Copy i Paste jo dva puta za 2002. i 2003. godinu, koje emo upisati umjesto 2004. godine u okvir za tekst.

Slika 12.3. Grafikon potronje kave

Slika 12.5. Izbornik Samooblici

GRA

FI

KA O

BRA

DA

186

alicu s kavom umetnut emo iz biblioteke slika Microsoft Worda pomou izbornika Umetanje unutar kojeg emo izabrati podizbornik Slika i opciju Crteni isjeak. Prilagodit emo veliinu umetnute slike i pomou naredbi Copy i Paste kopirat emo je odgovarajui broj puta.

Potronja kave 2003. godine bila je u prosjeku dvije i pol alice po osobi to znai da polovicu alice treba odrezati. Kreirat emo pravokutnik bijele boje kojem emo pomou naredbe Boja crte ukloniti crni okvir te emo ga smjestiti preko polovice alice za kavu.

Kako bismo istaknuli glavnu poruku grafikona, umetnut emo pomou izbornika Samooblici pravokutni okvir sa strjelicom. Upisat emo tekst koji emo pomou sliice Boja Fonta u retku alata za crtanje obojiti u bijelo. Boju emo promijenit pomou sliice Boja ispune u crnu. Naslov grafikona kreirat emo pomou alata WordArt, ije je koritenje opisano u poglavlju o Wordu.

3. Obrada fotografija

Obrada fotografija je poboljanje kvalitete i izgleda fotografije pomou raunalnog programa. Pritom se moe rabiti fotografija snimljena digitalnim fotoaparatom ili se fotografija snimljena klasinim fotoaparatom skeniranjem moe pretvoriti u digitalni oblik.

Digitalni fotoaparati vrlo su praktini, a njihove prednosti su sljedee:

snimanje vel ikog broja snimaka koji se mogu pregledati na licu mjesta

brisanje slika koje nam se ne sviaju

ponovno snimanje dok nismo zadovoljni snimkom

jednostavna obrada digitalnih fotografija kojom se uklanjaju nedostatci snimaka.

Iz svega ovog proizlaze znatno nii trokovi koritenja digital-nog fotoaparata.

Kvaliteta slike snimljene digi-talnim fotoaparatom ovisi o njegovoj rezoluciji, koja se mjeri megapikselima. Jedan mega-piksel sastoji se od milijun pik-sela na povrini od priblino 6

Slika 12.7. Izbornik s opcijama skeniranja programa Microtek Scan Wizard

187

cm2. Na primjer, digitalni fotoaparat s rezolucijom od 3 megapiksela snima tri milijuna piksela na na-vedenoj povrini. Dakle, to je rezolucija fotoa-parata vea, to e biti vea i kvaliteta slike. Najmanja prihvatljiva rezolucija iznosi 2 megapiksela.

Fotografija snimljena klasinim fotoaparatom moe se skeniranjem pretvoriti u digitalni oblik. Najei oblik skenera je stolni skener u koji se fotografija stavlja licem prema dolje. Skener funkcionira na slinom principu kao i fotokopirni ureaj, samo to rezultat kopiranja nije papirnata kopija, ve digitalna slika. Za skeniranje fotografija nisu dovoljni samo raunalo i skener, ve je potreban i raunalni program koji se obino dobiva kod kupovine skenera, ali to mogu biti i neki od poznatijih programa kao to su PhotoImpact, Photo Express ili Photo Deluxe.

Proces skeniranja zapoinje ukljuivanjem skenera i pokretanjem raunalnog programa. Odabirom opcije Preview dobiva se pregled cijele povrine skenera. Nakon toga se odabire povrina koja se eli skenirati. Konano se odabiru opcije skeniranja: eljena rezolucija, veliina digitalne fotografije, skeniranje u boji, crno bijelo ili s nekim efektom, koritenje filtera kojima se mijenja izgled slike, kontrast i slino (Slika 12.7.).

Digitalna fotografija moe se obraditi na praktino neogranien broj naina s ciljem poveanja njezine kvalitete i promjene karakteristika. Najpoznatiji program za obradu fotografija je Adobe Photoshop, koji ima vrlo velik broj opcija. Spomenut emo samo najee koritene primjene poboljanja kvalitete fotografije: uklanjanje crvene boje oiju, uklanjanje praine i ogrebotina sa skeniranih slika (Slika 12.8.), automatsko podeavanje boje.

Fotografije se mogu i drastino mijenjati koritenjem fotomontae, stapanjem vie slika u jednu (Slika 12.9.), retuiranjem, promjenom boja (npr. iz ljetnih u jesenske) te promjena pozadine fotografije (npr. zamjena ulice plaom).

Slika 12.8. Retuiranje fotografije i uklanjanje crvene boje oiju

Slika 12.9. Stapanje vie slika u jednu

GRA

FI

KA O

BRA

DA

188

4. Uporaba grafike prezentacije podataka u raznim podrujima

Premda se grafika prezentacija podataka primjenjuje praktiki u svim podrujima ivota, ograniit emo se na najee koritene primjene: stolno izdavatvo, multimediju, inenjersku grafiku, poslovnu grafiku, te programe za promjenu imagea.

Stolno izdavatvo

Program za stolno izdavatvo moe se koristiti za stvaranje novina, knjiga, asopisa, oglasa i prirunika (Slika 12.10.), pri emu se na stranici kombiniraju tekst i grafika. Veina tekst procesora takoer ima mogunost kombinacije teksta i grafike,

meutim to je tek njihova sporedna namjena, pa stoga zaostaju za programima za stolno izdavatvo. Grafika se obino kreira pomou programa za crtanje ili programa za slikanje, a zatim se smjeta u dokument, nakon ega se mogu izvriti promjena veliine, pomak, skaliranje, rotacija, odsijecanje slike i drugo. Pomou programa za stolno izdavatvo takoer se mogu kreirati jednostavnije slike. Tekst se moe unositi izravno u program za stolno izdavatvo ili u tekst procesor0 nakon ega se uvozi u dokument i formatira.

Multimedija

Multimedija je kombinacija grafike, teksta, videa, zvuka, animacije i fotografije. Multimedijski programi omoguavaju kreiranje interaktivnih udbenika, knjiga, izvjetaja, enciklopedija (Slika 12.11.), a koje sadre hiperveze, digitaliziranu fotografiju, glazbu, snimljeni govor i videozapis prenesen u raunalo pomou ureaja za digitalizaciju.

Podruja primjene multimedije ukljuuju poslovne prezentacije, trening i obrazovanje, programe za distribuciju informacija, programe za prodaju i trgovinu i telekonferencije. Primjena multimedije u poslovne i obrazovne svrhe moe poprimiti sljedee oblike:

Slika 12.10. arobnjak programa Microsoft Publisher sadri opcije za kreiranje razliitih publikacija

Slika 12.11. Enciklopedija MS Encarta sadri multimedijsko virtualno putovanje u Pariz

189

elektronike broure,

sajamske prezentacije,

demonstracije proizvoda ili usluga,

prodajne prezentacije,

elektroniki katalozi,

interaktivni kiosci,

interaktivne knjige i prirunici.

Inenjerska grafika

Tehniki crtei kreiraju se pomou programa koji su namijenjeni za dizajniranje podrano raunalom, a nazivaju se CAD-programi (Computer Aided Design) i nali su iroku primjenu u strojarstvu, elektrotehnici, elektronici, procesnoj industriji, arhitekturi, graevini, brodogradnji i avionskoj industriji.

Programi za dizajniranje podrano raunalom koji se najee koriste su AutoCad, MicroStation, DesignCAD i AutoSketch, a nezamislivi su bez koritenja tableta s digitalizatorom, koji se upotrebljava kao osnovno pomagalo za crtanje. Tablet je elektrosenzitivna ploa podijeljena u jednake povrine koje u razliitim CAD-programima imaju specifine uloge, dok je digitalizator prilagoeni mi s veim brojem tipki i funkcija.

Prednosti koritenja CAD-programa za korisnika su sljedee:

korisniku ubrzavaju rad u odnosu na klasina crtaa sredstva

vrlo su prilagodljivi - nisu iskljuivo vezani uz odreena podruja primjene

znatno olakavaju ispravke i manje promjene

omoguuju pogled na crte s bilo koje strane (Slika 12.12.)

omoguuju reproduciranje crtea u bilo kojem mjerilu

omoguuju postizanje vrlo velike preciznosti crtanja

omoguuju prijenos crtea u druge programe.

Posebno su podruje inenjerske grafike programi iskljuivo namijenjeni rjeavanju specifinih problema. Jedan od takvih programa je Protel Design System, koji se upotrebljava za projektiranje elektronikih ureaja, odnosno izradu elektrinih shema povezivanja elektronikih elemenata na tampanoj ploi. Program MathCad upotrebljava se za pisanje formula, koje promatra kao niz specifinih grafikih

Slika 12.12. Razliiti pogledi na stoac kreiran programom DesigCAD

GRA

FI

KA O

BRA

DA

190

objekata: razlomaka, korijena, suma, integrala (Slika 12.13.). Meutim, formula nije samo specifian grafiki oblik, ve se pomou MathCad-a rauna rezultat matematikog izraza, priem se provjerava loginost procesa raunanja.

Slika 12.13. Alati za analitiku matematiku, grafiku i matrice programa MathCad

Poslovna grafika

Grafikon je vizualni prikaz koji ilustrira jedan ili vie odnosa izmeu brojeva, a upotrebljava se u svrhu pregleda i analize podataka te lakeg razumijevanja podataka. Poslovna grafika ukljuuje programe koji skupine podataka preoblikuju u razne oblike grafikih prikaza, a rabe se u poslovne svrhe. Glavnu poruku grafikona moemo istaknuti uokvirenim tekstom. Crtei se umeu na grafikon ako pomau itatel j ima da bre prepoznaju poruku.

Poslovna grafika kreira se pomou raznih programa koji variraju od tablinih kalkulatora do programa za vektorsku grafiku. Veina programa za obradu teksta takoer sadri modul za unos podataka u tablicu i njihovo grafiko prikazivanje. Pri kreiranju poslovne grafike, kao i pri njezinom itanju potrebno je voditi rauna da je grafiko prikazivanje plodno tlo za manipulaciju podatcima koja moe biti sluajna, ali se moe upotrebljavati i namjerno kako bi se prikrili toni podatci i ostvario pogrean dojam.

Najee koritene forme poslovne grafike su grafikon stupaca i linijski grafikon (Slika 12.14.). esto se koristi i strukturni krug. Te se forme jednostavno kreiraju koritenjem tablinih kalkulatora, to je opisano u poglavlju o Excelu.

Pitanje koje ne trebamo nikako preskoiti: je li nam je grafikon uope potreban? Grafikon je koristan ako njime elimo ilustrirati odnose izmeu pojedinih elemenata.

Slika 12.14. Grafikon stupaca i linijski grafikon

191

Ljudi dobro uoavaju relativne razlike izmeu veliine, duljine i orijentacije grafikih objekata, ali slabo uoavaju precizne odnose izmeu elemenata. Ako je to svrha grafikona, bolje je upotrijebiti tablicu ili barem napisati nekoliko brojeva na kritina mjesta na grafikonu.

Raunalni programi za promjenu imagea

Promjena imagea je uvijek rizina, jer osoba nikada ne zna kako e na kraju izgledati. Pritom se mogu rabiti raunalni programi kojima se moe unaprijed vidjeti promjena izgleda. Jedan primjer je hair Pro (Slika 12.15.), namijenjen za frizerske salone u kojima klijent moe vidjeti na zaslonu kako bi mu pristajala pojedina frizura. Nakon slikanja digitalnim fotoaparatom, u program se unosi fotografija klijenta na kojoj se moe eksperimentirati razliitim frizurama. Program se moe isprobati na web mjestu http://www.visualmusic.com/vs/.

Slika 12.15. Program Hair Pro koristi se za promjenu imagea

GRA

FI

KA O

BRA

DA

192

PITANJA ZA PONAVLJANJE GRADIVA

1. Koje vrste raunalne grafike poznajete? Koja je osnovna razlika izmeu njih?

2. Koje su karakteristike vektorske grafike?

3. Koje su karakteristike rasterske grafike?

4. to je MS Draw? Koje su njegove mogunosti?

5. to je obrada fotografije?

6. Kako se slika moe unositi u program za obradu fotografije?

7. Koje su prednosti digitalnih fotoaparata?

8. Kako se mjeri kvaliteta digitalne fotografije?

9. to je skeniranje fotografije? Opiite proces skeniranja!

10. Koje opcije se podeavaju prije skeniranja?

11. Navedite primjere poboljanja kvalitete fotografije.

12. Navedite primjere promjene karakteristika fotografije.

13. to je stolno izdavatvo?

14. Zato se za stolno izdavatvo ne koriste programi za obradu teksta?

15. to je multimedija? Koja su podruja njezine primjene?

16. to je inenjerska grafika? Koje su prednosti koritenja CAD programa?

17. to je poslovna grafika? Koje su najee koritene vrste grafikona?

18. Kad je poslovna grafika potrebna?

19. to su raunalni programi za promjenu imagea?