Racunovodstvo banaka_skripta_2013

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Racunovodstvo banaka

Text of Racunovodstvo banaka_skripta_2013

  • SVEUILITE U SPLITU SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE

    SPLIT

    doc. dr. sc. Ivica Filipovi

    RAUNOVODSTVO BANAKA

    Split, 2013.

  • 2

    SVEUILITE U SPLITU SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE

    SPLIT

    doc. dr. sc. Ivica Filipovi

    RAUNOVODSTVO BANAKA, skripta

    Recenzent:

    Prof. dr. sc. Vinko Belak

    Izdava:

    SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE SVEUILITA U SPLITU

    Kopilica 5 21000 Split

    Tel./faks: 021/34 89 00

  • 3

    SADRAJ

    UVOD 4 1. VRSTE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA.. 5 1.1. Banka, tedna banka i stambena tedionica. 5 1.2. Kreditna unija.. 17 1.3. Drutvo za osiguranje i reosiguranje .. 23 2. UVOD U RAUNOVODSTVO FINANCIJSKIH INSTITUCIJA 28

    2.1. Zakon o raunovodstvu i organizacija raunovodstvene funkcije u financijskim institucijama

    29

    2.2. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja i raunovodstvene politike financijskih institucija ...

    31

    3. KONTNI PLAN ....... 35 3.1. Kontni plan za banke... 37 3.2. Kontni plan za kreditne unije... 41 3.3. Kontni plan drutava za osiguranje.. 43 4. PRAKTINI PRIMJERI KNJIENJA POSLOVNIH DOGAAJA U BANKAMA ..

    45

    4.1. Razred 0 - Materijalna i nematerijalna imovina, trajna ulaganja i otkupljene vlastite dionice ..

    45

    4.2. Razred 1 - Novana sredstva, plemeniti metali, tekua potraivanja i interni odnosi ......

    55

    4.3. Razred 2 - Tekue obveze i interni obrauni ... 73 4.4. Razred 3 - Devizna sredstva 89 4.5. Razred 4 - Plasmani u vrij. papire i sline financ. instrumente ... 107 4.6. Razred 5 - Plasmani u kredite, depozite i financijski lizing 112 4.7. Razred 6 - Rashodi, prihodi i financijski rezultat poslovanja ..... 125 4.8. Razred 7 - Obveze u devizama 139 4.9. Razred 8 - Obveze u domaoj valuti 149 4.10. Razred 9 - Kapital i izvanbilanni zapisi . 154 5. KAPITAL I ADEKVATNOST JAMSTVENOGA KAPITALA KREDITNIH INSTITUCIJA .

    171

    5.1. Kapital kreditnih institucija 171 5.2. Adekvatnost jamstvenoga kapitala kreditnih institucija . 177 6. KLASIFIKACIJA PLASMANA I IZVANBILANNIH OBVEZA KREDITNIH INSTITUCIJA .

    178

    6.1. Klasifikacija plasmana kreditnih institucija 178 6.2. Klasifikacija izvanbilannih obveza kreditnih institucija ... 188 7. FINANCIJSKI IZVJETAJI FINANCIJSKIH INSTITUCIJA . 193 7.1. Financijski izvjetaji banaka ... 193 7.2. Financijski izvjetaji kreditnih unija 202 7.3. Financijski izvjetaji drutava za osiguranje.... 206 8. REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA FINANCIJSKIH INSTITUCIJA ..

    216

    9. KOMISIONI I MANDATNI POSLOVI 219 10. FINANCIJSKE INSTITUCIJE I POREZNI PROPISI . 220 ZAKLJUAK 222 LITERATURA .. 223

  • 4

    UVOD

    Kroz ovu skriptu na to jednostavniji nain predstavljaju se tehnike i specifinosti raunovodstva financijskih institucija, prije svega banaka. Skripta je namijenjena studentima Sveuilinog odjela za strune studije Sveuilita u Splitu, ali i svima onima koje interesira taj iznimno zanimljiv i vaan segment raunovodstvene profesije. Najvei dio raunovodstvenih strunjaka nije se nikada susretao s raunovodstvom financijskih institucija. Budui da je broj financijskih institucija znatno manji od ostalih trgovakih drutava, s tendencijom daljnjeg smanjivanja, logino je to je veina raunovodstvenih kadrova specijalizirana za raunovodstvo nefinancijskih trgovakih drutava. Poradi znaenja koje financijske institucije imaju za gospodarstvo svake drave, iznimno je bitno da u njima kljune poslove obavljaju priznati i provjereni eksperti, meu kojima bi vano mjesto trebale zauzimati i raunovoe. Upravo zbog toga se ovom skriptom nastoji pobuditi vei interes jednako kod studenata, kao i kod raunovoa za raunovodstvom financijskih institucija.

    Skripta se bavi problematikom raunovodstva financijskih institucija, s naglaskom na raunovodstvo banaka. Obiluje primjerima iz svakodnevnog bankovnog ivota, to joj daje posebnu - praktinu vrijednost te moe posluiti kao dobar vodi svima koji ele neto vie saznati o raunovodstvu banaka, ukljuujui i one koji su zaposleni u bankama. Bitno je istaknuti kako skripta ne sadrava analitiki kontni plan za banke te je za njeno ukupno bolje razumijevanje potrebno nabaviti ili integralni kontni plan za banke ili, pak, njegov saetak koji je pripremio autor ove skripte. Svima koji su na bilo koji nain pripomogli izdanju ove skripte dugujem veliku zahvalnost. Posebnu zahvalnost na korisnim primjedbama i sugestijama izraavam recenzentu prof. dr. sc. Vinku Belaku s Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu te dr. sc. Marijani Bartulovi sa Sveuilinog odjela za strune studije Sveuilita u Splitu.

  • 5

    1. VRSTE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

    Sukladno l. 9. Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 117/08, 74/09, 153/09, 108/12) pod financijskom institucijom podrazumijeva se:

    a) svaka pravna osoba koja nije kreditna institucija, (kao i) b) ona pravna osoba ija je iskljuiva ili pretena djelatnost stjecanje udjela u

    kapitalu odnosno pruanje jedne ili vie osnovnih financijskih usluga.

    Neovisno o tome to zakonodavac kreditne institucije ne smatra financijskim institucijama, u nastavku e se te institucije respektirajui tradicionalno poimanje tretirati kao financijske. Odredbe Zakona o kreditnim institucijama ne odnose se na poslovanje kreditnih unija, koje se takoer obrauju u ovoj skripti. Poslovanje kreditnih unija ureeno je Zakonom o kreditnim unijama (Narodne novine, br. 141/06, 25/09, 90/11).

    Osim kreditnih institucija i kreditnih unija, u okviru ove skripte prikazuju se specifinosti poslovanja i raunovodstva osiguravajuih drutava. Poslovanje osiguravajuih drutava ureeno je Zakonom o osiguranju (Narodne novine, br. 151/05, 87/08, 82/09).

    1.1. Banka, tedna banka i stambena tedionica

    Pod pojmom kreditne institucije podrazumijeva se pravna osoba koja je od nadlenog tijela dobila odobrenje za rad, a ija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj raun. Kreditna institucija moe se osnovati kao:

    a) banka, b) tedna banka, (ili) c) stambena tedionica.

    Zakonom o kreditnim institucijama ureuju se uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada te nadzor nad poslovanjem banaka, tednih banaka i stambenih tedionica. 1.1.1. Banka Banka je kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao dioniko drutvo sa sjeditem u Republici Hrvatskoj. Bankovne usluge se odnose na:

    primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti, (te) odobravanje kredita iz pribavljenih sredstava za svoj raun.

    Bankovne usluge moe pruati:

  • 6

    kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pruanje tih usluga,

    kreditna institucija iz drave lanice Europske unije i drave potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koja u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama osnuje podrunicu na podruju Republike Hrvatske ili je ovlatena neposredno pruati bankovne usluge na podruju Republike Hrvatske, (i)

    podrunica kreditne institucije iz tree drave koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pruanje bankovnih usluga na podruju Republike Hrvatske.

    1.1.2. Osnovne i dodatne financijske usluge Kreditne institucije mogu, uz bankovne usluge, pruati osnovne i dodatne financijske usluge ako od Hrvatske narodne banke dobiju odobrenje za pruanje tih usluga.

    Prema Zakonu o kreditnim institucijama (l. 5) osnovne financijske usluge jesu:

    primanje depozita ili drugih povratnih sredstava, odobravanje kredita i zajmova, ukljuujui potroake kredite i zajmove te

    hipotekarne kredite i zajmove ako je to doputeno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, ukljuujui izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoronih nedospjelih potraivanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting),

    otkup potraivanja s regresom ili bez njega (engl. factoring), financijski najam (engl. leasing), izdavanje garancija ili drugih jamstava, trgovanje za svoj raun ili za raun klijenta:

    - instrumentima trita novca, - prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaanja, ukljuujui mjenjake poslove, - financijskim ronicama i opcijama, - valutnim i kamatnim instrumentima,

    platne usluge u skladu s posebnim zakonima, usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada

    analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizikih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,

    izdavanje drugih instrumenata plaanja i upravljanje njima ako se pruanje ovih usluga ne smatra pruanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonima,

    iznajmljivanje sefova, posredovanje pri sklapanju poslova na novanom tritu, sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pruanje usluga vezanih

    uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji ureuje trite kapitala,

    upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim, poslovi skrbnitva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz

    skrbnitvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji ureuje trite kapitala,

  • 7

    savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i slinih pitanja te pruanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim drutvima,

    izdavanje elektronikog novca i investicijske i pomone usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom

    kojim se ureuje trite kapitala. Zakon o kreditnim institucijama pod dodatnim financijskim uslugama podrazumijeva:

    o poslove vezane uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji ureuju osiguranje,

    o pruanje usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog zakona,

    o usluge koje kreditna institucija moe pruati u skladu s odredbama posebnog zakona, (te)

    o druge usluge sline osnovnim financijskim uslugama, a koje su navedene u odobrenju za rad kreditne institucije.

    1.1.3. Temeljni kapital i dionice banke

    Najmanji iznos temeljnog kapitala potreban za osnivanje banke je 40 milijuna kuna. Dionice banke moraju glasiti na ime, moraju u cijelosti biti uplaene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa poveanja temeljnog kapitala u sudski registar i izdaju se u nematerijaliziranom obliku. Banka ne smije imati u svom temeljnom kapitalu povlatenih dionica vie od jedne etvrtine svih izdanih dionica. 1.1.4. Tijela banke, tedne banke i stambene tedionice

    Tijela banke, tedne banke i stambene tedionice jesu:

    uprava, nadzorni odbor, (i) glavna skuptina.

    Banke, tedne banke i stambene tedionice moraju imati upravu i nadzorni odbor. Uprava kreditne institucije sastoji se od najmanje dva lana koji vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju. Jedan od lanova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave. Najmanje jedan lan uprave mora poznavati hrvatski jezik dovoljno da bi mogao obavljati funkciju lana uprave. lanovi uprave kreditne institucije moraju obavljati poslove upravljanja kreditnom institucijom u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.

    Za lana uprave banke, tedne banke i stambene tedionice moe biti imenovana osoba koja:

    ima zavren diplomski studij u skladu s propisima kojima se ureuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje,

    ima odgovarajue strune kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za voenje poslova kreditne institucije,

  • 8

    nije bila na rukovodeim poloajima u kreditnoj instituciji odnosno trgovakom drutvu nad kojim je otvoren steajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojoj je oduzeto odobrenje za rad,

    nije lan nadzornog odbora te kreditne institucije ili nadzornog odbora neke od kreditnih institucija upisanih u sudski registar u Republici Hrvatskoj,

    ima dobar ugled.

    Uz to, lan uprave banke moe biti osoba koja nije pravomono osuena za kazneno djelo protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom te ni za jedno od kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv slubene dunosti, za odavanje dravne tajne, za prikrivanje protuzakonito pribavljenog novca, ili financiranje terorizma. Nadalje, za lana uprave banke moe biti imenovana osoba:

    za koju je, na osnovi dosadanjeg ponaanja, mogue opravdano zakljuiti da e poteno i savjesno obavljati poslove lana uprave kreditne institucije,

    koja ispunjava uvjete za lana uprave iz Zakona o trgovakim drutvima, (i) koja nije lan uprave, odnosno prokurist drugog trgovakog drutva.

    Pod strunim kvalifikacijama i iskustvom podrazumijeva se najmanje trogodinje iskustvo na rukovodeim poloajima u kreditnoj instituciji, odnosno petogodinje iskustvo u voenju poslova koji se mogu usporediti s djelatnostima kreditne institucije ili drugim usporedivim poslovima.

    Za svako imenovanje lana i predsjednika uprave kreditne institucije obvezna je prethodna suglasnost koju daje Hrvatska narodna banka. Zahtjev za izdavanje suglasnosti podnosi nadzorni odbor za mandat koji ne moe biti dulji od pet godina. U postupku odluivanja o suglasnosti Hrvatska narodna banka moe od kandidata za lana uprave zatraiti prezentaciju o voenju poslova kreditne institucije u dijelu poslova iz njegove nadlenosti. Ako se, pak, radi o postupku odluivanja o izdavanju prethodne suglasnosti za predsjednika uprave, Hrvatska narodna banka moe zatraiti od kandidata prezentaciju o voenju poslova kreditne institucije u cijelosti. Hrvatska narodna banka moe, sukladno l. 51. Zakona o kreditnim institucijama, oduzeti suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno lana uprave kreditne institucije.

    Uprava kreditne institucije duna je osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s: a) pravilima struke, b) Zakonom o kreditnim institucijama i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim propisima kojima se ureuje poslovanje kreditne institucije. Nadalje, uprava je duna osigurati provoenje supervizorskih mjera naloenih od Hrvatske narodne banke. Takoer, uprava kreditne institucije duna je osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, a osobito je duna: 1) uspostaviti tono utvrene, jasne i dosljedne interne odnose u vezi s odgovornou, koji e osiguravati jasno razgraniavanje ovlasti i odgovornosti te sprjeavati nastanak sukoba interesa i 2) odobriti i redovito preispitivati strategije i politike upravljanja rizicima, ukljuujui i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okruja u kojem kreditna institucija posluje. lanovi uprave kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za tetu koja nastane kao posljedica injenja, neinjenja i proputanja ispunjavanja svojih dunosti, osim ako ne dokau da su u ispunjavanju svojih dunosti upravljanja kreditnom institucijom

  • 9

    postupali s panjom dobroga i savjesnoga gospodarstvenika. Uprava kreditne institucije duna je bez odgaanja, u pisanom obliku, izvjetavati nadzorni odbor kreditne institucije o vanim pitanjima, kao to su: ugroenost likvidnosti ili solventnosti kreditne institucije, nastupanje okolnosti za prestanak vaenja odobrenja za rad kreditne institucije, nastupanje okolnosti za oduzimanje odobrenja za pruanje pojedine financijske usluge, i dr.

    lan nadzornog odbora kreditne institucije ne moe biti osoba: 1) koja je povezana s pravnim osobama u kojima kreditna institucija ima vie od pet posto udjela u njihovu temeljnom kapitalu ili glasakim pravima, 2) koja je lan nadzornog odbora ili uprave druge kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj i izvan nje ili financijske institucije ili drugoga financijskog holdinga, 3) ije su obveze prema kreditnoj instituciji vee od njezinih trabina i ulaganja u kreditnu instituciju, odnosno koja je povezana s pravnim osobama ije su obveze prema kreditnoj instituciji vee od njihovih trabina i ulaganja u kreditnu instituciju, ako razlika izmeu ukupnih obveza prema kreditnoj instituciji i ukupnih trabina i ulaganja u kreditnu instituciju te osobe i s njom povezanih osoba prelazi iznos od dva posto temeljnoga kapitala kreditne institucije, a najvei iznos prelazi dva milijuna kuna ili 4) koja ne moe biti lan nadzornog odbora prema odredbama Zakona o trgovakim drutvima. Prva dva prethodno navedena ogranienja ne primjenjuje se na osobe koje su lanovi nadzornog odbora ili uprave drutava unutar iste grupe kreditnih institucija. U nadzorni odbor kreditne institucije moraju biti izabrane, odnosno imenovane osobe koje imaju struna znanja i iskustva potrebna za ispunjavanje obveza iz njegove nadlenosti. Nadzorni odbor kreditne institucije mora imati najmanje jednoga neovisnog lana. Radnici kreditne institucije ne mogu biti lanovi nadzornog odbora te kreditne institucije.

    Nadzorni odbor banke, osim nadlenosti koje ima prema Zakonu o trgovakim drutvima, ima i sljedee nadlenosti:

    daje suglasnost upravi na poslovnu politiku banke, daje suglasnost upravi na financijski plan banke, daje suglasnost na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanja njima, daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti

    internog kapitala kreditne institucije, daje suglasnost upravi na akt kojim se uspostavlja i osigurava adekvatno

    funkcioniranje sustava internih kontrola, daje suglasnost upravi na akt o internoj reviziji i na godinji plan rada interne

    revizije, (te) donosi odluke o drugim pitanjima odreenim Zakonom o kreditnim

    institucijama. lanovi nadzornog odbora banke posebno moraju:

    o zauzimati stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima nadzora nad bankom,

    o nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost interne revizije, o zauzimati stavove o polugodinjim izvjeima interne revizije, (te) o obavjetavati Hrvatsku narodnu banku o imenovanju ili prestanku svoje

    funkcije u upravnim i nadzornim tijelima drugih pravnih osoba, i dr.

  • 10

    lanovi nadzornog odbora kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za tetu koja nastane kao posljedica injenja, neinjenja ili proputanja ispunjavanja svojih dunosti, osim ako ne dokau da su u ispunjavanju svojih dunosti obavljanja nadzora nad upravljanjem kreditnom institucijom postupali s panjom dobroga i savjesnoga gospodarstvenika. 1.1.5. Odobrenje za pruanje bankovnih i/ili financijskih usluga

    Prije upisa u sudski registar bankovnih i/ili financijskih usluga koje namjerava obavljati, kreditna institucija treba dobiti odobrenje za pruanje tih usluga od Hrvatske narodne banke. Kreditna institucija ne smije obavljati nijednu drugu djelatnost, osim pruanja bankovnih i/ili financijskih usluga za koje je dobila odobrenje nadlenog tijela te pomonih usluga. Pomone usluge se odnose na one usluge koje su u funkciji glavne djelatnosti kreditne institucije (upravljanje nekretninama, upravljanje i voenje sustava za obradu podataka ili obavljanje slinih poslova).

    Odobrenje za pruanje bankovnih te osnovnih i dodatnih financijskih usluga prestaje vaiti:

    danom otvaranja redovite likvidacije kreditne institucije, danom donoenja odluke o otvaranju steajnog postupka nad kreditnom

    institucijom, dostavom kreditnoj instituciji rjeenja o oduzimanju odobrenja za rad, danom upisa nove kreditne institucije u sudski registar u sluaju spajanja

    kreditnih institucija, (ili) danom brisanja kreditne institucije iz sudskog registra u sluajevima

    pripajanja, spajanja i razdvajanja kreditnih institucija.

    Prestankom vaenja odobrenja za rad prestaje vaiti odobrenje za pruanje financijskih usluga, kao i sva ostala odobrenja dana toj kreditnoj instituciji.

    Hrvatska narodna banka oduzet e odobrenje za rad: 1) ako kreditna institucija ne pone poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja, 2) ako kreditna institucija samostalno prestane pruati bankovne usluge due od est mjeseci, 3) ako kreditna institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za rad, 4) ako je kreditna institucija dobila odobrenje za rad na temelju neistinite ili netone dokumentacije, odnosno neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za poslovanje kreditne institucije ili 5) ako su nastupili razlozi za donoenje odluke o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije i dr.

    1.1.6. Obavljanje djelatnosti stranih kreditnih institucija Bankovne i/ili financijske usluge na podruju Republike Hrvatske mogu pruati strane kreditne institucije iz drava lanica Europske unije i drava potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru preko podrunica, a mogu biti ovlatene da neposredno pruaju bankovne usluge. Kreditne institucije iz tree drave mogu pruati bankovne i/ili financijske usluge preko podrunice, emu prethodi dobivanje suglasnosti od strane Hrvatske narodne banke. Podrunica kreditne institucije nije

  • 11

    pravna osoba. Hrvatska narodna banka moe podrunici strane kreditne institucije oduzeti odobrenje za rad. Za razliku od podrunice, predstavnitvo kreditne institucije ne smije pruati bankovne ni ostale financijske usluge u Republici Hrvatskoj nego moe obavljati samo poslove istraivanja trita, predstavljanja te promidbe i informiranja o banci koja ga je osnovala. Kod osnivanja predstavnitva kreditne institucije drave lanice Europske unije i drave potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, kreditna institucija e o namjeri osnivanja predstavnitva prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku, dok e za osnivanje predstavnitva strana kreditna institucija iz tree drave morati prethodno dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka moe predstavnitvu strane kreditne institucije oduzeti odobrenje za rad. 1.1.7. Bankovna tajna

    Bankovna tajna su svi podaci, injenice i okolnosti koje je kreditna institucija saznala na osnovi pruanja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedinanim klijentom. Kreditna institucija duna je uvati bankovnu tajnu. Klijentom kreditne institucije smatra se svaka osoba koja je zatraila ili primila bankovnu i/ili financijsku uslugu od kreditne institucije.

    lanovi tijela kreditne institucije, dioniari kreditne institucije, radnici kreditne institucije i druge osobe koje zbog naravi poslova koje obavljaju s kreditnom institucijom ili za kreditnu instituciju imaju pristup povjerljivim podacima, moraju uvati bankovnu tajnu te je ne smiju priopiti treim osobama, iskoristiti je protiv interesa kreditne institucije i njezinih klijenata ili omoguiti treim osobama da je iskoriste. Obveza uvanja bankovne tajne postoji za navedene osobe i nakon prestanka njihova rada u kreditnoj instituciji, odnosno nakon prestanka svojstva dioniara ili lanstva u tijelima kreditne institucije, kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za kreditnu instituciju.

    Obveza kreditne institucije na uvanje bankovne tajne ne odnosi se na sljedee sluajeve: 1) ako se klijent pisano izriito suglasi da se odreeni povjerljivi podaci mogu priopiti, 2) ako to omoguuje ostvarenje interesa kreditne institucije za prodaju potraivanja klijenta, 3) ako se povjerljivi podaci priopavaju Hrvatskoj narodnoj banci, Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske ili drugom nadzornom tijelu za potrebe supervizije ili nadzora, a u okvirima njihove nadlenosti, 4) ako se povjerljivi podaci razmjenjuju unutar grupe kreditnih institucija radi upravljanja rizicima, 5) ako je priopavanje povjerljivih podataka nuno za prikupljanje i utvrivanje injenica u kaznenom postupku i postupku koji mu prethodi, pod uvjetom da to pisano zatrai ili naloi nadleni sud, i dr.

    Odavanjem povjerljivih podataka ne smatra se: 1) odavanje podataka u agregiranom obliku iz kojih nije mogue utvrditi osobne ili poslovne podatke o klijentu i 2) odavanje javnih podataka iz jedinstvenog registra rauna.

    Hrvatska narodna banka, sudovi, druga nadzorna tijela te druge osobe dune su koristiti se povjerljivim podacima do kojih su doli iskljuivo u svrhu za koju su dani te ih ne smiju priopiti treim osobama ili im omoguiti da ih doznaju i iskoriste, osim

  • 12

    u sluajevima propisanim zakonom. Navedeno se odnosi i na sve fizike osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu rade ili su radile u Hrvatskoj narodnoj banci, sudovima i drugim nadzornim tijelima.

    1.1.8. Supervizija kreditnih institucija

    Supervizija je provjera da li kreditna institucija posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, drugim odredbama Zakona o kreditnim institucijama i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima kojima se ureuje obavljanje financijskih djelatnosti koje obavlja kreditna institucija i propisima donesenim na temelju tih zakona, kao i vlastitim pravilima, standardima i pravilima struke. Hrvatska narodna banka obavlja superviziju kreditnih institucija:

    1) obavljanjem nadzora prikupljanjem i analizom izvjea i informacija, kontinuiranim praenjem poslovanja kreditnih institucija i drugih osoba koje su dune izvjetavati Hrvatsku narodnu banku,

    2) obavljanjem izravnog nadzora nad poslovanjem kreditne institucije i nalaganjem supervizorskih mjera.

    Osnovni ciljevi supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka su odravanje povjerenja u hrvatski bankovni sustav te promicanje i ouvanje njegove sigurnosti i stabilnosti. Hrvatska narodna banka poblie propisuje uvjete i nain provedbe supervizije, izricanja supervizorskih mjera te obveze tijela kreditne institucije tijekom i nakon supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka.

    Za obavljanje supervizije kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj i podrunice kreditnih institucija sa sjeditem izvan Republike Hrvatske plaaju Hrvatskoj narodnoj banci naknadu za superviziju, iju visinu, nain izrauna i nain plaanja propisuje Hrvatska narodna banka.

    1.1.9. Izvjetavanje

    Kreditna institucija je duna izvjetavati Hrvatsku narodnu banku o:

    svim injenicama koje se upisuju u sudski registar, sazivanju glavne skuptine dioniara i svim odlukama donesenim na skuptini, svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu od 10 ili vie posto, prestanku pruanja pojedinih bankovnih i/ili financijskih usluga, dunicima kreditne institucije iji dug prelazi iznos koji odredi Hrvatska

    narodna banka, radi obavjetavanja svih kreditnih institucija o tim dunicima, dioniarima kreditne institucije i s njima povezanim osobama koje imaju tri i

    vie posto dionica s pravom glasa u glavnoj skuptini kreditne institucije i sastavu grupa povezanih osoba prema kojima je kreditna institucija izloena i

    dr. 1.1.10. Povjerenik Hrvatske narodne banke Hrvatska narodna banka moe imenovati povjerenika u kreditnoj instituciji ako to ocijeni potrebnim: a) uz izreene supervizorske mjere ili b) uz kredit za likvidnost odobren od Hrvatske narodne banke. Povjerenika imenuje guverner Hrvatske narodne

  • 13

    banke. Povjerenik se imenuje na razdoblje koje se odreuje odlukom o imenovanju i koje ne moe biti dulje od est mjeseci, a moe se posebnom odlukom guvernera Hrvatske narodne banke produljiti za jo najvie est mjeseci. Povjerenik nadzire provoenje naloenih supervizorskih mjera i o tome, kao i o stanju u kreditnoj instituciji izvjeuje Hrvatsku narodnu banku.

    Povjerenik ima pravo biti nazoan sjednicama uprave, nadzornog odbora i drugih tijela kreditne institucije i sudjelovati u njihovu radu, ali bez prava glasa. Povjerenik ima pravo sazivati sjednice uprave i nadzornog odbora kreditne institucije iji je povjerenik. Povjerenik ne moe prenijeti svoje ovlasti na druge osobe, a za svoj rad odgovoran je Hrvatskoj narodnoj banci. Kreditna institucija i sva njezina tijela duna su povjereniku staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju i omoguiti mu uvid u poslovne knjige.

    Ovlasti povjerenika prestaju: 1) danom isteka razdoblja navedenog u odluci o imenovanju, odnosno u odluci kojom se to razdoblje produljuje, 2) danom opoziva njegova imenovanja, 3) danom ukidanja odluke o imenovanju, 4) imenovanjem posebne uprave ili 5) danom otvaranja steajnog postupka nad kreditnom institucijom.

    1.1.11. Posebna uprava

    U sluajevima krenja zakona i drugih propisa ili u situacijama kada je financijsko stanje kreditne institucije takvo da je neizvjestan daljnji nastavak njezina poslovanja, Hrvatska narodna banka moe: 1) oduzeti odobrenje za pruanje odreenih financijskih usluga, 2) imenovati posebnu upravu, 3) oduzeti odobrenje za rad, 4) pokrenuti prisilnu likvidaciju kreditne institucije ili 5) podnijeti prijedlog za pokretanje steajnog postupka.

    Kreditna institucija koja je pokrenula postupak redovite likvidacije ili nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije, odnosno kreditna institucija nad kojom je otvoren steajni postupak ne moe promijeniti djelatnost na nain da prestane pruati bankovne usluge i nastavi poslovati, ve mora zavriti postupak likvidacije, odnosno steaja i provesti brisanje u sudskom registru.

    Hrvatska narodna banka donijet e odluku o uvoenju posebne uprave u sljedeim sluajevima: 1) ako je kreditnoj instituciji naloeno provoenje supervizorskih mjera, a kreditna institucija ih nije poela provoditi ili ih nije provela u roku odreenom za njihovo provoenje zbog ega bi daljnje poslovanje kreditne institucije moglo ugroziti njezinu likvidnost, odnosno solventnost te je nuna zatita interesa vjerovnika kreditne institucije, 2) ako kreditna institucija unato naloenim supervizorskim mjerama nije dosegnula minimalnu stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala od 12 posto, 3) ako je stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala jednaka ili manja od 6 posto ili 4) ako je ugroena ili bi daljnje poslovanje kreditne institucije moglo ugroziti likvidnost, odnosno solventnost te je nuna zatita interesa vjerovnika kreditne institucije. Odluka o uvoenju posebne uprave donosi se u obliku rjeenja. U tom se rjeenju utvruju razlozi za uvoenje posebne uprave u konkretnom sluaju, imena predsjednika i lanova posebne uprave, opseg poslova koje obavlja i/ili kojima upravlja pojedini lan posebne uprave te razdoblje trajanja posebne uprave, koje ne smije biti due od jedne godine raunajui od dana donoenja rjeenja. Hrvatska

  • 14

    narodna banka ovlatena je davati posebnoj upravi naloge za voenje poslovanja kreditne institucije.

    Posebna uprava kreditne institucije ima najmanje dva lana, od kojih se jedan imenuje predsjednikom posebne uprave. lanove posebne uprave imenuje i razrjeuje dunosti Hrvatska narodna banka. Hrvatska narodna banka moe tijekom razdoblja posebne uprave razrijeiti imenovanog lana posebne uprave ako on ne obavlja svoju dunost ili je ne obavlja na zadovoljavajui nain, kao i iz drugih opravdanih razloga te imenovati novog lana posebne uprave, iji mandat moe trajati najdue do isteka zapoetog mandata posebne uprave. Mandat predsjedniku i lanu posebne uprave poinje danom donoenja odluke o uvoenju posebne uprave bez obzira na upis u sudskom registru. lanovi posebne uprave zastupaju kreditnu instituciju skupno. lanovi posebne uprave ne odgovaraju za tetu koja nastane pri obavljanju dunosti, osim ako se dokae da su odreenu radnju uinili ili propustili uiniti namjerno ili grubom nepanjom.

    Danom donoenja odluke o uvoenju posebne uprave kreditnoj instituciji prestaju sve ovlasti dosadanjih lanova uprave i nadzornog odbora. Sve odluke iz nadlenosti nadzornog odbora donosi posebna uprava.

    Posebna uprava duna je najkasnije tri mjeseca nakon imenovanja dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci izvjee o financijskom stanju i uvjetima poslovanja kreditne institucije zajedno s procjenom njezine financijske stabilnosti i mogunostima za njezino daljnje poslovanje. Kada posebna uprava u svom izvjeu predloi spajanje ili pripajanje kreditne institucije ili poduzimanje drugih radnji radi poboljanja financijske stabilnosti kreditne institucije, o kojima u skladu sa Zakonom o trgovakim drutvima odluke donosi glavna skuptina, Hrvatska narodna banka naloit e posebnoj upravi da sazove glavnu skuptinu dioniara kreditne institucije i da joj predloi donoenje odluke. 1.1.12. Likvidacija kreditne institucije

    Glavna skuptina dioniara kreditne institucije moe donijeti odluku o prestanku kreditne institucije (redovita likvidacja). Prije donoenja takve odluke uprava i nadzorni odbor kreditne institucije duni su obaviti prethodne konzultacije s Hrvatskom narodnom bankom. Likvidatori kreditne institucije duni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o takvoj odluci prvoga radnog dana nakon njezina donoenja. Kreditna institucija mora imati najmanje dva likvidatora. Likvidatorom kreditne institucije moe biti imenovana samo fizika osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za lana uprave kreditne institucije. Likvidatori kreditne institucije duni su okonati poslove koji su u tijeku, naplatiti trabine, unoviti imovinu kreditne institucije i podmiriti obveze prema vjerovnicima. U mjeri u kojoj to zahtijeva provoenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove poslove. Iznimno, likvidatori ne mogu primati nove depozite ili druga povratna sredstva od javnosti. Na kreditnu instituciju nad kojom se provodi postupak redovite likvidacije na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o kreditnim institucijama.

    Hrvatska narodna banka donosi odluku o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije u sljedeim sluajevima: 1) ako na temelju izvjea posebne uprave procijeni da se posebnom upravom financijsko stanje kreditne institucije ne moe

  • 15

    poboljati tako da bi kreditna institucija dosegnula minimalni iznos jamstvenoga kapitala, odnosno minimalnu stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala, odnosno da nije sposobna redovito ispunjavati svoje dospjele obveze, ali pod uvjetom da ne postoji razlog za otvaranje steajnog postupka, 2) ako glavna skuptina dioniara odbije donijeti odluku o poveanju temeljnoga kapitala kreditne institucije, odnosno ne donese odluku o pripajanju ili spajanju ili drugu slinu odluku, 3) ako na temelju izvjea posebne uprave procijeni da se unutar 12 mjeseci, odnosno iznimno 18 mjeseci, pod posebnom upravom financijsko stanje kreditne institucije nije poboljalo tako da bi kreditna institucija dosegnula minimalni iznos jamstvenoga kapitala, odnosno minimalnu stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala, odnosno da nije sposobna redovito ispunjavati svoje dospjele obveze, ali pod uvjetom da ne postoji razlog za otvaranje steajnog postupka, 4) ako je kreditnoj instituciji oduzeto odobrenje za rad, 5) ako procijeni da bi provoenje redovite likvidacije moglo izazvati tetu za vjerovnike kreditne institucije, 6) ako je lanu uprave oduzeta suglasnost za obavljanje funkcije lana uprave, ako je lan razrijeen ili ako lan uprave ne obavlja funkciju lana uprave due od est mjeseci, a nadzorni odbor nije u roku od daljnja tri mjeseca imenovao novog lana uprave te kreditna institucija zbog toga nema najmanje dva lana uprave ili 7) ako je glavna skuptina dioniara donijela odluku o promjeni djelatnosti na nain da e prestati pruati bankovne usluge.

    Hrvatska narodna banka e odluku o prisilnoj likvidaciji dostaviti instituciji nadlenoj za osiguranje depozita. Institucija nadlena za osiguranje depozita duna je u roku od 24 sata od primitka odluke imenovati dva ili vie likvidatora. Likvidatorom moe biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje lana uprave kreditne institucije. Danom imenovanja likvidatora prestaju sve ovlasti lanova uprave i lanova nadzornog odbora kreditne institucije te ovlasti glavne skuptine dioniara. Tijekom postupka prisilne likvidacije ovlasti nadzornog odbora kreditne institucije i glavne skuptine dioniara izvrava institucija nadlena za osiguranje depozita.

    1.1.13. Steaj kreditne institucije

    Na steaj kreditnih institucija primjenjuju se odredbe Steajnog zakona. Steaj nad kreditnom institucijom moe se otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojeg od sljedeih steajnih razloga: 1) kreditna institucija ne moe due od 21 dan neprekidno podmirivati svoje dospjele novane depozite odreene zakonom kojim se ureuje osiguranje depozita, 2) kreditna institucija ne moe due od 60 dana podmirivati dospjele novane obveze koje nisu obuhvaene prethodnom tokom ili 3) imovina kreditne institucije ne pokriva njezine postojee obveze.

    Prijedlog za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom mogu podnijeti: 1) Hrvatska narodna banka, 2) vjerovnici kreditne institucije, 3) uprava kreditne institucije te 4) likvidatori kreditne institucije.

    Steajni e sudac prije imenovanja steajnog upravitelja kreditnoj instituciji sasluati predstavnika Hrvatske narodne banke na okolnost osobe koja e biti imenovana za steajnog upravitelja. Nakon otvaranja steajnog postupka nad kreditnom institucijom i uvoenja u dunost, steajni upravitelj duan je, u roku od tri dana od otvaranja steajnog postupka, podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za povrat sredstava obvezne priuve.

  • 16

    1.1.14. tedna banka

    tedna banka je kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad kao tedna banka i koja je osnovana kao dioniko drutvo sa sjeditem u Republici Hrvatskoj. Tvrtka tedne banke mora sadravati rijei tedna banka. Rijei tedna banka ili izvedenice tih rijei ako su one sadrane u nazivu tvrtke moe upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu samo pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao tedna banka od Hrvatske narodne banke. Na tedne banke se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe Zakona o kreditnim institucijama te drugih propisa kojima se ureuje poslovanje kreditnih institucija.

    tedna banka moe pruati bankovne usluge. Po dobivanju odobrenja od Hrvatske narodne banke tedna banka, osim bankovnih usluga, moe pruati i sljedee financijske usluge: 1) izdavanje garancija ili drugih jamstava, 2) kreditiranje, ukljuujui odobravanje potroakih i hipotekarnih kredita, 3) trgovanje za svoj raun: a) instrumentima trita novca i ostalim prenosivim vrijednosnim papirima, b) stranim sredstvima plaanja ukljuujui mjenjake poslove, 4) platnog prometa u zemlji u skladu s posebnim propisima, 5) usluge povezane s poslovima kreditiranja, primjerice, prikupljanje podataka, izrade analiza i davanja informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizikih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost, 6) obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji ureuju osiguranje, 7) izdavanje instrumenata plaanja i upravljanje njima, 8) iznajmljivanje sefova, 9) posredovanje pri sklapanju poslova na novanom tritu i 10) druge usluge koje su navedene u odobrenju za rad tedne banke.

    tedna banka ne smije poslovati izvan Republike Hrvatske niti osnivati podrunice i predstavnitva izvan Republike Hrvatske. Najmanji iznos temeljnog kapitala potreban za osnivanje tedne banke je 8 milijuna kuna. Dionice tedne banke moraju glasiti na ime, moraju u cijelosti biti uplaene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa poveanja temeljnog kapitala u sudski registar i izdaju se u nematerijaliziranom obliku. tedna banka ne smije izdavati povlatene dionice.

    1.1.15. Stambena tedionica

    Stambene tedionice su kreditne institucije koje se osnivaju i posluju prema odredbama Zakona o kreditnim institucijama, ako Zakonom o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje (NN, br. 109/97, 117/97, 76/99, 10/01, 92/05, 21/10) nije drugaije propisano. Stambenu tedionicu mogu osnovati banke osnovane u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama i drutva za osiguranje osnovana sukladno Zakonu o osiguranju.

    Rijei stambena tedionica ili izvedenice tih rijei ako su one sadrane u nazivu tvrtke moe upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo stambena tedionica.

    Najmanji iznos temeljnog kapitala potreban za osnivanje stambene tedionice je 20 milijuna kuna. Stambena tedionica ne smije imati u svom temeljnom kapitalu povlatenih dionica vie od jedne etvrtine svih izdanih dionica.

  • 17

    1.2. Kreditna unija

    1.2.1. Pojam kreditne unije

    Kreditna unija je financijska institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad. Poslovanje kreditne unije ureeno je Zakonom o kreditnim unijama. Tim se zakonom ureuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditne unije te nadzor nad poslovanjem kreditne unije. Kreditna unija se ne moe upisati u sudski registar prije dobivanja odobrenja za rad od Hrvatske narodne banke. Izraz ''kreditna unija'' odnosno njegovu izvedenicu u tvrtki ili skraenoj tvrtki moe upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu samo pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.

    1.2.2. Poslovi kreditne unije Kreditna unija smije obavljati djelatnost koja obuhvaa samo sljedee poslove:

    primati novane depozite lanova kreditne unije u domaoj valuti, odobravati kredite lanovima kreditne unije u domaoj valuti, primati novane depozite od sindikata i obrtnikih komora te primati

    bespovratna novana sredstva od meunarodnih institucija, obavljati platni promet za svoje lanove, obavljati mjenjake poslove za lanove kreditne unije, dodjeljivati novanu pomo lanovima kreditne unije, (i) davati jamstva za obveze lanova kreditne unije u domaoj valuti.

    Kreditna unija moe poslove platnog prometa obavljati samo ako dobije odobrenje Hrvatske narodne banke sukladno propisima koji ureuju platni promet. 1.2.3. Osnivanje kreditne unije Kreditnu uniju moe osnovati 30 ili vie osoba koje imaju zajedniki interes i zajedno djeluju s ciljem unaprjeenja i zatite meusobnog interesa na naelu financijske uzajamnosti. lanovi kreditne unije mogu biti samo:

    1. trgovci pojedinci i obrtnici sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, (te) 2. fizike osobe s prebivalitem u Republici Hrvatskoj.

    Kreditna unija moe biti osnovana na jednom od sljedeih naela:

    1. naelo zaposlenja, (ili) 2. naelo zanimanja, odnosno profesije, (ili) 3. teritorijalno naelo.

  • 18

    Osim navedenih naela kreditna unija moe biti osnovana i na drugom naelu koje osigurava ostvarivanje zajednikog interesa i financijske uzajamnosti lanova kreditne unije. Kreditna unija osniva se na osnivakoj skuptini usvajanjem statuta kreditne unije. Statut kreditne unije moraju usvojiti svi osnivai kreditne unije izjavom o usvajanju statuta u obliku isprave koja se sastavlja kod javnog biljenika. Osnivaka skuptina kreditne unije odluke donosi veinom glasova svih osnivaa pri emu svaki osniva ima pravo na jedan glas. Osnivai kreditne unije postaju lanom kreditne unije uplatom lanskog udjela. Kako bi kreditna unija mogla poslovati mora dobiti odobrenje za rad. Odobrenje za rad kreditne unije izdaje Hrvatska narodna banka. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad osnivai kreditne unije obvezni su dostaviti:

    statut kreditne unije u obliku javnobiljenikog akta, dokaz o uplati lanskih udjela, poslovni plan za prve tri godine poslovanja, popis osnivaa kao lanova kreditne unije s njihovim osobnim podacima i

    dokazima da ispunjavaju Zakonom o kreditnim unijama propisane uvjete lanstva u kreditnoj uniji,

    prijedlog kandidata za lanove uprave, (te) popis lanova nadzornog odbora.

    Odobrenje za rad nije trajnog karaktera i moe biti oduzeto rjeenjem Hrvatske narodne banke prema sluajevima koje predvia Zakon o kreditnim unijama. 1.2.4. Temeljni kapital kreditne unije Temeljni kapital kreditne unije je ukupan iznos lanskih udjela. Najnii iznos temeljnog kapitala kreditne unije je 500.000,00 kuna i cjelokupan iznos temeljnog kapitala mora biti uplaen u novcu prije upisa kreditne unije u sudski registar.

    Najvii iznos lanskih udjela pojedinog lana kreditne unije i s njim povezanih osoba ne smije biti vei od 5% ukupnog iznosa lanskih udjela. lanski udjeli moraju biti jednaki i uplaeni u novcu. 1.2.5. Upis u sudski registar Prijavu za upis kreditne unije u sudski registar podnose svi lanovi uprave i nadzornog odbora kreditne unije.

    Prijava za upis u sudski registar mora sadravati:

    tvrtku, sjedite i predmet poslovanja kreditne unije, odobrenje za rad kreditne unije, iznos temeljnog kapitala, (kao i) lanove uprave i nadzornog odbora.

  • 19

    1.2.6. Pristupanje u kreditnu uniju

    Osoba koja eli postati lan kreditne unije treba u pisanom obliku podnijeti zahtjev za pristupanje u kreditnu uniju, a lan kreditne unije postaje kada nadzorni odbor jednoglasnom odlukom svih lanova donese odobrenje za pristupanje u kreditnu uniju.

    lan kreditne unije je osoba koja je dala izjavu o prihvaanju statuta kreditne unije u obliku isprave sastavljene kod javnog biljenika te koja je u statutu kreditne unije navedena kao lan. Kako bi lan koji pristupa u kreditnu uniju bio upisan u upisnik mora ispunjavati sljedee uvjete: dobiti odobrenje nadzornog odbora kreditne unije, dati izjavu o prihvaanju statuta koju ovjerava javni biljenik, te uplatiti lanski udjel. 1.2.7. Istupanje iz kreditne unije lan kreditne unije moe istupiti iz kreditne unije na vlastiti pisani zahtijev i prema uvjetima koji su odreeni statutom kreditne unije. Kreditna unija je obvezna lanu koji istupa iz kreditne unije isplatiti njegov lanski udjel i pripadajui dio dobitka, ako je ostvaren. 1.2.8. Upisnik lanova kreditne unije Kreditna unija je prema Zakonu o kreditnim unijama duna voditi upisnik lanova. Za voenje upisnika kao i za tonost i potpunost podataka navedenih u upisniku odgovara uprava kreditne unije. Upisnik kreditne unije se sastoji od uloaka, pri emu se za svakog lana vodi poseban uloak. 1.2.9. Tijela kreditne unije Tijela kreditne unije jesu:

    a) uprava, b) nadzorni odbor, (te) c) skuptina.

    Uprava vodi poslove kreditne unije, zastupa je i predstavlja te obavlja druge poslove sukladno Zakonu o kreditnim unijama, statutu i drugim aktima kreditne unije. Uprava kreditne unije se sastoji od jednog ili vie lanova, a ako uprava ima vie lanova svi lanovi zajedno zastupaju kreditnu uniju. Uprava kreditne unije ne smije ovlastiti prokurista za samostalno zastupanje kreditne unije. Za lana uprave kreditne unije moe biti imenovana osoba koja ispunjava zakonom propisane uvjete i koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za imenovanje na tu dunost. lan uprave kreditne unije moe biti osoba koja: 1) ima najmanje srednju strunu spremu, 2) ima odgovarajue strune kvalifikacije, sposobnost i radno iskustvo potrebno za voenje poslova kreditne unije, 3) nije pravomono osuena za kazneno djelo protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom te ni za jedno od

  • 20

    sljedeih kaznenih djela: a) protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, b) protiv vjerodostojnosti isprava, c) protiv slubene dunosti, d) odavanje dravne tajne, e) prikrivanje protuzakonito pribavljenog novca, f) pranje novca ili g) financiranje terorizma, 4) nije bila lan uprave ili nadzornog odbora kreditne unije, odnosno lan uprave trgovakog drutva u steaju, odnosno kreditne unije kojoj je oduzeto odobrenje za rad, 5) ispunjava uvjete iz Zakona o trgovakim drutvima za lana uprave, 6) nije lan uprave ili nadzornog odbora niti prokurist druge kreditne unije ili trgovakog drutva. Pod strunim kvalifikacijama i iskustvom podrazumijeva se najmanje trogodinje radno iskustvo na rukovodeim poloajima u kreditnoj uniji odnosno voenja poslova trgovakog drutva ili financijske institucije. lanovi uprave kreditne unije moraju biti u radnom odnosu s kreditnom unijom na puno radno vrijeme. lanovi uprave kreditne unije duni su osigurati voenje poslovnih i drugih knjiga te poslovne dokumentacije, sastavljanje knjigovodstvenih isprava, sastavljanje financijskih izvjetaja i drugih izvjea koje propie Hrvatska narodna banka te izvjetavati o tome Hrvatsku narodnu banku. Nadzorni odbor kreditne unije ima najmanje tri lana. Statutom kreditne unije moe se odrediti i vei broj lanova (najvie 9 lanova) s time da njihov broj mora biti neparan. lanovi nadzornog odbora se imenuju najvie na etiri godine i mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani. lanom nadzornog odbora moe biti imenovana osoba koja je lan kreditne unije a nije lan nadzornog odbora ili uprave druge kreditne unije i koja nije bila lan uprave kreditne unije u steaju ili likvidaciji. Nadzorni odbor kreditne unije ima sljedee nadlenosti:

    nadzire poslovanje kreditne unije, imenuje i razrjeuje lanove uprave, odluuje o pristupanju i iskljuenju iz kreditne unije, daje upravi suglasnost na prijedlog raunovodstvenih politika i pravila za

    upravljanje, daje upravi suglasnost na financijski plan kreditne unije, (te) odluuje o drugim poslovima utvrenim Zakonom o kreditnim unijama.

    Skuptina kreditne unije odluuje o izmjenama i dopunama statuta kreditne unije, imenovanju i razrjeenju lanova nadzornog odbora, financijskim izvjetajima kreditne unije, upotrebi ostvarenog dobitka i pokrivanju gubitka, pripajanju ili spajanju kreditne unije te o prestanku rada kreditne unije. lan kreditne unije svoja prava ostvaruje na skuptini. Svaki lan kreditne unije ima pravo na jedan glas. lan kreditne unije moe pravo glasa na skuptini ostvariti i preko opunomoenika koji za to ima pisanu punomo ovjerenu od javnog biljenika. Statutom kreditne unije koja ima vie od 200 lanova moe se utvrditi da skuptina moe biti organizirana kao skuptina svih lanova ili kao skuptina zastupnika lanova kojih ne moe biti manje od 50 i moraju biti lanovi te kreditne unije. Skuptina kreditne unije moe valjano odluivati ako je na njoj prisutno vie od polovine svih lanova skuptine. Skuptina odluke donosi veinom glasova prisutnih lanova skuptine.

  • 21

    1.2.10. Poslovanje kreditne unije Kreditna unija je duna poslovati tako da je sposobna pravodobno ispuniti dospjele obveze (naelo likvidnosti) te na nain da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (naelo solventnosti). Pokazatelj likvidnosti kreditne unije je omjer ukupnih dnevnih likvidnih sredstava i ukupnih dnevnih dospjelih obveza. Vrijednost pokazatelja likvidnosti na kraju svakog dana treba biti najmanje 1. Stopa solventnosti kreditne unije predstavlja odnos izmeu osnovnog kapitala i ukupne aktive kreditne unije pomnoen sa 100. Stopa solventnosti mora u svakom trenutku iznositi najmanje 9%.

    Kreditna unija duna je ukupan iznos dobiti unositi u priuve kreditne unije sve dok iznos priuva ne dosegne 20% ukupnog iznosa lanskih udjela. Nakon to iznos priuva dosegne navedenu razinu, kreditna unija mora najmanje 50% ostvarene dobiti unijeti u priuve kreditne unije, a ostatak moe isplatiti lanovima kreditne unije razmjerno visini njihovih lanskih udjela.

    Kreditna unija duna je sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige, obavljati popis imovine, prava i obveza, sastavljati i objavljivati financijske izvjetaje sukladno Zakonu o raunovodstvu i drugim propisima, potujui pritom raunovodstvene i financijske standarde i naela. Kreditna unija duna je organizirati poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju te ostale evidencije na nain koji omoguuje provjeru posluje li kreditna unija sukladno propisima i standardima struke. Hrvatska narodna banka propisuje:

    1. kontni plan kreditne unije, 2. vrste i oblike financijskih izvjetaja, (te) 3. nain i rokove dostavljanja financijskih izvjetaja.

    Godinji financijski izvjetaji kreditne unije moraju se revidirati za svaku poslovnu godinu. Revizija se provodi u skladu sa zakonima kojima se ureuje raunovodstvo i revizija ako Zakonom o kreditnim unijama i propisima donesenim na temelju toga Zakona nije drukije odreeno. Kreditna unija duna je Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvjea, a najkasnije u roku od etiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose godinji financijski izvjetaji, dostaviti revizorsko izvjee o obavljenoj reviziji godinjih financijskih izvjetaja. Kreditna unija duna je kao povjerljive uvati sve podatke o stanju depozita i kredita te druge podatke, injenice i okolnosti za koje je saznala u poslovanju s pojedinim lanom kreditne unije. 1.2.11. Nadzor poslovanja kreditnih unija Hrvatska narodna banka nadzire poslovanje kreditnih unija. Nadzor nad poslovanjem kreditnih unija se provodi praenjem, prikupljanjem i analizom financijskih izvjetaja kreditne unije i izravnim nadzorom u kreditnoj uniji.

  • 22

    U skladu sa Zakonom o kreditnim unijama i propisima donesenim na temelju toga zakona te drugih zakona, kreditne unije imaju obvezu sastavljati i dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci sljedee nadzorne izvjetaje:

    izvjetaj o izloenosti kreditnom riziku, izvjetaj o rasporeivanju plasmana i izvanbilannih rizinih stavki, izvjetaj o izloenosti i povezanim osobama, izvjetaj o ulaganjima u materijalnu imovinu, ronost imovine i obveza, stopa solventnosti, (te) mjeseni izvjetaj o dnevnim pokazateljima likvidnosti.

    Hrvatska narodna banka moe, u sluaju utvrenih nepravilnosti u poslovanju kreditne unije: a) naloiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, b) odrediti mjere za utvreno krenje pravila za upravljanje rizicima, c) oduzeti odobrenje za rad, d) pokrenuti prisilnu likvidaciju kreditne unije, ili e) podnijeti prijedlog za otvaranje steaja nad kreditnom unijom, ovisno o tome kakve nepravilnosti u poslovanju kreditne unije su utvrene provedenim nadzorom. 1.2.12. Likvidacija i steaj kreditne unije Na postupak redovite likvidacije kreditne unije primjenjuju se odredbe propisa kojima se regulira likvidacija banaka, osim ako nije drugaije odreeno Zakonom o kreditnim unijama. Na steajni postupak nad kreditnom unijom primjenjuju se odredbe propisa koji ureuje steaj banaka, osim ako nije drugaije odreeno Zakonom o kreditnim unijama. 1.2.13. Udruivanje kreditnih unija Kreditne unije mogu se udruiti u udruenje kreditnih unija koje se moe osnovati kao gospodarsko interesno udruenje ili kao neki drugi oblik udruivanja gospodarskih subjekata. Kreditna unija ne smije zakljuivati nikakve pisane ili usmene ugovore s drugom kreditnom unijom ili udruenjem kreditnih unija kojima se moe ograniiti naelo slobodnog trinog natjecanja, odnosno konkurencije, odnosno kojim mogu biti ugroeni interesi lanova kreditne unije. Jedna ili vie kreditnih unija moe se pripojiti drugoj kreditnoj uniji (kreditna unija preuzimatelj) bez provedbe postupka likvidacije, prijenosom cijele imovine jedne ili vie kreditnih unija (pripojena kreditna unija) u zamjenu za lanske udjele u kreditnoj uniji preuzimatelju. Dvije ili vie kreditnih unija mogu se spojiti bez provedbe postupka likvidacije, osnivanjem nove kreditne unije na koju prelazi cijela imovina kreditnih unija koje se spajaju u zamjenu za lanske udjele u novoj kreditnoj uniji. Kreditna unija prije pripajanja ili spajanja s drugom kreditnom unijom mora dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke.

  • 23

    1.3. Drutvo za osiguranje i reosiguranje 1.3.1. Pojam drutva za osiguranje i reosiguranje Drutvo za osiguranje je pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja. Drutvo za reosiguranje je pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova reosiguranja. Drutvo za osiguranje, odnosno drutvo za reosiguranje ne moe se upisati u sudski registar prije dobivanja dozvole za obavljanje poslova osiguranja, odnosno reosiguranja. 1.3.2. Zakonski okvir poslovanja drutva za osiguranje i reosiguranje Poslovanje drutava za osiguranje i reosiguranje u Hrvatskoj je regulirano Zakonom o osiguranju (Narodne novine, br. 151/05, 87/08, 82/09). Tim se Zakonom ureuju uvjeti za osnivanje i poslovanje drutava za osiguranje i drutava za reosiguranje, obavljanje interne revizije i revizije drutava za osiguranje i drutava za reosiguranje, postupak likvidacije i steaja, obavljanje poslova zastupanja i posredovanja u osiguranju i reosiguranju, ovlasti nadzornog tijela te obavljanje nadzora. Sukladno Zakonu o osiguranju, poslove osiguranja u Republici Hrvatskoj moe obavljati:

    drutvo za osiguranje sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koje je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja,

    podrunica stranog drutva za osiguranje koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja, (i)

    drutvo za osiguranje drave lanice Europske unije koje, sukladno Zakonu o osiguranju, ima pravo obavljati poslove osiguranja na podruju Republike Hrvatske neposredno ili preko podrunice

    Drutvo za osiguranje i reosiguranje mogu osnovati domae i strane pravne odnosno fizike osobe te osobe drava lanica Europske unije, i to u obliku:

    dionikog drutva za osiguranje, (i) drutva za uzajamno osiguranje.

    Drutvo za osiguranje moe biti osnovano kao: a) dioniko drutvo ili b) drutvo za uzajamno osiguranje. Drutvo za reosiguranje moe biti osnovano samo kao dioniko drutvo. Dioniko drutvo za osiguranje je dioniko drutvo koje je upisano u sudski registar na temelju dozvole nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja. Drutvo za uzajamno osiguranje je pravna osoba koja je upisana u sudski registar na temelju dozvole nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja. Drutvo za uzajamno osiguranje obavlja poslove osiguranja samo za svoje lanove po naelu uzajamnosti. Drutvo za uzajamno osiguranje ne moe obavljati poslove reosiguranja.

  • 24

    1.3.3. Djelatnost drutva za osiguranje Drutvo za osiguranje smije obavljati samo poslove osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja za koju je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja. Nadzorno tijelo za obavljanje poslova osiguranja i reosiguranja u smislu Zakona o osiguranju je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga HANFA. Drutvo za osiguranje moe obavljati poslove osiguranja iskljuivo u skupini ivotnih osiguranja, odnosno iskljuivo u skupini neivotnih osiguranja. Iznimno od navedenog, drutvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz skupine ivotnih osiguranja moe obavljati i poslove osiguranja iz vrsta osiguranja od nezgode i zdravstvenog osiguranja, ako je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje navedenih vrsta osiguranja. Drutvo za osiguranje, koje obavlja poslove osiguranja iz skupine neivotnih osiguranja iskljuivo iz vrsta osiguranja od nezgode i zdravstvenog osiguranja, takoer iznimno moe obavljati i poslove osiguranja iz pojedine vrste osiguranja iz skupine ivotnih osiguranja, ako je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje navedenih vrsta osiguranja. Drutvo za osiguranje moe obavljati i poslove koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi s poslovima osiguranja. Takvim se poslovima smatraju: 1) posredovanje kod prodaje odnosno prodaja predmeta koji pripadnu drutvu za osiguranje po osnovi obavljanja poslova osiguranja, 2) poduzimanje mjera radi sprjeavanja i otklanjanja opasnosti koje ugroavaju osiguranu imovinu i osobe, 3) procjena stupnja izloenosti riziku osiguranog objekta i procjena teta, 4) obavljanje drugih intelektualnih i tehnikih usluga u vezi s poslovima osiguranja.

    Poslove reosiguranja moe obavljati iskljuivo drutvo za reosiguranje koje je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova reosiguranja. Drutvo za reosiguranje mora poslove reosiguranja obavljati kao iskljuivu djelatnost.

    Drutvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz skupine ivotnih osiguranja, moe obavljati i dopunska osiguranja koja, prije svega, obuhvaaju osiguranja za sluaj invalidnosti u sluaju nezgode ili bolesti, osiguranja u sluaju smrti zbog nezgode i osiguranja u sluaju ozljede ukljuujui osiguranja nesposobnosti za rad zbog ozljede, pod uvjetom da su ti oblici osiguranja sklopljeni kao dopuna ivotnog osiguranja. 1.3.4. Temeljni kapital i dionice dionikog drutva za osiguranje i reosiguranje Temeljni kapital dionikog drutva za osiguranje ne smije biti manji od:

    a) 15.000.000,00 kuna, ako drutvo obavlja poslove osiguranja samo iz pojedine

    vrste neivotnih osiguranja, b) 22.500.000,00 kuna, ako drutvo obavlja poslove osiguranja iz svih vrsta

    neivotnih osiguranja ili pojedine vrste osiguranja, c) 22.500.000,00 kuna, ako drutvo obavlja poslove ivotnih osiguranja.

  • 25

    Temeljni kapital drutva za reosiguranje ne smije biti manji od 22.500.000,00 kuna.1 Dionice dionikog drutva za osiguranje moraju glasiti na ime. Dionice dionikog drutva za osiguranje moraju biti u cijelosti uplaene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa poveanja temeljnog kapitala dionikog drutva za osiguranje u sudski registar. Povlatene dionice dionikog drutva za osiguranje mogu biti do najvie 25% ukupnih dionica dionikog drutva za osiguranje. Dionice dionikog drutva za osiguranje moraju biti izdane u nematerijaliziranom obliku. 1.3.5. Kapital drutva za osiguranje Pri izraunu kapitala drutva za osiguranje uzimaju se u obzir stavke osnovnog kapitala i stavke dopunskog kapitala. Pri izraunu osnovnog kapitala drutva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedee stavke: 1) temeljni kapital dionikog drutva za osiguranje uplaen na temelju redovitih dionica, odnosno uplaeni temeljni kapital drutva za uzajamno osiguranje i sredstva na raunima lanova drutva za uzajamno osiguranje, 2) priuve kapitala koje se ne odnose na obveze iz osiguranja te 3) prenesena dobit nakon odbitka dividendi koje se isplauju. Pri izraunu osnovnog kapitala drutva za osiguranje kao stavke odbitka uzimaju se: 1) otkupljene vlastite dionice, 2) nematerijalna imovina, 3) preneseni gubitak i gubitak tekue godine te 4) razlika nediskontiranih i diskontiranih tehnikih priuva za tete. Pri izraunu dopunskog kapitala drutva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedee stavke: 1) temeljni kapital uplaen na temelju kumulativnih povlatenih dionica, 2) podreeni duniki financijski instrumenti, 3) priuve kapitala povezane s kumulativnim povlatenim dionicama i 4) druge stavke. Podreeni duniki financijski instrumenti su vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti na temelju kojih imatelj u sluaju steaja odnosno likvidacije izdavatelja ima pravo na isplatu nakon isplate drugih vjerovnika. Druge stavke su: a) vrijednost matematike priuve koja u izraunu ne uzima u obzir troak odnosno dio troka pribave osiguranja iz premijskog izrauna umanjena za matematike priuve koja u izraunu uzima u obzir troak pribave osiguranja iz premijskog izrauna. Trokovi pribave osiguranja u izraunu matematike priuve ne smiju prelaziti 3,5% od osigurane svote. Negativne vrijednosti u izraunu matematie priuve se postavljaju na nulu te b) priuve s naslova vrednovanja imovine koje nisu izvanrednog karaktera. Zbroj osnovnog i dopunskog kapitala predstavlja jamstveni kapital drutva za osiguranje.

    Drutvo za osiguranje mora u vezi sa svim poslovima osiguranja koje obavlja oblikovati odgovarajue tehnike priuve osiguranja, namijenjene pokriu buduih

    1 Danom prijma Republike Hrvatske u Europsku uniju temeljni kapital dionikog drutva za osiguranje ne smije biti manji od: a) 17.500.000,00 kuna, ako drutvo obavlja poslove osiguranja samo iz pojedine vrste neivotnih osiguranja, b) 26.250.000,00 kuna, ako drutvo obavlja poslove osiguranja iz svih vrsta neivotnih osiguranja ili pojedine vrste osiguranja te c) 26.250.000,00 kuna, ako drutvo obavlja poslove ivotnih osiguranja. Danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju temeljni kapital drutva za reosiguranje ne smije biti manji od 26.250.000,00 kuna.

  • 26

    obveza iz osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja. U tu svrhu formiraju se tehnike priuve, u koje ulaze: a) priuve za prijenosne premije, b) priuve za bonuse i popuste, c) priuve teta, d) druge tehnike priuve osiguranja. 1.3.6. Uprava i nadzorni odbor drutva za osiguranje Drutvo za osiguranje mora imati najmanje dva lana koji vode poslove i zajedno zastupaju dioniko drutvo za osiguranje. Uprava mora voditi poslove drutva za osiguranje u Republici Hrvatskoj. lanovi uprave moraju biti u radnom odnosu s drutvom za osiguranje na puno radno vrijeme. Za lana uprave dionikog drutva za osiguranje moe biti imenovana osoba koja dobije odobrenje nadzornog tijela za obavljanje funkcije lana uprave drutva za osiguranje. lan uprave drutva za osiguranje moe biti osoba koja: a) ima visoku strunu spremu, b) ima odgovarajue strune kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za voenje poslova drutva, c) nije bila lan uprave drutva za osiguranje, odnosno drugoga trgovakog drutva nad kojim je pokrenut steajni postupak, odnosno oduzeta dozvola za rad, d) ispunjava uvjete iz Zakona o trgovakim drutvima za lana uprave, e) nije lan uprave, odnosno prokurist drugog trgovakog drutva. Pod strunim kvalifikacijama i iskustvom podrazumijeva se najmanje trogodinje iskustvo na rukovodeim poloajima u drutvu, odnosno est godina iskustva na poslovima koji se mogu usporediti s poslovima drutva za osiguranje. lanovi uprave drutva za osiguranje, uz ostalo, duni su:

    osigurati poslovanje drutva za osiguranje sukladno odredbama Zakona o osiguranju i propisima donesenim na temelju tog Zakona odnosno sukladno drugim zakonima kojima se ureuje poslovanje drutva za osiguranje te propisima donesenim na temelju tih zakona,

    osigurati praenje rizika kojima je izloeno drutvo za osiguranje u svom poslovanju, te donositi odgovarajue mjere za ograniavanje rizika,

    ustrojiti sustav internih kontrola u svim podrujima poslovanja kao i internu reviziju,

    osigurati voenje poslovnih knjiga te poslovne dokumentacije, osigurati sastavljanje financijskih i drugih izvjetaja.

    Nadzorni odbor drutva za osiguranje, osim nadlenosti koje su propisane Zakonom o trgovakim drutvima, ima i sljedee nadlenosti:

    daje upravi suglasnost za odreivanje poslovne politike drutva za osiguranje, daje upravi suglasnost za odreivanje financijskog plana drutva za osiguranje, daje upravi suglasnost za odreivanje ustrojstva sustava internih kontrola, daje upravi suglasnost za odreivanje okvirnog godinjeg programa rada

    interne revizije.

    lanovi nadzornog odbora drutva za osiguranje dodatno:

    nadziru primjerenost postupaka i uinkovitosti djelovanja interne revizije,

  • 27

    raspravljaju o injenicama koje su utvrene od strane nadzornog tijela osiguranja, Porezne uprave i drugih nadzornih tijela tijekom postupka nadzora nad drutvom za osiguranje,

    provjeravaju financijske izvjetaje drutva za osiguranje o emu su duni sastaviti pisano izvjee skuptini,

    obrazlau skuptini dioniara svoje miljenje uz godinje izvjee interne revizije i miljenje uz godinje izvjee uprave.

    lanovi nadzornog odbora drutva za osiguranje solidarno su odgovorni drutvu za osiguranje za tetu koja je nastala zbog zanemarivanja njihovih obveza, osim ako dokau da su poteno i savjesno ispunjavali svoje dunosti. Za lana nadzornog odbora drutva za osiguranje osoba moe biti imenovana jedino pod uvjetima da: 1) ispunjava uvjete iz Zakona o trgovakim drutvima za lana nadzornog odbora te da 2) nije bila lan uprave drutva nad kojim je provedena likvidacija, steaj ili posebna uprava. lanom nadzornog odbora drutva za osiguranje ne moe biti imenovana osoba: a) koja je povezana s pravnim osobama u kojima drutvo za osiguranje ima udio od vie od 5% prava glasa ili takav udio u njihovu temeljnom kapitalu, b) koja je lan nadzornog odbora ili uprave ili prokurist u drugom drutvu za osiguranje, drugom financijskom koncernu ili drugoj financijskoj instituciji, c) koja nije bila razrijeena dunosti lana uprave drutva za osiguranje po nalogu nadzornog tijela, te d) kojoj nadzorno tijelo nije odbilo izdati odobrenje za obavljanje funkcije lana uprave i to najmanje godinu dana od dana donoenja rjeenja kojim se odbija izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije lana uprave.

    Drutvo za osiguranje statutom moe odrediti da umjesto uprave i nadzornog odbora ima upravni odbor.

  • 28

    2. UVOD U RAUNOVODSTVO FINANCIJSKIH INSTITUCIJA Sukladno odredbama Zakona o raunovodstvu poduzetnici su duni voditi poslovne knjige prema temeljnim naelima urednog knjigovodstva, tako da u njima budu vidljivi poslovni dogaaji u svezi s imovinom, obvezama, kapitalom te prihodima i rashodima. Jednako tako, poduzetnici su u obvezi sastavljati propisane financijske izvjetaje. Sve navedeno odnosi se i na financijske institucije. Uz Zakon o raunovodstvu, koji propisuje primjenu Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja, za banke je od posebnog znaenja primjenjivanje:

    Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, Zakona o kreditnim institucijama, Zakona o porezu na dobit, (te) raznih odluka i naputaka iz podruja bankovnog poslovanja od strane sredinje

    monetarne institucije Hrvatske narodne banke. Za kreditne unije, uz Zakon o raunovodstvu, posebno znaenje imaju:

    o Zakon o kreditnim unijama, o Zakon o porezu na dobit, (te) o razne odluke koje propisuje Hrvatska narodna banka.

    Uz Zakon o raunovodstvu, na drutva za osiguranje posebno se odnose:

    Zakon o osiguranju, Zakon o porezu na dobit, (kao i) razne odluke koje propisuje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

    Knjigovodstvo odnosno raunovodstvo je temeljni izvor relevantnih informacija bez kojih upravljake strukture teko da mogu uspjeno i pravodobno donositi odgovarajue odluke. Poslovni ljudi raunovodstvo uobiajeno nazivaju poslovnim jezikom, jer im upravo raunovodstveni podaci slue za prezentiranje aktivnosti njihovog drutva, te razumijevanju rezultata poslovnih transakcija i tumaenju financijskog stanja njihovih organizacija.

    esto se u semantikom smislu poistovjeuju raunovodstvo i knjigovodstvo. Neovisno o njihovoj slinosti treba konstatirati kako raunovodstvo (accounting) pokriva ire podruje od knjigovodstva (bookkeeping). Pojednostavljeno, raunovoe bi trebale utvrditi to i kako uiniti, a knjigovoe to realizirati. Drugim rijeima raunovoe bi trebale poinjati tamo gdje knjigovoe prestaju. Uz ostalo i hrvatski Zakon o raunovodstvu (Narodne novine, br. 109/07) ve svojim nazivom upuuje na zakljuak kako izmeu knjigovodstva i raunovodstva ne stoji znak jednakosti, ve da se knjigovodstvo tretira tek jednim dijelom raunovodstva.

    Budui da su u prethodnom poglavlju obraene i definirane financijske institucije nee biti teko, prikljuujui jednu od brojnih definicija raunovodstva, pojmovno odrediti raunovodstvo financijskih institucija. Dakle, raunovodstvo financijskih institucija moe se definirati kao umijee biljeenja, klasificiranja i saimanja

  • 29

    transakcija u bankama, kreditnim unijama, drutvima za osiguranje i ostalim financijskim institucijama uz interpretiranje njihovih rezultata. 2.1. Zakon o raunovodstvu i organizacija raunovodstvene funkcije u financijskim institucijama Zakon o raunovodstvu utvruje dvije temeljne obveze svakog poslovnog subjekta, pa tako i financijskih institucija, a koje se odnose na:

    voenje poslovnih knjiga, (i) sastavljanje financijskih izvjetaja.

    Te obveze ureene su odredbama Zakona o raunovodstvu koje govore o knjigovodstvenim ispravama (l. 5.-7.) i poslovnim knjigama (l. 8.-10.), odnosno financijskim izvjetajima (l. 15.). Kreditne institucije (banka, tedna banka, stambena tedionica) dune su voditi poslovne knjige po naelima urednosti i aurnosti. Svaki poslovni dogaaj treba biti evidentiran u poslovnim knjigama najkasnije u roku od osam dana od njihova nastanka.

    Banke, tedne banke i stambene tedionice sastavljaju sljedee financijske izvjetaje:

    bilancu, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom toku, izvjetaj o promjenama kapitala, (i) biljeke uz financijske izvjetaje.

    Zakon o raunovodstvu (l. 13.) upuuje sve one koji su ga duni primjenjivati na izravnu primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja (HSFI) te Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja (MSFI). Budui da su razvrstane u skupinu velikih poduzetnika, financijske institucije primjenjuju Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja.

    Temeljem Zakona o kreditnim unijama (l. 46.) kreditne unije dune su sastavljati financijske izvjetaje prema Zakonu o raunovodstvu i drugim propisima. Sukladno Odluci o financijskim izvjetajima kreditnih unija (Narodne novine, br. 71/07, 75/07), kreditne unije sastavljaju sljedee financijske izvjetaje: ope podatke, raun dobiti i gubitka, bilancu i izvanbilanne stavke.

    Raunovodstvo osiguravajuih drutava obiljeavaju odreene specifinosti koje ga ine razliitim od raunovodstva banaka i drugih financijskih institucija. Uz Meunarodni standard financijskog izvjetavanja 7 Financijski instrumenti: objavljivanje, koji primjenjuju sve financijske institucije, na drutva za osiguranje posebno se odnosi MSFI 4 Ugovori o osiguranju. Drutva za osiguranje sastavljaju sljedee financijske izvjetaje: izvjetaj o financijskom poloaju (bilanca),

  • 30

    izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti (raun dobiti i gubitka), izvjetaj o novanim tokovima, izvjetaj o promjenama kapitala i biljeke uz financijske izvjetaje. Zakon o raunovodstvu nigdje ne propisuje organizaciju raunovodstvene funkcije, ali zato detaljno obvezuje poduzetnike to su sve duni osigurati u vidu evidencija ustrojavanjem posebnog raunovodstvenog odjela. Iako Zakon o raunovodstvu nigdje eksplicitno ne govori o organizaciji raunovodstva, on ipak propisuje sljedee:

    poslovne knjige (dnevnik, glavna knjiga i pomone knjige) vode se po naelu sustava dvojnog knjigovodstva,

    knjigovodstvo mora biti tako ustrojeno da treoj strunoj osobi omogui uvid u poslovne dogaaje prema njihovu nastajanju,

    unos podataka u poslovne knjige temelji se na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama,

    knjigovodstvena isprava je pisani dokument ili elektroniki zapis o nastalom poslovnom dogaaju, a slui kao podloga za unoenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljenim poslovnim dogaajem,

    knjigovodstvena isprava sastavlja se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog dogaaja, osim onih isprava koje se sastavljaju u knjigovodstvu poduzetnika,

    sadraj knjigovodstvene isprave mora biti takav da nedvojbeno i istinito predstavlja poslovni dogaaj i da obuhvaa sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige,

    knjigovodstvena isprava sastavlja se u jednom primjerku ili u vie primjeraka, knjigovodstvena isprava sastavljena u jednom primjerku moe se otpremiti

    ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni, knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena

    telekomunikacijskim putem, preslika izvorne isprave ili isprava na elektronikom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto uvanja izvorne isprave, odnosno razlog upotrebe preslike i potpisana je od osobe ovlatene za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast,

    knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektroniki zapis moe umjesto potpisa osobe ovlatene za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast sadravati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlatene za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana sukladno zakonu koji ureuje elektroniki potpis,

    osoba ovlatena za zastupanje ili osoba na koju je prenesena ovlast jami potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna,

    poduzetnik je duan, prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave,

    knjigovodstvene isprave uvaju se kao izvorne isprave, na nositelju elektronikog zapisa ili nositelju mikrografske obrade.

    Podrazumijevajui obvezu udovoljavanja prethodno istaknutih zahtjeva iz Zakona o raunovodstvu, ostavljeno je svakoj financijskoj instituciji da prilagoeno svojim potrebama ustroji raunovodstvenu funkciju koja e biti u funkciji efikasnijeg ostvarivanja ciljeva financijskih institucija.

  • 31

    2.2. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja i raunovodstvene politike financijskih institucija S ciljem ujednaavanja raunovodstvenih propisa na meunarodnoj razini razvijeni su Meunarodni raunovodstveni standardi (International Accounting Standards IAS). Od 2004. godine poinju se razvijati Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (International Financial Reporting Standards IFRS). Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja (dalje: MSFI) razvijaju potpuno nove standarde, ali ukljuuju i Meunarodne raunovodstvene standarde koji su revidirani 2004. godine. Za financijske institucije najvaniji su MSFI 7 - Financijski instrumenti: objavljivanje, Meunarodni raunovodstveni standard (MRS) - 32 Financijski instrumenti: prezentiranje i MRS - 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. Jasno, i drugi MRS-i imaju znaenje za evidentiranje i objavljivanje transakcija u poslovanju financijskih institucija. Neki od njih imaju vee (primjerice, MRS - 10 Dogaaji nakon izvjetajnog razdoblja , MRS - 18 Prihodi, MRS - 37 Rezerviranja, nepredviene obveze i nepredviena imovina, ...), a neki neprimjetno znaenje (primjerice, MRS - 2 Zalihe).

    U nastavku se, zbog njegove vanosti za financijske institucije, u kratkim crtama obrauje MSFI 7 Financijski instrumenti: objavljivanje te obrazlau raunovodstvene politike financijskih institucija. 2.2.1. Meunarodni standard financijskog izvjetavanja 7 Financijski instrumenti: objavljivanje

    Objavom Meunarodnog standarda financijskog izvjetavanja 7 Financijski instrumenti: objavljivanje, koji se primjenjuje od 2008. godine, povuen je MRS 30 Objavljivanje u financijskim izvjetajima banaka i slinih financijskih institucija. Bitna razlika izmeu MRS-a 30 i MSFI-a 7 je u tome to MSFI 7 nije namijenjen samo bankama, kao to je bio sluaj s MRS-om 30, nego svim poduzetnicima. Ipak, MSFI 7 najee e, po prirodi stvari, i dalje upotrebljavati banke, ali i cijeli financijski sektor koji, sukladno Zakonu o raunovodstvu (l. 3.), spada u velike poduzetnike. Zbog injenice to taj standard nije namijenjen samo bankama, u nastavku se rabi rije poduzetnik koja se odnosi na sve financijske institucije, ali i ostala trgovaka drutva koja su MSFI 7 duna primjenjivati. MSFI 7 zahtijeva da se u financijskim izvjetajima objavljuju podaci koji e njihovim korisnicima omoguiti kvalitetniji uvid u financijske instrumente u kontekstu procjene financijskog poloaja i rezultata poslovanja poduzetnika kao i vrste rizika koji proizlaze iz tih financijskih instrumenata. Od poduzetnika se oekuje da financijske instrumente razvrsta u odreene klase (razrede) primjerene vrsti i obiljejima financijskih instrumenata. Razvrstavanje financijskih instrumenata prema MSFI-u 7 razlikuje se od razvrstavanja financijskih instrumenata prema zahtjevima MRS-39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje. Tako poduzetnici trebaju razvrstati financijske instrumente na:

  • 32

    financijske instrumente koji se vode po amortiziranom troku, financijske instrumente koji se vode po fer vrijednosti, (te) financijske instrumente izvan djelokruga ovoga standarda.

    U djelokrug ovoga standarda (MSFI 7) spadaju svi financijski instrumenti osim onih koji su ureeni MSFI-em 3, MRS-om 19, MRS-om 27, MRS-om 28, MRS-om 31, MRS-om 32 i MRS-om 39. Financijski instrument je svaki ugovor na osnovi kojega nastaje financijska imovina jednog drutva i financijski dug ili kapitalni instrument drugog drutva. Financijski instrumenti klasificiraju se na financijsku imovinu i financijske obveze te izvedene i neizvedene financijske instrumente. Financijska imovina odnosi se na novac, potraivanja od kupaca i financijska ulaganja, koja mogu biti vlasnika ili dunika. Financijske obveze su primljeni zajmovi, obveze prema dobavljaima te druge obveze koje nastaju pri sklapanju financijskih poslova (primjerice, obveze iz terminskog posla). Prema MSFI 7 potrebno je u bilanci ili biljekama uz financijske izvjetaje objaviti sljedee skupine financijskih instrumenata (financijske imovine i financijskih obveza):

    financijska imovina prema fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka uz odvojeno prikazivanje imovine koja je kao takva prikazana pri prvom priznavanju,

    imovina koja je svrstana u skupinu imovine namijenjene trgovanju, ulaganja koja se dre do dospijea, zajmovi i potraivanja, financijska imovina raspoloiva za prodaju, financijske obveze prema fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka uz odvojeno

    prikazivanje obveza koje su kao takve odreene pri prvom priznavanju odnosno obveza koje su prikazane kao financijski instrumenti namijenjeni trgovanju.

    U raunu dobiti i gubitka ili u biljekama uz financijske izvjetaje potrebno je objaviti:

    1. neto dobit ili gubitak od: a) financijske imovine ili financijskih obveza svrstanih u skupine koje se

    evidentiraju po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka s posebnom naznakom imovine koja je kao takva razvrstana od poetka te imovine koja je svrstana u skupinu s namjerom trgovanja,

    b) financijske imovine raspoloive za prodaju uz odvojen prikaz iznosa prenesenih iz glavnice i priznatih u raunu dobiti i gubitka i iznosa koji su izravno priznati u glavnicu,

    c) ulaganja koja se dre do dospijea, d) zajmova i potraivanja, e) financijskih obveza utvrenih prema amortiziranom troku.

    2. ukupne prihode i rashode izraunane metodom efektivnog kamatnjaka (efektivne kamate) za financijske obveze i financijsku imovinu koje nisu obraunane po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka,

  • 33

    3. prihode i rashode od naknada, osim onih ukljuenih u efektivni kamatnjak od: a) financijske imovine ili financijskih obveza koje nisu obraunane prema

    fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka, b) povjerenikim ili drugim fiducijarnim poslovima na temelju kojih se

    imovina dri i ulae u ime drugih, 4. prihode od kamata na smanjenoj financijskoj imovini, 5. iznose gubitaka zbog smanjenja za svaku klasu financijske imovine.

    MSFI 7 zahtijeva da se za svaku vrstu rizika koji proizlazi iz financijskih instrumenata objavi izloenost riziku te navedu ciljevi, politike i procesi upravljanja rizicima, kao i metode koritene za procjene rizika. Pri tome se misli prvenstveno na kreditni rizik, rizik likvidnosti te trini rizik, ali i na valutni rizik, kamatni rizik kao i ostale cjenovne rizike. Kreditni rizik je rizik da e jedna strana financijskog instrumenta drugoj strani prouzroiti financijske gubitke zbog neispunjenja obveze. Rizik likvidnosti je rizik da e se subjekt suoiti s potekoama pri ispunjavanju financijskih obveza. Trini rizik je rizik fluktuacije fer vrijednosti ili buduih novanih tokova po financijskim instrumentima zbog promjena trinih cijena. Valutni rizik je rizik fluktuacije fer vrijednosti ili buduih novanih tokova po financijskim instrumentima zbog promjena valutnih teajeva. Kamatni rizik nastaje kao promjena fer vrijednosti ili buduih novanih tokova po financijskim instrumentima zbog promjena trinih kamatnih stopa. Ostali cjenovni rizici pojavljuju se kao rizici fluktuacije fer vrijednosti ili buduih novanih tokova po financijskim instrumentima zbog promjena trinih cijena (ne od kamata i valutnih teajeva) proizalih iz prirode pojedinoga financijskog instrumenta ili njegova izdavatelja te drugih imbenika koji utjeu na sve financijske instrumente kojima se trguje na tritu. 2.2.2. Raunovodstvene politike financijskih institucija Uprave financijskih institucija za potrebe eksternih korisnika sastavljaju financijske izvjetaje usklaene s Meunarodnim standardima financijskog izvjetavanja. Sastavljanje financijskih izvjetaja temelji se na sljedeim raunovodstvenim naelima (pretpostavkama):

    naelu nastanka dogaaja, prema kojem se prihodi i trokovi utvruju s nastankom dogaaja, tj. priznaju se kad su zaraeni, odnosno kad su nastali (a ne kad je novac primljen ili isplaen), te se unose u financijske izvjetaje razdoblja na koje se odnose, (i)

    naelu neogranienog vremena poslovanja, prema kojem e subjekt nastaviti poslovanje na neogranieno vrijeme u doglednoj budunosti.

    Financijski izvjetaji financijskih institucija moraju biti jasni i razumljivi, te utemeljeni na prihvaenim raunovodstvenim politikama. Kako bi se financijski izvjetaji mogli razumjeti potrebno je objavljivati raunovodstvene politike na kojim su oni zasnovani. Objavljivanje tih raunovodstvenih politika treba biti sastavni dio financijskih izvjetaja.

  • 34

    Kako o istom pitanju esto postoji mogunost izbora vie raunovodstvenih politika potrebno je da se uprava financijske institucije pridrava sljedeih kriterija:

    razboritost - ali na nain da se time ne prave tihe priuve te prekomjerna rezerviranja,

    sutina vanija od oblika/forme - transakcije treba prezentirati u skladu s njihovom stvarnou, a ne samo u skladu s njihovim zakonskim oblikom, (i)

    znaajnost - financijski izvjetaji trebaju objaviti sve pozicije koje su dovoljno znaajne da mogu utjecati na donoenje odluka.

    MRS-i sami za sebe nemaju praktinu vrijednost, ako nisu ugraeni u raunovodstvene politike financijskih institucija. Raunovodstvene politike u financijskim institucijama u pravilu se odnose na:

    priznavanje glavnih vrsta prihoda i rashoda, vrednovanje ulaganja i vrijednosnih papira kojima se posluje, razlikovanje onih transakcija i drugih dogaaja koji imaju za posljedicu

    nastanak sredstava i obveza u bilanci te onih transakcija i drugih dogaaja koji samo uzrokuju nastanak moguih (nepredvienih) dogaaja i preuzetih financijskih obveza,

    osnovu za utvrivanje gubitaka po plasmanima te za otpisivanje nenaplativih plasmana, (i)

    osnovu za utvrivanje trokova opih bankarskih rizika i raunovodstveni postupak s takvim trokovima.

    Raunovodstvene politike obuhvaaju naela, osnove, konvencije, pravila i postupke prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja te predstavljaju pravila za provedbu ope poslovne politike koja se dosljedno primjenjuju iz razdoblja u razdoblje. Promjene raunovodstvene politike mogu se izvriti samo ako to zahtijeva zakon ili tijelo koje donosi raunovodstvene standarde i ako takve promjene znae prikladniju prezentaciju financijskih izvjetaja financijskih institucija. Promjene raunovodstvenih politika usvaja uprava financijske institucije izmjenom odnosno dopunom odluke o raunovodstvenim politikama. Usvojene promjene i uinak promjena u raunovodstvenoj politici, zajedno s razlozima, potrebno je objaviti u financijskim izvjetajima. Nema unificirane odluke o raunovodstvenim politikama financijskih institucija, s obzirom na to da se pravila ponaanja nuno razlikuju od jedne do druge financijske institucije. Slijedei logiku i prirodu posla svaka e financijska institucija svoju odluku o raunovodstvenim politikama formulirati na sebi najprikladniji nain. Raunovodstvenim politikama posveen je i MRS 8 - ''Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke''.

  • 35

    3. KONTNI PLAN

    U cilju osiguranja podataka za potrebe monetarne i devizne politike i ostvarivanja ostalih funkcija centralne banke, Hrvatska narodna banka donijela je kontni plan koji su obvezne primjenjivati banke za poslove koje obavljaju u svoje ime i za svoj raun. Ti se poslovi ukljuuju u bilancu banke. Analitike raune za svoje interne potrebe banke mogu propisivati samo u okviru jedinstvenih rauna utvrenih kontnim planom za banke. Evidenciju poslova u ime i za raun odnosno po nalogu drugih osoba (mandatni poslovi), koji se ne ukljuuju u bilancu, financijske institucije mogu voditi primjenom ovoga ili posebnog kontnog plana, kojeg same propiu.

    Banke u svojim poslovnim knjigama i financijskim izvjetajima odreene kategorije svoje imovine i obveza klasificiraju po institucionalnim sektorima. Institucionalni sektori su skupine funkcionalno istih institucionalnih jedinica. Institucionalne jedinice su svi ekonomski entiteti koji su sposobni da posjeduju sredstva, da se zaduuju te da ostvaruju ekonomske aktivnosti i obavljaju transakcije s ostalim institucionalnim jedinicama.

    Dva su osnovna tipa institucionalnih jedinica:

    fizike osobe, (i) pravne osobe.

    U agregatnom obliku postoje dva osnovna institucionalna sektora:

    rezidenti - nacionalna privreda, (i) nerezidenti - strana privreda.

    Rezidenti su sve institucionalne jedinice (fizike i/ili pravne osobe) iji je ekonomski interes vezan uz nacionalnu privredu. Nerezidenti su sve fizike i/ili pravne osobe koje ekonomski interes pronalaze van granica nacionalne privrede. U okviru skupine rezidenata klijenti se razvrstavaju u pet sektora, i to:

    nefinancijske institucije trgovaka drutva (dravna trgovaka drutva i ostala trgovaka drutva podsektori);

    financijske institucije (Hrvatska narodna banka, banke, ostale bankovne institucije (ukljuujui stambene tedionice osnovane prema Zakonu o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje), Hrvatska banka za obnovu i razvitak HBOR, nebankovne ins