59
POJAM I ULOGA RAČUNOVODSTVA RAČUNOVODSTVO JE NAJZNAČAJNIJI IZVOR INFORMACIJA O PODUZEĆU zaokruženi sistem evidencije u kojemu se na poseban način planiraju, evidentiraju, kontroliraju i analiziraju stanja i kretanja sredstava i poslova u poduzeću te na osnovu toga sastavljaju računovodstveni (financijski) izvještaji. vještina bilježenja, razvrstavanja i skraćenog prikazivanja u novčanim jedinicama izraženih poslovnih transakcija te interpretiranje iz toga proizašlih rezultata uslužna funkcija koja prikuplja, obrađuje i prezentira računovodstvene informacije o poslovanju poduzeća i o zainteresiranim korisnicima VRSTE RAČUNOVODSTVA: a) poslovno računovodstvo (računovodstvo poslovnog sustava, mikro-računovodstvo) b) društveno računovodstvo (nacionalno računovodstvo, makroračunovodstvo) TRADICIONALNA STRUKTURA RAČUNOVODSTVA: računovodstveno planiranje knjigovodstvo računovodstvena kontrola računovodstvena analiza računovodstveno informiranje 1. RAČUNOVODSTVENO PLANIRANJE predviđanje budućih događaja na temelju podataka o proteklom poslovanju i očekivanih događaja smanjuje neizvjesnost poslovanja u budućnosti vrste planova: flaksibilni plan, master plan rezultat planiranja: različiti predračuni, pretkalkulacije, planski financijski izvještaji... 1

SKRIPTA - Racunovodstvo

Embed Size (px)

Citation preview

POJAM I ULOGA RAČUNOVODSTVA

RAČUNOVODSTVO JE NAJZNAČAJNIJI IZVOR INFORMACIJA O PODUZEĆU

zaokruženi sistem evidencije u kojemu se na poseban način planiraju, evidentiraju, kontroliraju i analiziraju stanja i kretanja sredstava i poslova u poduzeću te na osnovu toga sastavljaju računovodstveni (financijski) izvještaji.

vještina bilježenja, razvrstavanja i skraćenog prikazivanja u novčanim jedinicama izraženih poslovnih transakcija te interpretiranje iz toga proizašlih rezultata

uslužna funkcija koja prikuplja, obrađuje i prezentira računovodstvene informacije o poslovanju poduzeća i o zainteresiranim korisnicima

VRSTE RAČUNOVODSTVA:a) poslovno računovodstvo (računovodstvo poslovnog sustava,

mikro-računovodstvo)b) društveno računovodstvo (nacionalno računovodstvo,

makroračunovodstvo)

TRADICIONALNA STRUKTURA RAČUNOVODSTVA: računovodstveno planiranje knjigovodstvo računovodstvena kontrola računovodstvena analiza računovodstveno informiranje

1. RAČUNOVODSTVENO PLANIRANJE predviđanje budućih događaja na temelju podataka o proteklom

poslovanju i očekivanih događaja smanjuje neizvjesnost poslovanja u budućnosti vrste planova: flaksibilni plan, master plan rezultat planiranja: različiti predračuni, pretkalkulacije, planski

financijski izvještaji...

2. KNJIGOVODSTVO najznačajniji evidencijski dio računovodstva orjentirano na prošlost, bilježi samo nastale poslovne događaje uvjeti: 1) poslovni događaj je nastao

2) može se vrijednosno izraziti3) mijenja postojeće stanje (aktive, pasive, prihoda ili rashoda)

1

4) postoji dokument – dokaz o nastaloj transakciji metoda evidencije = metoda dvojnog knjigovodstva rezultat: knjigovodstveni obračuni, kalkulacije, financijski izvještaji

3. RAČUNOVODSTVENA KONTROLA skup svih postupaka usmjerenih ka kontroli cjelokupnog poslovanja

(kontrola, revizija, inspekcija) cilj: otkrivanje i otklanjanje nepravilnosti u poslovanju i poslovnim

evidencijama računovodstvena kontrola usmjerena na sve faze obrade (ulaz, obrada,

izlaz) utvrđuje odstupanja planirano-ostvareno (predračuni-obračuni)

RAČUNOVODSTVENA ANALIZA značajan dio ukupne analize poslovanja proučava podatke iz računovodstvenih predračuna i računovodstvenih

obračuna (planirano-ostvareno: uzroci i posljedice) usmjerena na analizu financijskih izvještaja daje prijedloge za poboljšanje poslovanja

RAČUNOVODSTVENO INFORMIRANJE prezentira korisnicima informacije iz prethodnih dijelova računovodstva korisnici mogu biti interni i eksterni vrste informiranja: 1) prema opsegu – sistematizirane, detaljne

2) prema vremenu – povremene, svakodnevne3) prema izgledu – unificirane, interno kreirane

forma prezentiranje – računovodstveni (financijski) izvještaj izvještaji za interne korisnike su nestandardizirani, detaljni su

(analitički), odnose se samo na segment ili na cjelinu poslovanje, pored stvarnih često sadrže i planirane veličine, sastavljaju se svakodnevno ili periodično

izvještaji za eksterne korisnike su propisani zakonom, sintetizirani su, globalni i usmjereni na cjelokupno poslovanje, sadrže samo stvarne podatke

2

FUNKCIONALNA STRUKTURA RAČUNOVODSTVA:

FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO orjentirano vanjskim korisnicima prikazuje cjelinu poslovanja – sintetizirane financijske informacije finalni proizvod: temeljni financijski izvještaji, porezna bilanca, statistički

izvještaji

TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO interno orjentirano računovodstvo prati troškove po prirodnim vrstama, mjestima i nosiocima troškova

(obračuni proizvodnje npr.) planiranje i kontrola troškova

UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO

TEMELJNIFINANCIJSKI

IZVJEŠTAJ

BILANCARAČUN DOBITI I

GUBITKA

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM

TOKU

IZVJEŠTAJ OPROMJENAMA

VLASNIČKEGLAVNICE

BILJEŠKE

RAČUNOVODSTVO

FINANCIJSKO TROŠKOVNO UPRAVLJAČKO

3

orjentirano na planiranje i kontrolu poslovnih aktivnosti rezultat: planovi, proračuni, posebni izvještaji za potrebe kontrole

poslovanja

RAČUNOVODSTVENI PROCES:

ulaz↓

prikupljanje podataka o nastalim poslovnim događajima

obrada

klasificiranje poslovnih događaja↓

evidentiranje u poslovnim knjigama↓

sastavljanje probne knjige

izlaz↓

sastavljanje financijskih izvještaja

TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1. BILANCA

AKTIVA PASIVAimovina kapital

obveze

lat. „bi lanx“ = vaga s dvije zdjelice; franc. „bil an“ = godišnji račun sistematizirani prikaz imovine, obveza i kapitala na određeni dan prikazuje s kojom imovinom poduzeće raspolaže i odakle ju je nabavilo ukazuje na financijski položaj poduzeća

(aktiva) imovina = izvor imovine (pasiva)

a) IMOVINA (AKTIVA)

resurs pod kontrolom poduzeća proizlazi iz prošlih događaja od nje se očekuje buduća ekonomska korist osnovni uvjeti koje određeni resurs mora zadovoljiti da bi bio prikazan u

bilanci kao imovina:

4

a) da je u vlasništvu poduzećab) da ima mjerljivu vrijednostc) da se od resursa može očekivati buduća ekonomska vrijednost

(buduća ekonomska

PODJELA IMOVINE:kriterij: a) pojavni oblik: materijalna i nematerijalna (patenti, licence...)

b) funkcionalnost: (unovčivost): dugotrajna (duže od godine dana ili jednog ciklusa poslovanja) i kratkotrajna (kraće od godine dana ili jednog ciklusa poslovanja)

IMOVINA: 1) DUGOTRAJNAa) nematerijalnab) materijalnac) financijskad) potraživanja

2) KRATKOTRAJNAa) zaliheb) potraživanjac) financijska imovinad) novac

DUGOTRAJNA IMOVINA1) NEMATERIJALNA

nema fizički pojavni oblik osnivački izdaci, izdaci za razvoj, patenti, licence, koncesije, franšize,

softver (ako je zaseban dio), goodwill (ako platiš 1000, a vrijedi 800, goodwill je 200 – „dobro ime“), ostala prava

nematerijalna imovina u pripremi, dani predujmovi2) MATERIJALNA

ima fizički pojavni oblik prirodna bogatstva (zemljišta, šume), građevinski objekti,

postrojenja, oprema, alati, pogonski i uredski namještaj, transportna sredstva, knjige, slike, djela likovnih umjetnika, stambene zgrade i stanovi, višegodišnji nasadi i osnovna stada

materijalna imovina u pripremi, dani predujmovi3) FINANCIJSKA

ulaganje u vrijednosne papire (dionice, obveznice...), otkupljene vlastite dionice, udjeli u povezanim poduzećima, dani zajmovi i krediti, dani depoziti i jamčevine

4) DUGOROČNA POTRAŽIVANJA

5

potraživanja po osnovi prodaje na kredit i ostala dugoročna potraživanja

KRATKOTRAJNA IMOVINA1) ZALIHE

sirovine i materijali, rezervni djelovi, sitan inventar, amabalaža, auto-gume, proizvodnja u toku (zalihe nedovršene proizvodnje), gotovi proizvodi, trgovačka roba, dani predujmovi za zalihe

2) KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA potraživanja od kupaca, potraživanja od zaposlenih, potraživanja za

dividende i uvjele u dobiti, potraživanja od kamata, potraživanja od države

3) FINANCIJSKA IMOVINA dani zajmovi i krediti, dani depoziti i jamčevine, vrijednosni papiri

(mjenice, čekovi, komercijalni zapisi, dionice...), poslovni udjeli i dionice povezanih društava

4) NOVAC novac u banci – žiro račun, izdvojena novčana sredstva za akreditive,

izdvojena novčana sredstva za investicije – kunski i devizni račun novac u blagajni – glavna blagajna, blagajna prodavaonica, devizna

blagajna...)

b) IZVORI IMOVINE (PASIVA)

izvori imovine predstavljaju pravne i fizičke osobe od kojih poduzeće nabavlja svoje resurse

podjela:a) prema vlasništvu: vlastiti i tuđib) prema ročnosti: kratkoročni, dugoročni, trajni

računovodstvo bilježi imovinsko-pravne odnose prema izvorima imovine – obveze (dugovi, kapital)

OBVEZE

6

postojeći dugovi proizašli iz prošlih događaja uzrokuju odlijev resursa (podmirenje obveze) podjela:

a) kratkoročne – kraće od jedne godine, obveze prema dobavljačima, obveze za primitak kratkoročnih kredita, obveze za izdane vrijednosne papire (komercijalni zapisi), obveze za poreze, obveze prema zaposlenim (plaće)

b) dugoročne – duže od godine dana, obveze za izdane vrijednosne papire (obveznice), obveze za primljene dugoročne kredite...

način podmirenja obveza:a) isplata sa žiro-računab) ustupanje imovinec) zamjena jedne obveze za drugud) transformacija obveze u kapital (trajnu obvezu)

KAPITAL dio imovine koji pripada vlasnicima poduzeća ostatak imovine nakon podmirenja obveza trajna obveza prema vlasnicima poduzeća dva osnovna dijela: uloženi kapital + zarađeni kapital stavke kapitala su:

uloženi kapital (dionički kapital) premija na emitirane dionice zadržana dobit ili preneseni gubitak neto dobit ili gubitak (dobit/gubitat tekuće godine) rezerve (zakonske rezerve, statutarne rezerve,

revalorizacijske1 rezerve...)

OSNOVNA RAČUNOVODSTVENA JEDNADŽBA:IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE

AKTIVA = PASIVAKAPITAL = IMOVINA – OBVEZEOBVEZE = IMOVINA – KAPITAL

PRAVILA SASTAVLJANJA BILANCE: formalni izgled

a) dvostrani pregled (A|P)b) stepenasti pregled (A/P)

strukturaAKTIVA PASIVA

Funkcionalnost Namjena

1 revalorizacija je povećanje vrijednosti imovine

7

Likvidnost Ročnost opadajuća opadajuća rastuća rastuća

rastuća likvidnost, opadajuća ročnost (EU) opadajuća likvidnost, rastuća ročnost (SAD)AKTIVA PASIVA AKTIVA PASIVA

Dugotrajna imov. nematerijalna materijalna financijska potraživanja

Kapital

Dugoročne obveze

Kratkoročne obveze

Kratkotrajna im. novac financijska potraživanja zalihe

Kratkoročne obveze

Dugoročne obveze

Kapital

Kratkotrajna im. zalihe potraživanja financijska novac

Dugotrajna imov. potraživanja financijska materijalna nematerijalna

VRSTE BILANCI: prema vremenu sastavljanja:

planske (proračunske, prethodne) stvarne (obračunske, naknadne) – za vanjske korisnike

prema cilju (razlogu) sastavljanja: početna zaključna probna = bruto – nije temeljni izvještaj fuzijska diobena konsolidirana zbrojna sanacijska stečajna likvidacijska

8

OBILJEŽJA DVOSTAVNOG (DVOJNOG) KNJIGOVODSTVA

SISTEMSKA CJELOVITOST sustavnost (sistematičnost) evidentiranja poslovnih promjena (određeni

poslovni događaj bilježi se uvijek na isti način na određenim kontima). cjelovitost evidencije (izvan evidencijskog obuhvata ne ostaje nijedan

poslovni događaj koji ima odraza na poslovanje promatranog subjekta). načelo raščlanjivanja ili individualiziranja promjena odnosi se na

raščlanjivanje ukupnog poslovnog procesa po različitim osnovama:a) raščlanjivanje ukupnog procesa na pojedine faze ili na

organizacijske jedinice u kojima se proces poslovanja odvijab) raščlanjivanje prema vremenu odvijanja poslovnog procesa

načelo grupiranja ili sistematiziranja promjena svojevrsna je nadopuna načela raščlanjivanja

istovrsni poslovni događaji se grupiraju, po različitim osnovama, sumiraju s ostalim poslovnim događajima kako bi se dobila informacija o poslovanju cjeline

KRONOLOŠKA EVODENCIJA poslovni događaji bilježe se redosljedom unjihovog nastajanja što

osigurava uvid u kronologiju poslovanja subjekata u knjigovodstvenoj evidenciji se primjenjuje posebni (skraćeni) način

bilježenja već nastalih poslovnih promjena

KVANTITATIVNI VRIJEDNOSNI IZRAZ svaki poslovni događaj koji je predmet knjigovodstvene evidencije mora

imati vrijednosni izraz, tj. moguće ga je prikazati u monetarnom iznosu.

9

To je svođenje različitih poslovnih događaja na zajednički nazivnik što dalje omogućuje njihovo sumiranje i zbirno iskazivanje

NAČELO DOKUMENTIRANOSTI evidencija se provodi na temelju uredno sastavljenih i od ovlaštenih

osoba prtpisanih i prekontroliranih isprava (dokumenata) koji dokazuju nastanak poslovne promjene

NAČELO FORMALNOSTI tumači se dvojako: formalnost u smislu „pravila struke“ ili formalnost u

smislu evidencije na zakonom propisani način formalnost knjigovodstvene evidencije je najčešće kombinacija

navedenih elemenata, s tim da je ponekad dana prednost zakonskim propisima u odnosu na „pravila struke“ ili obrnuto

PRAVILA EVIDENCIJE U SUSTAVU DVOJNOG KNJIGOVODSTVA svaka poslovna promjena istovremeno se i u istom iznosu evidentira na

dugovnoj strani jednog (ili više) konta i na potražnoj strani jednog (ili više) konta

riječ je o dvostrukom promatranju ekonomskih kategorija jer se svaka poslovna promjena odražava na najmanje dva konta sa suprotnim značenjima (jedan konto „duguje“, drugi konto „potražuje“)

KONTO konto je nositelj podataka koji omogućuje pojedinačno praćenje stanja i

promjena ekonomskih kategorija koje su predmet računovodstvenog obuhvaćanja

konto sadrži:a) naziv pozicije (imovine, izvora imovine ili procesa koji se

evidentira)b) broj konta (šifru)c) datum nastanka poslovne promjened) dokument na osnovu kojeg je evidentirana promjenae) kratak opis promjenaf) vrijednosni iskaz promjene

broj konta -----naziv konta -----

datum dokument - isprava

opis poslovnog događaja

vrijednostduguje potražuje saldo

10

duguje potražujeplus

povećanjezaduženje

ulazkreiranje

dobit

minussmanjenjepriznanje

izlazodobrenje

kredit

11

BILANIČNE POSLOVNE PROMJENESvi bilanični poslovni događaji mogu se sumirati u tipične poslovne događaje koji izražavaju četiri vrste bilaničnih poslovnih promjena – kategorizacija njemačkog toriteričara Papea

1) KONCENTRIČNO KRETANJE povećanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos promjene u strukturi aktive dok pasiva ostaje nepromijenjena samo kvalitativna promjena – mijenja se struktura imovine dok se

unupna suma bilance ne mijenja2) PERIFERNO KRETANJE

povećanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos promjene u strukturi pasive dok aktiva ostaje nepromijenjena samo kvalitativna promjena – mijenja se struktira izvora imovine dok

se ukupna suma bilance ne mijenja3) CENTRIPETALNO KRETANJE

povećanje aktive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos došlo je do kvalitativnih i kvantitativnih promjena u bilanci promjenjena je struktura aktive i pasive i povećan je zbir bilanci

4) CENTRIFUGALNO KRETANJE smanjenje aktive uz istovremeno smanjenje pasive za isti iznos došlo je do kvalitativnih i kvantitativnih promjena u bilanci promjenjena je struktura aktive i pasive i smanjen je zbir bilance

12

POSLOVNE KNJIGE

POSLOVNE KNJIGE evidencije u koje unosimo podatke o nastalim poslovnim događajima,

kako kronološki, tako i sustavno skup evidencija koje trgovačko društvo vodi da bi osiguralo potrebne

podatke o svom poslovanju

OBLIK POSLOVNIH KNJIGA ovisi o tehnici unosa podataka poslovnih promjena kod ručne i poluautomatizirane obrade podataka poslovne knjige vode

se u obliku slobodnih listova (kartoteka) ili uvezanih listova (oblik knjige) ako se poslovne knjige vode pomoću elektroničkog računala podaci se

unose na odgovarajuće nositelje

OBILJEŽJA POSLOVNIH KNJIGA poslovne knjige vode se sukladno načelima sustava dvojnog

knjigovodstva poslovne knjige se vode i zaključuju za poslovnu godinu, koja je jednaka

kalendarskoj godini neovisno o tehnici unosa poslovnih promjena, poslovne knjige moraju

biti utemeljene na načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju

naknadna ispravka unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako da bude vidljiv učinak promjene iz razlike novog, prethodnog podatka

ZAHTJEVI UNOSA

13

unos podataka u poslovne knjige organizira se i obavlja tako da osigurava (članak 9 ZOR-a)

zahtjeve kontrole unosa podataka ispravnost unesenih podataka čuvanje podataka mogućnost uporabe podataka mogućnosti dobivanja uvida u promet i stanje konta glevne knjige mogućnost uvoda u konologiju obavljenog unosa u poslovne knjige

PODJELA POSLOVNIH KNJIGA

1) TEMELJNE KNJIGEa) Glavna knjigab) Dnevnik

2) POMOĆNE KNJIGEa) Analitičke evidencijeb) Ostale pomoćne knjige

1) TEMELJNE KNJIGE:

a) GLAVNA KNJIGA osnovna poslovna knjiga u koju se sustavno i kronološki

upisuju poslovni događaji na imovini, obvezama, kapitalu, prihodima, rashodima i financijskom rezultatu

skup konta koji su u glavnoj knjizi razvrstani određenim redosljedom koji određuje kontni plan

nastaje raščlanjivanjem bilance na sastavne dijelove (za pozicije imovine i izvora imovine)

konta rashoda i prihoda otvaraju se na temelju knjigovodstvene isprave i poslovnoj promjeni

b) DNEVNIK osnovna poslovna knjiga u koju se kronoloskim redosljedom

evidentiraju svi knjigovodstveni poslovni događaji (dnevnik je kronološka evidencija)

upotreba dnevnika pomaže u otkrivanju pogrešaka (kontrolna funkcija dnevnika

14

dnevnik sadrži sve informacije o jednom poslovnom događaju na jednom mjestu – duguje i potražuje za dane poslovne događaje – bilježi se zajedno

način unosa podataka:(a)prijenosna metoda – upis poslovnih promjena u dnevnik

nakon čega se te iste zabilješke prenose u glavnu knjigu

(b)kopirna metoda – istodobno knjiženje u dnevnik i u glavnu knjigu

(c) računalna obrada podataka – glavna knjiga i dnevnik su datoteke (unos se obavlja samo jednom, a dalje se programskim naredbama prenosi u ostale evidencije)

VRIJEDNOST TRANSAKCIJA = VRIJEDNOST TRANSAKCIJAZABILJEŽENIHU = ZABILJEŽENIH U DNEVNIKUGLAVNOJ KNJIZI

2) POMOĆNE KNJIGE – dopuna glavnoj knjizi, razrada podataka

a) ANALITIČKA EVIDENCIJA SIROVINA I MATERIJALA – MATERIJALNO KNJIGOVODSTVO

b) ANALITIČKA EVIDENCIJA ZALIHA GOTOVIH PROIZVODA

c) ANALITIČKA EVIDENCIJA ZALIHA TRGOVAČKE ROBE – ROBNO KNIGOVODSTVO

d) ANALITIČKA EVIDENCIJA KUPACA – SALDA KONTI KUPACA

e) ANALITIČKA EVIDENCIJA DUGOTRAJNE IMOVINE

f) ANALITIČKA EVIDENCIJA PLAĆA

g) KNJIGA BLAGAJNE

h) KNJIGA DUGOTRAJNE IMOVINE – INVENTARA

15

DUGOTRAJNA IMOVINA

OBILJEŽJA DUGOTRAJNE IMOVINE: stalnost pojavnog oblika – to je imovina koja zadržava isti pojavni oblik

kroz duže razdoblje (duže od 1. god.) dugotrajna imovina nije namjenjena prodaji već se koristi u poslovnom

procesu ne troši se jednokratno, u jednom proizvodnom ciklusu, već se ista u

nepromijenjenom obliku unosi u više proizvodnih ciklusa zbog specifičnosti trošenja podliježe obračunu amortizacije

OBILJEŽJA I VRSTE NEMATERIJALNE DUGOTRAJNE IMOVINE nematerijalna dugotrajna imovina je neopipiljiva najčešće su to razna prava ili unaprijed plaćeni troškovi iz kojih će

poduzeće ostvariti određenu ekonomsku korist otežana je prenosivost te imovine nemogućnost njene pojedinačne prodaje zbog visoke povezanosti te

imovine s cijelinom poslovanja poduzeća (npr. osnivački izdaci, goodwill) VRSTE:

a) osnivački izdacib) izdaci za istraživanje i razvojc) patenti, licence, koncesije, zaštitni znacid) goodwill

16

OSNIVAČKI IZDACI smatraju se troškovima razdoblja – u bilanci su jedna od stavki

nematerijalne imovine to su izdaci početnih aktivnosti ili izdaci utemeljenja (osnivanja) pravnih

subjekata to su izdaci za studije i projekte u vezi s osnivanjem, izdaci za stručno

osposobljavanje, izrada statuta i pravilnika i sl.

IZDACI ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ IZDACI ZA ISTRAŽIVANJE

priznaju se kao rashodi u razdoblju u kojem nastaju aktivnosti su istraživanja aktovnosti koje imaju za cilj stjecanje novih spoznaja iznalaženje ocjena, konačnog izbora primjena istraživačkih

nalaza i drugih znanja iznalaženje alternativa za materijale, pronalaske istražuje alternative za materijale, pronalaske, proizvode,

postupke, sustave i usluge oblikovanje, dizajn, ocjenjivanje i konačan izbor mogućih

alternativa novih ili poboljšanih materijala, proizvoda, usluga IZDACI ZA RAZVOJ

tehnička provedivost nematerijalnog sredstva koje se dovršava je takva da će biti raspoloživo za uporabu ili prodaju

postoji namjera dovršenja nematerijalnog sredstva te njegova uporaba ili prodaja

postoji mogućnost uporabe ili prodaje nematerijalnog sredstva

PATENTI, LICENCIJE, FRANŠIZE, ZAŠTITNI ZNACI LICENCA je otkupljeno pravo korištenja tuđeg patentiranog izuma.

Kuplja licence znači npr. kupnju prava proizvodnje nekog proizvoda na neko vrijeme

FRANŠIZA je pravo koje se stječe kada jedno poduzeće plaća drugom naknadu za određeno poslovanje za točno određeno vrijeme, svrhu i područje. Npr. franšize u fast-food industriji

PATENT je isključivo pravo korištenja vlastitog pronalaska ili izuma kojega stječe izumitelj nakon registracije patenta od nadležne institucije. Stjecanje može biti interno ili eksterno

za korištenje patenta, licencije i franšize bitno je znati da li se naknada plaća unaprijed za više razdoblja (poslovnih godina) ili je ugovoreno plaćanje u obrocima. Ako su patent, licencija ili franšiza stečeni jednokratnom uplatom stjecatelj ih knjiži kao dugotrajno nematerijalnu imovinu

ZAŠTITNI ZNAK predstavlja simbol poduzeća po kojem je isto prepoznatljivo i razlikuje se od sličnih proizvođača i istovrsnih proizvoda. Zaštitni znak ima promidžbene ciljeve, a da bi se zaštitio od

17

zloporabe potrebno ga je patentirati. Zaštitni znak se može interno razvijati (ne priznaje se kao nematerijalna imovina) i može biti kupljen (priznaje se kao nematerijalna imovina)

GOODWILL „dobar glas“ je ugled poduzeća koji je rezultat njegove reputacije na

tržištu, monopola ili konkurentske snage goodwill se ne može izdvojeno identificirati i vrednovati i ne može se

samostalno kupovati i prodavati goodwill je sastavni dio vrijednosti trgovačkog društva kao cjeline i nije

mjerljiv kao izdvojena stavka interno srečeni goodwill ne iskazuje se kao stavka dugotrajne

nematerijalne imovine eksterno stečeni goodwill iskazuje se kao stavka dugotrajne

nematerijalne imovine goodwill se iskazuje kao stavka dugotrajne nematerijalne imovine ako je

proizašao iz postupka stjecanja drugog trgovačkog društva pri prodaji društva kao cjeline

iskazuje se u bilanci stjecatelja, a utvrđuje se kao razlika između plaćene kupovne cijene za trgovačko društvo koja je veća od ukupne tržišne vrijednosti imovine tog trgovačkog društva u trenutku stjecanja

spremnost da stjecatelj plati više od ukupne tržišne vrijednosti trgovačkog društva u trenutku stjecanja znači da je spreman platiti dodatan iznos za goodwill, jer očekuje natprosječnu ekonomsku korist od goodwilla u budućnosti

OBILJEŽJA I VRSTE MATERIJALNE DUGOTRAJNE IMOVINE imovina u materijalnom obliku (opipljiva, dodirljiva) zadržava isti pojavni oblik duže od godine dana ili neće biti utrošena u

jednom proizvodnom ciklusu svoju vrijednost postupno prenosi na nove učinke podjela:

a) zemljišta i šumeb) građevinski objektic) postrojenje i oprema (strojevi)d) alati, pogonski i uredski inventar, namještaj i transportna sredstvae) predujmovi za materijalna sredstvaf) stembene zgrade i stanovig) ostala materijalna imovina

NABAVA MATERIJALNE DUGOTRAJNE IMOVINE kupovinom na tržištu izradom u vlastitoj režiji razmjenom za drugo sredstvo poslovnim spajanjem državnom potporom dinancijskim najmom

18

inventurnim viškovima darivanjem

u troškove nabeve imovine uključeni su kupovna cijena (faktura dobavljača), carina i druge uvozne pristojbe za uvezena sredstva, svi izravni troškovi koji se mogu pripisati dovođenju sredstava u radno stanje za namjeravanu upotrebu, svi eventualni trgovinski popusti i odbici odbijaju se o prispjeću od kupovne cijene

u troškove nabave postrojenja i opreme uključujemo izdatke za projektnu i drugu dokumentaciju na temelju koje je kupljena odnosno izrađena ili dorađena oprema, troškovi utovara i istovara, prijevoza i pretovara, osiguranja u vrijeme prijevoza, preuzimanja i slično, izdaci za ugradnju i montažu opreme, provjeru tehničke ispravnosti opreme i slično

izdaci nabave građevinskih objekata su priprema gradilišta, projektna i druga dokumentacija na temelju koje je obavljena izgradnja građevinskog objekta, izdaci za dobivanje potrebnih dozvola za priključke na vodovodnu, plinsku i druge mreže, izdaci za uređivanje površina namjenjenih građevinskim objektima (pristupne ceste, staze...)

naknadni izdaci – naknadna ulaganja na dugotrajnu imovinu moguće je lučiti dvije vrste naknadnih izdataka vezanih za

postojeću dugotrajnu imovinu:a) izdatke koje treba kapitalizirati kroz uvećanje

bruto knjigovodstvenog iznosa postojeće imovine

b) izdatke koje treba prikazati kao rashode prilikom nastanka

naknadni izdatak na nekretnini, postrojenju i opremi priznaje se kao sredstvo, samo ako izdaci poboljšavaju stanje sredstva iznad njegovog prvobitno procjenjenog stanja

ako se naknadnim izdacima ne poveća nego samo obnavlja postojeća funkcija dugotrajne imovine takvi izdaci imaju karakter rashoda koji se dijele na:

a) troškove investicijskog održavanja koji nastaju neravnomjerno u dužim obračunskim razdobljima i u pogledu visine predstavljaju značajne iznose troškova

b) troškove tekućeg održavanje koji se ravnomjerno i kontinuirano pojavljuju tijekom razdoblja korištenja imovine u cilju održavanja svakodnevne funkcije te imovine

METODE PROCJENE – METODE VREDNOVANJA IMOVINE TROŠAK NABAVE je nepromjenjiv, lako ga je točno odrediti i kontrolirati.

Nepovoljan u uvjetima promjene cijena. Povijesni trošak = Trošak

19

kupnje + Troškovi nastali dovođenjem imovine u sadašnje stanje i na sadašnju lokaciju

TEKUĆI TROŠAK je iznos novca ili novčanih ekvivalenata potrebnih da se ista ili ekvivalsntna imovina nabavi u sadašnjosti

TRŠIŠNA VRIJEDNOST se često koristi kod financijskih instrumenata. Označava iznos koji se može dobiti od prodaje ulaganja na aktivnom tržištu – procjena po dnevnoj cijeni na dan sastavljanja bilance. Podložna je promjenama.

NETO UTRŽIVA VRIJEDNOST se koristi kao metoda procjene zaliha. Označava procjenjenu prodajnu vrijednost umanjenu za procjenjene troškove nužne da se obavi prodaja

NADOKNADIVA VRIJEDNOST se upotrebljava kod procjene nekrentina, postrojenja i opreme. Označava iznos za koji se očekuje da će se nadoknaditi od buduće upotrebe sredstva uključujući njegov ostatak vrijednosti kod otuđenja

FER VRIJEDNOST se sve više koristi kao metoda procjene imovine. „Iznos za koji sredstvo može biti razmjenjeno između obaviještenih i voljnih stranaka u transkciji pred pogodbom“ (MRS 16.6.)

TROŠKOVI POSLOVANJA

Troškovi su nužna ulaganja učinjena u svrhu postizanja učinaka (proizvodnju proizvoda, obavljanje usluga, nabavu trgovačke robe...). Troškovi su novčani izraz utrošaka sirovina, materijala, postrojenja i opreme, alata i pogonskog inventara, usluga drugih, plaća i nadnica koji nastaju u poslovanju. Vrijednost učinaka (proizvoda i usluga) izražena je kroz iznos troškova koji su nastali u svezi sa stvaranjem tih učinaka.

Troškovi ≠ Rashodi

KLASIFIKACIJA TROŠKOVA PREMA VREMENU NASTANKA POVIJESNI ILI PROŠLI su troškovi koji su nastali u prošlom obračunskom

razdoblju. To su troškovi na koje menadžment ne može utjecati i koji su prezentirani u financijskim i računovodstvenim izvještajima. Povijesni troškovi su prošle aktivnosti i poslovne odluke koje je menadžment poduzeo i donio u prošlom obračunoskom razdoblju

BUDUĆI ILI PLANIRANI su troškovi za koje se očekuje da će nastati u budućem obračunskom razdoblju. Budući troškovi predstavljaju aktivnosti i poslovne odluke koje menadžment želi poduzeti i ostvariti u budućem obračunskom razdoblju

KLASIFIKACIJA TROŠKOVA PREMA KRITERIJU DOSPJELOSTI

20

NEDOSPJELI TROŠkovi su knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine i zaliha (ulaznih i izlaznih). Postaju dospjeli kada se ta imovina utroši, proda ili na drugi način otuđi

DOSPJELI TROŠKOVI su rashodi.

KLASIFIKACIJA PREMA REAGIRANJU NA PROMJENE AKTIVNOSTI VARIJABILNI TROŠKOVI reagiraju na promjene u stupnju zaposlenosti

(stupnju iskorištenja kapaciteta), tako da rastu (padaju) usporedo s porastom (padom) iskorištenja kapaciteta. Osnovna obilježja varijabilnih troškova su da u masi raste i pada s promjenom razine aktivnosti. Dijele se na proporcionalno varijabilne (mijenjaju se u istoj proporciji kao i promjena razine aktivnosti), progresivno varijabilne (mijenjaju se brže od promjene zazine aktivnosti) i degresivno varijabilni (mijenjaju se sporije od promjene razine aktivnosti). Primjer varijabilnih troškova je utrošak materijala, energije, rada i slično.

FIKSNI TROŠKOVI ostaju jednaki (stalni), bez obzira na promjenu stupnja iskorištenja kapaciteta, tj. ne reagiraju na promjene u razini aktivnosti. Neovisno o stupnju iskorištenja kapaciteta nastaju zato što trgovačko društvo raspolaže s određenim proizvodnim kapacitetom. Primjer fiksnih troškova je amortizacija, osiguravanje i investicijsko održavanje dugotrajne imovine, troškovi administracije i uprave i sl.

MJEŠOVITI TROŠKOVI su varijabilni troškovi s fiksnim komponentama ili fiksni troškovi s varijabilnim komponentama

KLASIFIKACIJA PREMA NAČINU PRAĆENJA TROŠKOVA I. IZRAVNI (DIREKTNI) TROŠKOVI su troškovi nastali u poslovnom procesu

koji se mogu pratiti izravno po pojedinom učinku NEIZRAVNI (OPĆI, ZAJENDIČKI) TROŠKOVI su troškovi nastali u

poslovnom procesu koje je nemoguće odvojeno pratiti po učincima jer su zajednički troškovi za više učinaka, a čiji se raspored na učinke provodi primjenom različitih kriterija, postupaka i metoda

KLASIFIKACIJA PREMA NAČINU PRAĆENJA TROŠKOVA II. PRIMARNI troškovi konkretno sadržavaju trošak direktnog materijala,

sirovina, rezervnih dijelova i sl. koji se u procesu proizvodnje pretvaraju u učinke odnosno nositelje tih troškova. To su oni troškovi koji kvantitativno, ali i kvalitativno ulaze u gotove proizvode. Nastaju na određenom mjestu troška i mogu se izravno pripisati određenom nositelju troška

SEKUNDARNE troškove čine troškovi koji su preneseni s jednog mjesta troška na drugo mjesto troška

KONVERZIJSKI troškovi su svi troškovi koji nastaju u procesu konverzije sirovina i materijala u korisne učinke. Tu ubrajamo troškove direktnog rada te ostale opće troškove proizvodnje

KLASIFIKACIJA PREMA MOGUĆNOSTI UKLJUČIVANJA U VRIJEDNOST ZALIHA TROŠKOVI PROIZVODA izjednačavaju se s proizvodnim troškovima kao

troškovi nastali u proizvodnji proizvoda namjenjenih prodaji. Dijele se na dio koji ostaje zadržan kroz vrijednost zalihe kao imovina u bilanci (nedospjeli troškovi) i na dio koji postaje rashodima tekućeg

21

obračunskog razdoblja, u tijelu troškova koji se odnosi na prodane proizvode (dospjeli troškovi)

TROŠKOVI RAZDOBLJA se ne obračunavaju po proizvodima ili uslugama jer se u ukupno nastalom iznosu nadoknađuju iz rashoda u kojem se nastali

PODJELA TROŠKOVA PREMA PRIRODNIM VRSTAMA MATERIJALNI TROŠKOVI su troškovi sirovina i materijala, ambalaža i

sitnog inventara, utrošene energije, rezervnih dijelova, trošak materijala i dijelova za tekuće investicijsko održavanje objekta

TROŠKOVI USLUGA (PROIZVODNIH I NEPROIZVODNIH) su usluge izrade i dorade proizvoda, usluga prijevoza, održavanje objekta i opreme, istraživanja i razvoja, osiguranja imovine, usluge platnog prometa i banaka, promidžbe i reklame, komunalne usluge, ptt usluge, usluge savjetovanje itd

PRAVILA KNJIŽENJA TROŠKOVA konta troškova prilikom knjiženja uvijek duguju nastanak troškova može se sažeto svesti na dvije osnove:

a) troškovi koji nastaju kao posljedica trošenja imovine (dugotrajne i kratkotrajne) koja je do trenutka trošenja iskazana kao imovinab) troškovi koji nastaju kao posljedica povećanja obveza zbog korištenja (utroška) raznih vrsta usluga (budući da se te

usluge ne mogu iskazati kao imovina jer nemaju materijalni oblik postojanja. Visina tih troškova

određena je iznosom obveza prema dobavljačima, prema zaposlenima, ostalim obvezama iz poslovanja)

NAMJENE INFORMACIJA O TROŠKOVIMA VREDNOVANJE ZALIHA – menadžment mora znati koji se troškovi

uključeni u troškove zaliha poslovnog objekta UTVRĐIVANJE DOBITI – menadžment treba znati koji se troškovi

oduzimaju od prihoda u izvještaju o dobiti pri utvrđivanju dobiti za određeno razdoblje

FINANCIJSKO PLANIRANJE – menadžment upotrebljava informacije o troškovima pri planiranju i postavljanju financijskih ciljeva

KONTROLA POSLOVANJA – menadžment upotrebljava informacije o stvanrim troškovima za ocjenu izvršenja u odnosu na planirane troškove

ODLUČIVANJE – menadžment se mora često koristiti informacijama o troškovima pri izboru između alternativama

22

AMOTRIZACIJA

amortizacija je postupno trošenje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine te vrijednosno izraženo prenošenje dijela vrijednosti te imovine na proizvode i usluge

problematika sustavne raspodjele troška nabave nastalog u svezi stjecanja dugotrajne imovine na buduća razdoblja tijekom procijenjenog vijeka trajanja

pritom se sučeljavaju troškovi nabave imovine raspoređeni na razdoblje s budućim prihodima kroz razdoblja koja poduzeće očekuje ostvariti od upotrebe dugotrajne imovine

POLITIKA AMORTIZACIJE IZBOR OSNOVICA ZA OBRAČUN AMORTIZACIJE

mogućnost izbora stope amortizacije primjene različitih metoda amortizacije izbor amortizacije prema predmetu – grupni ili pojedinačni

otpis izabrana politika amortizacije mora se dosljedno primjenjivati

DOMINACIJA IMOVINE KOJA SE AMORTIZIRA sredstva za koja se očekuje da će se koristiti duže od jednog

obračunskog razdoblja sredstva koja imaju ograničen korisni vijek trajanja

23

sredstva koja poduzeće drži za uporabu u proizvodnji ili prodaji robe ili pružanju usluga za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe

OSNOVICA ZA OBRAČUN AMORTIZACIJE bruto knjigovodstvena vrijendost – zasniva se na povijesnim

troškovima umanjenima za trošak nabave prednosti: dokumentacija je utemeljena na izvornim podacima,

pouzdana veličina koja se može lako kontrolirati, konstantna kroz cijelo razdoblje i zato je obračun amortizacije primjenom te osnovice jednostavan, pouzdan i ne izaziva velike troškove

rezidualna vrijendost = trošak nabave – ostatak vrijednosti

METODE OBRAČUNA AMORTIZACIJE1) FUNKCIONALNA – temelji se naučinku2) VREMENSKA – temelji se na vremenu

a) proporcionalnib) degresivnic) progresivni

VIJEK TRAJANJA korisni vijek trajanja dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine

može se izraziti u broju razdoblja u kojima se očekuje da će trgovačko društvo upotrebljavati imovinu koja se amortizira ili broju proizvoda ili sličnih jedinica za koje se očekuje da će trgovačko društvo ostvariti upotrebon te imovine

korisni vijek trajanja dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine mjerilo je za utvrđivanje stope amortizacije

stopa amortizacije = n (vijek trajanja) 100

u skladu s točkom 62. MRS 16. različite se metode mogu koristiti za sustavno raspoređivanje amortizirajućeg iznosa imovine tijekom njezinog vijeka upotrebe. Te metode uključuju: linearnu metodu, metodu opadajućeg salda i metodu jedinica proizvoda

u odnosu na prethodno rečeno prema MRS-u 16 ne preporuča se upotreba progresivnih metoda obračuna amortizacije

VREMENSKE METODE pri utvrđivanju vijeka upotrebe sredstva potrebno je razmotriti sljedeće

čimbenike: očekivanu upotrebu sredstva. Upotreba se ocjenjuje na osnovi

očekivanog kapaciteta sredstava ili fizičkog učinka

24

očekivano fizičko trajanje i trošenje koje ovisi o proizvodnim čimbenicima, kao što je broj smjena u kojima će se sredstvo koristiti, program popravka i održavanja u subjektu i briga o održavanju sredstva dok se ne koristi

tehničko i ekonomsko stareje koje proistječe iz promjena ili poboljšanja u procesu proizvodnje ili zbog promjene potražnje na tržištu za proizvodom ili uslugom koje daje sredstvo

zakonska ili slična ograničenja vezana uz korištenja sredstva, kao što je datum isteka najmova

POLITIKA PADAJUĆE (DEGRESIVNE) AMORTIZACIJE trošak amortizacije najveći je u prvoj godini, a zatim opada koristi svojstvo amortizacije da, osim što je to trošak, predstavlja izvor

financiranja poduzeća pogodna je za povećanje solventnosti jer se tako brže vraća uloženi

novac u dugotrajnu imovinu

POLITIKA RASTUĆE (PROGRESIVNE) AMORTIZACIJE osigurava najveći financijski rezultat u prvoj godini, a kasnije sve manji pogodna je za poduzeće koje želi što pije iskazati bolji financijski razultat

i tako povećati dividende, potražnju za dionicama i tečaj dionica, tj. privući ulagače (povećati kapacitet i obujam poslovanja)

POLITIKA LINEARNE METODE AMORTIZACIJE temelji se na obračunu amortizacije ovisno o iskorištenju imovine procjenjuje se ukupna količina učinaka koja će biti proizvedena u vijeku

trajanja imovine, zatim se vtvrđuje iznos amortizacije koji otpada na jedinicu učinka, tako da se stavljaju u odnos vrijendost imovine (osnovica za obračun amortizacije) s predviđenom količinom učinaka

ova je metoda promjenjiva kod obračuna amortizacije za imovinu, u pravilu, kraćeg vijeka trajanja i za imovinu čiji su učinci lako mjerljivi

npr. trošak nabave kamiona je 200.000kn, predviđeni vijek trajanja u km je 400.000km, u prvoj godini prijeđe 50.000km (25.000kn), s krajem 6. godine prošao je 400.000km, kamion je i dalje u funkciji, ali bez obračuna amortizacije

25

TROŠKOVI RADA

STRUKTURA PLAĆE plaća koju djelatnik prima za pokriće svojih osobnih potreba je neto

plaća iznos neto plaće uvećan za poreze i doprinose iz plaće čini bruto plaću osim toga bruto plaće su oporezovane doprinosima na plaću koje

predstavljaju obvezu poslodavca i za koji se uvećava trošak bruto plaće

neto plaća+ porezi i doprinosi

iz plaće= bruto plaća

+ doprinosi na plaće= bruto troškovi plaće

Plaća za izvršeni rad i naknada plaće sastoji se iz:a) Osnovne plaće utvrđene na temelju poslova koje radnik obavlja

prema mjerilima složenosti i uvjetima rada koji se najčešće utvrđuju pomoću koeficijenata

26

b) Dodataka na plaću za posebne i otežane uvjete rada (prekovremeni, rad nedjeljom, noćni rad, rad za blagdane...)

c) Stimulativnog dijela plaće kao oblik nagrađivanja radnika koji postižu natprosječne rezultate

d) Naknada plaće za razdoblje kada ne radie) Plaće u naravi su određeni primici u naravi (dobrima ili sulugama)

kao npr. korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate na kredite i druge pogodnosti koje poslodavci daju radnicima

Knjiženje plaće:Plaće se knjiže u:

a) Glavnoj knjizi na temelju zbirnih podataka iz platne listeb) Analitičkom knjigovodstvu plaća u kojem se za svakog radnika

vodi zaseban analitički konto sa svim podacima važnim za utvrđivanje prava iz rada i mjesečnog iznosa plaće pojedinca

Izračun bruto plaće za izvršeni rad u Zagrebu:RED. BROJ. OPIS IZNOS

1. Bruto plaća 6.000,002. Doprinosi iz plaće

mirovinsko – I. stup (15%) mirovinsko – II. stup (5%)

1.200,00900,00300,00

3. Dohodak 4.800,004. Osobni odbitak 1.600,005. Porezna osnovica 3.200,006. Porez (15%) 480,007. Prirez (za Zagreb 18%) 86,408. Isplata radniku 4.233,609. Doprinosi na plaću

za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu za zapošljavanje

1.032,00900,0030,00

102,0010. Ukupni trošak plaće 7.032,00

trgovačko društvo je obvezno radniku prilikom isplate plaće uručiti obračun plaće iz kojeg je vidljivo na koji način je utvrđen iznos plaće i naknade plaće

Troškovi dnevnice i službenog puta:

27

dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojem je mjesto rada radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto, a radi obavljanja određenih poslova njegovog radnog mjesta

dnevnice za službena putovanja jesu naknade za pokriće troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik poslan na službeni put

iznos dnevnice su neoporezivi primici do određenog iznosa, a iznos iznad propisanog smatra se plaćom

osim dnevnice u troškove službenog putovanja uključuju se i naknade troškova prijevoza i naknade troškova noćenja u visini stvarnih troškova

Terenski dodatak i troškovi prijevoza na posao i s posla: terenski dodatak je nadoknađivanje povećanih dnevnih troškova koji

radniku nastaju zbog rada na terenu terenski dodatak u zemlji i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi

izvan svojeg mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta njegove izdvojene poslovne jedinice (najmanje 30km)

pravo na terenski dodatak ostvaruje se za sve dane boravka na terenu, bez obzira da li se radi o radnim ili neradnim danima

terenski dodatak, dnevnica i naknada za odvojeni život međusobno se isključuju te se radniku za isto razdoblje može isplatiti samo jedna vrsta ovih primanja

naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim prijevoznim sredstvima u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne vozne karte

Potpore radnicima, prigodne nagrade, darovi i otpremnine:

Potpore mogu biti: potpore zbog invalidnosti radnika (neoporeziv iznos potpore do

2.500,00 kn godišnje) potpore za lsučaj smrti radnika (neoporezivi iznos potpore do

7.500,00 kn godišnje) potpore u slučaju smrti užeg člana obitelji (neoporeziv iznos

potpore do 3.000,00 kn godišnje) potpore zbog bolovanja dužeg od 90 dana (neoporezivi iznos

potpore do 2.500,00 kn godišnje)

Prigodnim nagradama smatraju se jubilarne nagrade i prigodne godišnje nagrade:

prigodnim godišnjim nagradama smatraju se isplate za Božić ili Uskrs (božićnica ili uskrsnica) ili isplate prije odlaska na godišnji odmor (regres). Ukupno utvrđen godišnji neoporezivi iznos je 1.6000,00 kn koji se može isplatiti po jednoj ili više osnova (npr. 1.000,00 kn za regres i 600,00 kn božićnice)

jubilarne nagrade ostvaruju se za određeni broj navršenih godina radnog staža kod istog poslodavca

28

dar radnicima može biti dar djetetu do 15 godina starosti u vrijendosti 400,00 kn (povodom dana Svetog Nikole ili Božića). Dar se može isplatiti u novcu i u naravi.

također poslodavac može tijekom godine dati radniku dar u vrijednosti do 400,00 kn godišnje, ali isključivo u naravi (darivanje dobara ili usluga)

Troškovi stručnog usavršavanja, školovanja i stipendiranja: troškovima stručnog usavršavanja smatraju se iznosi isplaćeni

za sudjelovanje radnika na seminarima, simpozijima, savjetovanjima, tečajevima i svim drugim oblicima stručnog usavršavanja

troškovi školovanja smatraju se školarine koje poduzeće plaća za svoje radnike u skladu s ugovorom o školovanju za stjecanje svih stupnjeva naopbazbe (srednja škola, više, sveučilišni studij, doktorat i sl.)

stipendije su isplaćene učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim, višim i visokim školama uz uvijet da učenik ili student nije s poduzećem isplatiteljem u ugovoru o nesamostalnom radu

ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA

Imovina u obliku materijali ili dijelova, namjenjena trošenju u proizvodnji ili pružanju usluga.

evidentiraju se u:a) skladišnoj evidenciji – pojedinačno za svaku vrstu sirovine i

količinskib) analitičkom knjigovodstvu sirovina (materijalnom

knjigovodstvu) – pojedinačno, količinski i vrijednosnoc) u glavnoj knjizi – zbirno i vrijednosno

Nabava ili kupnja i skladištenje: sirovine se evidentiraju po troškovima kupnje (trošak kupnje = neto

fakturna vrijednost + ovisni troškovi nabave) neto fakturna vrijednost – faktura dobavljača bez pretporeza ovisni troškovi – faktura dobavljača umanjena za pretporez (ovisni

troškovi prijevoza, utovara, istovara, carina, trošarina)

Primjer:

29

ktura dobavljača za nabavljene sirovine 12.200 kn (od toga pretporez 2.200 kn). Faktura dobavljača za utovar 244 kn (pretporez 44 kn). Faktura dobavljača za pprijevoz i istovar 976 kn (pretporez 176 kn)

Kalkulacija:1. Neto fakturna vrijednost ..................................... 10.0002. Ukupni ovisni troškovi nabave sirovina .................... 1.000

utovara ............................................................ 200prijevoza i istovara .......................................... 800

3. Trošak kupnje (nabavna vrijednost) ................... 11.000

kupov. cijena fa. dob.(1) 10.000

ovisni troš. nab.(2) 200(3) 800

novac na žiro rač.So

(5) 2.42013.420 (5)

obračun11.000 (4)

obveze prem dob.(5) 13.420 12.200 (1)

244 (2)976 (3)

potraživanja za pretp

(1) 2.200(2) 44

(3) 176

2.420 (5)

zalihe mat.(4) 11.000

30

TEHNIKA PLANSKIH CIJENA vezana je uz evidenciju zaliha po planiranom trošku nabave razlozi korištenja:

o veća ažurnosto razlučivanje utjecaja cijene od utjecaja utroška na visinu troška

PLANIRANI TROŠAK NABAVE uvjeti korištenja: približnost planiranih troškova stvarnim troškovima

TROŠKOVI IZDANOG MATERIJALA = utrošak x planirana cijenaPLANIRANA CIJENA = trošak nabave planirane količine / količina razlika između planiranih i stvarnih troškova nabave iskazuje se na

korektivnom kontu ispravka vrijednosti

TEHNIKA PLANSKIH CIJENA planska cijena odgovara stvarnoj cijeni jer konto razlike između

planiranih i stvarnih troškova ih izjednačava ako se utrošak materijala evidentira po planiranim cijenama nakon

obračuna odstupanja odgovara obračunu utroška po prosječnoj stvarnoj cijeni

izračun odstupanja:potražni promet konto zaliha x saldo konto odstupanja od planskih cijena = dugovni promet konto zaliha

UTROŠAK MATERIJALA utrošak materijala je količina materijala koja se sa zaliha izdaje u

proizvodnju izražen je u naturalnim jedinicama mjere: kg, m, l... TROŠAK – vrijednosno izražen utrošak sirovine trošak = utrošak x trošak nabave nabavlja se isti materijal po različitim troškovima nabave, pitanje

vrednovanja utroška metode obračuna troška zaliha:

metode specifične identifikacije metode FIFO metode ponderiranog prosječnog troška nije dopuštena primjena metode LIFO

PROSJEČNA PONDERIRANA CIJENA prosječna ponderirana cijena = vrijednosno stanje zaliha prije utroška /

količinsko stanje zaliha prije utroška materijale izdajemo sa skladišta po izračunatoj cijeni:

dat. dokument opis ulaz izlaz stanje cijena duguje potražuje

saldo

01.01. inventar stanje 1000 - 1000 10,00 10.000 10.00006.01. primili nabava 600 - 1600 12,00 7.200 17.20010.01. primili nabava 400 - 2000 14,00 5.600 22.80015.01. izdatnica utrošak - 1200 800 11,40 13.680 9.120

FIFO METODA OBRAČUNA

prva ulazna cijena je jednaka prva izlazna cijena – to znači da ćemo mat. izdavati po cijeni prve nabave tako dugo dok tu zalihu ne potrošimo, nakon toga koristimo cijene kronološkim redom

dat. dokument opis ulaz izlaz stanje cijena duguje potražuje saldo01.01 inventar stanje 1000 1000 10,00 10.000 10.00006.01. primitak nabava 600 1600 12,00 7.200 17.20010.01. primitak nabava 400 2000 14,00 5.600 22.80015.01. izdatak utrošak 1000 1000 10,00 10.000 12.80015.01. izdatak utrošak 200 800 12,00 2.400 10.400

USPOREDNI PRIKAZ METODA OBRAČUNAmetoda FIFO PROSJ. POND. CIJENAULAZ 22.800 22.800IZLAZ 12.400 13.680

STANJE 10.400 9.120

OTUĐENJE SIROVINA najčešći načini otuđenja:

rashodovanje – kada sirovine nisu fizički sposobne za korištenje (istek roka, kvar, lom,...)

uništenje – kao posljedice elementarnih nepogoda inventurni manjak prodaja

prodaja - sirovine i materijal nisu nabavljeni radi prodaje, ali ako trgovačko društvo odluči prodati ih, knjiženje se provodi kao i svaka prodaja

prihodi od prodaje – prodajna vrijednost rashodi prodaje – trošak nabave prodanog materijala (potražno knjiženje

na konto zaliha, dugovano na konto rashoda prodaje)

PRIJENOS TROŠKOVA

s aspekta načina rasporeda i daljnjeg tijeka troškova poslovanja iskazana za obračunsko razdoblje izdvajaju se u dvije skupine djelatnosti odnosno trgovačka društva koja obavljaju te djelatnosti i to su:

Trgovačka društva koja proizvode proizvode Trgovačka društva koja obavljaju djelatnost trgovine i trgovačka

društva koja obavljaju uslužne djelatnosti razlike između trgovačkih društava koji proizvode proizvode i trgovačkih

društava koji obavljaju uslužne djelatnosti i djelatnosti trgovine su u načinu prijenosa troškova poslovanja. Razlike proizlaze iz načina, odnosno vremena nadoknađivanja iz ukupnog prihoda troška koji su iskazani kao troškovi poslovanja određenog obračunskog razdoblja

RAČ. NAČELO PRIJENOSA TROŠKA iznosi troškova iskazani na kontima troškova poslovanja postaju rashodi

onog obračunskog razdoblja u kojem se nadoknađuju iz ukupnog pihoda za prijenos troškova primjenjuje se načelo sučeljavanja prema kojem se

prihodima razdoblja sučeljavaju (iz prihoda se nadoknađuju) rashodi koji se odnose na ostvarene (priznate) prihode istog razdoblja odnosno koji su s njima povezani

PRIJENOS TROŠKOVA KOD USLUŽNIH DJELATNOSTI I TRGOVINE trgovačka društva koja ostvaruju prihode obavljanjem ulsuga nemaju, u

pravilu, u imovini zalihe usluga sve obavljene usluge su isporučene po toj osnovi priznat je prihod u obračunu razdoblje proizlazi da se ukupno nastali iznosi troškova poslovanja u određenim

obračunskim razdobljima odnose na prodane usluge toga razdoblje, tj. na prihode tog razdoblja

kod trgovačkih društava uslužnih djelatnosti ukupno nastali troškovi iskazani u određenom obračunskom razdoblju su rashodi toga razdoblja i nadoknađuju se iz prihoda toga razdoblja

na kontima troškova poslovanja prema kriteriju prirodne vrste troškova iskazana je praktično struktura rashoda nastalih tijekom razdoblja odnosno poslovne godine

trgovačka društva koja obavljaju djelatnost trgovine na malo i trgovine na veliko primjenjuju isti postupak prijenosa troškova kao i trgovačka društva koja obavljaju uslužne djelatnosti

trgovačka društva koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko i trgovine na malo ostvaruju prihod prodajom nabavljene trgovačke robe

u strukturi rashoda trgovačkog društva u djelatnosti trgovine zzdvajaju se vdije osnovne skupine rashoda: nabavne cijene (trošak nabave) prodane robe i troškovi trgovine

ukupni iznos troškova trgovine nastao tijekom poslovne godine rashod je istog razdoblja i nadoknađuje se iz prihoda od prodaje robe, odnosno iz ostvarene razlike u cijeni

u zalihama trgovačke robe ne mogu se zadržavati troškovi trgovine

TROŠKOVI

vrijednosno izraženi utrošci elemenata proizvodnog (poslovnog) procesa nastaju kao posljedica trošenja (smanjenja) imovine ili povećanja obveza

STRUKTURA PLAĆEbruto plaća- doprinosi iz plaće (osnovica je bruto plaće)=dohodak- porez i prirez= neto plaća- obistave (krediti, sindikat)= iznos za isplatu radniku+ doprinosi na plače (osnovica je bruto plaća)

SPECIFIČNOST EVIDENCIJE TROŠKOVA

VREMENSKO RAZGRANIČENJE TROŠKOVA provodi se u slučaju kad:

izdatak nastane odjednom velikog je iznosa korist donosi kroz duže vremensko razdoblje

ciljevi vremenskog razgranićenja su realniji prikaz troškova odnosno financijskih rezultata

vrste vremenskih razgraničenja troškova:

a) aktivna vremenska razgraničenja (AVR – plaćeni trošak budućeg vremenskog razdoblja i nedospjela naplata prihoda)

slučaj: 1. zadatak 2. trošak primjer: unaprijed plaćena najamnina, unaprijed plaćena

premija osiguranja cilj: ravnomjerno rasporediti trošak na cijelo vrijeme

na kraju razdoblja razgraničenja S0 na kontu AVR

b) pasivna vremenska razgraničenja (PVR) slučaj: 1. trošak 2. izdatak primjer: obračun troškova grijanja, obračun troškova reklame provodi se na temelju predračuna (plana) troškova na kraju godine konačni obračun – zaključak konta

vremenskog razgraničenja (usporedba planirano i ostvareno, te knjiženje (sortiranje) razlike do iznosa stvarnog troška)

zaključak konta PVR provodi se na kraju poslovne godine

DUGOROČNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROŠKOVE specifična obveza – neizvjestan iznos i rok dospjeća odnosi se na vjerojatne buduće troškove (obveze) koji će nastati zbog

sadašnjih aktivnosti, npr. troškovi garancija, sudskih sporova, otpremnina, obnavljanja prirodnih bogatstava...

u trenutku evidencije rezerviranja nema izdatka novca podloga je načelo poreznosti (neizvjesnost poslovanja) i odluka uprave

(dokument za knjiženje) zloupotreba – direktno smanjivanje dobiti (zloupotreba načela

opreznosti)

OBVEZE1) KLASIČNE

posljedica primitka robe ili usluga poznat iznos i rok dospjeća knjiženje: imovina/obveza ili trošak/obveza

2) REZERVIRANJA nema robnog toka (procjenjeni budući izdaci zbog sadašnjih ili

prošlih aktivnosti) iznos i rok dospjeća nepoznati knjiženje: trošak/obveza

Primjer: - dugoročna rezerviranja za rizik i troškovePoduzeće „X“ prodalo je gotovih proizvoda u vrijednosti 500.000 kn uz garantni rok 2 godine. Menadžment je procijenio da će troškovi popravka u garantnom roku iznositi:

a) 1% prodajne vrijednostib) 5% prodajne vrijednostic) 10% prodajne vrijednosti

Svi drugi troškovi poslovanja iznose 400.000 kn. Utjecaj na dobit u 1. godini – kratkoročna dimenzija

prodajna vrijednost

prihodi troškovi rezerviranje

ostali troškovi

poslovanja

ukupni troškovi

bruto dobit

1% 500.000 5.000 400.000 405.000 95.0005% 500.000 25.000 400.000 425.000 75.000

10% 500.000 50.000 400.000 450.000 50.000

Dugoročna dimenzija – utjecaj na vremensku alokaciju financijskih rezultata po nastanku stvarnih troškova popravka provodi se nautralizacija 2x

knjiženog troška garancije – prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja ukoliko uopće ne dođe do troškova garancije, knjiženi iznos troškova

treba po isteku roka garancije oprihodovati na kraju garantnog roka obveze po osnovi rezerve mora biti jednaka nuli

Knjiženja:predviđeni iznos troškova rezerviranja 45x/95xstvarno nastali troškovi garancija 419/220prihodovanje rezerviranja za stvarno nastaliiznos troška (neutralizacija 2x knjiženog troška) 95x/758

45x – trošak rezerviranja95x – dugoročne obveze po osnovi rezerviranja419 – trošak garancija220 – dobavljači758 – prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja

OBRAČUN TROŠKOVA POSLOVANJA provodi se na kraju obračunskog razdoblja troškovi se primarno evidentiraju po prirodnim vrstama za potrebe

internih korisnika, utvrđivanje odgovornosti za nastanak troškova, izrade kalkulacija itd., provodi se analitička razrada troškova

sukladno MRS-ovima zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda se ne vode po punoj cijeni koštanja već po jendom dijelu troškova tzv. troškova proizvoda

ukupne troškove potrebno je razvrstati na troškove proizvoda i troškove razdoblja te sukladno tome na kraju obračunskog razdoblja izvršiti prijenos troškova

kod neproizvodnih poduzeća (uslužnih, trgovačkih), svi troškovi poslovanja su ujedno i troškovi razdoblja, tj. rashodi koji se moraju pokriti iz ukupnog prihoda u razdoblju kad su i nastali

KONTROLA TROŠKOVA značajna menadžerska aktivnost kontrola izvještaja:

planirano / ostvareno - 200x god. (odstupanja) struktura troškova – 200x god. ostvareno/ostvareno kroz razdoblja 200x-200y (trend)

kontrola knjiženja – skrivanje dobiti/gubitka

KALKULACIJE

računski postupak utvrđivanja određene cijene (nabavne, prodajne, proizvodne...)

pomoću kalkulacija troškovi se raspoređuju na pojedine nosioce (proizvode ili usluge)

vrste kalkulacija:a) predračunske kalkulacijeb) obračunske kalkulacije

struktura kalkulacije zavisi od metode kalkulacije metoda kalkulacije zavisi od specifičnosti proizvodnog procesa sve metode raspoređuju ukupne troškove – različite metode-različiti

troškovi

metode kalkulacije:1) diviziona

a) čista diviziona kalkulacijab) kalkulacija pomoću ekvivalentnih brojeva

2) dodatnaa) sumarnab) elektivna

3) vezanih proizvoda4) kombinirana

ČISTA DIVIZIONA KALKULACIJA upotrebljava se kod proizvodnje samo jednog proizvoda (npr. masovna

proizvodnja= jedinična cijena = ukupni trošak / ukupna količina

KALKULACIJA POMOĆU EKVIVALENTNIH BROJEVA upotrebljava se kod proizvodnje sličnih proizvoda sa sličnom strukturom

troškova (npr. lim različite debljine, kruh različite težine...) koristi tehničke normative apsorbiranja troškova (ekvivalentne brojeve)

DODATNA - SUMARNA KALKULACIJA koristi se kod proizvodnje različitih proizvoda sa različitom strukturom

troškova indirektni troškovi raspoređuju se na pojedine proizvode pomoću

određenih „ključeva“

DODATNA – ELEKTIVNA KALKULACIJA složeniji oblik dodatne kalkulacije troškovi se detaljnije diferenciraju po fazama proizvodnje

KALKULACIJA VEZANIH PROIZVODA upotrebljava se u slučaju kada se uz iste troškove proizvodi više

proizvoda, tj. glavni proizvod i nusproizvod (sporedni proizvod) troškovi se primarno diferenciraju na glavni proizvod te ostale

nusproizvode

KOMBINIRANA KALKULACIJA kombinacija prethodnih metoda

marža, odnosno rabat = dio prihoda koji služi za pokriće troškova te ostvarivanje određene zarade

SUSTAV MARŽEfakturna vrijednost 800 kn+ zavisni troškovi 200 kn = nabavna vrijednost 1000 kn+ marža (50%) 500 kn = prodajna vrijednost bez PDV-a 1500 kn+ PDV (22%) 330 kn = prodajna vrijednost sa PDV-om 1830 lm

SUSTAV RABATAprodajna vrijednost sa PDV-om- PDV= prodajna vrijednost bez PDV-a- rabat= nabavna vrijednost

kalkulacije u trgovini

sustav marže sustav rabata

PRIHODI I RASHODI- UTVRĐIVANJE REZULTATA -

utvrđivanje i raspodjela dobiti:

prihodi- rashodi= bruto dobit- porez=neto dobit- rezerveiznos za raspodjelu

PRIHODI povećanje ekonomske koristi – povećanje kapitala, osim povećanja koje

proizlazi iz uplata vlasnika povećanje imovine, smanjenje obveza vrste prihoda: redovni i izvanredni

RASHODI smanjenje ekonomske koristi – smanjenje kapitala, osim smanjenja koje

proizlazi iz raspodjele vlasnika smanjenje imovine, povećanje obveza vrste rashoda: redovni i izvanredni

PRIHODI – RASHODI = FINANCIJSKI REZULTAT (dobit ili gubitak)

NAJZNAČAJNIJE VRSTE PRIHODA: PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA

nastaju prodajom proizvoda ili usluga priznaju se u visini prodajne (fakturne) vrijednosti (bez PDV-a) priznaju se u trenutku isporuke robe ili usluge

FINANCIJSKI PRIHODI nastaju kao posljedica ulaganja u financijsku imovinu najznačajniji financijski prihodi su kamate i dividende te pozitivne

tečajne razlike kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose dividende se priznaju na temelju odluke, odnosno obavjesti o

izglasanoj dividendi pozitivne tečajne razlike se priznaju kada se utvrdi tečajna

razlika, tj. po izvršenoj uplati

NAJZNAČAJNIJE VRSTE RASHODA RASHODI OD PRODAJE PROIZVODA (POSLOVNI RASHODI)

nastaju prodajom proizvoda ili usluga priznaju se u visini nabavne (proizvedene) vrijednosti priznaju se u trenutku (razdoblju) isporuke robe ili usluge

FINANCIJSKI RASHODI nastaju kao posljedica korištenja tuđih novčanih sredstava najznačajniji financijski rashodi su kamate te negativne tečajne

razlike kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose negativne tečajne razlike se priznaju po izvršenoj uplati dividende nisu rashodi

RASHODI PO OSNOVI VRIJEDNOSNOG USKLAĐENJA IMOVINE (OTPIS IMOVINE) nastaju zbog oštečenja, zastarijevanja ili trajnog pada vrijednosti

imovine (izvanredni rashodi) primjena načela opreznosti (načelo niže vrijednosti – imovinu treba

vrednovati po nabavnoj, odnosno neto prodajnoj vrijednosti zavisno od toga koja je vrijednost niža)

direktno utječe na smanjenje financijskog rezultata odluku o iznosu vrijednosnog usklađenja donosi menadžment

SPECIFIČNOST EVIDENCIJE PRIHODA:1) AKTIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA

javljaju se u specifičnim slučajevima kod prihoda za koje nisu izdani računi ili nije dospjela njihova naplata, npr. obračunate kamate, tantijeme ili dividende

knjiženjenedospjela naplata prihoda

Xprihodi od kamata

X

2) PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA javljaju se u slučajevima kada je prodaja (isporuka) izvršena, a nisu

ostvareni svi uvjeti za priznavanje prihoda (npr. neizvjesna naplata)

PRIZNAVANJE PRIHODA temeljna načela

1) načelo nastanka događaja – fakturirana realizacija2) načelo opreznosti – prihod se prizna kad je siguran, rashod kad je

moguć3) načelo sučeljavanja prihoda i rashoda – utvrđivanje dobiti

ukoliko nisu ostvareni osnovni uvjeti za priznavanje prihoda – priznavanje prihoda treba odgoditi (PVR)

Primjer:U toku obračunskog razdoblja prodano je proizvoda u vrijednosti 500,000.00 kn. Menadžment je procijenio:

a) svi uvjeti za priznavanje prihoda su ostvarenib) 5% prihoda je neizvjesno glede naplatec) 30% prihoda je neizvjesno glede naplate

Troškovi poslovanja su 300,000.00 kn...

POZICIJA VARIJANTA

FAKTURA ODGOĐENO PRIZNANJE

OPRIHODOVANO

TROŠKOVI POSLOVANJA

ISKAZANA BRUTO DOBIT

a) 0% 500,000 - 500,000 300,000 200,000b) 5% 500,000 25,000 475,000 300,000 175,000c) 30% 500,000 150,000 350,000 300,000 50,000

43

KAPITAL

kapital je dio imovine koji pripada vlasnicima, ostatak imovine nakon odbitka obveza (...I=O+K --- K=I-O...)

struktura kapitala: uloženi i zarađeni

Struktura kapitala prema ZOR-u:I. UPISANI KAPITALII. PREMIJE NA EMITIRANE DIONICEIII. REVALORIZACIJSKE REZERVEIV. REZERVE

1. ZAKONSKE REZERVE1. REZERVE ZA VLASTITE DIONICE1. STATUTARNE REZERVE1. OSTALE REZERVE

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAKVI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE

STRUKTURA KAPITALA ZAVISI OD PRAVNOG OBLIKA PODUZEĆA

FORMIRANJE DIONIČKOG KAPITALA:1) EMISIJA DIONICA:

OBIČNE ILI REDOVNE DIONICE – predstavljaju idealne dijelove u kapitalu d.d.; daju glasačka prava, daju pravo na dividendu koja zavisi od financijskog rezultata; pravo na udio u likvidacijskoj masi

PREFERENCIJALNE ILI POVLAŠTENE DIONICE – kvazivlasnički vrijednosni papiri – po svojim obilježjima nalaze se između dugoročnih vrijednosnih papira i dionica; ne daju glasačka prava; daju pravo na fiksnu dividendu (%) – prioritetna isplata; pravo na udio u likvidacijskoj masi

44

dionice se emitiraju na sljedeće načine:prodaja dionica za novacprodaja dionica za nenovčanu imovinu i usluge

2) REVALORIZACIJSKE REZERVE nastaju kao posljedica revalorizacije imovine (revalorizirati =

ponovno vrednovati) revalorizacija imovine provodi se u inflatornim uvjetima – razlog:

prihodi se vrednuju po tekućim – tržišnim vrijednostima troškovi (rashodi) po povijesnim – nabavnim vrijednostima posljedica: nerealno iskazan financijski rezultat koji nije posljedica

dobrog poslovanja već porasta cijena revalorizacija se provodi pomoću indeksa porasta cijena sprijećava preljevanje tzv. sustance u potrošnju revalorizacija se u pravilu, provodi na imovini – obveze se vrednuju

sukladno uvjetima ugovora3) ZARAĐENI KAPITAL

nastaje kao posljedica pozitivnih poslovnih rezultata (prihodi>rashodi)

struktura zarađenog kapitala (proizlazi iz raspodjele neto dobiti): rezerve (5%) zadržana dobit ili preneseni gubitak dobit ili gubitak tekuće godine

4) IZGLASAVANJE I ISPLATA DIVIDENDI DIVIDENDE – naknada vlasnicima, povrat ulaganja u vlasničke

vrijednosne papire – dionice; izglasavaju se iz dobiti – iznos zavisi od ostvarenih rezultata i odluke skupštine d.d.

IZGLASAVANJE --- VRIJEME: nakon usvajanja završnog računa ili poslije toga... UVJETI: postojanje neto dobiti ili zadržane dobiti iz prethodnih razdoblja... VRSTE DIVIDENTI: novčane, nenovčane

5) GUBITAK I POKRIĆE GUBITKA GUBITAK je negativan financijski rezultat, „višak“ rashoda nad

prihodima, smanjuje kapital vlasnika, iskazuje se u izvještaju o dobiti i u bilanci i dijeli se na gubitak do visine kapitala i na gubitak iznad visine kapitala

POKRIĆE GUBITKA je regulirano odredbama ZOR-a i pokriva se iz rezervi i zadržane dobiti prethodnih razdoblja; iznos nepokrivenog gubitka iskazuje se u početnoj bilanci naredne godine kao preneseni gubitak i bit će pokriven iz budućih zarada u narednim obračunskim razdobljima

45

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

analiza je postupak primjene različitih analitičkih instrumenata i postupaka pomoću kojih se podaci iz financijskih izvještaja pretvaraju u informacije relevantne za upravljanje

bilanca pokazuje financijski položaj, a račun dobiti i gubitka pokazuje uspješnost poslovanja

INSTRUMENTI I POSTUPCI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA HORIZONTALNA ANALIZA temelji se na komparativnim financijskim

izvještajima VERTIKALNA ANALIZA temelji se na strukturnim financijskim izvještajima ANALIZA IZMEĐU POKAZATELJA se temelji na pojedinačnim

pokazateljima ili skupini pokazatelja

SKUPINE FINANCIJSKIH POKAZATELJA (na temelju bilance i izvještaja o dobiti) likvidnost – odnos kratkotrajne imovine i kratkotrajnih obveza zaduženost – odons ukupnih obveza i ukupne pasive ili aktive aktivnost – odnos prihoda i imovine rentabilnost – odnos dobiti i ukupne imovine profitabilnost – odnos dobiti i ukupnog prihoda investiranja – odnos dobiti i broja dionica ekonomičnost – odnos prihoda i rashoda

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI nezaobilazna podloga za ocjenu kvalitete poslovanje, tj, za ocjenu

boniteta – realnost financijskih izvještaja

46

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA omogućava „čitanje“ financijskih izvještaja, odnosno „razumjevanje“

poslovanja nekog poduzećaPOKAZATELJI noioci sintetiziranih informacija o kvaliteti poslovanja (bonitetu

poduzeća)

47