II Poglavlje - Trokovi i trokovna terminologija Troak se moe definisati kao izvor utroen ili dat za postizanje posebnog cilja. Obino se mjeri novanim iznosom koji mora biti pladen da bi se kupila roba ili usluge. Akrualni troak je troak koji je nastao (historijski troak) kao razlika izmeu planirani ili predvienih trokova. Trokovni sistem se obino odnosi na trokove u dva osnovna nivoa: 1) akumuliranje trokova 2) obraun na nosioce troka tj. uinke proizvodne ili uslune djelatnosti Akumuliranje trokova je evidencija informacija o trokovima po vrstama i mjestima nastanka kao i znaaju u raunovodstvenom sistemu.

Direktni i indirektni trokoviDirektni trokovi nosioca troka se odnose na odreene nosioce troka i mogu biti dodijeljeni na ekonomski ostvariv ( trokovno efikasan) nain. Npr. trokovi limenki ili boca su direktni trokovi Pepsi bezalkoholnih pida. Pojam ukalkulisanih trokova se koristi da bi se opisalo dodjeljivanje direktnih trokova odreenom predmetu troka Indirektni trokovi nosioca troka se odnose na odreene nosioce troka ali ne mogu biti dodijeljeni na ekonomski ostvariv ( trokovno efikasan) nain. Npr. troak osoblja kontrole kvalitete koji vode testove ukusa i sadraja Pepsi pida. Pojam raspodjela troka se koristi za opisivanje obrauna trokova na odreene nosioce. Faktori koji utiu na klasifikaciju direktnih/indirektnih trokova Nekoliko je faktora koji utjeu na klasifikaciju trokova u direktne ili indirektne: 1. Znaaj spornog troka to je troak vie sporan, vie je vjerovatno da je ekonomski izvedivo dodijeliti takav troak odreenom predmetu troka 2. Tehnologija prikupljanja raspoloivih informacija Poboljanja u ovoj tehnologiji povedavaju procenat trokova klasificiranih kao direktni trokovi. 3. Dizajn poslovnih aktivnosti npr. klasifikacija troka kao direktnog je potkrijepljeno ako je postrojenje organizacije koriteno iskljuivo za predmet troka, kao to je odreeni proizvod ili odreeni kupac. 4. Ugovorni aranmani Npr. ugovor koji navodi da data kompanija moe biti koritena samo kao odreeni proizvod ini lakom klasifikaciju na direktne i indirektne trokove. Uzorci ponaanja trokova: Varijabilni i fiksni trokovi Varijabilni troak je troak koji se mijenja srazmjerno promjenama u nivou ukupne aktivnosti ili obima.

Fiksni troak je troak koji ostaje neizmjenjen u potpunosti za odreeni vremenski period uprkos velikim promjenama u nivou ukupne aktivnosti ili obimu. Trokovi se definiu kao varijabilni ili fiksni u odnosu na odreeni predmet troka i odreeno vrijeme. Nosilac troka je faktor, kao to je nivo aktivnosti ili obima, koji obino utjee na trokove (nad datim obuhvadenim vremenom). Primjeri podrazumijevaju proizvod, uslugu, projekat, kategoriju, kvalitet, aktivnost i odjel. Nosilac troka varijabilnih trokova je nivo aktivnosti ili obima ije promjene uzrokuju promjene varijabilnih trokova srazmjerno. Npr. broj sastavljenih vozila je nosilac troka za troak volana. Trokovi su fiksni u kratkom roku i nemaju nosioca troka u kratkom intervalu, ali mogu imati nosioca troka u duem periodu.

Relevantan obim je opseg aktivnosti ili obima u kojem vrijedi posebna veza izmeu nivoa aktivnosti ili obima i spornih trokova. Npr. fiksni troak je fiksni samo u odnosu na dati obim od ukupne aktivnosti ili obima za dato obuhvadeno vrijeme (obino odreeni planirani period) . Fiksni trokovi se mogu mijenjati iz jedne godine u drugu. Trokovi su povezani pa mogu biti: - direktni i varijabilni - direktni i fiksni - indirektni i varijabilni - indirektni i fiksni UKUPNI TROKOVI I JEDINICE TROKA Koritenje prosjeka i jedinice troka Jedinini troak (prosjeni troak) se obraunava dijeljenjem nekih iznosa ukupnih trokova po odnosnom broju jedinica. Jedinice mogu biti iskazane na razliite naine (radni sati, isporueni paketi, sastavljeni automobili) Jedinini troak se koristi u svim oblastima lanca vrednovanja npr.jedinini troak dizajna proizvoda, upiti o prodaji i usluge poziva klijenata. Jedinica troka nosioca mora biti tumaena sa oprezom kada ukljuuje komponentu fiksnog troka. Kada pravi ukupne procjene troka, treba misliti na varijabilne trokove kao iznos po jedinici i fiksne trokove kao ukupan iznos. SEKTORI ZA PROIZVODNJU, PRODAJU I USLUGE PREDUZEDA Preduzede sektor za proizvodnju kupuje materijale i komponente koje prerauje u razliite gotove proizvode ( automobilske kompanije, kompanije za preradu hrane i tekstilne industrije)

-

-

Preduzede sektor za prodaju kupuje i potom prodaje robu (materijalne proizvode) bez mijenjanja njihove osnovne forme. Ovaj sektor obuhvata kompanije koje se bave maloprodajom, veleprodajom ili raspodjelom. Preduzede sekotr usluga, prua usluge ili nematerijalne proizvode njihovim klijentima (pravne firme, raunovodstvene firme, banke, osiguravajuda drutva, transportne kompanije, reklamne agencije, radio i TV stanice, internet kompanije)

FINANSIJSKI IZVJETAJI, INVENTURNI TROKOVI I TRAJNI TROKOVI Vrste zaliha: - direktne zalihe materijala ( stvarni materijali na skladitu i oni za upotrebu u proizvodnom procesu - zalihe u obradi ( poluproizvodi djelimino obraeni koji nisu u potpunosti zavreni. Zovu se jo nedovrena proizvodnja) - zalihe gotovih proizvoda ( proizvod potpuno zavren, ali neprodan) Uobiajeno koritene klasifikacije proizvodnih trokova 1. Direktni materijalni trokovi su trokovi koji postaju dio nosioca trokoa i koji mogu biti dodijeljeni nosiocu troka na ekonomski podnoljiv nain. Trokovi nabavke direktnih materijala ukljuuju naplatu uvoza (unutarnju isporuku), porez na prodaju i carine (historijski troak nabavke) 2. Trokovi direktnog proizvodnog rada ukljuuju nadoknadu svakog proizvodnog rada koji moe biti dodijeljen nosiocu troka na ekonomski prihvatljiv nain ( plade i beneficije pladene operatorima na mainama i radnicima u linijskom procesu proizvodnje) 3. Indirektni trokovi proizvodnje su svi proizvodni trokovi koji se smatraju dijelom nosioca troka, zavrenih jedinica ili u procesu, ali ne mogu biti dodijeljeni tom nosiocu troka na ekonomski pogodan nain. Primjeru ukljuuju struju, zalihe, indirektni materijal, indirektni proizvodni rad, iznajmljivanje pogona, osiguranje pogona, porezi posjeda na pogon, amortizacija pogona, i naknada za menadere pogona. Trokovi priznati inventurom su svi trokovi proizvoda koji se priznaju kao sredstvo kada se pojave i potom postanu trokovi prodatih proizvoda kada je proizvod prodat. Trokovi nastali za direktni materijal, direktni proizvodni rad i indirektni proizvodni trokovi stvaraju novo sredstvo, prvo obradu proizvoda i potom gotov proizvod. Stoga se proizvodni trokovi ukljuuju u proizvod u obradi i zalihe gotovih proizvoda, kako bi akumulirali trokove kreiranja ovih sredstava. Kada se prodaju gotovi proizvodi, trokovi prodatih proizvoda se priznaju kao rashod koji de se uklopiti sa prihodima od prodaje. Za preduzeda prodajnog sektora, inventurisani trokovi su trokovi kupovine proizvoda koji su preprodani u istom obliku. Za preduzede uslunog sektora odsustvo zaliha znai da nema inventurisanih trokova.

Trokovi perioda su svi trokovi u bilansu stanja osim trokova prodatih proizvoda. Ovi trokovi se tretiraju kao rashodi perioda u kojem su nastali zbog toga to nisu pretpostavljeni kao korist za bududi period. Za preduzeda proizvodnog sektora, trokovi perioda ukljuuju sve neproizvodne trokove (npr.trokove istraivanja i razvoja). Za preduzeda prodajnog sektora trokovi perioda ukljuuju sve trokove koji se ne odnose na trokove proizvedenih proizvoda za preprodaju u istom obliku (npr. trokove rada u odjelu za prodaju i trokovi marketinga). Odsustvo inventurisanih trokova za preduzeda u uslunom sektoru znai da svi njihovi trokovi jesu trokovi perioda. Mjerenje trokova rada Klasifikacifikacija proizvodnih trokova rada: - direktni proizvodni rad - proizvodni indirektni troak ( indirektni rad, radnici na viljukarima, osiguranje postrojenja, plade direktora, prekovremeni rad, vrijeme na ekanju ) Sve nadoknade za proizvodni rad, osim one koja je za direktni rad i plade direktora, se obino kasificiraju kao indirektni trokovi rada, glavna komponenta indirektnog troka. Troak proizvoda je suma trokova dodijeljenih proizvodu za odreenu svrhu. Menadment moe dodijeliti razliite trokove istom nosiocu troka zavisno od njihove svrhe. Svrhe mogu biti razliite: 1. Odluke utvrivanja cijena i naglaavanja proizvoda - ( trokovi istraivanja i razvoja, trokovi dizajna, trokovi proizvodnje, trokovi marketinga, trokovi distribucije, trokovi usluga kupcima) 2. Ugovaranje sa vladinim agencijama Vladine agencije esto pruaju detaljne smjernice o dozvoljenim i nedozvoljenim stavkama u troku proizvoda. 3. Pripremanje finansijskih izvjetaja za eksterno izvjetavanje u okviru generalno usvojenih raunovodstvenih principa ovdje je fokus na inventurisane trokove.

III POGLAVLJE Analiza troak ukupan prihod profit Analiza troak-ukupan prihod-profit (CVP) ispituje ponaanje ukupnih prihoda, ukupnih trokova, i dobiti od poslovanja kako se deavaju promjene u nivou koliine proizvodnje, prodajne cijene, varijabilne trokove po jedinici ili fiksne trokove. Menaderi obino koriste CVP analizu kao sredstvo koje de im pomodi da nau odgovor na pitanja kao to su: Kakvi de prihodi i trokovi biti ako prodamo 1000 jedinica vie? Ako uvedamo ili umanjimo nae prodajne cijene? Ako proirimo posao na vanjsko trite? Pretpostavke troak-ukupni prihod profit i pojmovi Analiza troak-obim-profit (CVP) zasniva se na nekoliko pretpostavki: 1. Promjene u nivou prihoda i trokova pojavljuju se samo zbog promjena u broju proizvedenih ili prodatih jedinica proizvoda ili usluga npr. broj proizvedenih ili

2. 3.

4. 5.

6.

prodatih TV aparata. Kao pojedinani prihod je bilo koji faktor koji utjee na prihode, a pojedinani troak bilo koji faktor koji utjee na trokove. Ukupni trokovi mogu biti podijeljeni u fiksne komponente i komponentu koja je promjenjiva u odnosu na nivo koliine proizvodnje. Prilikom grafikog prikazivanja, ponaanja ukupnih prihoda i ukupnih trokova je linearno u odnosu na jedinice koliine proizvodnje u okviru relevantnog obima (i vremenskog perioda) Jedinica prodajne cijene, jedinica varijabilnog troka i fiksnih trokova je poznata i konstantna. Analiza da li pokriva jedan proizvod ili pretpostavlja da je prodaja mjeovita kada su razliiti proizvodi prodaju ostat de ista kao to se i nivo ukupnih prodajnih jedinica mijenja Svi prihodi i trokovi takoer mogu biti dodati i uporeeni bez uzimanja u obzir vrijednost vremena i novca.

Mnoga preduzeda u industrijama kao to je avio, automobilska, hemijska, industrija plastike, poluproizvoda nali su jednostavnu povezanost CVP koja je od pomodi u strategijama i dugoronom planiranju odluka, kao i odluka o izgledu proizvoda i cijeni. Pojmovi: Dobit od poslovanja = Ukupni prohodi od poslovanja Trokovi prodate robe i trokovi poslovanja (iskljuujudi neke poreze) Neto dobit je dobit od poslovanja plus prihodi od sporednih aktivnosti (kao to je prihod od kamate) minus trokovi od sporednih aktivnosti ( troak od kamate) minus porez na dobit. Ako pretpostavimo da su prihodi od sporednih aktivnosti i trokovi od sporednih aktivnosti nula onda neto dobit raunamo: Neto dobit = Dobit od poslovanja Porez na dobit Granina dobit je razlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih varijabilnih trokova. Granina dobit po jedinici je razlika izmeu prodajne cijene i varijabilnog troka po jedinici. Granina dobit je kljuni koncept u CVP analizi. Predstavlja odnos prihoda minus varijabilni trokovi koji doprinose obnavljanju fiksnih trokova. Kada se fiksni trokovi potpuno obnove, granina dobit doprinosi dobiti od poslovanja. Procenat granine dobiti je granina dobit po jedinici podijeljena s prodajnom cijenom. TAKA POKRIDA Taka pokrida je koliina proizvodnje gdje je ukupni prihod jednak ukupnim trokovima a to je, gdje je dobit od poslovanja nula. Taka pokrida govori menaderima koji nivo prodaje moraju imati da bi izbjegli gubitak. Postoji tri metode za utvrivanje take pokrida: - metoda jednaine - metoda granine dobiti - metoda grafikog prikaza

Metod jednaine Skradenice: JPC- jedinica prodajne cijene JVT jedinica varijabilnog troka JKM jedinica granine dobiti ( JPC-JVT) KM% - procenat granine dobiti (JKM/JPC) FT fiksni trokovi DoP dobit od poslovanja CdoP ciljana dobit od poslovanja CND ciljana neto dobit Pod metodom jednaine, bilans uspjeha, moe biti iskazan koritenjem naredne terminologije u formi sljedede jednaine: prihodi varijabilni trokovi fiksni trokovi = dobit od poslovanja (JPC * Q) (JVT xQ) FT =DoP Metod granine dobiti Metod granine dobiti jednostavno koristi koncept granine dobiti kako bi primijenila metod jednaine. Poinjemo sa prethodnom jednainom: (JPC * Q) (JVT xQ) FT =DoP Ponovnim pisanjem jednaine imamo (JPC-JVT) xQ = FT + DoP a to je: JKM x Q = FT + DoP

Takom pokrida, dobit od poslovanja je po definiciju nula. Postavljanjem DoP =0 dobijamo:

Metod grafikog prikaza U metodu grafikog prikaza postavljamo liniju za ukupne trokove i liniju za ukupne prihode. Njihove take presijecanje je taka pokrida. Ciljana neto dobit

Ciljana neto dobit i porez na dobit Menaderi ele da znaju efekat njihovih odluka na dobit poslije oporezivanja. Neto dobit je dobit od poslovanja umanjena za porez na dobit. Obrauni CVP za ciljanu dobit moraju biti navedeni kao ciljana neto dobit umjesto ciljanja dobit od poslovanja. Prihodi Varijabilni trokovi Fiksni trokovi = Ciljana dobit od poslovanja Ciljana neto dobit = ciljana dobit od poslovanja (ciljana dobit od poslovanja x sCVPa poreza) Ciljana neto dobit = ciljana neto dobit od poslovanja( 1- sCVPa poreza)

Zamjenjujudi ciljanu dobit od poslovanja u prvoj formuli mimamo : Prihodi Varijabilni trokovi Fiksni trokovi =

Mogli bismo koristiti i metodu granine dobiti pa bi dobili:

Koritenje CVP analize za odluivanje Osim za utvrivanja tae pokrida koliine i koliine za postizanje ciljane dobiti od poslovanja, menaderi koriste CVP analizu u donoenju drugih odluka: 1. Odluka o reklamiranju 2. Odluka o umanjenju prodajne cijene

Specijalne analize i najasnode Specijalne analize su tehnike koje menaderi koriste da ispitaju kako de se rezultat mijenjati ako orginalni predvieni podaci nisu postignuti ili ako se navedene pretpostavke mijenjaju. U kontekstu CVP analize, specijalne analize odgovaraju na pitanje kao to su: Kolika de dobit biti ako se varijabilni trokovi povedaju za 10% po jedinici? Kolika de dobiti biti ako se prodaja jedinice smanje za 5% od orginalnog predvianja? Sigurnosna mara je aspekt specijalne analize, predstavlja iznos planiranih prihoda nad i iznad prihoda take pokrida. Izraena u jedinicama sigurnosna mara predstavlja : Prodajne koliine koliine take pokrida. Sigurnosna mara prikazuje na to koliko se prodajna koliina moe smanjiti da bi mogli iskazivati pozitivan finansijski rezultat. Sigurnosna mara odgovara na pitanje ta ako: Ako su planirani prihodi iznad take pokrida i padaju, koliko mogu pasti ispod planiranog prije nego sto se dostigne taka pokrida? Ovakav pad moe biti zbog boljeg konkurentskog proizvoda, programa marketinga koji nisu dobro obavljeni i slino.

PLANIRANJE TROKA I CVP Alternativne strukture fiksni troak/ varijabilni troak Specijalne analize CVP istiu rizike i povrate koje postojede strukture trokova organizacija ima. Ovaj pregled moe dovesti menadera do razmatranja alternativne strukture troka. CVP analiza moe pomodi menaderima da procjenjuju razliite alternative. Razmjena povrata rizika naspram alternativnih struktura troka je saeta u mjeri koja se naziva operativna poluga. Operativna poluga opisuje efekte koje fiksni trokovi imaju na promjene u dobiti od poslovanja kako se promjene deavaju po prodatim jedinicama a samim tim u kontribucijskoj mari. Organizacije sa visokim omjerom fiksnih trokova imaju visoku operativnu polugu. Kao rezultat, male promjene u prodaji, mogu dovesti do velikih promjena u dobiti od poslovanja. Dakle, ako prodaja poraste, dobit od poslovanja je relativno veda, ali ako prodaja opada, dobit od poslovanja opada, relativno vie, dovodedi do vedeg rizika od gubitka. U bilo kojem datom nivou prodaje, nivo operativne poluge je jednak kontribucijskoj mari podijeljenoj sa dobiti od poslovanja. Efekat vremena Kritika pretpostavka analize CVP je da trokovi mogu biti klasificirani kao varijabilni ili fiksni. Ova klasifikacija je pod uticajem vremenskog perioda koji se razmatra za odluku. Kradi vremenski period znadi vedi procenat ukupnih trokova koje moemo posmatrati kao fiksne.

Npr. pretpostavimo da avioni United Airlines naputaju svoj prostor za 60 minuta i da ima 20 praznih sjedita. Koliki su varijabilni trokovi Uniteda za smijetanje jednog putnika na ionako prazno mjesto. Varijabilni trokovi (kao to je jelo vie) su zanemarljivi. Uglavnom svi trokovi u ovakvoj odluci su fiksni. Ako pretpostavimo da United mora odluiti da ukljui jo jedan grad u svoje letove, ova odluka mora imati jednogodinje planiranje. Mnogi trokovi bi bili priznati kao varijabilni, a nekolicina kao fiksni. Dakle, mogudnost isticajna trokova kao stvarno fiksnih zavisi od relevantnog nivoa, duine spornog vremena i posebne situacije odluivanja. EFEKAT PRODAJNOG MIXA NA DOBIT Prodajni mix je relativna kombinacija kvantiteta proizvoda (ili usluga) koje uvjetuju ukupnu jedinici proizvoda. Ako se mix mijenja, cjelokupna ciljana prodajna jedinica moe jo uvijek biti postignuta. Meutim, utjecaj dobiti od poslovanja zavisi od toga koliko se pomjerio originalni omjer proizvoda nie i vie granine dobiti. Za razliku od situacije kad imamo jedan proizvod, ne postoji jedinstven broj jedinica take pokrida za situaciju vie vrsta proizvoda. Koliinska taka pokrida zavisi od prodajnog mixa. Jedna od moguih pretpostavki je da pllanirani mix prodaje se nede mijenjati po razliitim nivoima ukupnih prodatih jedinica. Ako pretpostavimo da se 3 jedinice softvera Microsoft prodaju za svake 2 jedinice prodatog softwera Superword onda obraunavamo taku pokrida: 3S = Broj jedinica za taku pokrida Microsoft 2S = Broj jedinica Superworda za taku pokrida Ako ovo uvrstimo u formulu Prihodi Varijabilni trokovi Fiksni trokovi = dobit od poslovanja moemo da izradunamo taku pokrida. Alternativni pristup obraunavanja take pokride je obraunavanje granine dobiti ( ponderisanog prosjeka po jedinici za dva proizvoda uzeta zajedno). ( ) ) ( )

Zatim imamo:

Takoer moemo izraunati taku pokrida u prihodima za situaciju raznih proizvoda koritenjem procenta ponderisanog prosjeka granine dobiti.

CVP ANALIZE U SERVISNIM I NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA CVP analiza se takoer moe koristiti u donoenju odluka u proizvodnim, uslunim i neprofitnim organizacijama. Klju primjene CVP analize u uslunim i neprofitnim organizacijama je mjerenje njihovih uinaka. Npr. aviokompanije putnik-milje, hoteli soba-broj nodenja, bolnice pacijenti-dani, univerziteti student-asovi. GRANINA DOBIT SPRAM BRUTO MARE Bruto mara = Dobit Trokovi prodate robe Granina dobit = Dobit ukupni varijabilni trokovi Troak prodate robe u trgovakom sektoru se sastoji od nabavljene robe koja je kasnije prodata. Troak prodatih proizvoda u proizvodnom sektoru podrazumijeva sve trokove proizvodnje. Preduzeda u uslunom sektoru obraunavaju graninu dobit ali ne i bruto maru. Ova preduzeda nemaju stavku trokovi prodatih usluga u svom bilansu uspjeha. Prodajni sektor Osnovna razlika izmeu granine dobiti i bruto mare u trgovakom sektoru je to varijabilne stavke nisu ukljuene u troak prodate robe (npr. provizija prodavaa predstavlja postotak od ukupnog prihoda). Graninu dobit dobijemo kad oduzmemo sve varijabilne trokove od ukupnog prihoda, dok bruto maru dobijemo oduzimanjem trokova prodate robe od ukupnog prihoda. Proizvodni sektor Dva podruja razlika izmeu kontribucijske i bruto mare u preduzedima u proizvodnom sektoru su fiksni proizvodni trokovi i varijabilni neproizvodni trokovi. Fiksni trokovi proizvodnje ne oduzimaju se od dobiti kad izraunavamo graninu dobit, ali se oduzimaju kod izraunavanja bruto mare. Trokovi prodate robe u proizvodnom preduzedu ukljuuju sve proizvodne trokove. Varijabilni neproizvodni trokovi se oduzimaju od prihoda kod izraunavanja granine dobiti ali nisu iskljueni kod obrauna bruto mare. Procenat bruto mare je bruto mara podijeljena sa prihodom.

IV POGLAVLJE OBRAUN TROKOVA PREMA NARUDBI 1. Opii temeljne koncepte sistema obrauna trokova Nosilac troka bilo ta za ta se eli posebno izraunati trokove npr. proizvod ili usluga Direktni trokovi nosioca trokova trokovi koji su vezani za konkretnog nosioca troka i koji mogu biti utvreni na ekonomski izvodljiv nain Indirektni trokovi nosioca troka trokovi koji su vezani za konkretnog nosioca troka ali ne mogu biti utvreni na ekonomski izvodljiv nain. Indirektni trokovi se rasporeuju nosiocu troka pomodu metode za rasporeivanje trokova. Zdrueni trokovi grupisanje individualnih trokova. Moemo ih rangirati vrlo iroko (npr. zdrueni trokovi svih operativnih trokova vozila koje preduzede posjeduje) do vrlo usko (npr. ukupni operativni trokovi jednog konkretnog vozila koje koristi prodavac) Osnova za alokaciju trokova faktor koji je obino klju za sistematsko dodijeljivanje indirektnog troka ili grupe indirektnih trokova nosiocu trokova. Ako je nosilac troka rad, proizvod ili kupac, osnova za alokaciju troka se moe zvati i osnova za obraun trokova. Moe biti finansijska i nefinansijska.

2. Napravi razliku izmeu obrauna trokova prema narudbi i obrauna trokova prema procesu Dva osnovna sistema se koriste za obraun trokova proizvoda ili usluga: 1. Sistem za obraun trokova prema narudbi Kod ovih sistema nosilac trokova je zasebna jedinica, skupina ili mnogo zasebnih proizvoda ili usluga nazvanih narudba. Proizvod ili usluga se esto izrauju prema eljama kupaca. Poto su proizvodi i usluge razliiti, sistemi za obraun trokova prema narudbi mogu akumulirati trokove po svakom zasebnom proizvodu, usluzi ili poslu. 2. Sistemi za obraun trokova procesa privreivanja kod ovih sistema predmet troka je masa identinih ili slinih jedinica proizvoda ili usluga. U svakom periodu, sistemi za obraun trokova procesa dijele ukupne trokove proizvodnje jednog proizvoda ili usluge sa ukupnim brojem proizvedenih jedinica ili pruenih usluga. Ovaj prosjeni jedinini troak se primjenjuje na sve identine ili sline proizvedene jedinice. 3. Navedite pristup od 7 koraka obrauna trokova prema narudbi Ova procedura se koristi da odredimo stvarne trokove pojedinanog posla. Primjenjuje se jednako u obraunu trokova u proizvodnom, trgovinskom i uslunom sektoru. KORAK 1: Identificirati nosioca troka KORAK 2: Identificirati direktne trokove procesa

KORAK 3: Izabrati osnovu(e) za alokaciju trokova koja de se koristiti kod alokacije indirektnih trokova procesa. KORAK 4: Identificirati indirektne trokove povezsane sa svakom bazom za alokaciju trokova KORAK 5: Izraunati stope po jedinici svake baze za alokaciju indirektnih trokova posla

KORAK 6: Izraunaj indirektne trokove rasporeene na mjesta trokova Indirektni trokovi mjesta trokova se raunaju mnoenjem stvarnih iznosa razliitih baza za alokaciju sa njima pripadajudom stvarnom stopom indirektnih trokova. KORAK 7: Izraunavanje ukupnog troka mjesta trokova dodavanjem svih direktnih i indirektnih trokova koji mu pripadaju.

Dva osnovna nosioca troka: proizvod i odjeljenje Nosioci trokova se biraju da bi pomogli donoenju odluka. Glavni nosioc trokova raunovodstvenog sistema je proizvod. Menaderi se takoer usredsreuju na drugi glavni nosilac trokova: centre odgovornosti, koji su dijelovi, segmenti ili pojedinane organizacije iji su menaderi odgovorni za skup specifinih aktivnosti. Primjeri su odjeljenje, grupa odjeljenja, sektore ili geografske teritorije. Proizvodni sistemi za obraun trokova prema narudbi usmjeravaju trokove prvo na centre odgovornosti, a potom na posao (narudbu). Centar odgovornosti je najede odjeljenje. Odreivanjem trokova odjeljenja pomae menaderima da kontroliu trokove za koje su odgovorni. Ono takoer omogudava viem menadmentu da procijene djelatnost podreenih i uspjenost sporednih jedinica i podjedininica organizacije kao ekonomske investicije. Npr. Trokovi proizvodnog odjeljenja ukljuuju sve trokove materijala, direktnog rada i ostale proizvodne trokove kao to su nadgledanje, ininjering, kontrola proizvodnje i kvaliteta. Izvorna dokumentacija Izvorna dokumentacija predstavlja osnovu za knjienja u dnevnik u raunovodstvenom sistemu. Kljuni izvorni dokument u sistemu obrauna trokova je obraun trokova prema narudbi (nazvan i pregledom trokova narudbe), dokument koji iskazuje i akumulira sve trokove usmjerene na individualnu narudbu. Knjienje trokova prema narudbi poinje u momentu poetka rada na konkretnom nalogu. Materijal iz skladita se isporuuje na osnovu dokumenta zvanog zahtjev potrebe za materijalom. Osnovni izvor dokumentacije za direktni rad je evidentiranje direktnog rada, koje se koristi za zaduenje trokova narudbe i odjeljenja u kome je koriten rad na konkretnom poslu.

Preduzeda pridaju posebnu vanost tanosti izvorne dokumentacije jer pouzdanost knjienja trokova prema narudbi ovisi od ulaznih informacija. Potrebno vrijeme za obraun stope indirektnog troka Preduzede obraunava stopu indirektnog troka na bazi godinjeg obrauna. Postoje dva vana razloga za koritenje dueg perioda za obraun stope indirektnih trokova: 1. Razlog brojnika (zbirni indirektni troak) to je kradi period vei je utjecaj sezonskih osobina na nivo trokova. Npr. kad bi se stopa indirektnih trokova raunala svaki mjesec, trokovi grijanja bi teretili samo zimski period. Koritenjem godine za period obrauna, ukljuujemo efekte na sva etiri godinja doba u izraunavanju stope indirektnih trokova. Na nivoe ukupnih indirektnih trokova utjeu i razliiti nesezonski neizvjesni trokovi. Npr. trokovi koji se pojavljuju u odreenom mjesecu ali donose korist u sljededih par mjeseci:popravka, odravanje opreme, pladeni praznici i odmori. Kada bi se obraunavale mjesene tarife, mjesec sa visokim nesezonskim neizvjesnim trokovima bio bi pretovaren tim trokovma. 2. Razlog nazivnika (iznos baze za alokaciju). Drugi razlog za dui period je potreba da se pokriju mjeseni fiksni indirektni trokovi preko promijenjenih nivoa uinka. Neki indirektni trokovi mogu varirati (npr.nabavke) sa uvaavanjem baze za alokaciju trokova, dok su drugi indirektni trokovi fiksni (naprimjer zakupnine).

Kalendarske razlike, takoer utjeu na stopu indirektnih trokova. Koritenje perioda od godine dana smanjuje efekte koje broj radnih dana u mjeseci ima na jedinini troak ( Broj radnih dana u mjesecu varira). 4. Napravite razliku izmeu stvarnog obrauna trokova i normalnog obrauna trokova Potekoda obrauna stvarnih stopa indirektnih trokova na mjesenoj ili sedminoj osnovi podrazumijeva da menaderi ne mogu obraunati stvarne trokove narudbe kada se ona obavi. Menaderi vrlo esto ele to taniju procjenu proizvodnih trokova za razliite poslove na normalnoj osnovi, a ne samo na kraju godine. S obzirom da menadment koristi direktan pristup trokovima prema narudbi neka preduzeda ekaju sa obraunom i alokacijom stvarnih godinjih opdih trokova dok isti ne budu potpuno poznati. Umjesto unaprijed utvrenih ili planiranih, stope indirektnih trokova se obraunavaju za svaki zbirni troak koristedi planirani godinji indirektni troak i planiranu godinju osnovu za alokaciju trokova. Upotreba planireane stope indirektnih trokova uvedava obraun normalnih trokova. Stvarni obraun trokova je metod odreivanja trokova prema narudbi koji pridruuje direktne trokove nosiocu troka koristedi stvarnu stopu direktnih trokova pomnoenu sa stvarnim koliinom ulaza direktnih trokova i alocira indirektne trokove na bazi stvarne stope indirektnih trokova pomnoene sa iznosom baze za alokaciju trokova.

Obraun normalnih trokova je metod koji pridruuje direktne trokove nosiocu troka koritenjem stvarne stope direktnih trokova puta stvarna koliina direktnih ulaza i rasporeuje indirektne trokove bazirane na planiranoj stopi indirektnih trokova puta stvarna osnova za alokaciju trokova. Oba obrauna, stvarni i obraun normalnih trokova usmjeravaju direktne trokove na isti nain. Stvarne koliine i stvarne stope direktnog materijala i rada se mogu oitati iz izvorne dokumentacije nakon to se obavi posao. Jedina razlika izmeu ova dva obrauna je u tome to stvarni obraun koristi stvarnu stopu indirektnih trokova, a a normalni obraun koristi planiranu stopu indirektnih trokova za obraun prema narudbi. Glavna knjiga i pomodne knjige Sistem obrauna prema narudbi sadri posebno knjienje trokova za svaki posao. Pregled knjienja trokova prema narudbi se obino nalazi u pomodnoj knjizi. Raun glavne knjige, kontrola proizvodnje u toku, predstavlja ukupne iznose ovih pojedinanih knjienja trokova narudbe koji se odnose na sve nezavrene poslove. Knjienja trokova narudbe i raun proizvodnje u toku biljee trokove od trenutka kada se zapone posao do trenutka njegovog zavretka. Sistemi obrauna trokova naloga slue dvostrukim ciljevima: - obrauna trokova proizvoda - sektori odgovornosti i kontrole Transakcije koje se u sistemu obrauna trokova po nalogu u proizvodnji knjie su: - nabavka materijala i drugih proizvodnih ulaza - njihova konverzija u proizvodnju u toku - njihova eventualna konverzija u gotove proizvode - prodaja gotovih proizvoda

5. Napravite presjek na kraju perioda podcijenjenih i precijenjenih indirektnih trokova koritenjem alternativnih metoda Prednost koritenja stopa planiranih indirektnih trokova i normalnog obrauna trokova umjesto obrauna stvarnih trokova je u tome to indirektni trokovi mogu biti doznaeni pojedinanoj narudbi na vremenskoj osnovi a ne na kraju raunovodstvenog perioda kada su poznati stvarni trokovi. Planirane stope mogu biti netane, jer su bazirane na procjenama napravljenim 12 mjeseci prije nego se stvarni trokovi pojave, zbog toga se vri usklaivanje ukoliko se na kraju godine rasporeeni opdi trokovi razlikuju od stvarnih indirektnih trokova. Potcijenjeni indirektni trokovi se javljaju kada je rasporeeni periodini iznos indirektnih trokova za period manji nego stvarni iznos koji se javi u tom periodu Precijenjeni indirektni trokovi se javljaju kada je rasporeeni periodini iznos indirektnih trokova za period vedi nego stvarni iznos koji se javi u tom periodu.

Sinonimi su manje primijenjeni (vie primjenjeni) indirektni trokovi i manje apsorbirani i vie apsorbirani indirektni trokovi. Postoje tri glavna pristupa rasporeda troka zbog potcjenjivanja ili precijenjivanja indirektnih trokova: 1. Pristup usklaivanja stope za mjesta trokova 2. Pristup srazmjernog rasporeivanja 3. Pristup otpisa trokova prodatih proizvoda

Pristup usklaivanja stope za mjesta trokova Ovaj pristup ponovo formulie sva knjienja u glavnu i pomodne knjige koritenjem stope stvarnih trokova umjesto planirane. Prvo, stvarna stopa indirektnih trokova se izrauna na kraju godine. Tada, svaki posao na koji su indirektni trokovi bili rasporeeni tokom godine primi svoj iznos, ali ponovo obraunat pomodu stvarne stope indirektnih trokova (umjesto planirane stope indirektnih trokova). Konano, provedu se knjienja zatvaranja rauna na kraju godine. Rezultat toga je da knjienje trokova svake narudbe, kao i krajnji saldo Kontrole proizvodnje u toku, Kontrole gotovih proizvoda, Trokovi prodatih proizvoda precizno pokazuje stvarne indirektne trokove. Ovaj pristup donosi koristi i pravovremenodu i pouzdanodu obrauna normalnih trokova u toku godine i tanost obrauna po stvarnim trokovima na kraju godine. Troak svakog pojedinanog posla i saldo zaliha i trokova prodatih proizvoda na kraju godine su iskazani po stvarnim trokovima. Naknadne analize profitabilnosti stvarnih pojedinanih poslova osiguravaju menaderima korisne informacije za donoenje odluka u bududnosti, vezanih za odreivanje cijena i izbor prema narudbi. Pristup srazmjernog (proporcionalnog) rasporeivanja opdih trokova Srazmjerno rasporeivanje opdih trokova je razlaganje opdih trokova manjih ili vedih od stvarnih du zavrne proizvodnje u toku, gotovih proizvoda ili trokova prodatih proizvoda. Na zalihe materijala nisu rasporeeni nikakvi opdi trokovi tako da one nisu ukljuene u ovo srazmjerno rasporeivanje. Pristup otpisu trokova prodatih proizvoda U ovom sluaju, ukupni potcijenjeni ili precijenjeni rasporeeni trokovi su ukljueni u trokove prodatih proizvoda tekude godine. Izbor izmeu pristupa Prilikom odabira izmeu tri pristupa, menaderi treba da se vode time kako de biti upotrijebljene dobijene informacije. Ako je namjera menadera razviti to tanija knjienja

pojedinanih poslova u svrhu analize profitabilnosti, pristup podeene stope za alokaciju bio bi najpodesniji. Ako je svrha ogranienna na to tanije izvjetavanje o zalihama i trokovima prodatih proizvoda, trebalo bi koristiti pristup srazmjernog rasporeivanja opih trokova baziranog na rasporeivanju indirektnih trokova u krajnjem bilnasu, jer to usklauje salda sa onim koje bismo imali u sluaju koritenja stvarnog obrauna. Otpis trokovima prodatih proizvoda je najjednostavniji pristup za postupanje sa indirektnim trokovima manjim ili vedim od stvarnih. Ako je taj iznos mali u poreenju sa ukupnom operativnom dobiti, ili nekim drugim pokazateljem znaajnosti, ovaj pristup daje dobru procjenu spram drugih tanijih, ali kompliciranijih pristupa.